Beogradske novine

Izlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi: II Meirrtii I • krajtrlmi ziposjtdnotl« od 0. I kr. (<ti po clj.nl o<. . . . 8 M«n U Hrr»t»i»l-Sl«o»ijl. Botnl - Htro«g»Ylnl I DolmoclJI po oljonl oij. 10 holor. lzvo» orog podru&Ja po đjMl od. • • .12 holera

Mjesečna pretplata: U Bcogradu I * krajiVlma ztpotjodnaHm M o. I kr. Ceti zo Oojnu I otopn« polt.. . U Boogradu ta doitorom u kuOu . . . . U HrratakcJ-SlavonlJI, Bosni - HoreogorUI I DalmoclJI li ostallm krajevlma Att»tro-ugaraktw*Mchf J« U inostranstru. . . , ,

Oglatl po c!]enlku.

aaso 9 6 # 3- 4- SO

UredniStvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Talefu« JiroJ 83. Uprava I prlmanje pretplate Topličln venae broj 21. Telefon broj 25. Prlmanja oglasa Knaza Mihajla ul. broj 38. Telefon br 2^5

Br. 183.

BEOGRAD, petak 6. jula 1917.

Godina III.

Izgubljeni položaji kod Brzezany-a opet osvojeni. — Uspješan njemački vazdušni napad na Harwich. — Njemački carski par u Beču.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 5. jula. Istočuo bojište: Kod Brzezany-a o s vo ji 1 i s tn o n a t r a k s v c p o 1 o ž a j e, k o j e s m o u posliednjc v r i j e m e i zgubili, pa smo odbranili prot i v neprljateljskih napadajaInače je borbena djelatnost bila na svim bojištima neznatna. Načelnik glavnog stožera.

Rltaj opet coreuinn. Iz jedtiog kod nas već objavljenog brzojava saznajemo za vijest. koja je s obzironi na sadašnje prilike dosia značajna, da je u Kitaju poslije šestgodišnje republikanske ere opet uspostavljeno starodrevno carstvo. Javljajući tu vijest Reuterova agenciia nekako je UiSitnila, pa kratko samo kaže, da je mladi car H ša n T un g proglasio svoje stupanje na prijesto. Dalje se zasad o toine n i š t a ne javlja, ali je zato jasno za svakoga, da bi Reuterova agenciJa zacijelo nadugačko i naširoko priča|a o tome dogadjaju u slučaju, kad bi pad kitajske republike predstavljao preokret povoljan za protivnike središnjih vlasti. Ta sa koliko su pojedinosti izobilovali Reuterovl izvještajl odinah pri samom početku ruske l'evolucije! Kako su dugačke bile odmah prve viiesti o abdikaciji kralia Konstantina! Evo već skoro trl godinc. kako je javnost središnjih vlasti gotovo potpuno odisjcčeua od prekontorskoga svljeta, a sve što se ovdje o tamošnjim dogadjajima saznaje, stiže obilaznim puteni preko neutralaca, ili slučajnim pošiljkama, koje ovdje ondje prenese kakva njemačka podmornica. Stoga mi ovdje ne možemo iinatl jasan I neprekidan prijegled o nizu unutarnjih politlčkih dogadjaja u Kitaju, pa i ne možeino sebi tačno zamisliti, kako su se oni evo na posljetku zavrŠili uspostavljanjem više hiljadu godina stare carske vlasti; no može se gotovo sa sigurnošćii uzeti, da ovakav razvoj stvari nije bio potpomagan englesko-američkim uticajima, niii da je bio u duihu namjera tih dviju anglo-saksonskih sila. VaIja znati, da monarhistički Kitaj u istoj mjeri kao i zdravi konzervafivizam središnjih vlasti stoji na putu neograničenoj mcrkantilnoj eksploatatorskoj poliiici na svjetskim pijacama, koju pod demokratskim velom vrši krupni angloamerički kapitalizam. Dalje niko ne tnože porećl, da se sporazum prema

