Beogradske novine

Strana 1 .

Utbrak'

odsjeku Kostanjcvlce—San Ojovannl, te da je njime ujedno I 11. talijanska ofen2 iva na Soči na desnom krllu preirpje|a slom, ,,B e r n e r T a g b 1 a 11“ piše: JJspješan protivnapad austro-ugarske fvojske dokazora je njene neslomive ofenzivne snage, te pojačava nadu, da jčc i u buduče ostaii uzaludna sva taliJanska naprezania da dodju do Trsta. Francuska viada napušta sporazum s Rusijom? Kb, Berlin, 11. juna. 0 držanju Ribolovom u stockiiolin^kim stvarima piše „Gazette đe LausankK;“ : Iz držanja Ribotovogizlaei. (1 a francuska vlada napušta (sporazum s Rusijom i da pretJpostavljasporazum s Wileonom. (Naročili br/ojav sBcogra'dskili N'ovina<; Basel, 11. jutia. Kako javlja a t i onal Z <■ i t un g“ feadao je Ribol-ov govor poslijeclnji ujđarac odnosima izmedju Francuske i JRusijc. Izjave središnjih sila o postavljanju regenta u Poljskoj. Kb. Varšava, 11. juna. U jučerašnjoj sjednici privremenog državnog savjcla pod predsjednišlvom knmskog maršala a uz uCcslvovanje ‘2'5 člana državnog savjela, oba vladina komesara i tri zamjenika njihova dali su Szjavu grof Darclienfeld u ime carske j e m a č k e vlađe, a ba ron K a n o p k a iu ime c. i k. austro-ugarsko viale I na spomenicu, koju je privremeni državni savjet 1. maja uputio okupacionim ,vlastima. U toj izjavi sc naglašava, dn žeIja o poslavljanju regenta, kako jc izrajžena u rečcnoj spomenici, pol pnno odg o v a r a n a m j e r a m a s r e d i š n j i h v y 1 a s t i i d a ć e b i t i i s p u n j e n a, č i ni tee stvore uslovi za probitačno djelovanje regenta. Središnje vla sti već sad smatraju privrcmeni državni savjot kao predstavnika stvarajuće se poljske države i očekuju, da ćo državni »avjet n šlo kraćem roku svršiti svoje jpredhođne radove za organizaciju upra* ye i tislara kraljevine Poljske.

nove prevrate. Promjena vlade nastaće jamačno još u toku iduće sedmice. <1 Petrogradu ima sad đovoljno vojske, da se u siučaju nužde odupre pretjeranim zahtjevima. U raznim dijelovima Rusije to je yeć učinjeno. Neina ruske ofenzive. (Naročiti brzoiav „Beograd. Novma“.J Bem, 11. juna. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja iz Pctro građa, da su sc vojni atašeji povratili iz glavnog stana generala Brusilova opet u Petrograd. 0 ofenzivi se iznena! daprestalo govoriti. Dcniisije ruskih generala. Kb- Beč, 11. juna. Javljaju iz Stockholma; Oeneral D r a g o m i r o v, zapovjednik sjevernog fronta je podnio osltavku. Vlada niedjutim ostavku nije uvažila. Postoji nada, da će se dopunjavanjem Četa, snabdjevanja i municije general Drago| inirov privoljeti da ostane na svome ! položaju. Osim svega Dragomirov još zahtjeva da bude od B r u s i I o v a nezavisan; ako se to ispuni. vjerovatno | će Brusilov podtiijeti ostavku. Prilike u ruskoj vojscl. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina"). Stockholm, 10. juna. Na kongresu 'kadjeta podnio je C r o ns ki fzvjcštaj o utisđma na svom skorašaijem putu na jngozapadni tfront. Od samog početka rat jc medju gradjanskim stanovništvom bio nepopularan. Revolucija jc tom raspoloženju otvoriiu širom vrata. Još oktobra 1916. četc su se proti\ ile da po- i sjedn'n rovo've. Na žalost su saini časnici Ko’vorili, da im se ne ide na fronf. Mišljenje, koje u Pctrogradu i Moskvi vlađa, da se s ovakvom vojskom ne može ništa učiniti, istima pretjerano je, ali se ipak ne može oporeći, da je duh i ugleđ časničkog i zhora nmogo opao. Finaiisijski položaj Rusiie. (Naročiti brzojav sBeogradskih Novina«; Stockliolm, 10. juua. Povodom puštanja u promet novih novčanica u iznosu od 2 initiitma ra-balja zaključ'.ije ,,B i rž e w i j a V je d o m o s t i“, 'da savcznici ne će višc Rusiju finansijski da pomažu. Šfrajk ruske industrije za liaoružanjc.

