Beogradske novine

Izlaz e:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi: U BNfrat« I • kralnlm. raa«ftjtđa«tlN od «. I kr. tat. .0 cljani od. . . . 8 haftora U HrraUkoJ-Slavonijl, Baani -llerca«avlnl I Dalnradlj'i po cljenl od. ..... 10 holcra Una ovog podnieja po UJoll od. . . .12 holftra ■ Oglasl po

Mjeeedna pretplata: U Baojrsdo I o kralavtma iapoa|odsa«ia *t c. I kr. Wa ra bojna I otapna prtli. . 2'U Baugrada aa dostavom u kuba .... 2 S0 U HrratakaJ -SlavoalJI, Bovnl-Marc.govM I Odntneljl ........... 2 00 Uoctullm krojovimc Aoctro-ugaraVomoacrtajo 3’U Inoctramtn • • 4-00 cljenlku. aac

Uredništvo: BEOGRAD, Vuka Karailžlća ul. broj I0. Telafon broj 83. Uprava i prlinanjs pretplate ToplfCln vanae broj 2I. Talefon broj 2i. Prlmanja oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telafon br. 24$.

Godina III.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb' Beč, 8. juua. lstočno bojište: U odsieku Mesticanesci traje s vremena na vrijeme življa topnička paljba. Inaće nema ništa novos;a. Talijansko bojište: Na S o č i n i j e b i l o b o r b i. Jeđan neprijateljski letač, koji je nosio naše oznake, izbacio je bombe iza našeK fronta. Na viroravni S e 11 e C o in m u n i (Sedam opština) traje paljba talijanskih baterlja. I neprijateljska letačka djelatnost je ovdie življa. .Tugoistočno boilšte: Nepromljenjeno. Načelnik glavuog stožera.

Ljetno otenzivo. Prema opširnijim izvještajima vrhovnih vojnih vodstava središnjih vlasti, koja su objavljena kao dopuna zvaničnim izvještajima, razabire se iz pojedinih pojava, a osobito iz pojačane borbene dielatnosti na istočnom frontu, da ima da dodje opšta ljetna „zajednička ofenziva“ saveznika. Ova vijest u prvom redu potvrdjuje za nas pobjedonosni završetak proljetne ofenzive, a poslije jasno ocrtava nervoznost, koja vlada u Parizu i u Londonu zbog n a§ I h u s p j e h a u podmomičkom r a t u, pa da se zadovolji ovoj nervoznosti i ublaže zle slutnje, neprijatelj»ke vojskovodje moraju preduzeti sve, pa i najbezizglednije napadaje, ne bi li se Ipak makar na kojl način izazvala povoljna odluka na kopnu. Neuspjeh proljetne ofenzive bio je za njih veiiko razočarenje. Napadaji vojski sporazumnih sila, kx)ji su imali tako veliki cilj, brzo su se raspali u manja i odijeljena preduzeća, a da nije uspio toliko žeijeni proboj. Posljednje su dvije sedmice pokazale. da je neprijatelj morao da kor.ačno odustane od svoje ofenzive. za koju je cijele zime skui>ljao sva sređstva iz cijeloga svijeta. Neizmjerne su vojske bile prikupljene pred našim frontama, a hiljade teškili i najtežih topo\-a bacali su smrt l užas u naše položaje. Na zapadu valjale su se grdne mase naprijed, na Soči jurišali su Talijani po deseti put, a i general Sarraii je morao da stupi u borbu sa svojom vojskom, svakojakiii i najrazHčnijih elemenata i individua- Svi su se ovi očajni pokušaji s l o m i l i o čeličnoj