Podlistak. Na granici. Mjesec se dlzao, noć sjajna. VriJeme tiho. Stajao sam na granici i duboko udisao mlris, koji sam toliko volio, uviačio sam ga požudno, snažno... Godila «ni je ova noć, šumska svečanost prirode, ineka svjetlost, miris zemlje i strujanje života oko mene. Korak dalje, bila je moja — domovina! Oh, kako velika i sveta riječ: domovina. Zdravo da si domovino mila, rnajko naša zdravo bila, jiozdravlja te tvoj vjeran sinak tvoj! — brujalo je oko mene. Oborene glave, pun slatkih uspomena, oživljavao sam na jednu riječ ill šum, dizao se iz prošiosti i sva moja tnladosfl O, domovino, otadžbino! Zadnji mjescčev sjaj padao je kroz granje. Gledao sam žcnu sa djefetom u naručju, kako se toplo, usrdno moli Bogu. Svaka joj j e crta bila blaga, mirna. Dje.inje čelo, nos, njena usta (kada su šaputala molitvu) — pokazivahu bijedni nakit. Ali. njene su oči krupne, tamno-plave, a nad njima obrve, kao zlatna vri>ca. Pokreti su joj puni čežnje i draži; izraz lica odavao je blagost, na zjenici ogledaše se mirna odvažnost i ponos. Duga, gusta kosa osula se u visokim pramenoviina oko vrata i po plećima praveći njenoj Ijepoti divan okvir. Bila j e andjeo, a ne žena. Oledao sam je u sobi, kako se inoli, kada joj sjena sutona sakri lice, glavu jc pognula i tiho saputala, a dijete se blaženo 6miješi-

Kitaju držao iste onake politike kao i prema Turskoj, naime išlo se liato, da se on postepeno liši svili svojih suverenih prava, da se od njega načitii vojnički nemoćna država, koju bi poslije bilo lako raskomadati -I razdijeliti, pri čeliiu se naravno Engleska za sebe lično nadala lavovskom dijelu. Obaranje starodrevne matidžurske carske dinastije, osnivanje kitajske republike sa engleskim plaćenikom Juan Ši Kajem na čelu, predavanie kitajskfh finanslja na milost i licinilost krupnim londonskim baiikarima i moćnim new-yoiškim burzijanciina, sa poznatom Morganovom grupom na čelu — jednom riječju cjeloknpna sporazunma politika u Kitaju, koja je išla za tim, da vladi i parlamentu nove republike stvara jednu nepriliku za drugom, sve se to ima pripisati sistematskom radu l rovarenju političara u engleskom minis arstvu spoljnih poslova. Pri tome radu evropski su saveznici Engleske bili više ili manje izmećari, dok se Japan opet trudio, da kltajsku državu podvrgtio u prvom redu svome uticaju, a Sjećuijene Države pak, u staltioj bojazni, da zapadnu u težak sukob s Japanom, zauzele su kolebajuće držanje. Cirn je prcdsjednik Wilson 1913. godine primio vlast, jedan od prvih njegovlh poslova bio je taj, što je sklotiio Morganovu grupu, da ne učestvuje u ostvarenju zajtna, kojim je sporazum sa Engleskom na čelu želio da usreći Kitaj. Morganova grupa samo se vrlo nerado odazvala toj želji novoga predsjednika, pa i ako nije neposredno učestvovala u ovome poslu, ona je ipak posredno bila zainteresovana u njemu. Koliko god se Juan Ši Ka] ružno pokazao svojim radom protiv mandžurske dinastije, on je ipak bio jaka Izraziia ličnost i u pravo je vrijeme opazio, da se Kitaj nalazi na strmoj ravni, kojom se sve naglije spušta u čeljusti britanskog lava. On jc u isto vrijeme vldio i to, da i Japan pokazuje isfo toliko koristojjubivih smjerova kao I Engleska, pa je svima sredstvima gledao, da svoju otadžbinu vojnički i politički postavi na što jaču osnovicu. Iz tih se njegovih težnji u ostalom dala jasno nazirati i njegova namjera, da se u zgodno vrijeme sam proglasi kitajskim carem; u takvom je svom radu Juan Si KaJ najlazio na ogorčeni otpor od strane Japana, koji j e svom snagom potpolo... To je bila duboka iskrena molitva za naše junake. Zatim joj kanu suza kao biserno zrno, koje za trenutak zatreperi, pa se skotrlja niz lijepo djetinje lice ... U mislima sam gledao svoj dom, svoje kućište, koje mj je bilo u taj čas tako blizo, kad začujcm pjesmu •.. Pjesma iz domovine, pjesma nakon tako dugog vremena, vječnosti... Obuze m e neka jeza ... Glasovi su bili lijepi, mladi, zvonki I skladni- U pjesmi j e bila draž. Zašto mi ova pjesma bohio potresla dušu, premda sam je žnao još iz djetinjstva. Umuknu pjesma na dnu sela... Straža je koracala lagano, odmjereno, mirno. I pokraj mjeisečeva sjaja, meni se učinio božanstven, Čaroban moj rodni kraj. Iz sela se čulo zvono tužno, sjetno i lagano se gubilo u beskrajnost nad mojom rodnom grudom, mojom milom i junačkom domovinom!... Bran. Ćaflrov.

