Beogradske novine

Broj 174. Irpi novodom nagomilavanja vojoika, pu»tonili na dopust, koji svojim izgredima po bulevđrima šire neraspoloženje protiv rata. Grčki poslanik odiazi iz Carigrada. Kb. Carigrad, 26. juna. Kako se u ovdašnjim grikim diplohiatskim kragovima govori, vjero\ a n.o će grčki poslanik i poslaničko osobljo otputovati iz Carigradla i bez prekida odnoba, 8 poriom ili Sta više i bez objave rata« Thotnas u odbrani francuskih socijalista. (K,aroeili brzojav „Beogradskib Novina”) Stockiiolm, 26. jirna. „S o c i a 1 d c m o k r a te n“ javlja, da je fiancuski municioni minislar predao u Stockliolmu niz dokumcuata, iz kojih so na suprot tvrdjenjima njemačkih socijalista možc vidjeti, šta su fraucuski socijalisti za vrijemc r<ata čiuili u korist mira. 'l’ako su otii, veli se, oborili Brianđa, jer je ovaj snovao aneksionističke planove. Grad i okolica. Pnevni kalendar. D a n a s je srijeda 27. jnna ; po stnrorn 14. juna. Rimokatollci; Ladislav; pravoslavni: Prorok Jeliscj. K i n e m a t o g r a f i: V o j n i k i n o (Koloseum): U 6 sati poslije podnc prcdstava za vojnike, a u 8'30 na večc predstava za časnike. — C. i k r. grad janski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. B o t a n i čk a b a š t a. Otvorena utorkom čelvrtkom, nedjeljama I praznicima. Ladja izmedju Zemuna i Beograda krcće iz Beograda za Zcmun od 6 sati u jutro do 9 sati naveče svakoga sata o s i m u 1 sat poslijc podne. Polazak iz Zcratina za Beograd od 5‘30 ujtitro đo 830 navečc svakoga sala osim u 1230 posllje podnc. Casnička i činovnička kasina otvorcua je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n 1 č k i d o m: Citaonica, soba za pisanjc i igranjc, kantina. Otvorcno od 7 sati ujutro do 9 sati na vcče. Slobodau pristupsvakom vojniktt. Riječno kupatilonaSavi, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. ,,G r a n d H o t e 1" : Dnevno koncerat. Počctak u 6 satl poslijc podne. Posjcta bolesnika u bolnicama: U bolnici ,Brčko‘: od2—4 sata poslije podne. U bolnici ,,Briitm u : od 9’30—12 sali prije podtte i od 2—4 sata poslije pođitc. Produžeuje roka za upisivanje ra(nog zajma putem osiguravanja. Osiguravajućim društvima je dozvoljeuo, da do 31. o. mj. primaju osikuranja za šesti ratni zajam. Kod ovdašnje ekspoziture c. i k. fonda za udovice i siročad (Tcrazijc 4) upisapo je na ratni zajam putem osiguravanja;«kod pričuvne bolnice „Brčko” K 5000.000, a kod policijskog zapovjedništva u Beogradti K 460.000. Dobrotvorna Iutrija voine glavne gubernije. Kao što smo vcć javili, izvršeno jc 15. o. nij. vučenje lutrije- Prva je nagrada zapala srećku br. 5, serija br. 8; druga srećku br. 34, serija br 2; treća srećku br. 90 , serija br- 10. Zgodici su bili prekrasne slike ratne slikarice gospodje Fritzi Ulreich. Dok su prvi i drugi zgoditak već podignuti, drugi još nije podignut. S toga se vlasnik srećkc br. 34, serija br. 2 poziva, da Što prijo svoj zgoditak podigne u ateIjcu nmjetnicc Ulreich. koji se nalazi u zgradi c. i k. vojnog kina.