Na zapadnom Bugarski kraij

otpornoj snazi središnjih vlasti i. neprijateljima ne ostaje drugo, nego da pokuŠaju novom ljetnom-ofenzivom. Jastio je i pojmljivo, da piipreme za ovu Ijetnu ofenzivu ne mogu da budu u onoi mjeri savršene i spremljene, kao što su bile one za proijetnu ofenzivu. Porrošen je najveći dio materijala, koji je bio spremljen zimi, a napadne francuske, engleske i talijanske čete toliko su stradale, da mjesece ne će vrljediti nl polovinu, što su vrijedile prije. Osobito Francuzi nijesu daleko da konačno klonu, jer su dosad najviše prolijevali svoju krv. Samo se dakle nabacuje pitanje, što je ponukalo vlade u Parizu i Londonu, da preduzimaju ponovno ono is(x>, što je dan dva prije propalo. Nema sumnje, da pri ovoj odluci igraiu dvije nade veliku ulogu. Prva je nada Rjisija, jer se opšte očekuje, đa će ona kod ove ofenzive stupiti n akciju i sa svoje strane. Ove nade ne bi smjel-e da budu prevelike, jer i ako je ruska vlada obećala sa svoje strane svaku pomoć, nisu Kerenskij i Terešćenko ruska vojska, nego one desorganizirane vojne skuplne, koje još b e z v o l j e i b e z svake discipline stoje na položajima. Druga je nada A m e r i k a* Ali ova je pomoć vrlo problematičke naravj. Prjje svega ainerička vojska niože tek zu nekoljko mjeseci stići na bojište, a prema najnovijim pouzdanira vijestima. ratna je volja u Ainerici v r l o s l a b a, pa će američka viada morati prije da uguši protivni ratni pokret u svojoj zemlji, nego će moći pomisliti na akcije vani, u Evropi. Mnogo Veći podstrekač Ijetne ofenzive, veći od svih ovih nada, posve je drugi, a to je podmornički r a t. Iz govora se lorda Devonportsa i Yiollettesa razabire, koliko se već stegnuo obruč podmornica oko Engleske i Francuske. Prema samim francuskim i engleskim izvještajima stoji na raspoloženju vrlo neznatan broj brodova za opskrbu vojske i gradjanstva životnim namirnicama. Svakl dalji mjesec, svaka dalja sedmica dovodi sporazumne sile bliže katastrofi, da će zbog nemogućnosti dovoznih sredstava morati smanjiti brojno stanje svojih vojski, bez obzira na gradjanstvo, za kojeg se

frontu vode se neprestano žestoke borbe. Ferdinand odlikovan veiikim krstom vojnoga reda Marije Terezije.

ne zna, što da se nrednzme. Nova ljetna ofenziva znači dakle posljednjit karti. sporazumnih sila. Politički vlastodršci u Francuskoj i Engleskoj ne vide, da ]e i ovaj posliednji pokušaj izgubljena stvar. oni ne vide, da griješe protiv cijelog čovječanstva, koje će morati, da zbog jalovih njihovih nada još jednoč prolijeva svoju dragocjenu krvNaše su nade potpuno opravdane, da će poslije neuspjelia u proljećc, biti neuspjesi ljeti još veći i sigurniji. Deseta borba na Soči. Odgovor descloj talijanskoj of e n z i v i. (Naročiti br/o.av •jr’nar.jJskil) Novina«) Ratni stan za štainpu, 8. juiia. I ako je taiijanski uspjeli u iđevcfnajerltdnevnoj borbi na Snci, s pogledom na podliijetc ogronuie žrtvd; i suviše neznatan, ipak je Cadorni pošlo za rukom, da mjesjimice na južnom frontu napreduje za 1009 do 2000 metara i da se za toliko približi H e r m ad i, tom najjačem grudobranu pred Trstom. Moglo se predpostavili, da se Talijani s tim ništavnim uspjehom neće zadovoljiti. Da bi se dakle preuliiirio taj predpostavijeni talijanski napađ i oduzeo i onaj neznatni dobitak, prednzeie sn c. i k. čete poslijednjih dana piotiv napad, keji j; već poslijc trodnevne borbe donio neočekivane uspjehe. U juinom odsjeku, gdje je bio glavni talijanski udaiac, gdje je u toku jedne sedinice ulazilo u borbu oko 20 divizija i gdje su oni u desetoj borbi na Soči postigli g 1 avni uspjeh, jibačcii je ncprijatelj iz većc-g dijela osvojer.og prostora. Ako je neprijateij mislio, da se za jedan dobar komad približio Trstu, onda se injegovo vjerovanje Lpada četvornog sporazuma sad sa svira raspliniia. Naše su čete od 12. maja na ovamo zarobiie od Talijana ukupno 26.COO zarobljenika, a od zemljišta kod Jamiano, koje su Talijani bili osvojili, povraćcno je preko 1000 metara. Austrijske i ugarske čete prešle su sjeverne visove kod tunela Sv. Ivan (San Giovani). U samora tunelu, koji je 300 koračaji dugačak, mogli su Talijani držati u pripravnosti za nov napad nekoiiko bataljuna. To sad neprijatelju nije više moguće Ulazak u Brestovićku dolinu, iz koje se Hermada mogao zaobići, naiazi se sad u našim rukama. Koliko je iznenadan i jak bio naš napad vidi se po tome, što su čitavi neprijateljski pukovi, prije no što su se mogli i razviti, pali u našc ruke. Borbe nijesn još okončane, ali se s vjerovatnoćom može pređpostaviti, da će iduća Cadorn na ofcnziva prilično odocniti.

