Beogradske novine

Strana 2.

beogradske novine

Broj 167.

Srijeda Ruski haos.

cuske, koja se ponizila na spoTazumnog stražara u Grčkoj, z.vuči kao krvavo ruglo Jonnartova proklamacija na rčki narod, u kojoj se veli: „Francusa, Vellka Britanija i Rusija žele nezaiVisnost, veličinu i procvat Grčke. One namjeravaju da brane plemeniti narod, za koji sada počinje novi period mira i rada. Znajte, da zaštitne vlasii, kojinia je samo stalo do poštivanja narodne samostalnosti, ne namjeravaju od grčkojr naroda zahtijevati sveopštu mobilizaciju“. U istinu. ovo cinično izrugivanje jednog pomoču gladi i oružanom silom svladanog naroda posvema 'dolikuje „borcima za slobodu malih naroda“. Kralj Konstantin u LuganuKb. Lugano, 19. juna. Kralj K o n s t a n t i n stići će danas ovamo jediiim talijanskim posebnini vozom. Liazak fraucuskih kolona u Tesaliju. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Karlsruhe, 19. juna. ,,Corrieredella Sera“ javlja i/. Atene: Vojska, koju su sporazumne sile cdredile za vojuičko posjedanje Grčke, broji 5000 ljudi. U grčkiru vodama ima na okupu 35 ratnih brođova spora/unmih eila. „Petit Parisien." javlja iz Atene: Jeđaii dio željezničke pruge, koja vo di za Pelopones, ne može se upotrijebiti; ©vo je svakako djelo grčkog nasrtaja. 0 držanju grčke vojske u Peloponesu liisu u Atenu stigle nikakove vijest', jer je veza prekinuta, (Naročiii br/ojav „Beograđ. Novina 1 -). Koln, 19. juna. Pretna brzojavu „Kolnische Zeftung“-a iz Ainsterdama đopisnici engleske štampe javljaju iz Soluna: Francuske trupe, koje su ušle u Tesaliju, doprle su u jutiu u 11 sati do sela Selfidže, na južnoj ivici heutralne zone. To je sarno jeđna od kolona, koje su raznim putevima ušlc u TesaJiju. Pred ko!onom išla je fraucuska i afrička konjica. .Oklopljeni automobi'i sa maš' skim pu škama bili su na čelu polioda, ali liisu uigdje naišli na otpor. Nekolika odjelenja kraljevske žandarmerije su ranije bila ctišla. U 5 sati u jutru kolona je đospjelu do Elasona. Protest jelinske unije u Ženevi. (iS'aročiti br/ojav rBcogrrdskfh Novm'. ,’ Ženeva, 19. juna. Društvo jelinske unije u Ženevi je održalo vanrednu skupštinu, u kojoj je riješeuo, da uloži protest protivu nasiIja, koje sporazumne sile vrše nad Grčkom. U tom sc protestu izmedju ostalog veli: Tri sporazumne sile Engleska, Francuska i Rusija prisvojile su sebi pravo, koje one ne crpe iz kakvog ugo- / vora, a koje je protivno grčkom ustavu- ( One stt lukavstvom razoružalc grčki narod i, kidajući sa svojim obvezama i gazeći svoje potpise, potpuno su ga onesposobili za otpor. Oue su kralja Konsiantina surovom silom primorale da napusti svoju zemlju i to protiv volie svoga naroda. Protivu takvog obeščašćavanja, protivu paklenih napada, kojima je Grčka u ovom ubistvenom ratu izložena, mi najodlučnije protestvujemo pred cijelim obrazovanim svijetom, ako on još postoji, i preklinjemo ga, da s nama podigne svoj glas, da bi se grčkom narodu vratila njegova sloboda i neosporno pravo, da o svojoj sudbini po svojoj volji riješava. Gornji potpis potpisali su predsjednik G a r t a I i s i tajnik A p a d opru 1 o s. 1

Sukob izmedju Kerenskog i Lenina(Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Stockholm. 19, juna. U sjednici ruskog radničkog i vojničkog savjeta došlo je do žestoke izmjene riječi izinedju Kerenskog i L e n i n a. L e n i n je privremenoj vladi spočitnuo njene grijehe. Agitaciju Kerenskog za ofenzivu nazvao je on izdajom. Kerenskij je okrivio Lenina, da stoji na stajališfu krivo shvačenih marksističkili ideja. Rusija da mora dokazati, da nije nikakva ouantite negligeable. Švajcarac Grimm protjeran iz Rusije. Kb. Lugano, 19. juna. Reuter javlja iz Petrograda: Vcliki savjet radničkih i vojničkih izaslanika je sa 640 protiv 120 glasova odobrio donijetu odluku, da se švajcarac Grimm p r o t j e r a.