Srijeda Proputovao dr. Radoslavov. 24. ov. mj. proputovao je kroz Beograd na povratlai iz Beča bugarski ministar predsjednik dr. Vasilj Radoslav o v. Stigao je rečenoga dana u četvrt do devet sati balkanskim vozom, pa je poslije kratkog bavljeuja produžio put za Sofiju. Na usponienu svoga sina — za beogradsku slrotinju. Gospodin Sv'etislav C v i j a n o v i ć, knjržar, povodom smrti svoga sinčića I v a u a, priiožio je isirotiujskom odjeijenju opštine grada iBeograda s i v r otiu od 50.knma, kao svoj prilog za beogradsku sirottnju. Olakšica gradjanskog saobraćaja u Srbiji. U našem broju od 17. ov. mj. hii smo donijeli vijest o razuira olakšicania gradjanskog saobraćaja iz unutrašnjosti Srbije za Beograd i okružne giavne gradove. Svrha je tili olakšica c\a se obilnije šnaMije i pcograjri i okružni glavni gradovi životnim namimicama. Sad se te olakšice u toliko proširuju, što će i lica, koja želo da snabdiju Beograd i okružne gradove drvima za gorivo, uživali iste povlaslice, jer će prilikom dovoza drva, mjeslo do sada potrebne karte o istovjetuosti, morati biti snahdjeveni samo propusnicom, koju će itn izdavati c. i k. Icotarsko zapovjedništvo. Nije potrebno naročito uvjerenje opštihe o torae, da se drva uvoze /a Beograd ili koji dragi okružni grad. Da se jave radi prijema novčanili uputnica. Radi prijema uovčaiiih 'iipulnica, poirebno jc da se ja\'e gospodčim Pavlti Deniću, ti Karatlžićevoj ulici broj 11, svak-oga idana o d 10 d o 12 s a t i prije podne: 1. Miteva Blagoja Mladeivavića, iz iRitopeka; 2. Jelena Lukc Živojinčića, iz Amerića; 3. Radojka Svetozara Petrovića, iz Baroševca; 4. Viadimir Radosavljević, iz Koračice; 6. Gjorgje Jovčić, iz Mladenovca, i 6. Ivan Biagojević, iz Burava. Prilikoin prijcma novca, potrebno je irnati uza sc redarstvenu legi/timadju. U slučaju, da sc nalazc u nn-utrašnjosti, potrehno je da pošaliu svoje tačne adrese, na koje bi iiu se novac mogao poslati. Pomoč za iuui. Svc pTiznauicc za pomoć za mjesec j u n i izradjene su i mogti se odrnaih i do'bit-i u zgradi zapovjcdništva grada-Beograda u Kralj Aieksan Jravoj tdici broj. 7, U so'bi 'broj 57. Priztianice sc izdaju sarao od 3 i p o 1 do 5 i pol sati poslije podne. Sutra dan, po prijemu pri/uanice od 8 đo 11. 'sati prijc podne blagajna c. u k. okružuog zapovjedništva Bcograd-grad isplačuje pomoć. Kako prilikom prijema priznaniice, tako isto d priltkont primauja same pomoći ua bkigajni c. i k. ofcružnog zapovjedujštva Bcograd-grad, potrebno je imati uza se redarst'venu tegifiiiiaoiju, radi ustauovijcnja iudcaitičnosti. Karte za isieso za juli. Kartc za mcso za mjesec j u 1 i izradjene su i j u č e ih jc fafcseuo porcsko odjcljenje opštiue grada Beograda razdavalo svliu rconiina opštine grada Bcograda. ili rusaljicu. Kako je nezuatuo i bezmjrisno to poljsko cvijeće, kad ga otkiiiece; a kako se livada živopisno šareni i mirišc pod bezbrojem njegovini! Besmrtni poklonici prirode, Jolm Ruskin i Tolstoj, nalazili sn u prostoti seoskoga života i u neposrednoni dodirti s prirod'om podsirijck za svoja visoka panteističko-humana nadahnuća. Mi, obični smrtni, kojima nije dodijeljena apostolska misija medju Ijudima, kao toj dvojic', tražimo za svoj kratki