Ruski haos. Sudbina ruske carske porođice. (Naročlti brzojav „Beogradskih Noviua") Ziirich, 10. jitna. ‘ 'Jedan ruski izvještaj ,,Z ii r i c h e r 7. e i t u n g“-a govori o opasnosti uspo»tavljanja ruskc monariiije i ističe pitanje « smještanju svih Romauova u jedno zajedničko mjesto radi pojačanog nadzora. Predstojeća prontjena vlade i novi preVratf. — Vojska protiv pretjernnih zahtjeva. Kb. London, 10. juna. ,,M o r n i ng p o s t“-u javljaju iz. Pc(rograda: Bilo jc izvjesno još prije uo što jc ministai' vojni Kerenski otpuloyao na front, da će petrogradski zastupnički odbor radničkog i vojniČkog sa\ jeta otpustiti generala A1 e k s c j e v a, koji još neprestano nezakonito ntiče na l'uske prilike. Sazivom opšteg raskog kotigresa nadao se jc zastupnički odlior, da vlast opet uzme u svoje ruke, ali ta vlasl ipale opada. Scljaci su sc već protivili, da u Čcstvuju u kongresu. C a ovi zastnp ičkog odhora, koji su za vrijemc posijednje kri ze uzeti u privremenu vladu, nisu oilgo vorili očekivaniima, koja su u njih pola gana. Njihov rai pokaz.ao sc vrlo opasnim. Nemiri po scljma množc se. Neko bjcsirilo u težnji razoravanja uzelo jc inrdju ljudima maha. Došlo jo vrijeiuc za

! (Naročiti brzojav „Beogiadskih Novina") Slockholm, 10. juna. Strajk l'uske industrije za paoružanje uzeo je mnogo veći obim, nego šfo je to poluzvanično objavljeno. U Petrogiadu ne rađe 36 frabrike, u Moskvi 67, n Odesi 28, u Rostovu na Donu 35, u Kijcvu 8. u Jekatariaoslavu 14. Riješenje ugarske krize. (Naročiti brzojav „Beogradslcih Novina"). Budimpešta. 1J. juna. Orof Moric Esterhazy putuje večeras u Beč, da Njegovo Veličanstvo j izvijesti o toku dosarfašnjih pregovora. I On će se u Budimpeštu povratiti u srij jedu ili u četvrtak i onda zaključiti pregovore u svrhu sastava nove vlade. Esterhazy namjerava još tečajem ove nedjelie predložiti Njegovom Veličanstvu listinu novih niinistara. (jrof Mihajlo K a r o I y i izjavio je danas jediiom novinaru, da je juče u Beču dulje vremena vijećao s grofom C z e r n inom. Na pitanje, da ii kani prihvatiti i ministarski portfclj, odgovorio ie grof ! K a r o 1 y i: D r ž i m d a h o ć u. — Ba! ronKurti ostaje vjcrovatno predj sjcdnikom urcda za živežna srcdstva. j Zasada je stalno, da će u novoj vladi I Bcia Mezossy postati ministrom za j poljoprivrcdu, a general S z u r m a y i ostati i dalje ministrom za domobranI stvo.