Voj. Jov. Kulundžić: Posle bitke. Putovali smo oboje iz O. u B. Predeo je bio kršan, vrleta. Nigde drveta. Samo žbunje, malo zakržljalo, preko brda i dolina. I ako je bio decembarski dan bilo je kišno. Daždilo je kd kod nas u Jescn. Šiprazl, sa svojom bojom, trava I zemlja, slivali su se u jednostavnu žućkasiu boju. Po negde je probijalo crvenilo medju lišćem.

— m —tngp—i magao ustanak, što le blo buknuo protivu tnoćnog prcdsjednika- Na čelu ovog ustanka nalazili stt se kitajski časnici. koji su svoju vojničku spremu bili s.ekli na japanskim vojnim školama. Japan je preko svojili izaslanika stavio ustašama na raspoloženje 100.000 pušaka, kao i nekih 100 maShiskih pušaka i 50 poljskih topova. Juan Ši Kaju je samo dijelom pošlo za rukom. da uguši ovaj ustanak, pošto ga jc u tome prelekla smrt, koja ga je juna prošle godine snašla na potpuno neočeki\ r ati i dosada još neobjašnjen liačin. Poslije niega došao je za predsjednika LI Joan H u ti g, beznačajna i slaba ličnost, koji je na osnovu tih svojih osobina baš bio dobro došao mučiocima Kitaja. Uskoro po svome izboru za predsjednika Li Joan Hung je popustio rcpublikanskim prvacima iz južnih pokrajina i opct je uspostavio tako zvani nankinški ustav, š'.o ga je njegov prethodnik bio ukinuoSad je 1 Wilsou promijenio svoju politiku prema Kitaju. U rano proljeće ove godine on je dozvolio američkhn finansiierima, da se upuste u novčane poslove sa kitajskom vladom. Wilsonovom je uticaju pošto za rukom, da skloni predsjednika Li Joan Hunga, da ovaj uputi Njemačkoj poznatu notu o podmorničkom ratu, koja je na poslje'.ku kao posljedicu povukla za sobom prekid diplomatskih odnosa sa Niemačlcom od stronc 'kitajBke —''lade Oo objave rata doduše nije došlo zato, što Li Joan Hung za izvršenje ovog koraka, koje je takodje namjeravao, nije mogao da predobije većinu kitajskoga pariamenta. Ta j e činjenica vcčou dovoljnoj mjeri pokazivala, da je'u kitajskim poliiičkim krugovima postojala Jaka struja, koja je bila protivna potpunom prekidu sa Njemačkom. Od toga vreinena engleski izvještaji o dogadjajima u Kitaju najedanput su počeli bivati sve rjedji i rjedji, dok na posijetku sasvim iznenadno nije došia vijest o uspostavljanju carstva. Šta se pak u medjuvrcmenu dogodilo, mi dok ove redove, pišemo, još ne možemo znatiZa sada dalde nemamo šta opširnije govoriti o predhistoriji ovoga preokreta u Kitaju, moraju se prvo sačekati podrobnije vijesti o najnovijim dogadjajima. No jedno je jasno, pa se več sada može otvoreno kazati, naime da j e ponovno uspostavljanje canstva u ogromnoj kitajsko] državi p o b j e d a On ide napred, ja za njim. On visok, suv, koštat, smedj, sa svojim vlsokim čizmama, puniin blata, sa velikim okovratnikom i sa savijenom rukom. Kapetan je bio i-anjen u levu ruku jednim puščanim zrnom, na grčkoj granici. Dva umorna kljuseta, puni znoja vuku neke vojničke stvarl. U daljinl sitna kiša rominja vas celi dan. Nebo mutno, ugušeno, kao i duša čovečija pod tira takim nebom. Nigde zrak, niti svetlosti, sunca- U đaljini daleko preko granice čuje se da tutnjl, kao da je pod zemljom. Prolazili smo klancem. Jedan nabujali potok juri preko katnenja izmedju stenja. Sa obe strane dižu se bregovi žuti od gline. Duboke brazde pokazuju tok, kojim voda juri, kada otpočnu, da padaju zimske kiše. Nigde šume, samo gola brda izbrazdana. Drum ide na zavijutkc sav raskaljan. prepun rupa, izlokan od silnog prolaza. Sveže stope kopjske leže pokazujući trag možda konjice. Pri kraje| vima vide s e pruge od topovskih točkova. A izmedju svega lokve bara, preko kojih odskaču mehuri vode. neprestano. Neka ptica grakće u dnu provalije. Kapetan iđ e ogrnut šinjeiom, jer mu je toplo. Kada smo pošli, bilo je hladno, ali oko podne poče, da pada kiša i malo postade toplije. Ja za njime koračamVojnik prebacio pušku preko svojih ledja i peva neku mi nepoznatu ariju. Zuta raskaljana zemlja promiče ispod nogu. Izadjosnio na proplanak. Velar du-