Hrvatska za Bosnu i Dalmaciju. Otadžbenički zakljtićak hrvatskoga sabora. U posijednjoj sjednici hrvatskoga sabora podnio je nar. zastupnik Cezar A k a č i ć ovaj prešni prijcdlog: Sabor kraljevina Daitnacije, Hrvatske i Siavonije stvara zaključak: Pozi.va se Preuzvišehi ban 1. da preuzme shodne korake kod c. i kr. ministarstva vojnog u Beču, kao i kod svih ostalih u tom jTogledu nadležnih čitnbenika u monarkiji, da banovinska Ilrvatska u buduče dok ovaj rat traje, opskrbljuje nakon pokriča svojih vlastitili domačih potreba, sa žitaricama Dalmaciju i Istru, a po mogućnosti pretna uspjehu žetve i Bosnu i H e r c e g o v i n u i da tek nakon pokrića ovih kontingenata, u koliko joj to još bude. moguće, dodje u obzir kao dobavljač za vojsku; 2 ■ da isltodi kod nadležnih čiinbenika, da banska Hrvatska, za onu zob koju bi i nadalje izručivala vojsci na račun t. z. iigarskoga kontingenta dobije od Ugarske restituciju u hljebttim žitaricama, koje bi namjestila pomenutint zemljama.“ Zastup. Akačić obrazlaže svoj prijedlog i upozoruje sve faktore na veliko pomanjkanje životnih namirnica u Dalmaciji, gdie upravo vlada strašna bijeda, pa se za kilogram kukuruznog brašna plaća 10 K- Govornik tvrdi, d a b i H r v a t s k a m o g 1 a prehraniti D a 1 m a c i j u, I s t r u, t e B o s n u i Hercegovinu i upozoruje, da njegov prijedlog imade svritu, kako bi ban jTOdnzeo kor-ike. da se doskoči bi.iedi naroda u ovim zemljama. Zastupnik Radić (seljačka stranka) prima prešnost prijedloga. Zastupnik dr. Š u r m i n (Iirvatsko-srpska koaIicija) izjavlja u ime koaliciie, da če glasovati za prešnost i za prijedlog- Zastupnik M i 1 e u s n i ć prihvaća takodjer prijedlog. Na to sabor j e d n og 1 a s n o prima prešnost prijedloga, a po tom prihvaća se sam prijedlog jednogiasno, pa se upućuje banu. Velika socijalistička skupština u Stockhoimu. Kb. Stockliolm, 8. juna. Velika socijaiistička skupština, u kojoj je učestvovalo preko 10.000 lica, tekla je sarazmjemo u miru. Vojska i policija nijesu imali povoda da se umješaju. U početku skupštine je pročitan dopis tajnika zemaljske stranke. kojim se odbija aklamiranje glavnog štrajka, što su sazivači skupštjne zahtijevali.

