Beogradske novine

Izlaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi: II BMgrailii I ■ tralnlma zaposjadantjci o* o. I kr. (ata po clj»nl od. . . , 8 holara U Hnatato)-S1aroal|l, Boanl-Horcogorlol I OalmoclJI po cljool otfj. . . . . .10 bolora

MJesečna pretplata: 0 Boogredu I ■ krelevlma zapesjodoutJm wl

e. I kr. fiata za bojnu I otap nu poilu . . a•U Beogradu aa dntarom u kuCu .... 3'BO U Hrralckol -SlavonlJI, Bosai - HarcagorlrU I OalmaclJI 2 eo U oatallni krajavlma Auatro-ugartka mo.iarbija 3U Inoatraostva........... 4-50

Izvaa ovag podruija po cljonl od. ,

. 12 belora = Oglasl po cljenlku.

Urednlštro: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telefon broj 83. Upravt I prlmanja pretplata Topllfiin trenac broj 21. Tolefon broj 25. Prlmenja oglaaa Knaza Mlhajla ul. broj 38. Telefon br. 245.

Br. 188.

BEOGRAD, srijeda 11. jula 1917.

Godioa III.

Navodne ruske ofenzivne namjere na rumunjskom frontu. Opet potopljeno 31.500 tona neprijateljskih brodova.

ono je sporazum na Balkanu konačno i za sva vremena tueen. i to ne može niko da poriče, niti da makar kako uljepšava. Ovu člnjenicu ne mogu promijeniti ni najdulje konferencije, pa niti najjednodušniji zakijučci, do kojih u osialom neće ni doćl u Parisu.

Nova potapljanja. I<b. Berlin, 10. jula. Wolffov ured javlja: Jedna od naš'h podmornica potopila jo u Atiantskom okeanu ponovo 31-500 brutto tona. Medju potopljeniin brodovlma sc nalazio naoružani engleski pomoćni hrod ,,Sylvia“, s kog je jedan časnik zarobljeti, dalje naoružani engleskl parni brod ,,Anakura“ natovaren raznom robom, naoružani engleski parni brod i dva ncpoznata parna broda od kojlh je jedan bio naoružan I na-tovaren municijom. Po islcazu zarobljenog časnika ,,Sylvia“ je trebala da prenese posijed; nju podmornicu iz Amerike. Zapovjednik, koji je za podmornicu hio odredjen. poginuo je. Načelnik admiralskogf stožera mornarice.

Austro-Ugarska.

Ustavna refortna u Austriji. (Naročiti brzojav „Beograđskih Nov'na"') Budimpešta, 10. jula. ,,A z Est“ javlja iz Beča: Kako se u političkim krugovima pogovara, ide se u opšte za tim, da se u skoro sprovede ustavna reforma. Izbio je i plan. čia carevinsko vijeće ove godine ne đrži lietnje ferije, kako bi se ustavni probletn mogao riješiti-

Njemačka. Siednica krunskog savjeta. Kb. Berlin, 10. jula_ Wo 1 ff ov ured javlja: Poslije podne bila je u palači državnog kancelara sjednica krunskog savjeta pod predsjedništvom cara i kralja. Na sjcđnici su učestvovali osim pruskih rninistara l držami sekretari kaucelarskog ureda. Bavarski poslanik kod cara. Kb. Miinchen, 10. jula. Potvrdjuje se, da je bavarski poslanik prošle neđjelje bio kod cara i da se tom prilikom opširno govorilo o cjelokupnom političkom i vojnom položaju.