BEOGRADSKE NOVINB Pokret za mir. Transvalsko radništvo i siockliojmska konferenelja Kb. Johannesburg, 10. iuna. Reuter javlja: U socijalističkoj skupštiiii, koja se je bavila riješavanjem o izašiljanju izaslanika u Stockholm, došlo je do burnih prizora. Kad je mir bio povraćen, riješeno ie, da se raniji član narodnog savjeta pošlje u Stoekholm. Neograničeni podmornički rat. Neprijatel] priznaje uspjeh podmorničkog rata. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina‘0. Bern, 10. juiia. Milanski Iist ,,Italia“ piše: Kad bi se dozvolilo da se objavljuju uspjesi podmorskog rata, narodi bi svakako došli k sebi i rekli bi, da je pravi zločin, da se dozvoliava da u tako ogromnom obimu čovječiji trud propada u moru. Istina, još mnogobrojni brodovi plove po moru, a 1 i s v j e tska tonaža opada trajno u tak o o g r o m n o j m j e r i, d a i z a z i v a z a b r i n u t o s t. Engleska je istina mogla do sada slati svoje čete u Francusku, ali samo s vclikom opasnošću. E n g 1 e s k a, u prkos svoje sjajne i nadmoćne flote, niie više danas n e0 g ra n i č e n i g o sp o d a r n a m o r u. Zafvaranie fraucuskih i engleskih pri' staništa. Predstojedogadjajinamoru? (Naročiti brzojav „Bcograđ. Novina"). Rottcrdam, 10. juna. Iina već nekoliko dana kako su engleska pristaništa i francuska sieverna pristaništa zatvorcna za neutralni saobraćaj. Londonski listovi najavljuju, da se mo-gu očekivati vrlo v a ž n i d o g a d j a j i n a m o r u. Potopijeni brodovl. Kb. Stockholm, 10. juna. Kod Helsingforsa je na 6. ov. mj. potonuo parni brod ,,Anton“ natovaren ugl'iem. Brod je liaišao na minu. Kb. Rottcrdam, 10- iuna. ,,N i e u \v e C o u r a n t“ javlja: Parni brod ,,Emdijk“ je torpedovan 1 potonuo je. Jedau ča,mac sa kapetanom i 11 ljudi iskr<j$q,se kod Slietlandskili ostrva. O drugoin čamcu se ništa ne zna. Brod je dolazio iz Anierike i irnao je tovara oko 5000 toua raži, zobi i kukuruza za holandsku vladu. Francusko-ruska diskusija o krivici zbog rata. Kb. Bern, 10. juna. „iBerncr Tagblatt" ja.lja iz Lausanne: Izmeđju Fiaacuske i Rusije olpočcla je diskusija, * 1 koja postaje svakim dauom opasnija. Ona se ođnosi na odgovomost sa.veznili država zbog rata. Nada u Rusiju mora da je u Londonu a naročito u Parizu vrlo nisko pala, jer inače ne bi bila mogura takva disknsija. „Gazette de Lausanne", čiji obavještajni uvodni članak važi kao vjeran odjek francuskog minislarstva spoljnih poslova piše: Ruska vojska se u islini za vrijeme rala nije đržala tako, da bi Be odveć mnogo moraJo žaliti, ako bi ona olpala. Pomoć Sjedinjenih Država obilato će naknaditi mlakost i moguće izdajstvo Moskovljana. U istom listu, a u dragom jednom Članku pod naslovom „Ruska odgovomost", koji prati isti re<l misli, kaže se, da je Rusija uklanjanjem carizma neposredno primila na sebe ođgovomosf. Rusija je dala središnjim vlastima povod za napad. Ona je primorala Francusku i

1 2. jnna 1917. Englesfru, da se late oružja. Ta je tvrdnja dragocjena, jer novinar, prijateljski raspoložen prenia sporazumnim silama, pnznaje, da su se sređišnje vlasti zbog ruskog izazivanja, to^ jest zbog ruskog velikog mobilisanja latile oružja. Lausarmski list tim samo sluša parolu, koja je tu skoro izđata u Parizu najprije u zavijenoj formi, pa sve jasnije, ,,đa je Rusija uvukla Francusku u rat“. Naziranje, da francuska vlada tim načinom želi sebe da izvuče iz neprijatne situacije, sa sviin jo opravdano. Zato jeiusvojena paro’a: „Ako ne pobjedimo, Rusija će biti kriva“.