Mir ii Stockholmu. (Naročiti brzojav „Bcogradskiii Novina"). Stockholm, 8. juna. Poslije jučeranjih demonstracija je dattas vladao mir. Svečanost narodnog praznika, defilovanje vojske i školske ontiadine i stadiottu pored kralja i kraljevskih prinčeva. sjajno je tekla. U svima ovdašnjim većitn radionicama, u kojitna je juče po podne rad bio obustavljen, radnici su bili u potpunom broju i nastavili su svoj redovni rad. Predhodne konierencije(Naročitl brzojav „Beoz.radskih Nov:aa ' > Stocthoim, 8. j’una. Zastupnici njemačke \ećino p eg .v r..ju danas sa holandsko-skandinavskim komitetom u prisustvu dr. Viktora Adlera,koji nezvanično prisushmje savjetovanju. Srpski socijalista Milkić je izvjcst'o iz Svajcarske komit-, da će uskoro prispjcti u Stockholm. Kojim će on putein ići, irje pozuato.

ishrana središnjih vlasti. Podjela rumunjskih zalilia ž i t a. (Naročitl brzojav „Beogradsklh NovIna“.) Berlin, 8. juna. U zgradi njctnačkog Reichstaga zasjedava sada konferencija izaslanika središnjih vlasji. Predmet ie savjetovanja podjeia zaliha poljoprivrednih proizvođa od prošle godine, koje su Rumunji u bijegu ostaviii. S njemačke strane učestvuju u konfei e/iciji zastupnici ministarstva spoijnih poslova i vrliovne vojne uprave. Osigurana Ishraua Njemačke(Naročitl brzojav „Beogradsklh Novtna".) Berlin, 7. jtma. ,,Lokalanzeiger 11 doznaje, da prem.a zaključcima konferenclje središiijilt vlasti, dobiće Njemačka toliko ži* ta iz Rumunjske, da je ishrana stanovništva osigurana na svaki način do nove žetve, a što je naiglavnije, da se ne če smanjiti obroci.

Avet giadi. T e š k a vremena z a F r a tvc u s k u. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“)' Berlin, 8. juna. Francuski ministar za snabdijevanje iznio je u svome govoru. koji je nedavno držao u parlamentu, ove zanimIjive brojeve:

Pođiistak. \. Ćehov: D e c a. iTata', mama i tetka-Nada nlsu kod kuće. Otišli su na krštenje kod onog starog pficira što se vozi na malom zclenku-konju. Čekajući da se onf vrate, Griša, 'Anja, Aijoša, Soujja i kuvaričin sin Andrija s'de ti trpezariji za stolom i igraju tombolo. Ako ćemo pravo da govorimo, njiina bi već odavno bilo vreme da spavaju; ali ko bi još mogao zaspati, pre no što čuje od mame, kakva je bila ta beba što sc krstila, i šta je bilo za večeru? Sto, koji je osvetljcn \ iscćoin hmponi, sav se šareui od cifara, orahovih Ijusaka, liartijice i staklenih kvadra'.ića. P.ed svakim igračem leže po dve karte i j o jodna gomilica staklenih pločica za pokrivanj - i 'eučenih cifara. Nasred stoia beli se tanjirče sa pet .moneta — svaka od kopejke. Kraj tanjirčeta nedojcdena jabuka, inakazc i j dau tanjir, u koji se moraju bacati ijusko od oraha. Igraju se na novac. Ulog iin je — kopejka. Pogodha: ko kaišari, taj će odmah biti istoran iz igre. U trpezariji, osim igrača, nema nikoga. Dadilja Agafja Ivanovna sedi dole u kujni i uči kuvaricu šiti haljino, a najstariji brat Vasja, gimnazist V razreda, leži u salonu na divanju i dw(go mu je vrcme. Igraju se strasuo. Najveća strasnost ispisana je na licu Orišinom. To vam je maii dećko od devet godina, do g’ave ošišan, sa bucmastim obrazima i sa usnama, debelim kao u crnca. Qn je već učio pripremni razred za giinnaziju, i stoga ga