Rusija u ratu. Neutralna ocjena o ruskoj ofenzivi(Naročiti brzojav „Beogradskih Novha '‘) Bern, 10. jula. Pukovnik E g 1 i piše u ,,B a s 1 e r Na cliricbten“: S ruskom ofenzivom 'god. 1916. ne može se sadanja ofenziva Rravniti ni po njenom prostoru ni po jačini u borbu uvedenili četa. Tada je doista nčestvovala u borbi ogronma ruska \ ojska, danas samo nekoliko divizija. Ova bitka svjedoči, da današnja ruska v.ojska pod istim zapovjednikom Brusilovom nije više u stauju da postigne uspjehe, koje je imala u prošloj goclini. Kakvih će posljedica biti od toga, što se baš najpouzđanije čete žrtvuju na ovaj način u beskorisuom preduzeću, to će nam buđućnost [>okazati. Značaj borbe u Gaiieiji za Švedskti. (Naročiti brzojav ,,B;o .radsti'i Novina') Stockholm, 10. jula. ,,A ft onbl ad ed“ piše o nt^koj revoluciji: Mir bez atieksija propovijedaju pobomici slobode, ali čim rnogu, oni po» novo ulaze u pravi osvajački rat, l ako se pn sad naziva „borba za osloborljenje“. Englezi, Francuzi i Američani bi vrlo rado htjeli da Njeroačku oslolx>de njene vojničke organizacije, Kruppa i drugih. Rusija bi Mjela; u tome da pornogne. Ruski napad u Galiciji irna svoj sporedni značaj i za Švedsku. Zbog rcyo» lucije smo zaboravili na aiandsko pilanje, a povodom političkog stanja u Finsicoj mi ne zapažamo, da tamo vojničbi radovi teku isto onako kao i prije. Finske se šume mnogo više obaraju u svrhu odbrane, a ruske se čete sve više t to znatno nagomilavaju. Nije li fo mož» da potpomaganje slobode, koju Braating hoće ? Pred novjin oienzivama? Kb. Lugano, 10. juia. Petrogradski naročiti dopisnik ,,S t a m p e“ javlja svome listu, da predstoje ruske ofenzive i na drugim frontovitna, a naročito na rumunjskom, gdje su, kako se Rusi nadaju, aus;rougarske i njemačke čete svedene na neznafnu jačinuNoya Kerenskova zapovijest. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“), Petrograd, 10. iula. Petrogradski brzojavni ured javlja; Nova zapovijest ministra vojnog I<erenskog još jedanput podsjeća, da samo uspjela ofenziva i dobro disciplinovana vojska mo|.e pribaviti potrebnu snagu i autoritet pokliču ruske demokraciie evropskoj demokraciji, i opominje vojndre,’ da vjerno i bez sumnjičenja slušaju i vrše zapovjesti svojih predpo-

Ratni izvještaji. izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 10. jula. Istočno bojlšte: Na frontu getieral-pukovnlka nadVojvode J o s i p a traje življa izvidnička I topnička djelatnost. Kod Stanislawa razvili su se jučer novi i vrlo ogorčeni bojevi. Savezničke čete odbile su više neprijateljskih napadaja, all su se u večer povukle iza potoka L u k a w i c e. Protivnik nije u noći pošao naprijed Sjeverno od Dnjestra bllt su Rusi priiično mirni. Naše napadne čete djelovale su sa mnogo uspjeha. Izrncdju gallcijske granice i mora pojačala se mjestimice topnička djeiatnost. Talijansko I jugolstočno bojište: Polozaj je nepromijenjen. Načelnik glavnog stožera.

Izvještai niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 10- jula. Zanadno bojište: Front prijestoionasljednika R u p■prechta bavarskog: U F1 a n d r i j I je topnička borba na obali, u ypernskom odsjeku i istočno od Wyfschaete đosegla vc'ću jakost nego 11 prošlih dana. Jedan je napadaj engleske pješadije jugozapadno od Hollebecka odbijen: <lo izvidničkih je borbi došlo takodje .sjevero-zapadno od M e s s i n e s-a. kod L’ensa l Fresno y-a, kao i sjeveroatapadno od S t. 0 u e n t i n a. Front njemačkog prljestolonasljednika: UzduŽ C h e m I n-d e s-D a m e s-a uveče je vatra postala žešćom. U noći su odbijeni djelimični napadajl Francuza južno odCourtecona I jugoIstočno od C e r n y-a. Front vojvode Albrechta w(irttemfierškog: Nikakovih naročitih dogadjaja. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o I'da bavarskog: Kod R i g e, DvinskalSmorg o n a pojačala se borbena djelatnost. Kod vojne grupe B 5 hm-Ermolll ostali su Rusl izmedju Strype i D n j e s t r a prilično neradini, preduze'ća naših jurišnih čeia donijela su nam na više mjesta dobiti na zarobljeniclma i plijenu. Poslije završetka borbl, koje su se juče odigrale sjevero-zapadno od