Dogadjaji u Italiji. Taliianska ministarska kriza. Kb. Lugano, 19. juna. Kako talijanski listovi ističu, nepolitičke promjene u kabiiietu su izvršene izvan okvira, koji je izazvau ostavkom tri ministra krajnje Ijevice i političkim spoljnim i unutarnjim razlozima. Parlamentu je ostavijeno, da donese ocjenu o političkom pravcu pa da možda tinie izazove o p š t u k a b i n e t s k u k r i z u. Intervencijonistc, koji su prešli u opoziciju, zamjevaju kabinetu, da nema odlučne volje za vodjenje prikladne ratne politike, i što se kabinet, mjesto obrazovanja komitea za prelaz u stanje mira, nije sam preustrojio u ratni komitć. A!i su vojnički zastupnici ovog mišlietija malobrojni. Svakako če, kako talijanski listovi naglašuju, politička razlaganja u komori, koja će otpočeti povodoni izjave vlade 20. juna. biti živalmija i tenieljnija nego li inače, možda nianje u javnoj nego Ii u tajnoj sjednici. Smjenjivanje proviiieijskih iiačeinika. Kb. Lugano, 19. juna. Ministarski je savjer, kako talijanski listovi javljaju, riješio, da smjeni neke provincljske načelnike, pa da na iaj način zadovojji želje intcrvencijonista. Neograničeni podmornički rat. Potopljen američki brod. Kb. Bern, 19. juna ; . „Progress d e L y o n“ javlja iz Ne\v-Yorka, da je poslije ž estoke borbc potopljen američki petrolejski brod „Mareni". Potopljen engleski transportni brod. Kb. London, 19. juna. R e u i e r o v u r e đ javlja s 1 u žb e n o, da je 2. juna neprijatdjska podmornica u istočnom Sredozemnom liroru potopila engleski transportni parni brod ,,Camaronia“ (5861 tona), koji je vozio neznatan broj vojnika. Nezna se za sudbiriu 52 lica i 11 Ijudi od posade, rnedju njima i kape-tan broda.

mmmm

Najnovije brzojavne vijesti.

Držauje Spaniie. Kb. London, 19. juna. ,,Times“ javlja iz Madrida: Pomirljivo držanje Datovo umirilo je stanovništvo- Prevratni je pokret otklonjen koncesijom pješačkim časnicima, da smiju osnovati odbranbene odbore. Izjava ministra Thomasa. Kb. Stockholm, 19. juna. Francuski mjnistar Thomas je prispjeo ovamo iz Haparanda. U jednom razgovoru je Thomas izjavio, da se ne odaje nikakvim iluzijama o bližoj budućnosti. Svjestan je svih teškoća, ali je ipak uvjeren, da če se ono otkloniti.

Grad i okolica.