sinatraju za velikog i za najpametnijeg. On se igra isključivo zbog novca. Kad na tanjirčetu ne bi bilo kopejaka, on bi već odavno spavao. Njegove kestenjas.e očice nemirmo i zavidljivo irie po kartama n egovih partnera. Strah, da on i ne dobiti »gru, zavist i finansijski pianovi, koji ispunjavaju njegovu ošišanu glavu, ne dnju niu da sedi inirno, da se usređsredi. Neprestano se vrti, kao da na žeravici sedi. Kad dobije igrti, on grainžljivo grabi novac (i odmah ga trpa u džep. Sestra njegova Anja, devojče od jcdno osam godina, sa šiljastom bradom i painetnim sjajnim očima, takodje s: boji da ne bi ko dobio igru. Ona neprestano crvcni, blodi i inepoverljivo praffi i posnmt a i r če. Nju kopejke ne interesuju. Sreća u jgri je za nju pitanje častoljublja ... Dniga sestra, Sonja, devojčica od šest godina sa kudravom glaVoin i sa b"j;in u licu, kakvu imaju samo vr’o zdrava deca, skupc lutke i bombonjere — igra se tombole prosto zbog samog proc'sa igre. O ia se sva topi od uživanja. Ma ko da dobije igru, ona se uvek podjednako kikoć: l tapše ručicanta. Aljoša, bucmast paticvrk, na’ik na kuglu, stenje, duva i beči oči na karte. Kod njcga nema ni sebičnosti ni samoljub ja. Ne teraju ga od stola, ne meću ga da spava — on je i na tom zahvaian. Na izglcd je flegma, ali u duši jc priiičan obcšenjak. Seo je ne toliko zbog tombolc, koliko zbog ncsporazuma, koji su neizbežni pri igri. Njemu jo strašno milo kad ko koga ošamari, ili izgrdi. Njemu je već odavno potrebno da nekud trkne, ali on se ne odmiĆe od stola hj na trenutak, bojeći se da tnu ne pokradu staklad i kopcjke, kad on ne bude tu. Pošto on zna samo jedinice

i samo one brojeve koji se svršuju nttlama, to mesto njega jrokriva numere Anja. Peti partner, kuvaričin sin Andrija, crnpurast, boiešljiv dečko, u cicanoj košulji i sa bronzanim krstićem na grudima, stoji nepoinično, i sanjalački glcda na cifre. Prema dobitku i prema tuđjem lusjreliu on je potpuno ravnodušan, j r se sav zađubio u aritmetiku igre, u njenu prostu, n zamršenu filozofiju: koliko ]i, bože, na ovorn svetu itna raznih cifara, i kako, se one to samo ne isprepleću i ne zantrse! Brojeve izvlače i kazuju svi redom, osirn Sonje 1 Aljoše. Pošto su im sanii brojevi jeduo!iik|i i monotoni, oni su u igri izmislili mnogo stnošnili naziva za poj d nc cifre. Tako s.-dam nazivaju igrači žaračein, jodauaest su im — paiice, sedamdeset sedam je — Sima Simić, deveđeset — deda, i tako daije ... Igra toče žestoko. — Trideset dva! — viče Griša, iz* vlačeći iz očcve kajae žute valjčiće. — Sedaindeset. Žarač! Dvajest osant —- u - znaš ko sant! Anja viđi da je Andrija ,,prozevao“ 28. Propustio je tu cifru pored ušiju, i nije je poklopio na svojoj karti staklcnim kvadratićcm. Drugi put bi ga ona upozorila na to, ali sad, kad na tanjirčetu zajedno sa kopc-jkom leži i hjeno častoljubije, ona triumfuje.. — Dvadesct tri! — uastavija Griša, — Siina Simić! Dcvct! — Buba švaba, buba švaba! — vičo Sonja, ukazujući na bubu švabu, koji trči preko stola. — Juli! — Nemoj ga ubijati, — govori u basu Aljoša. — Možda ima dccu... Sonja prati pogledom bubu-švabm i ntlsli o njegovoj deci: kakvi li to moraju biti lieki mali švapčićil

— Četrdeset tri! Jcdan! — nastavlja Griša, ntučeći se od pomisi’, da Anja ima vcć dve kvaterne. — Sest! — Partija! Ja sam dobila partiju! viče Sonja, koketno zavraćajući oči i kikoćući se. Partneri zavidljivo beče oči. — Da vidimo je 1’ tačno! — govori Griša, sa mržnjom pogledajući u Sonju. Kao najveći i najpainetniji, Griša je prisvojio sebi praVo oulučivanja. Sve se radi onako, kako on želi. Dugo i pažljivo proveravaju Sonjine numere, i, na najveću žalost njenih partnera, pokazuje so da n ; je lcaišariia. Počinje se nova partija. — A šta sam ja juče videla! — govori Anja kao za sebe. — Filip Filipić nekako tako izvrnuo očne kapke, pa mu oči došla crveiic, strašne, kao u ncčistog duha. — i ja sam viđco, — kaže Griša. Osam! A kod nas u školi jedan učeni': možc da rniče ušima. Dvadeset sedam! Andrija diže oči prema Griši, zamisli se i rekr.e: — I ja umern micati ušima...' — Pa ded, miči! Andnja miče očinta, usuama i prsiima, i čini mu se da mu sc miču uši. Cp,šti sineh. — Baš je rdjav čovek taj Fiiip Filipić, — uzdiše Sonja. — Jućc ulazi kod nas u dečiju sobu, a ja samo u košulji... I ta■ko mi je bilo iieprijatno! — Partija! — viče najedaned Griša, grabeći sa čančića novac. — Ja sam dobio partiju! Eto pa pregledajte, ako hoćete! Kuvaričin sin jrođižc ot4 i bledi. — Ja se onda ne ntogu više igrati, šapuće o n. — Zašto!

— Zato, što... Zato što nemam više novaca. — Bez novaca ne inožeš! — vcli mtt Griša. Andrija za svaki slučaj još jedared pretura po džepovima. Ne našavši u njima ništa, osim mrvica i izgrižene pisaijčice, on 'srivi usta i počinje bolno treptati. Sad će se zaplakati... — Ja ću za tebe upiatiti! — govori Sonja, jer nije mogla da izdrži njegov' stradalnički pogled. — Ali da mi vratiš j>osle. Novac bude uplaćen, i igra sc p.rodužuje. — Kanda negde zvoni, — kaže An;a, razrogačivši oči. Svi prekidaju igru, zinu i gledaj’u it pomrčinu iza piozora. Iza te pomrčine titra odsjaj lampc. — Pričulo ti se, — primećuj« jteko Anji. — Noću samo na groblju zvoni... —< vcli Andrija. — A zašto tamo zvoni? — Da se ne uvuku razbojnici u crkvu. Oni se plaše od zvona. — A što da se razbojnici zavlače u crkvu? — pita Sonja — Pa to se zna zašto: da poubijaju čuvare. Prolazi jedan minut u ćutanju. Svi jx>gledaju jedno u drugo, uzdrhie se i nastav« Ijaju igru. Ovoga puta dobija partiju An.drija. — On je ukaišario - izbacuje Aljoša u basu onako — s ncba pa u rel ra. — Lažeš, nisam ukaišario! Andrija pobledi, krivi usta pa pljesre Aljošu po glavi! Aljoša pakosno beči oči. skoči, stane jednint kolenom na sto, pa i