Podlistak. Preobraženci. Slika iz dana ruske revolucijePreobraženska je gardijska pukovnija po tradiciji revolucijonarna, koja počinje još 1741. godine, kad je garda po’digla na prijestolje Petra Velikoga njegovu kćer Jelisavetu. Godine 1825. ponovo su časnici preobraženske pukovnije igrali važnu ulogu u revoluciji Dekabrista, a prije 12 godina je pobuna pryog bataljuna te stare pukovnije silno uzdrmaia temeijima carizma. Kad je buna ugušena, raspušten je bataljun. njegov zapovjednik generai Oodov sklnut je s časti, a ostali su časnici prognani u Sibiriju. Ali duh preobraženske pukovnije nije bilo moguće ugušili. Preobraženci su u velike sudjelovali i kod ove revolucije, a od najveće ie vrijednosti bilo, šfo se je jedan dio preobraženske garde prvi formalno podložio provizornoj vladi, koju je duma postavila, te joj time stvorila prvo čvrsto uporište u metežu revolucije. U ,,Riječi“ se sada opširno crta držanje pukovnije u kritičnim danima. Tu vidlmo, kako su preobraženskl časnicl sudjelovali u odstranjenju Rasputin a I kako su neki mladji časnicl, potomci Dekabrista, sami htjeli da podignu revoluciju. No dogodilo se drukčije. Reyolucija je buknula u najdonjlm siojevinia pučanstva, a prve čete, koje su im se oriključile. blla ie momčad Vollnjske

Stanislawa, povučene su naše čete Iza donjeg toka potoka L u k a v I c e. U opsegu drugili vojski nikakvih većih borbenih djelatnosti. Maćedonsko bojišt^: Položaj je neizmijenjen. U mjesecu junu bio je rezultat borbi protiv neprijateljskih vazdušnih sila dobar. Naši su nepriiatelji djelovanjem našega oružja izgubili 220 letilica 1 33 osmatračka balona. Od odbranbenih topova na kopnu oboreno je 60 neprijateliskih letača, ostatak je oboren u vazdušnim borbama. Naš gubitak iznosi 56 letilica l 3 osmatračka baiona. Prvl zapovjcdnik glavnog stana pl. Ludendorff.

Pred novo viiefonje sporozumo. Sredinom mjeseca jula, dakle za nekoliko dana, sastaće se u Parisu delegati sporazumnih sila na konferenciju, na kojoj će se u prvom redu raspravljati balkanska pitanja. Medjufim. prije nego što se uopšte sastala ova nova najavljena konferencija, prije nego što su izaslanicl pojedinih sila izmijenlli i jednu riječ, već se čuje, da medju saveznicima postoji stanovitl nesporazum- Prva je Rusija, koja otvoreno izjavljuje, kako nije nt najmanie sporazumna sa prilikama, kako su se one danas razvile u Grčkoj poslije pada kralja Konstantina. Sto više, današnja Rusija provela je potpuno n o v u oriientaciju svoje balkanske politike, pa će za nju biti vrlo teško, da nadje put do nekog zajedničkog sporazuma u Parisu. Kad je buknuo ovaj rat, ruski su ciljevi na Balkanu bili potpuno jasni. Oni su se sticali u Velikoj Srbijl i Dardanelama. K tomu je još pridošao tajni ugovor sa Riununjskom, koji je nedavno od same ruske vlade objavljen. Sve je ove ciljeve sada napustila Rusija. Rusija danas nema više nikakovih interese na jednoj velikoj Srbiji, njoj ne treba Carigrad, a suludi imperijalistički san rumunjskih vlastodržaca, koji sada sjede u Jašu, samo je predmetom izrugivatu'a u Rusiji- Tu bi se medjutim mogla da pruži prilika Engleskoj, da svoj poraz pred Dardanelima prikaže u lijepom svjetlu, jer ona nije

pukovnije- Oni su nato privukli najvećl dio Preobraženaca, koji su pristali uz revoluciju bez svojih časnika. dok je drugi dio ostao vieran svojhn časnicima; te su ovt ljudi bili prvi, koji su ponudili svoje usluge pre isjedniku dur;e Rodzlanku. U Tavrijsko) vojaitii. gdje su Preobražencl bili većinom smještenl. bile su čete 10. marta pripravne, da udare na pobunjeno stanovništvo. Kad su momčadi razdijeljenl oš-tri naboji, izjavio je major Leonfij E11 i o t, da neće pucatl na narod, a podčasnici su rekli svakom pojedinom momku, da se očekuje, da će svi naboji biti vračeni neupotrebljeni. Slijedećeg dana (u nedjelju) ponovic se Istf prizor, ali čete nijesu Čitav dan došIe u priliku, da spriječe netnire, koji su u pojedinim gradsk’-n dhelovinta več zauzell veliki opseg. U ponedjeijak (12. marta) ujutro začuše Precbraženci, koji su vježbali u dvoru vojarne, u bližnjem dvoru Vojinjske pukovnije, — koji je bio odijeljen od njihovog visokim zidom — veliku buku- Momčad ovc gardijske pukovnije, koja se već u nedjelju prikijučila revolucijonarcima, pozva Preobražence, da fo isto učine. Nato uslljedi sveopće bratimijenje, a zatim se sva momčad zaputi k arsenalu Lltavske pukovnije i podijeii cljelu municiju. koju su tamo našli. Jedan odlo poslan je u nešto udaljeniji arsenal Preobraženske pukovnije, odakle iznesoše 1000 pušaka, 4 mašinske puške I preko 30.000 naboja. Time se naoružaše oni, kojl nijesu imali nikakvog oružja. Nato se povorka zaputi sa pukovnijskom

'lUjela, da Carigrad osvoji za sebe, nego je saino pomagala Rusiji. Ali to ne odgovara istini. Onaj, koji smatra Englesku nesebičnom, uvijek će posve krivo moći da prosudjuje njczinu politiku. Engleska nikada ne bi bila poslala pod Dardaneie ni jedan svoj brod, pa ni jednog svog vojnika, da nije iinala tamo jedtiake, ako ne ioš veće interese od Rusije. I danas je Rusija napustila svoje zahtjeve i ne traži ništa od evropske Tttrske, ali traži Engleska, kako to najbolje dokazuje posljednji govor LIoyda George-a o ratnini cihevima- Engleska još i danas traži svoju pljačku u Mezopotamiji, a u zajednici sa Francuskom i Italijom ostaje kod svog zahfjeva, da se podijeli Mala Azija. Zadača Sarraiio\ r e vojske bila je uvijek velika, a treba da bude još veća priključenjetn Grčke, no sve to danas poslije uništenja Rumunjske vrijedi upravo toliko koliko ništa. U Londonu I Parisu nijesu ioš izgubili, a niti su napustili sve nade na Balkan. Tamo se gospoda nikako ne mogu pomiriti sa mišlju, da središttje vlasti danas de fakto vladaju od Sjevernoga mora, pa sve do Mezopotamije. Sve nastojanje sporazuma ustalilo se u jednom cilju, da se uspostavi harem onakovo stanje, kakovo ie bilo u počeiku rata, kada je još Srbija bila neslomijena, Bug^rska neutralna, a Rumunjska doduše neutralna, ali pretna središnjim vlastima neprijateljski raspoložena. Kad to nije pošlo za rukom gladju, kad se to nije dosad moglo, da izvojuje oružjemtopreostala je još jedina nada — G r č k ri.čOna je danas na redu, njoj je zapala (zadaća, da na Balkanu unišfi vlast središnjih vlasti- Doista sporazumne sile postaju s dana u dan sve čednije. Prošlo je deset mjeseci od dana, kada je Rumunjska objavila rat i kada je cijeli sporazum pouzoano očekivao, da je središnjim vlastima kucnuo posliednji čas. Sarrail i Rumunjl, Sarrail I Rusi — netna tu druge eventualnosti, drugog izlaza, Mackensen mora da bude uništen. Ali dogodilo se protivno. Medjutim se čini, da za sporazum ova iznenadjenja, poraz rumunjski, nijesu još bila dovoijna škola, jer se inače nebi i opet vezali, i grabili za jednog Venizelosa. Što Bratianu nije mogao da proveđe, treba sad đa izradi Venizelos. Medjutim mi eekamo- Ako nigdje, a

glazbom na čelu. S prozora vojarne saperske pukovnije palo >e nekolilco hitaca, ali doskora se i saperi pridružiše gardistima- Povorka se nešto malo zadržaja kod oružničke vojarne, odakle izvedoše oko 20 žandara. Moglo je biti 9 sati. kad se je povorka nalazila na Litenjskom Prospektu, kojt vodi prenta Aleksandrovom mostu i kojim se ide u Viboršku četvrt. To je radnička četvrt, najveće predgradje Petrograda i tu se revolucija najviše proširila. Na Litenjskom Prospektu preko puta oktužnog sudišta nalazi se velika ivfernica oružja, u kojoj radnici obustaviše posao i izidjoše na ulicu. U to vrijeme se Moskovska pukovnija, koja je bila smještena na Viborskoj strani. nije još bila priključiia revolucijonarcima, pa zato zaključiše vodje gardista, da odu preko mosta do njihove vojarne. Ali most je bio ozbiljna zapreka. Znalo se, da se sa strane može na nj pucati- I zbiija, čim su prvi redovi stupili na most oglasi se jedna mašinska puška. Dva Preobraženca padoše. Nato podčasnlk Novikov, koji je u ratu bio odlikovan Jurjevim krstom, sjedne u automobil s puškom u ruci, preveze se pucajući preko mosta. Za njim pojuriše na hiljade vojnika obiju gardijskih pukovnija. Pred moskovskom vojarnom sastadoše se sa drugim revolucijonarnim četama i sa radničklm g<v milamS. Tu je blto i nekoliko automobila oboružanih mašinskim puškama. Iz vojame se počelo pucati- Nekoliko je momaka Moskovske pukovnije izjavilo, da je najveći dio momčadi zatvoren od

časnika; santo jedan odio ostao je vjeran staroj vladi, pa je pucao. Revolucijcnarci opkoliše vojarnu, te otpoče formalno opsjedanie. Aledjutim se oslobodiše zatvoreni Moskovci i priključiše se revolucijonaroima. U 2 sata poslije podne obustavl se pucnjava, pa je i posljednji odio pristao uz opsjedatelje. Desetak vojnika ležalo je mrtvo i ranjeno oko vojarne. Kad su se čete vraćale, otvoriše na njih vatru u Samsonijevskom Prospektu iz zgrade oružničkog upravifeljstva. Ovi uzvratiše divljom vatrom, a kad jedan vojnik poviče ,,Hura!“, učini masa juriš na kuću, te je za tili čas posve razori- Bilo je oko 3 safa posliie podne. Dok se najveći dio gardijskih četa vraćao u nutarnje dijelovc grada, podjoše nekoji zemaljskoj dumi. gdje su se u taj mah stvarali odlučujući zaključci. Posve drukčije protekoše kritični dani kod Preobraženskog bataljuna, koji je bio nastanjen na cesti Milionaja. Bataljunska vojarna dogradjena je carskoj Eremitaži, koja je bila spojena sa zimskom palačom, tako da su čete posve lako mogle biti dovedene u palaču dugačkim hodnicima. a da niiesu ntorali izaći na ulicu. Naravno je, da su u ovu vojarnu smještali one četne dijeiove, koji su vrijedili kao „osobito pouzdani“. No i tu se prevarili u izboru... Već 9. marta poslana je jedna satnija pcd vodjstvom satn'ka Skripičina, koji je u 28 mjeseci, što je proboravio na fronti, zadobio sva moguća ratna odlikovanja. da zatvori prilaze od Nevskog prospekta prema dvorskom trgu

pred zimskom palačom, Cio dan nastojali su časnici, da lijeptoi riječima umire svjetinu, koja je u sve većem broju i sve opasnije prijetiia i da odvrafe nesreću. Predveče je već bilo toliko svijera, da je policijski pukovnik zapovijedio satttiku, da dade ispaJitl jednu salvu. No Skipičin tnu posve mirno odvrati, da če prve kugle pogoditi pukovnika i njegove policaje, našto se policija povuče< Slijedeća dva dana ponovilo se to isto. Dne 12. marta odlučfše časnici, da ćo svoje čefe — 1500 ljuđl — postaviti pred zimsku palaču ! đa če pokušati, da i c-stale gardiiske pukovnije predobijti. Kocka je pala. — Casnici se izjaviše za revoluciju, koja se već po cijelom Pettogradu razmahala, ali koja je tekas, sada imala da dobij 3 čvrsto organizovanu pomoć. Odmah zaplijeniše jedan automobil, u kojem se časnici Preobraženske pukovnije odvezoše prenta vojarnama ostalih gardijskih pukovnija, Izmajloyskoj, Semjonovskoj i gardijskim lovcima. Na dvorski trg dolaziio je sve više odjelenja, kao pukovnija mašinskih pušaka sa svim časnicima, zatim satnije lovaca i petrogradske pukovnije- Satnik Skripičin zaputio se ntedjutim gradskom zapovjedniku Kabalovu, da obustavl beskorisno prolijevanje krvi u predgradjinta. — Gradski zapovjednik zaprlleti satniku, da će ga dati zatvorrti: bilo je očevidno. da je šef policije posvema izgubio glavu. Skripičin se odveze u vojarnu Pavlovske pukovnije, koja se nato sa svim oficirima 1 glazbom zaputl prema dvorskom trgu. Naprotiv su izostale gacdijske pukovul-