Dnevni kalendar. D a n a s je srijcda 20. jima; po starom 7. juna. Rimokatollci: Silvcrij p.; pravoslavni: Teodot cpiskop. — Suncc se radja u 4 02, a zalazi u 7'58 (po starom vremenu). Gostovanje b e £k og ,,Ra i m u n dtli eater-a." Oproštajno veče. Sareni dio. (Buntcr Teil). Početak u 8-30 na veče. K i n ema t o gr af i: Vojni kino (Koloseum): U 6 sati poslije podne predstava za vojnike, a u 830 na veče pređslava za časnike. — C. i k r. gradjanski kino (Parls): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Botanička bašta.Otvorena utorkom čctvrtkom, ncdjeljama 1 praznicima. Ladja izmedju Zemuna i Bcograda kreće iz Beograda za Zemun od 6 sati n jutro do 9 sati naveče svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna za Bcograd od 5 30 ujutro do 8'30 naveče svakoga sata osim u 12*30 posiije podne. Casnička i činovnička kasina otvorena jc do 12 sati ti poći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Olvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Riječno kupatilo na Savi: Privremeno otvoreno samo odjelenje za časnike. Do 11 sati prije podne mogu se kupati samo gospodjc; poslije toga vremcna gospoda. • ,,G r a n d 11 o t c 1" : Dnevno koncerat. Početak u 6 saii poslije pođne. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici „Brčko': od2—4 safa poslije podne. U bolnici „Brunn“: od 9*30—12 sati prije podne i ođ 2—4 sata poslije pođne. Lijepa kiša. Prošle veeeri pala je u Beogradu lijepa kiša. Kiša je padala čitav sat i uavraćala se u nekoliko maha, naravno, da je ova kiša bila nedovoljna, da zalije suhu zemlju, ajj je ipak učinila dosta, jer je ipak prilično zaliju usjeve, žita i os:alo povrće. Pored kiše biio je i malo grmljavine- Juče je bilo divno svcže vrijeme, sa manje toplote preko cijelog dana. no obično ovih dana. Pređaja svilenih kokona. Ima se svio® ; ,’šredstvima, koja stoje na raspoloženju, nastojavati, da odgajivači svilenili buba dadu s v e svilene kokone nadleštvu za otkupiiivanje istih. Ne smije se dogoditi, kao što je to prije bilo opšte uobičajeno, da odgajivači zadrže kokone u kuči za odrnotavanje vlakana za predju, ili za dobijanje sjemena, da ih prodadu trgovcima ili krijumčarski prenose preko granice zaposjednutog zemljišta u susjedne zemlje. Sve je ovo zabranjeno (Nar. Od. 9 Nr. 2586, t. 1 i 5). Pošto su kokoni potrebni za vojne ciljeve, to se ni jeđan ne smiiđ zadržati. Ako bi koji odgajivač iinao toliko malo kokona, da se ne bi ispiaćivalo da

bro, što jc i' u istinu uvek i bilo. 1 naraivno od sakafog oca Adama i izrebljene majke Eve, moralo je ispasti i ostalo potomstvo sakato i izrcbijcuo. A od takvog potomstva ničemu se lepom nije ni moglo nadati- I rat je jeđna od glavnih ružnoća toga sakatog potonistva. Kao što rekosmo Eva je stvorcna od rebra, a rebro je, kao što znate iz zoologije, krivo i Eva je kriva za sve nesreće čovekove, pa nesunmjiivo i za svc zlo o.voga sveta, pa kako je i rat jedno od najvećih zala ovoga sveta, lo je ona nesuinnjivo kriva i za rat. A zar nije Adam prvi otpočco rat? Rat sa — tvom. On je u svakom poglcdu polagao pravo na svoje sopstvciM) rebro i gicdao je da dodjc ma kojim legalnim i zakonskim putem do svoga prava, naravno do svoga rebra. Ratuje se obično zbog nejeđnakosti, bilo u ekononiskom, bilo u finansiskotn pogledu. Da do rata dodje, dakle potrebna je u opšte ma kakva izvesna nejednakost, jer koliko je poznato bar u fizici kod jednakih ljudi, *. ietLnakih količina inora postojati i izvesna jednakost, rccimo izvcsna ravnoteža. Izmedju Adama i Eve nije bilo odmah od početka ravnoteže. Nije bilo jednakosti u prvom pogledu, jer je Eva bila stvorena samo od jednog Adamovog rebra. Jcdna kost, koju je Adam manje imao, a Eva postala od nje, stvorila je uejednakost i izazvala je odmah rat^ izmedju Adama i Eve. 1 u se, kao što vidinio, sukobile dve suprotne želje i da ne bi Eva, kao sia- * biji stvor sasvim propala, pokušala je da nudje saveznika. I taj saveznik Evin

bio je — djavo. Otrovni. nesrećni, crni djavo. Goreg saveznika Eva u opšte nije mogla izabrati. I onda naravno, otpočeo je rat. Rat obično ujeda, ujeda do srea, to se i djavo, Evin saveznik pretvorio u zmiju, kao što znate: zmija otrovnića ujela je Ađama, prevarila ga, otrovala ga i Adam je propao, ali mu je otrovano — propalo i potoms'tvo, jer je i ono otrovano ratom. 1 mi još od tada ncprestano ratujemo. I to je tako išlo i dalje. Adamovi i Evini potonici napadali su se, klali i ubijali. Nevina krv se prolivala na svc načine. Kajin je ubio Avela. Prolio je nevinu krv svoga brata i ođ tada se uvek u ratovima obično proliva baš nevina krv, kao i sada. I ko zna dokle če to tako trajati. Po svoj prilici dokle god buđe bilo Adamovili sledbenika i Evinili pitomica, upravo dokie god Adam ne dodje do- svoga prava, do svoga rebra i dok se Eva ne izjednači s njim, a toga rctko, bome, da če ikada i biti. Adani je otpočeo rat sa Evom, a kako smo mi njihovi sinovi i kćeri, a poznata je stvar: da kakav otac takav sin, i kakva mati — takva kči; to ćemo i mi svi Adamovi potomci boriti se još uvek protiv Evinih piito.mica, dokle god nas budc bilo, jer iver nc pada daleko od klade, a mi sir.o nesumnjivo iverje Adainovo i Evino. I od tada još ljudi vode rat sa ženania. 2ene uvek traže neko pravo, nii tražimo opet nesograničeno pravo i nad tim našim jedniin rebrom, to jest nad ženom; one opet traže ravnopravnosit i taj rat uvek traje u besko-