monarhističke ideje i time morahio potkrepljavanje pravedne stvari, za koju se bore središnje vlasii. Monarkija sa čvrstim korjenom i 'osloncem u liarodu predstavlja mir, deraokracija pak, koja se uvijek nesigurno ljulja na promjenljivlm skupštinskim većinama, znači rat. Tako vidimo, da u neutralnim zemljama, kao što su Španjolska, Švedska i Holandija konzervafivni elementi simpatišu sa središnjim vlastima, dalje da bi konzervativna Rusiia odavno zaključila mir sa njima, da nije bila oborena revolucijom, lia posljetku da i istinski nosioci državne ideje ii Japanu naginju središnjim vlastima. I u Kitaju su viši lnandžurski slojevi uvijek bili na strani središnjih vlasti, a oni su vjerovatno i ti, koji su ponovo uspostavili carski prijesto. Možda sg oni to čak učinili s japanskom pomoći. Nainie nije isključena mogućnost, da je Japan, koji je kao što rekcsmo uvijek vodio borbu protiv Juan Š1 Kaja pomogao Mandžurcima da obore republiku u težnjl, da stanu na put sve većem anglo-američkom uticaju- U prilog ovakog zaključka govore krupne suprotnosti, koje su se u toku ovoga rata pojavile Izmedju Japana s jedne I Velike Britanije i Sjedinjenih Država s druge strane. Jajranci su vrlo razboriti državnici, koji če. čim uvide da je težnja za stvaranjem žute svjetske vlasti za njiii još suviše udaijen cilj, sigurno ofpočeti politiku, čiji će smjer biti, da Kitaj osiane za sada nezavisna država, ali da on kao takav u isto vrijeme potpuno bude u japanskoj ruci. No takvu im garauciju pruža jedino konsolidovana kitajska carevina, a nikako kitajska republika, čijom unutarnjom politikom upravljaju iz L o n d o n a 1 W a s h i n g t o n a.

Rusija u ratu. Ofenziva radj demonstracije? (Karočiti brzojav „Beogradskili Novina") Berlin, 5- jula. Sa ruske granice se javlja; ,,S oc i a 1 d e m o k r a t e n“ od 23. juna donosi vijesi, da je radnički i vojnički odbor u tajnoj sjednici riješio, da se pristupi ofenzivi sa sredstvima, koja su na raspoloženju, jer su vojnički autoriteti raišijenja, da za sporazumne siie mogu nasiupiti vrlo teške posljedice, ako bi se i dalje odložila napadačka dielainost na ruskom frontu.

va noseći kapije sitne kiše izkosice. Na vrbu sti-če razvaljene zidine nekog napuštenog stana. Debeli zidovi Ieže, kao da su od kartona. Kamenje razbacano, rupe, okrajci. Sve pocrnelo od dima i vaire. I to je bilo nečije toplo gnezdo, toplo ognjište. Sada kroz ruševine duv r a vetar i šipa kiša... Levo od nas bila je dolina. Jedna kosa povijala se blago spuštajući se sa ovoga vrhunca. U sred polja stajala jedna napušiena kara. Ograda je bila slomliena, iskrivljena. Točkovi su bili razmrskani. Kraj rude je virila lepa konjska glava sa dugcm grivom. Nekoliko vrana letele su okolo i poplašene nama zaplovišc negde. — To je finale jedne drame, reče kapetanJa ne odgovorih. Osetih, da je to flnale bilo grozno. Bezbroj granata neispaljenih prepreči natn drumski put. One behu složene jedna uz drugu. Mi ih obidjosino. Zatim počesmo, da se spuštamo na niže. Vojnik je već bio sit njegove arije- Mislio je možda na selo, na mater. na doin na ognjište. Kapetan je ćutao zamišljen. Kiša je dosadjivala svima, to je se videlo. — Vidite levo, skrete mi pažnju kapetan. I da nebi nam se oči susrele on opusti korake. Na sivom tlu ležale su lešine. Na dva mesta behu gomile kao naslagani snopovi u krstine- Oružje više pobacano tamo-amo. Parčeta od odela i obuće. Mi se približavasmo bliže. Kr\ r ava mesta označavatou lešine. Borba je bila

,,S o c i a l d e m o k r a t e n“ tvrdi, da je ovo samo ofenziva radi demonstracije, bez ikakvog naročitog strategijskog ciija. Svrha je u tome, da sc njemačke snage ponovo odvnku sa zapadnog fronta. Pretnja s prekidoni odnosa. (Naročiti Itrzojav „B'orradsl i't Novina') Berlin, 5. jula. Sporazunine sile su, kako se javIja, zaprijetile Rusiji prekidom diploraatskih odnosa, ako ofenziva ne otpoene do 1. jtila. Pozdravni brzojavi. (Naročiti brzojav „Bcotradski'i Novi'ia ff >, Zurich, 5. jula. Po vijesti iz Pariza, vlade u Parizu, Londonu i Rimu poslale su brzojavne čestitlce knezu Lvovu i ministru vojnom povodom otpočete ruske ofenzive. Poklič rttskoj mornarici. Kb. Petrograd, 5. jula. Privremena vlada je uputila ruskoj mornarici poklič u kome se, s pogledom na djelatnost, koju je u po* sljednje vrijcme razvila neprijateljska flota u ruskim vodama, ovo veli: Ruska vlada je uvjerena, da će mornarica ispunitl svoju dužnost prema narodu. U saznauju opasnosti, koja Ruslji prijeti, ruski će mornarl razviti sve svoje napore u boi'bi za velike ideale ruske deinokracije. Vojska je već . otpočela ofenzivu. Njeno samopožrtvovanje spasava zemlju od opasnosti, koja joj s polja prijeti. Mornarica će tako isto zasvjedočiti, da velika misao o slobođi nije oslabila njenu snagu, nego naprotiv da ju je ojačala i oduševila za nova junačka djela. Utlsak ruske ofeuzive u Stockliotonu. (Naročiti brzojav .Beogradsktli jj^ovina") Stockholm, 5. jula. Ofenziva ruske vojske izazvala ovdje, u sređištu za ostvarenje mira, vrlo nepovoljan utisak. Socijalističkim izaslanicima izgleda lcao i suviše nepiijaina slvar pregovarati o miru, dokle ja veliki oinilac mira iznenada olpočeo ofeuzivu. Inostiani socijalistički izaslanlci str tim dogadjajem jako uzbudjeni. SLockboimski „Dagblad" veli, da je ruska ofenziva više politički nego li vojnički događjaj. To dokazuje i veliki broj ruskih proklamacija. Petrogradska vlada se koristi ofenzivom još i za to, da podstak« ne ostale dijelove vojske i flote i da ubrza u radu one, koji irnaju da se stara« ju o snabđjevanju vojske. Slomljena ruska ofenziva. Kb. Frankfurt, 5. jula. „Frankfurter Zeitun g‘‘-n javliaju s galičkog fronta, da je prvi a

strašna. Na kraju šanca pokraj puta opazih jednu glavu. Kosa je bila crua, kao ugljen, oči zatvorene, lice nežno. To je bio dečko od svojih osamnajest godina. Uniforma je bila nova, ne poderana. Jedna duboka rana, sva crvena, bila je na vrhu lobanje. Verovarao zadata udarom kundaka. Crveni okovratnik beše siajan bez ijedne mrlje. Na mah okrenuh glavu. Taj izraz lica, taj čas nikada se ne zaboravljaSvaki mišić beše zgrčen skupljen. Prsti behu grčevito sakupljeni, usne stegnute duboko, pripijene. Pod njim omekšala, crvena zemlja beše natopljena vodom. Duge trepavice skrivahu kolutove tamne oko očiju. Kapetan je grabio napred. Videlo se da mu je bilo teško, mada je bio vojnik- Izgledalo mi je, da on žali ovu pustoš zasejaju na sve strane. Još i sada osećam ton iijegovfh reči koje je izgovarao: — Vojna... vojna... neprestano vojna... Ptice su letele okolo na$ sa krikom. Njih je mamilo Ijudsko meso zasejano po šipražju i po dolini. Po neki gladni pas zavijao je pored druma. Nigde jela, nigde dima nigde kuće. Samo drum kaljav, žut, prljav, vijugav- Voda šumi jednoliko. Tamo dole videla su se dva bela visoka jablana prebijena preko pola,.. Mrak je počeo da se spušta Iagano, kao uvek u zimu rano. NaŠ horizonat postade manji, skučen. Mi se užurbasmo- Valjalo je doći do prvog prenoćišta .