Potapljanja u Atlantskom Okeanu. Kb. Berlin, 11. juna. Wolffov ured javlja: U AtI a n t s k o m okeanu ponovno su njemačke liodmornice potopile 19.600 brutto registarskih tona neprijateljških brodova, medju ostalim i jednu francusku pomoćnu krstaricu ođ po prilici 4000 tona.

Grčka. Taiiiani zaposjeii Janinu. Kb. Rim, 11. juna. „Agencija Stefani“ javija: Talijanske su čete bez npađice zaposjele Janinu. Stanovništvo gracla i okolice posve je mimo. Protest zbog Janiue. Kb. London, 11. juna'. Ileuter javlja iz Atene: GrČI a namjerava da uloži protest zbog posijedanja Janine od strane Talijana.

Najnovije brzojavne vijesti. Utisak austrosugarskih pobjeda u En" gleskoj. Kb. Mitano, 10. juna. Londonski dopisnik ,,S e c o 1 a“ javlja, da su austro-ugarski vojni izvještaji učinili jak u'tisak u Engleskoj. Poglnuo inajor Redmond. Kb. London, 10. juna. Reuter javlja: Major Redmond, brat irskog vodje, pao je u bitci kod Messinesa. Američke čete u Evropf. Kb. Bem, 11. juna. Narociti đopisnik ,,Matina“ javlja iz Londona: Američkc čete, koje su prekjuče stigle u Englesku, sastoje se u glavnom iz ćasnika i specijalnih četa, koje imaju svrhu, da učine sve potrebne pripremc za dolazak daljih konfingenata. Američke čete su se ukrcale početkom pro šle nedjelje. Njihov odlazak držan ie u tajnosti. Predtog za preinještanje engleske vlade iz Londona. Kb. Rotterdam, 10. juna. ,,D a i I y T e 1 e g r a p h“ pita povodom čestih njeinačkih vazdušnih napadaja na Dover i Folkestone, ne bi li bilo uputno, da se sjedište engleske vlade premjesti iz Londona u srediište zemlje. ,,T i m e s“ , misli takodje, da napadaji njemačkih letilica jx)primaju vrlo ozbiljan karakter, pa posto-ji pogibelj npada. Eugleska se mora bolje braniti i kod odbrane upotrebljavati takodje letilice. Ostavka španjoiskog kabineta. Kb. Madrid, 11. juna. Poslije jučerašnjeg ministarskog savjeta prcdao je ministarski pređsjednik Garcia Prieto kra ju ostavku cje1 o k u p no g kabineta. Minisfarski pre;!-

ski slikar K. Kojčev, miniaturisf II. T a č e v i drugi. Jeilni su portrclisti, dragi s ika.u pr'jedjelc, različue izgledc i projekle i t. »I.: ali ni jedan od ujih ne pokušava nešlo veće, nego svi osiaju više-manje u gra nicama skica, n feuilletonima slikarstva — da se tako izraziino. Kakvih većih, zainašnijih kompozielja i'i tehničkili pokušaja oni nemaju, n:>g > većjnom studije i „probe kičice", kaitve sc nvijek u velikoj množini srelaju namuj tničkirn izložhama i brzo iščezavaju iz sjcćtuija. Interesantno je da Buga i vrlo rado obr.uljuju karikaturu. Najbo.ji je njihov karikalurist A. Božinov. Ali su karikaturc u opšte jedna vrsta slikarskog zanitnanja, koja — po našem mišljenju eloji izvan slikarst\a kao urajebios'i: jer Je uinjetuost sama selii cilj, a karikatnre su sredstvo za jcdan izvjestai cilj. Oue mogu svjedočiti o oštroj posinatračkoj sposobnosti svoga anto.a, mogu imati mnogo duha, biti izvrsno crtanc, ali sc nc mogn kao umjetnost trelirati. Faivim su drugo humoir i satira u kujiževnosli: dohra hnmoreska isto jo što i va'jana novela ili pjesrna, ali ni najbolja karikatura nije ravna dobroj slici. Karikature pak. koje ncmaju opšlega, socijalnog značaja; koje se ne bave o inanama zajedničkim, nili polpomažu boibu proliv opštih za'a društvcnnhj i p> litičkih, stoje još uiže. One medju njima, Sto izlažu podsmjehu pojedince, time što če ovom načiniti duži nos ili onom veće uši, nemaju nikakve veze s uniijetnošću, ftiti oua ima od njih kakve vajde...