načnost. I tako jednako, upravo se uvek skoro i ratujc ili sa: ženom ili zbog ženskih; one su upravo- i uzrok svini ratovima. !z istorije poznato nam je: da je velikom broju ratova bm uzrok samo — žena 1 . Povod trojanskom ratu bila je otmica lepe Jelene,. žene grčkog kralja Menelaja. Francusko-pruski rat kažu: da je prouzrokovalai carica Evgcnija. Moglo bi se još mniogo primera navesti, da su uzrok ratu bile samo žene. Ja čak verujem, da su se i u ovom ra.tu morale umešati žene, jer da toga nije, nesumnjivo da bi ovaj rst do sada morao biti inače davno svršen. Gde se umešaju žcne. tu se ne svršava ništa brzo. I brak se osniva na ratu- Ako se ne ratuje sa ženom, onda se ratuje sa — taštom. Ja bih isiina uvek voleo da ratujem sa ženom, uo sa punicom, pa makar je i nemao. A sa ženoni vam ima raznih ratovanja. Najobičnije se ratuje zbog odcla. Istina, tada je sporno pitanje kakav je to rat, ekonomski. finansi>ski, ili ti i tako dafje. Ali sreća jc u tome što obično ovi ratovi prodju bez — krvi. Popuste obe stranc i u mesto jedne sviiene Jialjine, zbog koje se i vodio rat, vi kupite ženi jednu štofanu haljinu i odvedete je na pivo sa ,,kren-viršlama“. Ali Ima i opasnijih ratovanja, zbog kojih često dodje čak i do krvi. Jedan od najopasnijih uzroka ovih težih ratovanja je koketiranje, bilo s jedne bilo s druge strane- Ovde obično rat dodje u razne faze. Vode se pregovori, popušta se i ucenjuje i svrši se obično što se mora otići na neki sinifoniski koncerat, ili veću zabavu, zbog koje vi obično

20. juna 1 917. ih on s a m donese, to on može svoje . kokone poslati nadleštvu za skuplj®nje istifa preko nekog drugog odgajivača; no tada mora ovome u isto vrijeme predati i svoj legitimacijom 1 i s t, pošto se predaja kokona u svakom slučaju mora vršiti na ime stvarnog odgajivača. _ Glavno vojno zapovjedništvo u Srbiji preporučuje svima, da se strogo pridržavaju gornje naredbe, jer će prikrivači svilenih kokona biti najstrožije kažnjeni. Poginuo nesretnim slučajeni. 18. ov. mj. poginuo je nesrelnim s’utajein podnarednik (vodnik) Mibajlo Kon i g, dođijeljen na službu poljoprjvređnoj stanici u Topčideru. Nesretnog Kouiga pregazila su jeđna kola, koja su se na jeđnoj nizbrdici sama pokrenuia. Točak je prešao ovome ’jadniku preko same g’aye i provalio mu je lobanju, što je izazvalo momentalno smrt. Prijava biliara. Glavna vojna gubernija u Srbiji objavljnje ovu naredbu o prijavi biljara: Sva lica i radnje, koje iniadu biljare optočene vrpcom ođ gume ili nemon'tirane vrpce od gume u cijelim komadima ili osječene, zatim odpadke od biIjardskih vrpca od gume, imadu svoju zalihu od 1. juna 1917. najdulje do 20. juna 1917. pismeno prijaviti onoj okružnoj komandi, u području koje stanujuU ovim prijavama imade biti navede.no: I. Kod biljara sa vrpcama od gume: a) broj biljara-; b) da li su biljari za kegle sa rupama na površini, karambolni biljari ili koji se okreću; c) ime sopstvenika, ako onaj, kod koga se biljar nalazi — nije sam sopstvenik. II. Kod nemontiranih vrpca od gume u cijelim komadima ili rasječenim ili odpadaka od biljarskili vrpca; a) naznaku težine; b) ime sopstvenika, ako onaj, kod koga se biljar nalazi, nije sam sopstvenik. Neodržavanje ovoga naredjenja o prijavi, prijavu ncpotpuni ili lažnu, kao i svako sudjelovanje kod utaje kazniti će — u koliko djelo ne bi podpadalo pod koju strožu kaznu — okružne komande novčanom kaznom do 5000 kruna iii odgovarajučom kaznom zatvora do 6 mjeseci. Ovo nairedjenje stupa na snagu đanom proglašenja. Izvještaj prijavuog ureda. 18. juna: Prijavljeno 85, odjavljeuo 50, selidaba 30; u liotelima prijavljeno 179, odjavljeno 99, ostalo po hotejima 426 prijavljenih putnika.