vijek više zemaljske nego filozofske dtsaakcije. Zato nam ne konvenira selo, te se i ne zadržavamo duže u njemu, no samo koliko jc potrebno, da nas jeđan kraći boravak u njemu okrijepi za produženjc života izvan njega. Ono još može privlačiti seljačke sinove koji su se povarošili, a u selu im ostalc mile uspomene djetinjstva i dragi grobavi roditeljski. Mi toga nemamo tamo. A čovjek se osjeća najudobnijc ondje, gdje je prvi pui ugledao osmejak majčin- Kad se umori na putu kroz život, taj ga osinejak vuče donm, kao što ptica pred noć žnri gnijezdu ... * r Vcć nekolikg daua pada kiša. Na drniiiu se zamjesilo blato do koljena, a nije ga manje ui u selu. Nebo mutno i sivo kao pod jesen. Pokislo drvećc, kitĆerci, seljaci — sve jc pokislo... Pošto so ne mogadoh maći iz sobc, sjcdoh da pišcm o selu. All nijc kriva samo kiša. I drugn okohios: iiiignala mc je na to. l o sii nekoliko knjiga kojc imadoh pri rucl. Rlječ je u njima o našem scljaku, upravo tu se izvija slavopoj seljakovoj veličini, niegoviin vrlinama enanim i neznaiiim, njegovoj uzvlšcnoj, božanskoj du"•i ispolinskom jimaštvu niegovom, i •• d. 1 t d. ()d kako sam naučio čiiati — a to je bi!o dosta davno — ovakvo ačenje ■t°š Pl'očitao nisam! To jc toiiko usiljc*b l . demagoški providuo i kao provaiija rrazno, da ue znam fco većeig žiljć* uja dostojan — pisac ili seljalt. Biće

ipak pisae. Jer seliaku je pofipuno svejedno šta ko o njemu misli; a pisac je očevidno htio da se preporuči i da spečali koju paricu na njegov račun. l’oslijc naših uspješnih ratova balkanskili, bješe nastala čitava manija laskanja seljaku- Ovo demagoškorodoljubivo benctanjc zarazilo je bilo i našu književnost, i mi smo u posljednje vrljeme imali više pisaca, koji su uzeli liierarni monopol za hvaljenje scljaka. To je bila narcčita vrsta trgovine, koju kod nas, na žalost, niko stizbijao nije. Danas pak, kada nam ie zajednički krov izgorjeo nad glavom i vilior evropskog rata srušio nam krvavu stogodišnjti tekovinu, jasno je kao dan: koliko smo i u ovotn pitanju pretjerivaii i udaljavali sc od ist'me . . . ... Kiša je prestala. Poslije jedne noći, ispuiijcne mjesečinom, pjesmom slavuja i cvrčanjem popaca, osvamio je krasan, svjcž i vedar proljetnji dan. Iza biagih povijaraca, s bujuom, sito zeienom travorn, sunce je primetno odskakalo, a svjciiost mu bivaše sve jasnija, sve tojdija. Sa rijeke jc dopiralo bučanje jaza, u miinu jc tutnialo i kloparalo. Vrapci su na sve stranc dživdžali, pitomi golubovi gukali... Mnoštvo slatkilt uspomena preztiu najedanput u tneni. Nisam više osjećao da sam ii selu; nisam vidio više ni scJjaka ni radnika; beJah sav utonuo u prošlost, koja mi Jc ti posijcdnje vrijcme uvijck tuillja od sadašnjice. To običn« blva kod lludi, čija je miadost ttiinula; to Je zuak, da sc prlbližuje jesen žlvota... Zatfm, kad sam sjeo u voz. ja saut zaboravh sve. Nešto neodrcdjeni\ tupo i bezlzražno bješc mnome ovladaia I dok je lokomotiva huktala preko plodne ravnicc, ja — oslohfeh t> prozor vagona — nisam upravo zuao: da ii sam radostan što ostavljiim selo, ili žalim šro iđem poria'vm u susrct jcđnom žiVoth — ttez titdosii, brižnom i punom ncizvjesnosti..,

BEOGRADSKE NOVINE

27. juna 1917.

Sfrana 3

Rconi će izdarvoti kartc za meso za idući nqesec gradjanstviu od danas, te se isbe mogu prfmiti u uredima reonskiin istoga danaf fcada se primaju i karte za brašno za Iđući mjesec. Ljetnjc pozorlšte kod Takova. Pozomica za orfeum pozorište kod ,,Takova“ već je gotova. Bašta je potpuno renovirana. i ukrašena cvijećem. U bašti će biti i 6 loža. Ova će bašta ovoga Ijeta biti najprijatnije zabavište najotmjenijeg beogradskog stanovništva. U veče će koncertirati i vojna muzika. Od početka jula već počinje pozorišfe. Kujna i piće spremlieno je u obiinorkoiičini i najbolje kakvoće, tako da će i sa te strane poserioci biti potpuno zadovoljni. Mi ćemo posvednevno objavijivati program ovog pozorišta. Nadjeno. 25. ov. nij. nađjen je novčauik sa omanjom svotom novaca. —• Istoga dana nadjeuo je u ulici Kraljice Natalije nekoliko ubrasa (peškira) i džepnih maramica, koje su bez sumnje ispali iz kakvog svežnja sa rubljem. Ovi su nadjeui predmeti deponovani kod okružne komandc Beograđ-graJ, gdje vlashici mogu doći da ih uzmu. Izvještaj prijavnog odjelenja 25. juna: Prijavijono 90, oijavljeno 43, selidaba 38; u hotelima prijavljeno 138, odjavljeno 107, ostalo po hotelima 355 putnika.

Narodna privreda. Zemlja i klima u Staroj Srbijl 1 Maćedoniji. (Nastavak). 10 . Tik veš i Rajac. Pod tikveškom razumijevamo kotlinu, kcja se pruža od Veleške klisure do Demir Kapije. Ona je ogradjena: na sjevero-istoku niskim planinama, l J Iaušem, Daulcikom i Končetom; a sa jitgozapada šumovtlim i visokim Moriiiovskim planinania. Pod tikveškom razumijemo kotlinu, kotlina, koja se, pruža dolinom rijeke Rajca, I ona je nekada bila jezero, u koje su se ulivale osim Rajca i druge rijeke, što se daje raspoznati po plauinama i šljunčanim slojcvima. Od veleške klisurc do Dcmir Kapije, Tikveš j.e. ( dugačak oko 50 kilometara, a sa rajskom' kotlinom oko 40 kilometara. Preh.U'i fe’me tikveška i rajačka kotlina po$ljjč Metohijske najveće su u Sfaroj Srbiji i Maćedoniji- Tikveška sc kotlina rnože smatrati kao produženje skojiske i ovče-poljske kotlineOna je najniža i najtoplija kotJina srednje Maćedonije. Zato ovdie tisjevi, naročivo groždje, sazrijevaju ranije nego u skopskoj i bitoljskoj kotlini i groždje sađrži znatno više šečera negg u ostalim vinogradskim krajevima. Tikveška je kotlina pod jakim uticajem mediteranške klime. Kiše padaju samo u ješeti i 'ii proljcće i samo se tada zemlja dobro navlaži i natopi, a riječice protek'u. Vcć krajem juna ili početkom jula nastupa velika žega. Vazđuh je tada vruć i sunčani zraci jako peku. Gotovo preko cijclog ljeta vlada u Tikvešu zaguŠijiva žega, j©r je Jjeti nebo vrlo rijetko naoblačeno. a pored toga nema šume i drveta, da ublaže žegu. No ipak ima razlike izinedju zcmljišta tikveškog na lijevoj i desuoj strase. Ljcti je ovdje zemljište golo i rijetko strani Vardara brdovito i sastavlieno iz sivog pješčara i gotovo jc bez ornice- Ljeti je ovdje zemljšitc golo i rijetko da se \ ide buseni trave, koji su u ovo vrijeme mahom spareni. Usjevi su rijetki i mahom zakržljali. Sela su rijetka i manja neg« na desnoj strani Vardara. Kao što sianoviiTtvo ljeti pati od nesltosiie žeg7, tako j$to pati zimi od jake iiladnoćć. U ovom di;eUt glavni su stanovnici Juruci, kod kojih je veliki procena; umiranja, čenui, poreu spomenutih uzrcka, doprinrsi i nekulturni nač:it života. Mnogo je plodniji i naseljeniji južni dio na desnoj strani Vardara. U ovom je dijclti Tikveša zcmljište pjeskovito i krcčno i poglavito pod vinovom lozom, a doliuoin rijeke Rajca gaji sc dosta pirinač, konoplja i mak. Tikveš i Rajac predstavljaju najveću vmogradarsku oblast u cijeioj Maćerioniji i Staroj Srbiji, koja se pruža čak do Sfrumice. Od groždja više se gaji crno nego bijelo. Godišnja proizvodnja groždja u ovoj oblasti cijcni se na 4,000.000 kilograma. Osini groždja ovdje sc gaji mak, anason, sezam i pamuk, a od žita poglavito kukuruz. Pirinač jc ranije gajen osim u pomenutoj dolini rijeke Rajca, gdje se i danas gaji, još i porcd obala Crue Rckc. Za tikvcšku i rajačku oblast glavna je varoš 1 ndministrativni ceutar Kavadar. Najljcpši i najveći dio varcši prcdstavljaju bcgovske kule. U okolini ima tragova srarih nascIja, kuo što su razvaline na Belom Gradu i tcmelji knća u RaStanima. Na šest sati od Kavadara udaljeuo jc selo Bunarče, u kome se nalazi muliadžirsko dobre, veliko oko 2000 hekiara. Poslije Kavadara ističu se mjesta Krivolak i Gradsko. Ova dva mjesta dolrjaju sve vcči trROvinski značaj, jer su glavne žcljczuičke stanice za Prilep l Stip. Izmedju Krivolaka i Kavadara kži varoš Negotin. Stanovnicl ovc varoši

bave se gajenjem maka i vinogradarstvom, a izvjestan dio bavi se proizvodnjom sezama. Ov4i^ se nalaze i primitivne radionice za pravljenje zejrina od sezama i maka. Za jednu oku zejtina od sezama upotrebi se 2.5 oke sezania, a za jednu oku zejtina ođ maka potrebno je oko 3 oke sjemena. S lijeve scrane Cme Reke, iduči Gradskom, pruža se niža -terasa, čije je zemliišre plodnije i zasijano pšenicom, makom i kukuruzom. Nedaleko od dobra Palikure, put Vclesa, nalazi se manastir Sv. ArangjelManastir je na jednoj uzvišici. Zemijište manastirskog imanja kao i njegove okoline crvenkaste je boje i mahom pod vinogradima i voćnjacima, koji daju vrlo dobar rod. Manasliru pripada i dobro zvano Svećani, koje se nalazi u selu Svečanima, jedan sati daleko gdje je bila crkva Sv. Konstantina. Ovo imanje obdelavaju čifčije i siju poglavito kukuruz. Najzad, ovdje je vrijedno spomenuti da u okolini manast’ira ima dosta 1 rudnog blaga. U spomenutim oblastima Tikveša i Rajca stanovništvo je maliont muslimansko, a ima dosta i Slovena. (Nastavićo se.) Želveni izgledi u Njemačkoj. Povodom kiše, koja je posljednjih dana padala u Njemačkoj, žetveni izgledl su se popravili, da su u južnoj i zapadnoj Njemačkoj upravo sjajni, a u srednjim i istočnim provincijama Pruske posve zadovoljavajući. Opasnost, da su zbog duge suše mogli usjevi prije vremena da sazru, sada ie iščezla. Zita, naročito raž je ponajviše česta i bogata u zrnu. Zob i ječain stoje skoro svuda vrlo dobro. Tople kiše bile su povoijne naročito krumpiru, koji je sad u cvijetu, jer ima dovoijno vlage, da se u zemlji bogato razvije i umnoži. Rani krumpiri su skoro precvjetali. U južnoj i zapadnoj Njemačkoj računaju proizvodjači na obilatu berbu ranog krumpira. Ostali proizvodi za ishranu stoke, čija je žetva djelimično već otpočela, obećavaju prosječno bolji prinos, no šlo se očekivalo.