Književne vijesti. „S' jetska kiijiž»ica“. Primili smo 5. knjigu izdanja ,,S v j e t s k e k n j i ž n i c e“, lirvatski priievotl romana poljske spisateljice Mari.ie Rodzie\vicz6wne, pod naslovoin ,,D e w a j t i s“. Knjiga ova prircdjujc svakom prijatno iznenadjenje. Kad sino prvi puta čuli za tu najnoviju „Svjetsku knjižnicu", dr/.ali smo, da se ! radi opet o kakvom preduzeću nižc vrste, kojima je u posljednje vrijcme poplavljena Hrvatska. Radosnu pojavu, da se u hrvatskom narodu pobudila ogromna volja za čitanjeni, počeli su naiinc u posljednje vrljeme u trgovačke svrhe izrabljivati najraznovrsniji „literati'* i ,,nakladnici“, obogačujuei se jeftinim podraživanjem najnižih instinkata niase, željne senzacije i pikanterije. Pojaviše se na sve stranc čitavc knjižnice, od kojih su ozbiljtiije bile samo „zabavna“, „inoderna" i „Iiuinoristička" j knjižnica. Nije dakle čudo ako smo glas 0 najnovijoi ,,svjetskoj“ knjižnici pril mili sa priličnim ncpovjercnjcm. Tim je veće našc izpenadjenje, kad i s mo primiii prva izdanja te knjižnice. Uz Colonov: „Juan Miseriu", snažni rpman iz španjolske revolucije, te HConscienre-ove iijepe novele ,,Regrut“ 1 „Siromašni plemić“, (da ostale i ne spominjcmo), nadarila nas ova „svjetska‘ knjižnica ero sada i prekrasnim romanom prizoate p o 1 j s k e spisateIjice, ,,Dewajtisom“. To je roman jedne

| duboke i velike, u sebe povučene i šutIjive đuše, što je može da rodi samo j 2imigja, lijepi, no nesrećni kraj, na koi jem se odigravaju strašne tragedije j mnogih vijekova i. mnogih naroda. Žemajti sn stanovnici nesrećne „Žmugjc“, ponosni i jaki ko hrastovi njiliovih šuma, a šutljivi i mračni ko teška im isforija. U tom se kraju, gdje svi pošteui drže, da im je opšta narodna dužnost da čuvaju „svojti zeinlju i svoga Boga“, radjaju i umiru velike đuše, velike svojom IjnbavTju prema nesrećnoj grudi i svojom vjerom u Boga, što pravedne i dobre kuša, eli ih nc napušta nikada. Jer oni nijesu Ijudi velikili reklamskih gesta, plamenili riječi i sil~nih snažnih nastupa, vcć tihe naravi, što mnogo vole i nmogo pate, sanio što to niko ne vidi, ni njihovili smijeha, ni njihovih suza. I Marko jc Czertvvan dijete toga mračnoga i šutljivoga kraja, dijete svoje okolice i starih tradicija još iz predkršćanskih vremena, tih i miran, sve dok se ne- radi o rodjenoj zemlji, što ne smije da predje u tudje ruke. Strpljivo podnosi sve vjeran obećanju zadanom ocu ua samrtnoj postelji i žrtvuje svoju miadost rodjenoj grudi, jer je preči svaki komadić žmugjanske zemlje i od sna i od mira i od mladih snova i od proljetne Ijubavi. O samom sadržaju romana, kojl aludira na prilike u Poljskioj razumjje se prije sadanjega rata, ne ćemo da govorimo. Uzmite ga u ruke 1 pročitajte ga 1 ne će vam biti zacijelo žao. Sve je u toj knjizi lijepo I jednostavno: i riječi I sadržaj f opisj, Mučenik svojih po-

lja, svoje zadane rječi i Ijtibavi prema dragome rodnomc kraju pobjedjuje svojom energijom i neslomljivom voljom i piomoću drugih dobrih duša sve preprijeke pa na koncu rncže da izgovori duboke snažne i svijetle riječi: „Bilo što treba da bude ili ne bilo, 2mugja ostaje uvijek". — A pročitaj'.e samo svršetak. — „Uvijek ostaje" ponovila je jeka stoljetnim lipama, u drhtajima prirode i prešla je sve dalje do Dubisovih valova i vrba na njezinoj obali. ,,Ostaje“ •— kao da ponavlja cijela ta zeitilja, sazdana od samih poraza, gubitaka i vječne borbe. Ona je davala pravo sinu svome. Pa kad ste pročitali ove zadnje riječi i u sebi proživjeli patnje dobrih sinova jedne dosada nesrećne zemlje, onda ste zacijelo oćutjeli u srcu neku jaku vjeni u domovinu i u triumfe njezine, kao i duboku zabvalu nakladniku, što nas je upoznao s jednont probranom knjigom bratske p o1 j a č k e literaturc. ,,Dewajtis“ jc rijetka knjiga u brvatskoj prevodnoj literaturi, za koju se mime duše može reči, da sjtada u svaku našu kuću. ,,Svjctska“ jc knjižnica pošla dobrim putem te je zavrijedila da je svako podupre. Ona je mcdju postojećiin knjižnicama zauzela jedno od p r v i h mjesta. Knjige se ,,svjetske“ knjižnice naručuju kod naidadne knjižare M. K e1 o v i ć a, Zagreb, Bakaćeva nlica 4.

Broj 18ft Bjednik izjaanio se o tom pred predstav. nicima štampe ovako: Po uspostavljanji normalnih prilika bila je vlada mišljenja, da sad kruna mora imati potpunu slobo du, da zati aži mišljenja mjerodavnih ljca te je zato vlada nepovratno podnijela o' stavku. Engleskl špijuni u Švajcarskoj. Kb. Berlin, 11. juna. Kako ,,B e r 1 i n e r T a g b 1 a 11 “ javlja, uapsila je bernska policija tri osobe zbog sumnje sa Špijunaže. Radi se medju ostalim i o pokušajima, da se otruje živina te da se u razne fabrike postave rasprskavajuće tvari. Kraj vojničke tjerala se i trgovačka špijunaža protiv Švajcarske u korist Englcske.

Skolska izložba u Topčidsru. Kako smo već javili, priređila je uprava car. i kralj. zavo^la za sirofnu djecu u Topćideru pređ kraj nastavne go dine izložbu Skolskih radnji svo jili pitomaca, koja ostaje otvorena svakog dana do uključivo u petak 15. ov. m j e s e c a. Ovaj dobrolvomi zavod, koji je /a kratko vrijeme svoga đjelovanja posligao u svakom pogleđu rijetku visinu, osnovao je ođmah u početku svoga djelovanja kao načelnik poliličkog i naslavnog odjelenja car. i kralj. vojne glavne guhernije u Srbiji major glavnog stožera Slavko Kvaternik, a upravu je povjerio hrvatskoni učitelju gradjanskih škola Zvonimiru Vlašiću. U početku nastavne godiue, koja se sada primiče kraju, bilo je primljeno u zavod svega 275 pitomaca, najviše radničke i zanatlijske djece, za tim djece pričuvnih s r p s k i h vojnih č asnika., koji su ili pali na bojištu ili su zarobljeni, pa djece srpskih. činovnika, učitelja i sveštenika. Od ove je djece tečajem gođitie istupilo iz zavo da svega 68, najvećim dijelom, jer se našao neko od rodjaka, koji je preuzeo na sebe brigu oko vaspitanja i njege ovc siročadi. Samo je svega dvoje djece olpušteno iz zavoda kazne radi, pošlo se nije našlo nikakovih više srestava i načina. đa. sc ove male zlikovce privede radu i redovnom životu. Po pripadnosti najvišeje djece bilo iz grada Beograda 122, i okolice 41, a iz ostalih okruga zaposjeđnutih dijelova Srhije 38. Djece pripađnika Austro-Uga''ske monarhije bilo je svega 6. Po vjeroispovjesti sva su djeca pravoslavne vjere, katolika imade svega 16. Sada pod kiaj školske godine preostalo je u zavodu 207 djece, od ovih je hilo bez roditelja, bez oca i majke 102, bez oca 96. bez majke 8, a samo 1 dijete ima još oca i majku, ali je inače vrlo siromasrio i vrijedno. Ova su djeca bila podijeljena po razredima. i to ovako: prvi razred osnovne škole, razređnica gospod.i a Ama lija Zvčržina, polazilo je 82 đjece; d r u g i razred, razrednica gospodjica Jelena pl. Mikšić, polazilo je 45 đjece; trcći razred, razrednica gospodjica Miroslava Dujmović, polazilo je 44 djecc; četvrti i peti razred, razrednik gosp. Fraujo Kolar, polazilo je 37, od* nosno 26, svega 63 djece. U dječijem zabavištu, nadstojnica gospodjica Marieta Gattermayer bilo je 41 dijete. Osobita pažnja posvećivana je giirinastici, pa su sc djeca učila i vojnim vježbama. Osinl naslavom u školi, bila su đjeca zabavljenaprivrednim radomu kuči i okodoma, naravuo u odnosu prema njihovim snagama. Tako su djeca sama obradila vrt u prostoru od 3 i po jntara i parkirala dvorište zavođa. Foslijc so đjeca bave gajenjem kunića (pitomih zečeva) gajenjem živadi (živinc) i svinja, a imadu prilike, da se iipoznadu sa timarenjem ostalih đomaćih životinja, koje iinade u zavođu. Osim toga obavljaju pitomci kancelarijske zavodske poslove, sanitetsku bolničareku službu, a sla iji pitomci po služuju kod jela svoju mladju nejaku braću. Sto se tioe čistoće, dobre opskrbe i odijcvanja djece, vodi'a je n tom pogledu svu brigu materinjom upravo Ijubavi i požrtvovanjem predstojnica Ne a Stankovićeva. Ovo smo sa nekoliko rijeći u glavno me ocrtali sfanje i prilike zavoda, radi boljeg razumijevan.a opisa same izlo/.be. da znađe svako ko i što su ta djeca, koja su izrađila sve one lijepe stva i, ^iokaza'a krasan uspjeh i napređak, da znamo i upoznamo one učiteljske snage, koje su bez sumnje velikom spremom, iskrenoin ljubavi prema ovoj sirotnoj djoci i izvršnjući potpuno njima stavljenu zadaćn, postigli ovako krasnc uspjehe, da se đanas topčidersko sirotište može smatra i, ne samo najboljom osnovnom ško’om n zaposjednntim dijeloviina Srbije, nego 80 možc staviti u prvi red svojilr poseslrima pučkih škola u Ilrvatskoj-Slavoniji, po čijim je naučnim osnovan.a vršena nastava i obrazovanjo djoce, Sama izložba iznenadjuje prijatno svakoga stračnjaka i nestručnjaka. Za svakoga imadc uešto, što ga inožc zanimati i zadovoljiti. Ova sc izložba ipak ne možo uporoditi sličnjm izložbama, to jc se priredjuju u cijelom kuliurnom svijetu, jer z.a nju nije naročito spreu a i materijal — u njoj nema ništa vještačko ga, ništa što bi bilo spremljeno samo za čas i oko, što bi pokarivalo: sve se to radilo samo za paradu. To su obifno i redovite školskc radnje pitomaca, na/-