Narodna privreda.

Kultura breskvi. Imao sam prilike, da u mnogim dijelovima Srbije proučim klimatske i zemljišne prilike, pa sam se uvjerio, da bi ova zemlja, jednako kao za šljivu', bila vrlo pođesna za kulluiu breskvi, osobito u onim krajevima, gdja uspjevaju: i rode vinogradi. Breskva, kao rano eksporlno voće, pa za produkciju marmeladi i sušenje, od neprecjenjive je vrijednosti, pa kad bi se za kulturu izabrale dobre i prikladne vrsle, uspjeh bi bio izvan svake 'sumnje vrlo velik. Svakako prije završetka rata ne može da bude govora, da makar ko pristupi ovoj kulturi, ali ipak smatram, da

crknete sa nekom povećom menicom nekog većeg novčanog zavoda. Ali ima i gorih nesreća: recimo kad se u ove unutrašnje porodične prilike umcša i kakva velika strana siia. još ako je ova sila mladja i jača, a pored toga lepa i bogata, onda je neizbežan rar, i to ozbiIjan rat, koji često dovodi — do rascepa, to jest, do konzistorije. Dešava se da se dolazi i do krvi prilikom interniranja jedne stirane, to jest ako žena otera muža, ili muž ženu; ovde već ima obično i više većih sila umešanih. Bilo bi ninogo nabrajati, zbog čega se sve ratuje; rat se vodi najčešće da muž dobije svoje pravo, kad je već pao pod papuču, ili kad ie ,,ona“ podignuta na njega, da dobije. pravo odlaska u kafanu posle večere i tako dalje. 2ena se bori da pođržava svoju majku, io jest taštu, da ide u banju, da joj češće pravi posete krojačica i drugo. Ali ja mislim, da je krajnje vreine, da se u opšte zakljnči mir, mir opšti, te i ja predlažem da to i žene učine: da zaključe mir sa svojim muževima i učine sve: da jedan put prestane i ovaj rat i nastane mir, koga i one i mi željno očekujemo. Fqu-