August Šenoa: B r a n k a. (Nastavak). 23 Uto se bješe prihvatila svo'm dušom svoga zvanja. Nemareći rnuogo za Siiićevu svojlu, koja je iz zakutka pratila i motrila svaki mig i kret mlade učiteljice, počela je Branka svoju miadu vojsku mušku i žensku proučavafi, ispitivati i razvršćivati. Ouako istiuskii i Ijudski nije se dakako moglo početi, jer, kako Branka opazi, trcbalo jc početi upravo iz nova. Zimsko školauje u Jalševu po sehi je velika muka, jer je kiaj bregovit, sela razdaleko, na širolco rastresena, snijeg visok a putovi loši. Nije dakle čudo, da zimi djeca slabo polaze školu navlaš iz gorslrih scla, jer bi lako mogla propasti u snijeg ili u ždrijelo gladna virka. Cospodja Šilićka ohzirala se osobito za svoga učiteljevanja na tu gorsku i zimsku nevolju, te bi i poslala natrag kući i blizu dječicu, kojoj se nije trebalo bojati ui suijega ni vuka. Dobra gospođja mogla je tako prištedjcno vrijeme posvetiti svome kućanstvu. vir. I dodjc proljeće, pravo, živo, veselo proljeće. Kao da se čarobna šiba dotakla gorja, izmijeni sc u rnalo vremena lice cijeloga kraja. Branka je saino stala i gledala. Puno bješe čula o krasori gorske Hrvalske, sad ju vidje pred sobom, sad se prostiraše pred njom kraj nakićeu dje vičanskim zelenilom. Pritiskujuči ruku na srce obilazila je očima ođ sjevera pa istok, na zapad i jug, i teško jo bilo reći, koja je strana najljcpša. U zatku se uspinjaše vrhovlje krutog divljeg gorja, vr-i goli, stijepe okomite, glavice izdcrane sad bijele, sad sive, sad žute ili crne, a medju vrhovimja, i uvalama proklijala mlada zelena šmnica kao veselo jato cvatućo mladeži. Poniže n i zahu se pitomi bregovi, pokriveni zelenom šumom, izmedju koje se gdjegdje izvijala koj'a seoska knćica. Kao stisnuti medju va ovite bregove skočili brežuljci sada još golišavi, ali u jesoni vinorodni, te si mogao izdalcka vidjeti, kako se idugo čislo bjelorulLh seIjakinja nruči oko ti'sova; nebi li o Mihojlu bilo vinskoga blagoslova. Samo mjesto Jalševo okruženo je voćnjacima, u kojmia su voćke cvjetale punim bijelim i rumenkaslim cvijctom, tako da je gotovo sve mjesto zaklonjeno bi'o oblakom otl cvijeća; a đa’je se prostirale liv;ulice i oranice, što u lavnici što po brežuljcima, i divno jo zclena strn drlitala uz šareno ljupko cvijoće o proljetnom smicu. Sve živicc cvjctaliu bijelim cvije tom, po grannma i grtnovima zibahu so ptice tralaličući zanošito iz puna grla, kanda žčlc naknaditi ono, "što bjehu za zimskog mrtvila zanema i’.e. Poniže kod poloka strujala je srebiopjena gor. ka bujica na mlinsko kolo, koje so je oslobodjeno leda i anijega sve hrlije l hrl je kretalo. A nađa svim otimahu se Brankme oči za starinskim gradom, šlono je ea svojim kulama visio nad Jalševom, okružon krasnim engleskim perivojem. Branka bijaše djevojka posve zdravih misli i osjećaja, te je malo marila za tajin stvcnu romanličnost, jer sc radije na sladjivala javnom živom pri:odom, koja nikada nelaže. No Branka bijašc i živa Hrvatica, te je podobro poznavala prošlost svojega naroda. Gdjegod bl se đesila pri-

lika, da sazna priče miiiule slave Htvatske, skočila bi djevojka te živomS željom proučiia svaku knjigil. Nije i* ostalom učila povijest poput papige kaoi što većina njezinih sestrica- Kad bi teotf ju zgodu pročitala ili proučila, stade ot njoj razmilljati, mjeriti prošlu slavu l prošlu nesTeću svoje domovine, prispodabliati prošle zgodjaje sa sadanjoiir nevoljom. I šla opazi? Da sva ta tninula! slava nosi domovini malo koristi, da je Iirvatska slava služila tudjincu, koji sada prezirno gleda Hrvata. Opazi i toj da je domovina najviše stradala od bijesa i sebičnosti vlastitih sinova. Stara kršnija plemcna boljara da su sc smekšala i odvratila od svoga koljena, malo plemstvo, jezgra Hrvatstva, da se drobi i gine, a puk da čami u neznanjuf Sta će od nas biti? upita sc, kad bi joj radoznalo oko zapelo na kojoj ruševini hrvatskog grada. I dugo, dugo je znala stajati pred tim sivim katnenjem, preko kojega se vukla mahoviua, i u pamet dozivati svu onu slavnu gospodu, sve one dične gospodje, koje su nekad tude pirovale u bučnom veselju. Brankai je prcdobro poznavala sve krvave zgode i nezgode onog starog grada, čije bi jjodrtine sa visoke zelen-gore svaki rian pozdravile skromrm kćeriai iz \ laške ulice, to jest ruševine Medvedgrada* a ta povijest jo čitav rornan. Od onđitf ra/iila l)i živo, da sazna za prošlost svakoga hrvatskoga grada, kojemu 1 >i jn donio slučaj. Saz;njal i za prošlost gi-ada Jalševa, drevnog sijela stai'o-hrvatskog grofovskog plemena, a to iz usta vrijeririoga' starinc župnika. Povijest grala i obiteljt bijaše po sebi važna i zanimljiva, ovaj pnt zanimljivija tim više, jer je grari bio i iz vana i iz nutia posvc dobro sačuvan' u svom izvomom liku, što više r pokućstvo i tapete i oružana i knjižnica) Bjećahu te davno minulih vremena, nV pokazivahu i osobit ukus gospođara, koji je štovao i skiadno popunjivao starinu'. Sla više, taj potornak starohrvatskog ple;mena polca/ao je gospodarskim ure'dbamaJ Bvojima, da nemari sarno za umjetnost i aristokratičku elegahiPiju, već da hoće etvoriti 11 a tom mjestu uzorno gospodar6(,vo, što se baš nemože reći o svirn velikašima naše domovine. Branlca pohodi pnri put taj čudnovati grad zajedno sa starim župnikorn i gosporijom načelnikovom. Bila je baš ne; djclja, vrijeme lagodno i kiasno. Od Jafševa diže se na oijronku brđa u poiukrng lijepa ziđana cesta do samoga grada, a uz cestu redaju se dva reca vitih jalilana« Drušlvance je polagaao koracalo uz brdop a Branka bi se pri tom svaki čas zaustavijj la fe otkrivši u đaljini nov zakutak zaj gorske krasote, viknula: „Eto opet nov«i nevidjene ljepote!" Najviše je pako slušala župnika, koji je s načelnikovicom govorio o vlasniku grada, o grofu čuđaku: ; „Nemogu mu se đosta uačuditi", reče načelnikovica, „njegova vladanja nerazumije zaisla nitko u ovom kraju a n i Ijuđi ovdje rodjeni, koji predobro pozuavahu grofovsku obitclj". (Nastvaviće se).

Poslijednje brzojavrie vijesti. Ukinuće ustavnih garancija u Spaniji. Kb. Madrid, 26. juna. »,R euterov" u r e d javlja; Ministarski ie savjet uveče zaključio, da s e u k i n u u s t a v n e g a r a n c i j e. Medjunarodna konferencija za mii u Bernu. Kb. Berlin, 26. juna> ,,V o r \v ii r t s“-u javljaju iz Berna, da se ondje prošle nedjelje obdržavala medjunarodna konfereucija, na kojcj je bilo zastupano 29 saveza iz razniii zaraćenih i neutralnih zemalja. Te'meljna je misao pregovora bila, da se sve siie, koje su interesovane oko usposfcavljanja mirnog kulturnog rada, ujedine u ciiju zajedničke akcije za mir.. Jeduodušno je odbijeno svako Wilsonovo umiješavanje u unutarnji državni razvitak Njemačkc i Austro-Ugarske.. Revizija ugovora izmedju Engleske i njenih saveznika. (Naročili brzojav „Beogradskih Novica”) Rolterdam, 26. juna. Kako „Morningpost" javl.a, o punomoćila je britanska zemalj ki icoiifc« rencija viadu, da provedc reviziju, ugovora Velikc Britanije sa njeutm savczniciraa. Nova perzijska vlada. EmancipacijaPerzije. (Naročiti brzojav „Beograđskih No\i :a“), Stockiiolin, 26. juna. Prcma vijestima petrograriske brzo’javne agoncije iz Teherana, došlo je 18. ov. mj. do preustrojstva kabineta. Nova je vlaua skroz protivna sporazumnim silama. Iz vlade su istupili osim! oslalih i načelnik ceremon'jalnog odje!et( nja ministarstva za spoljne poslove kao i načelnik t. zv. engleskog odjelenja, kojr su naiočito kao robovi Engleske bilr silno oraražeui«