Književni prijegled. Uputa u fotografiju izaći će u drugom izdanju još ovog Ijeta. Tko je žeii imati neka se odmah javi dopisnicom na adresu: Juraj Božičević, profesor, Split (Dalm.). Primaju se oglasi trgovaca fotografskih potrepština. ne će biti s gorega i sađa već reći o tome nekoliko riječi, moguće će se naći ko, da vrši već sada nužne predradnje, izabere i nredi mjesto, da može poslije odmah pristupiti radu. Zemljište i podloga. Kod nijedne vrste voćaka ne rgia zcmljište i podioga toliko važnu ulogu i ne stoji u tolikoj vezi, koliko kod breskvi. Kod izbora zemljišta treba pripaziti u prvoni redu, đa izaberemo toplo i ođ vjetrova zaštićeno mjesto. Osim toga treba pripaziti, da je zemljište propusno i da saino u gomjiin slojevima zadržaje nešto vlage. Vlažna zemljiš'a redovito su hlađnija, pa ako je još i Idima iiladnija, lo je vrio štelno za breskve. Stablo se ne može pod ovakovim prilikama razviti i propašće od najmanje stuđeni. Ali u toploj kiimi, štetna su « suva zemljišta, jer se plod ne može razvili, a i ukus je breskava bljutav. Stabljika propada islo. Jednako i previše dobro i masno zemljište, kao što su obično u baščama (vrtovima) kraj kuća, nijesu dobra za breskvu, jer se previše ra/vija stablo, a granje i plod zaostaje. Kod izbora podloge moramo uzeli u obzir u prvom redu zcmljište. U toplim fcrajevima, gdje je zemljište suvo i krečasto, najbolje je uzeti kao podlogu divljake od gorkog badema. Ako je zern« ljište srednje vlažno i ilovačasto, naj-’ bolje je upotrijebiti kao podlogu divljake od samih breskvi, a. u hladnijim krajevima je najbolje kalamiti breskvit na džana riku. Prirediivanje zemljišta. Već saina činjenica, da breskve zabtjevaju toplinu, iziskuje vrlo pomnu obrao'u zemljišta. Zemlju treba bezuvjetno prekopati, prebaciti (rigolari) 60 cm. duboko. Prije sadjenja breskvi mora se zemlja nadjubriti dobro provreIim starim djubretom (kompost), slrugotinom (piljevinom) i krečom. Ako je zemliištc staino vlažno, potrebna je drenaža- Uumožavanje. Breskva je jedina od svSb voćki, koja se ne može od prilike sasvim dobro umnožavati iz sjemena. Obična breskva, kakve nalazimo u svim našim vinogradima, umnožavana je jedino iz sjemena. Naprotiv sve arnerikanske vrste breskvi ne daju nikakovo, ili vrlo loše sjeme. Kod umnožavanja iz sjemena treba u prvom redu, da ovo sjeme bude dobro. Sjeme se uzima samo od onih plodova, koji su najboiji, najrazvijeniji i najljepši u boji. Mora se uzeti u obzir, da svako sjeme ne sađržaje u sebi i sve odlike svoje inatere-biljke. Da se uzđrži klijalost koštica, freba ih najbolje odmali posaditi, ili ako io nije moguće, moraju se koštice spremiti u pijesku ili zemlji, ili ih zasaditi u malim saksijama (lončićima) i držati ih preko zime na toplom mjestu. Cim se u proljeće pokažu klice, a zemlja je dovoljno topla, presadjuju se mlade biljke na svoja nijesta, u pripremljenu zemliu, kako smo to gore ocrtaliHoćenio li, da mlada biijka imade i sve odlike svoje vrste mora se priteći opleinenjivanju, Kod amerikanskih' vrsfa i onako je to po sebi porrebno, jer. njihovo sjeme ne vrijedi. Najbolji je, zapravo jedini način umnožavanja breskvi, prisadjivanje na pritajeni pupoIjak (prisadjivanje pupoljkom) Na mladu, jedva godinu datia staru podlogu prisadjuju se dva oka, jedno nad drugini ili nasuprot jedno drugom. Prime li se oba oka, mora se jedna klica docnije ukloniti. Pošto su sve vrste voćaka sa tvrdoin košticoin vrlo osjetljive, treba zavoie na vrijeme poslije prisadjivanja odriješiti. Preporučuje se i starija stabla, koja su se izrodila, ili koja su lošije vrste, da se i ona pomlade i oplemene. (Nasfaviće se).

Razne vijesti. Vruće godine. Stare nam kronike pripovijedaju o tom slijedeče: Godine 738. poslije Kristova rodjenja bila je u Evropi, a oso-, bito u Francuskoj tolika vrućina, da su skoro s\ a vrela presušila, pa je mnogo Ijudi i stoke poginulo od žege. — Godine 879. su žeteoci mrtvi padali po poljima. — 990. godine uništila je topliiia skoro sve plodove. Od nevolje. koja je od toga nastala poumirali su nmogi ljudi od gladi. — Godine 1000. svi su se bojali, da će svijet propasti, a k tornu presušiše u Njemačkoj sve rijeke i i#vori. Ribe su sagnjile i prouzrokov'ale strahovite pošasti. Vjero-, valo se, da će svijet od vatre propasti. — Godine 1102. isušiše se rijeke i izvovi. Korito rijeke Rajne je postalo suho pjeskovito tlo. — U godini 1182. je pijesak bio tako vruć, da su se u njem za kraitak čas mogla skuhati jaja. — Godine 1303. mogli su ljudi pješke preči preko Seine, Loire, Rajne i Dunava. •— Godine 1393. sve se rastline osušiše, a životinje padahu mrtve od vrućine. — Od 1538.^1541. gcdine je neprekidno suša trajala. Mnogo jc rijcka nestalo. — U godini 1646. je 58 tlana redom vladala nejKidnosiva vrućina. — Godine 1710. od aprila do oktobra nije palo ni kapi kiše. U vrtovima, koji su sc mogli polijevati, ove je godi' »e sve divaput rodilo. — Godinc 1818.: