Beogradske novine

Sfrana 2.

Srijeđa

BEOGRADSKE NOVINE

1. avgusta 1917.

Bro( 209.

g>m obveza đemokratlzma. Kao ito liaže DftS flafOd; ko ne radi, neka i ne jede, taJto đemokratizum uskraćuje ftvakorae badavadžiji pfavo, da sam *ebe Stuje i da ga drugi poltuju. Svak Ima da radi po svojlm »posobnostima, tjelesno ili umno, jer svakl pošteti ritd ima u sugtini jednakti vrllednost, all rad mora da je valjan, tačan, suvjestan i ustrajati, jer drugačijK? ne vrijedl mnogo. I onome, kojl se nadlc u ncvoijl ma » koga razloga, ne može I ne Btnije demokrata drugaČIJe da pomognc, nego da mu omogućl da radi — nko nctnanto poslu s nedora'slim ili starim i nemoćtiim čeljadetom — pa cla radom •zaslužuje Sto treba za žlvot. Svaka je sentimentalnost u iakvim slueajevima isključena, jer pusta milostinja ipduzlffllje onoiite, kojl se tijome služl, pravo na rođjeno štovanjc i štovanje 'drugili, a bez toga jednog I clrtigog Stovanja nema deiuokratskoga dfuStva. S istog razloga iskljueuje demokratizam svaku s tr a s t, koja je u opreci sh zđravitn razutnom i Stovanjem sanioga sebe, a lcoja nanos: štetu moralni! iii materijalnu jcdnakopravnoinii bližnjcmu, Mržajn, zuvist, zloba i t. d. jnoraju da su daloKo od onlh, koji hoće da Rii elatiovi dctnokrntskog društva, jer društvo ne tnože da ttapredtije i da isputii svoj poziv, dok ga ne prožme demokrnt'ska tuutkn Hristova: „Što nc češ da tcbi dnigi čini, nenioj m ti drugome činiti“, — i dntgu jos tizvišcnija nolikn; „ljubi bližnjega kao samoga sebe.“ Dok se ite btidc i svnko pojedino imrođno društvo i čitavo eovječanstvo 110 satno na rijcčl nego i na iljelu povodilo oviitt naukainn, bit ee zaludno, da lteprestano nonavlja riječ; demokratlzam. pa niakar koliko bile a njeziiiim iistnvima zagarntvtovane ustuvtie i poJhičke slobode, Što če du pomogne slolvoda otitttne, koji ne zna ili ne inari zn da m o j a s 1 o b o d a (ličtta i tttti'odnu) seže samo donlc, gdjo počinje tvoja sloboda? SW vrijedi ustavna sloboda usmene i pisanc riječl, ako onnj, koji sc iljome služi, tnisli da smije na račutt ove slobode s v e obećn,v a t i, o Cein jc uvjeren da n e m o ž e ispunitf, iii ako onaj, kojl to slušn, misli da mora vjerovati pustim obećattjlma i da prettin tome smijo du rndi, 111 pttče da još vlše traži? Sio vrijedi slobodna tribina u parlamentu, ako poJiiičar misli da ga ta sloboda ovlašćuje da ttcka jedan sloj naroda na drugi i eitav jedaii narod na drugi narod, pa tjiko svijesno (ne račuttajući sa praveunošću i s ttarodnom snagont) iii nesvjesno iziaže svoju domoviiiu najvećoj pdgibli? Otti, koji tako rade, nijcsu pravi dcmokrate — Ijudi pravednl, savjcsni, Istinoijubivi, prema svakomu brntstvom prožetl, svoga i tuđjega poštovanjn dostojttl — pa tttakar ini koliko bio deiiiokrattzam tta jeziku i ittakar kojoj demokratiji (po imetilt) pripadail. Isto tako ttlsu dcmokrate onl, koji svoje tnl*li i tcžttje drughtta n a tn c ć tt, mjesto da ilt u v j e r a v a j u, prožeti svojom .vellkom odgovornošću pred svojom savješću i pred historijom za taj svoj rad; ni oni, koji u svakom i najprosti* Jent slučaju ne drže svoju riječ kao svetinju; ni onl, koji energiju zamjenjuju ličttoni silovirošću, ill prostaštvo smatraju tsknenošću, iii ueprislojnost kod kućc, ita ulici i u društvu tumače „demokratskom formom“ saobraćaja. Sve je ovo daleko od pravog demokrafizma, koji je u mnogo Cetnu sasvim blizu ili pačc istovetan sa društvenitn aristokratizmoni, sattio su im fcdiodiSia i motivi različiti. No o tom bi se daio još mnogo govoiltj, a tiatim jc bilo samo do toga, da

aa ztinu nečo nioći ni to. Oni noittflju obutie, 1 ta dova nczna kako so paro, ifllsli ofl. Ona ima svtlga < ol rdosol i pet Hiflartt i čotvoro dcce. Eto ručaj<i u dcsct časova nakriJteni luk sa sirčctoiu, Vc'orać«, oli, ftnafli, sigomo u pot i poslo ča odmati lcći. rro,spavače svi skupa ontij osUtak dana i celu noč. i nj<-mu bi togobuo, mučno, tefcko, sio ovaj dom pad. ZaboJc g«, giedajuči ih nomo sA tugimi Ik-s ij<Kliio rci'i, jcr jc mislio, da W svakft njogovft reč bila niuČaljivA j Vrodjftlft t>i ostK'ajo. I* sobe so Čttio, kflko svečo udtttvl !»iljui<ko o čiuiju. J ou so diko dfl po<ljo, CJospodj«!, jtt ću <1.1 idcm. Ako odJazito do «i«A vi ga pozdrftvito, Jtt ču doći, gottpodjo, kloiii jc vaš dom pajmiliji... • I on učuift. i ettat'ft. sc osmcflnu. *- Dodjtl ikodiil — Ja to volvm ...Kada je izašao na uhcu bilo jc jftsflo, svuVlo. Oflo ittto, voliiro sunco, greJftlO jfl sviiUA fvraljcdflflko, N'cgdc jc mirtsftlft jt'diifl ftftkftftncift Jipft sa svojim cvt>tovima. i kftda tttttmi tu gKfliVtttmu, vflt'Jcu', tftktt poatiatu, en-caul kttjVijo', i kttdft oseti Op«t evuk maJugft »voncctft, ou i<omoRttš'\ dft zftlvoittVi ovaj uittvgi, IroŠfli do<n> koji «c ruši. t pod loplitn. vivlim Vino«)i, Oft Oftcii, kttko od svudft Ivijc ncjiogodft o ovaj đom, i obttra kftflteu po kftmotv, dok krv nagriza njego\-e kttjd’o tagano.... tjtictt jc tviltt prazfltt, jcf jo biV) po'dne. I on sft lagalid spuštašo ka Staviji misleći jednako na nckadažnjo toplo gneido, kojfl m povijft po<t udflrinvtt wtra. A vcrovfto Jft, da m s«dA f smtoni •mJoov kUviro « flgba prrpukV stroflft .,.

barem nagovjestlmo, 8to je zapravo demokratizarn, pa smo sasvim zadovoijni, aJro smo poattgli, da upućenl prlstaju uz nas, a manje upućeni da priznncJu, kako je ovaki demokratizam uistinu flešto lijepo i poželjno u svakom narodnom drušsvu. — đe —

Ofenziva protiv Rusije. Dlaz u Besarabijil. (NgroČiti brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 31. jula. ,,C o r r i e r e <1 e 11 a S e r a“ javlja fzParisa: Austro-ugarsko-njemački prelaz preko Serota i rusko povlnCenjo južno od Dnjestra dogadjaji su strategijskog karaktera, koji opšli položa'j na jugoistočtiom frcmiu ziuuiio mljerijaju, Neprijalcljl su prelazom preko Sereta prenli posljetlnjit vodonu liniju, koja Uesarobiju ejevemo ođ Dnje«tra ozblljno- zaštlćuju, dokle zauzeće Stanislavova i Nadivornc južaio od Dniestra otvara ueprijatcljlma ulaz u hodniK, koji izmedju Pru l a i D n j e str a vodi u Besarabiju. Ausfi'o-ugarsko-njcmačkaofenzivn nisani prerna tome na. tu bogatu provinciju, uko bt 8e u oiiiikvim pokrotima mo* la razviti, kakvim je već u Poijskoj, Sriji i Rniminiji imula uspjeha. Od T a rnopolja do šumskili Knrpnta front je u 'pokrelu. Ozbiljitn opasuost nnmuijskog fronta. (Natočili brzojav „Boogradskih Novina") Kopcnhagt’ii, III. jttla. Pnriski brzojavi lz Petrograd u javljaju, dti su napori ruskih vojtiilt krugova upravljenl na to, da rusku vojsku u Oaliciji oslobode od ozhiljtte opasnosti u kojoj se ona sad naiazl, da je sačuvaju od opkoljavanja ttjetnačke I austi'o-ugarslco vojske. — J položa j r tt niu u jske vo jsk e iznziva vcliktt zabrlmitost. Ako Nljem* ci predjtt nimuttjskit gratiicu na sjevortt, odluka tada može bttl nepovoljna. R u m u n j i bi se tt tom slučaju morail p r i d r u ž 11 i p o v I a č c n j u, da ttcbi bili odsjočenl. £)brt u raspoloienju u Rusijl, (Natočlli brzojuv „BcOgradskih Novintt") Ivopenhagen, 31. julo, Ugledni niski političar Jmez Lvov (tiije blentičiui stt bivšim ministrom predsjednikom) razgouuao se sii jednim englcskiin novinurem, kome je ekno, da upliv lč e r o n j s k o g Bvakog dana opada, jer so u narodu sve jače ispoljava ćcžnja za carem. Seljaci sa sviin olvoreno govoro, du su vremena pčd caroin bila daleko bolja no što su sad. Ruski vojnici bi se daleko hnibrijo borili kad bi za cat'a ulazili u borbit, a ne za republikti, o čijem zitttčeuju oni pojma notnajit. Knez priznajo Korenjskom velilce spo sobiiosli, «li njega narod no razumije. Vcliki knez Nikola je daleko populamiji i u naiodu i vojsci, jer on pripađa carskom đotnu, koji narod još uvijck dovodi u vezu s vjerom. Zatvaranje ruske državne grauice. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina') Kopeiilutgen, 31. jula, Ruska vlada je izdala slijedcću naredbu: S pogledom na izvauredne okolnosti privremena viada je naredila da sc Zahori državna granica do zaključno 15. avgusla kttko za ulaz lako i izltvz. Neograničeno puiiomoći.ie generaiu Korrtjilovu. (Nftročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Bascl, 31. jula. Ruska vUula jo glavnom zapovjetlfliku na jugozapadnom frontu, generaiu Komjilovu, izdala neograničeuo pmiotnoćije za rukovodjenje operacijamft u njogovoj oblftsti.

Ruski haos Utisak gubitka Tarnopoija i Koi°meje u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beograiskili Novina") Rotierdatn. 31. jula. Kako ,,Dttily Mail“ javUa uputlo je radnički i vojnički savjet, povodom vijcs'ti da je cijela Galicija za Rtisiju izgubljena, pokltč sporaztmmim silamtt *a pomoć. Kad je savjetu javljeno, da je izgubljen Tarnopolj i Kolomeja, nastaia jc takva uzrujana debata, kakve do sad nije bfh>. Pred novom protnjenom n ntlnistarstvn. Kb. Born, 31. j<tl«» „Pclit Parisicn" javlja iz Pe» un>gtada: Kerenski i Cereteli itnali su razgoTOi - sa zastupnicima rftztiilt polilićkilt strftflflkft odmvsno nčošća u <vlftdi. Nft izgledtt, dft ćo se kftbinct još sad potpuno prottvftćid. Kadjotska slranka stavlja zahtjeve, koji otežavaju tvjcziti ula*Ak u kabinoL Prije *vtsg» Iraii istupfttvjo čonvovft is kalvincta i dft so odstupi od njcgovih agranhh plftivovft. Ali soci» jalistički ministri ne će da žrlvuju STOffa partijskOff drngfl. Daljc je tražda kadjetska stranka, da se podvipuc nomn maufltrftnju sporflsuvu s likrftjinont * Fioskotn, a flflroGto, d* sc prijo sastankft ustavotvonvc skupštuio nc donosi nikakav osnovni *akon, List veli, da sc jvrije povrftlka Kcmvskog u Pstrograd jedvft nvoi' očokivati itflkvo konatsno rijošetvjc. Teikoće kod odstnpaaja vojslro. Kb. Bertv, 31. falt. jflvlji i* Petrogn tdt: -RuH su s*d tn Zbntcift posivrtn tw

frorvt. PovlaČenje prve vojike znaći veliku opa»m>§t za *edmu I osmu vojsku, ČIJo je povlačenje vattredno telko. Hindenburg Je u očeklvattju velike bitke doveo na ruski front 11 novih dlvizija. Kerenski je rijeilo preobražaj giavnog »tožera i petrogradskog vojnog okruga. On hoće da dovede mlade ; za rad »posobne Časnike, koji su se odlikovali kako na froftiu tako i u demokratskoj organizaciji. Ugušivatije štaiupe u Rusiji. (Naročiti brzojav „Bto = radskili Nuvina") Stockholm, 30. jula. Ruska vlada je riješila. da zabrani sve listove, koji plšu protiv rata. Ruska protivrevoluclja. (Naročili brzojav „B ogradskili Novina' J Stockholm, 30. jula. Kako ,,N o v o J e V r e m j a“ Jnvlja, Kerenski je dobio pismo s krstarice ,,Aurora“, čija mu posada saopštava, da će biti ubljen, ako dobrovoijno ne napusti svoj položaj do kraja jula. Koza;l u Finskoj. Kb. Stockhohn, 31. jula. Knko ,,D a g 1 i g t A11 e h a n <1 e“ javljn, u Rnsijl kružl vijcBt, <la privrcmena vlttda smjcra da sadanje naoružane čete u Tinskoj zamijcni kozacima, jcr su se prve i suvišo sprijateljile sa Bkvnovništvom pa prema tomc ne bi bile gotove da izvr»o Btroge naredbe, koje vlada gmjera đa izda. Sta višo bo govori, * da predstoji apšcnje senntora i poslanika zcmaljskog sabora.

Njemački vazdušni napad na Paris. Havasov Izvještaj o njemačkom vaz(lušiiom napadu iia Parls. (Noj'oGiii brzojav „Bcogradskih Novina") Pnris, 31. jula. „Agencija Uavns“ objavljuje: IzvjcMtt.j njcmačke vojno uprave od 28. jula javlja, da su njcmački lctači pro-šle noći bombardovali bombuma žcljezničko star nico i vojna postrojenja u Parisu i da su postigli pogodkc. To je tvrdjenjc netačno. l’okušaj nnpada ncprijateljskih letača nije nanio nikakve stvarno štcte nili je bilo ljndskih Žrtava. Nov iiapad. (Naročiti brzojav „Bcogradskib NovLna") Pttris, 31. jula. (Havasova vijeBtjjiiProšle noći oko 12 sati bila je ponoft'dirii Parisu uzbuna zbog uovog lotačkog napada. Sircno t trubo požamika čule su se u cijelom Parisu. Preduzelc su odmab mjere sigurnosti. Austro-Ugarska. Povratak Njegovog Veličanstva u Beč. Kb. Beč, 31. jula. Njegovo Veličanstvo car i kralj se vratio u Bcč sa svOffa puta na istočnogaličkom frontu. ’

Njemačka. Zahvala cara topništvu. Kb. Berlin, 31. jula. Wolifov urcd javlja: Car Vilim je uputio princu Eitel Fridriku pruskom ovu najvišu kabinetsku naredbu: Priznavajući Vašem kr. Visočanstvu vanredne zaslugc, koje ste stekli za vrijeme cijGog raća kao ćotni vodj, ja Vas imeaujem za giavara I. pomeranskog poljskog topničkog piika br. 2. Imemijuči moga drugi>g sina za glavara tog puka, koji mu kao namjesniku Penieranskc blisko stoji, ja iskazujem time mojit carsku blagodarnost cjelokupflom topništvu, teškom i lakom, na primjemom načinu, kojim je ono u toku ovog rata, u tijesuom oružuom bratstvu s pješadijom, oniogućilo ovoj <la suzbije pobjedonosuo sve neprijateljske napade u inasarna. Ono je, kao i posljednji put, otvorilo pješadiji pui k pobjedi, i svježim, požrtvovanim nadiranjem, dalo joj potrebnog oslonca za iskorfšćavanjc uspjcJia. Proglas bavarskog kraija. Kb. Mfinclien, 31. jida. Ktalj Lndvig upravio jo proglas svo* mc uarodu, u komc toplnn i'ijcčiina slavi itspjehe bavarske vojske i bavarskog naroda za vrijeme trogodišnjeg i fttfl. Proglas se ovako zaključuje: Snce me goni, da izjavim toplu zahvalnost, iskreno priznanjo i ponostto divljenjo svojim dragim Bavarcima xa suv Djibov rabflčki r»d. Sri dačnoitt ftflhvftJnočću klanjftttto se svi materaina, koje su svoju potpom i svoju nftdu posvetiii otfldžbiui: kltutjflmo sc ženama, koje su za svagda žrtvovaie svoje muicve, očcto i hranitolj' ttjihov« d e:e. Žrtve nisu usftludno učittjene. Već tri jgodine je, kako sc nftrod Bavftrske bori i proiijevft krv, kako Tojnje * trpi, «li io nesknnljivo flftSe pouzdsnje, nerazorlpva našft vjera « Boga i n bfldućoost otftdkbine. Gprobanou njcmaćkoin vjernošću stoji Bavarska uz cara i njcmačku driavfl, neslomljeni i nosftviftdljivi štite tnoji BftTftrd srojn draga domovinu, sve dok •» ft* ierojšti željoo »šćekujući

Lloyd George o položaju. Podmortiički rat nlje više opasan za Englesku, v e ii LfOyd George. (Naročiti brzojav „BeOgradskfh Nov'na") Berlin, 31. jula, Lloyd Gcorge je jzjavio zastupnicima pariske Stampe, đa Englcska sad rasi>olttžo »a preko 6 do 5'/s milijuna ijudi, no računajući u taj broj pola milljuna flotne posade i pola milijuna kolonijalnih četa. Njemačke podmomice su doista bde jako uzbunijive. Da su one održale potapanja i u idućim mjesecima u istoj visini, onđa bi račun njemačko vlade postao tačan i Engleska bi poslije nokoliko mjeseci pala na koljona, jer jo tada bila upućena isključivo na prekomoraki dovoz. Ali su medjutim srećom u s p j e s i podmorskog rata opali i svake jo opasnosli nestalo. Engleska se nemože više ni gladju savladati. — Njene su potrcbe pođmirene, a odbranbene mjere protivu torpedovanja vrlo su uspješne. Sa ishođotn konfersncijo sporazumnih sila u Parisu jo Lloyd Goorge zadovoljan. Razumije se, da o tome ne smije ništa govorili. ali možc toliko rijeći: Rusija je posljodnjih <lana priredila Njemačkoj prijatno iznenadjcnje. Idući da.ni donijoće neprijatelju opct izncnadjenje, nli ćo ono ’tom prilikom bili noprijatno. Rezultat dojakošnjih potapljanja neprijateljskih ratnih brodova. Kb. Berlin, 31. jula. \Volffov ured javlja: S potapljanjcm krstarice „Diademklase“ iznosi svekoliki gubitak sporazumnih sila u ratnim brođovima 265 jeđinica s ukupnom tonažom od 938.015 tona. Od toga pada 86mo na Bnglesku 166 jedinica sa^ tona 669.390. U trećoj ratnoj godini nije imala njcrnačka mornarica ni jedan veći gubitak. Tome na suprot. iznosi gubitalc sporazunmih sila u trećoj ratmoj godini ne manjo od 19 većih brodova, naime: 6 borbena broda, 2 oklopne krstarice, 1 zaštićena krstarica i 8 maivih kistarica. Kt>. Berlin, 31. jula. W o 1 f f o v u r e d yivlja: Svekoliki gubitci sporazumnih sila u ratnirn bro(lovima iznose 28.000 tona više, nego što je iznosila uknpna tonaža amerikanske momarice početkom rata, ili samo 22.000 tona manje, nego tonaža ratne mornarice Japana i Eialije u početku rata.

Položaj na Balkanu. Akcija se neće napuštatl. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina' - ) Lugano, 31. jula. Pretna pariskom brzojaivu ,,C o rriere della Sera“ je razumljiva tejanstvenost, koja j>okriva rad konferencije sporazumnih sila. Ali se sadržina zvanične izjave o radu tumači u opšte tako, da su sporazumne sile riješene, đa akciju na Balkanu nikako ne napuste, nego da je produže do konačnog triumfa. Naročito je zadovoljstvo izazvao završni stav izjave, da sporazumne sile neće prije poiožiri oružje, dokle onemoguće ponavijanje zločinačkih napada. I doista bi danas sa središnjim vlastima zaključeni mir značio njiliov trinmf.

Nova potapljanja. Kb. Berlni, 31. jula. Wolffov ured javlja: Naše podmomico su u eugleskom kanalu i Atlantskom okeanu ponovo potopile 22.500 brato tona.

Neograničeni podmornički rat. Potopljen eugleski ratni brod. (Naročiti brzojav „B.ogradskih Novma") Rottcrdam, 31. jula. Engloski rabii brod, za koji je juče javljeno, da je potopljen, zove se ,,Ariadne'*. Od njegove posade poginuto je 38 ljudi, svi ostali izbavljem su.

Najnovije brzojavne vijesti. Car Vilitn ua Hškom irontu. Kb. Berltn, 31. jula. Wolffov ured JavUa: Car se danas odvezao iz Mitve rifekom Aa motorskim čamcem na front i pozdravio čeie pred Rigoni. Vrijeme je bilo vrio topio. Renaudel protjv dvodotnnog sistema u FnincnskoL (Naročiti braojftv „Bcogradskih Novinft“) Zencva, 31. jula. Francuska komora so u petak bavila s predlogotn socijalisničkog poslanika Renaadela o postavijanju narodnc skapštinc spajanjem komore i senata. Renandel je izjavio, da dvodoinni sistern samo odugovlači riješavanje o najvažnijim pirtanjima. Osim toga je potrebno več sad srvortd mognćnost, da narodaa skupaina odlnčuje pitanje o zaključcnju mirsL lzvjestilac odbora komore Thomsou je govorio protiv predloga navodeći, da bi reviziju nsrtava neprijatdj mogao smatr»d kao početak IikvidacBe r»U • i u smnoi zcmljl MHj nd imga* iutrrnri

nemire i pometnju. Ribot je odlučnc tražlo da se predlog odbaci. Ni u jednoj se zemlji danas 1 ne pomlšlja nn reviziju ustava. Takav bi rad doveo o zabtinu cio irancuski narod. Posianfk Meunier je predlagao izmjenu ustava, bar u toliko, da se obrazuje jedna komisija od senatora I poslanika, koja bi sudjeiovala u prLpremama za mir. Najzad je ponovo uzeo riječ Renandel. On je pitao, da li vlada misli, da će narod i dalje mirne chtše trpi't! dlkiaturu ministarstava. Sa 330 protiv 199 glasova je prediog, t porcđ opomene socijalistićkih prvaka, odbačen. Dr. Michaelis u Dresdenn. , Kb. Miinchcn, 31. juia. Državni kancelar dr. Mfcliaelirt je juče u vcče otputovao n Dresden. Teško privredno stanje Švafcarske. (Naročili brzojav „Bio rads 1 i'i Novina*') Zflrich, 30. jula. Predsjednik švajcarskog saveznog vijeća Schulihess i vijećnik saveza Ador držali su pred zastupnicima štampe predavanje o uvećanim teškoćama privrednog položaja Švajcarske. Najhitnije dnevno pitanje je danas novi trgovinski sporazum s Njemačkom. Savezno vijcće je odlučilo, da je zaključenje novog sporazuma s Njemačkom potrebno. Pregovori nisu još završeni. švajcarska bi mogla satno znatnom svotom zajma osigurati sebi potrebnu količinu uglja po probitačnoj cijeni.

Rat sa Sijamom. Pokraj tolikih nepravda, koje srlio u ovom velikom ratu iskusili, naši su se ueprijatelji postarali, da ne izgubimo i naš humor. Pisci opereta i lakrdija imaće godinama materijala za svoje umotvoriiie, samo ako ga se ozbiljno prihvate. Eto, i Sijam nam je objavio rat! Sijam? A gdje je to? U koliko se sjećamo onako kao kroz san nekadašnjih školskih predavanja iz geografije, to kao da je vrlo daleko tamo negdje dalje od Indije. Jest, tamo ima jedna zemlja, koja se tako zove; ali i kad se poslužimo pomoćnim knjigama, mi smo jedva u stanjn, da samo površno zadovoljimo našu 'adoznalosl 0 toj zemlji. U njima nalazimo, da Sijam broji oko osam niilijuna stanovnika, ponajviše čistih Sijameza i nešto Kineza, Malajaca, Kambdžana, Anamita, Šana, Birmana i sličnih ljudi, od kojih baš ni jedni ne pripadaju odabranim rasama zemaljske kruglje. Medju njima žive oko 5000 Evropejaca, ponajviše Francuza i Engleza: ali i Nijemd predstavljaju medju njima jaku manjinu, pa i izvjestan broj Austrijanaca 1 Ugra tamo se naselio. Sijatn je plodna zemlja i izvozi poglavito zemaljske proizvode, kao §to su: pirinadž, svila, skupocjeno drvo, ribe rtd. a u zamjenu za ove uvozi potdebne industrijske proizvode. Sijamska vojska može u slučaju rata da stavi na noge oko 12.000 Ijudi, ali ono, što tu silu čini osobi:o opasnotn po nas, to je njezin amazonski kor, iz koga se rekrutuje kraljeva tjelesna garda. Sijameskinje su po našim pojmovima o ljepoti svašta prije, nego zanošljive, tako, da postoji bojazan, da bi naši hrabri, u najjačoj bubnjarskoj vatri očvrsli vojnici bez sumnje okrenuii iedja, kad bi se na njih ustremila sijainska ženskadija. Ali objava rata nama i Njemačkoj od strane kralja Vadžiravuda dokazuje još, kako su jako ugroženi od nas ideali oovječastva, tako jako, da su čak Sijamezi iz Zadnje Indije morali da isuču mač i da se bore protlv našeg militarizma a za demokratisanje našib državnili ustanova, kako bi i narodi središnjih vlasti dospjeli do kubure, koju dični Sijamezi već tako dugo uživaju. U napred neka prime našu veiiku zahvalnost, a kad kralj Vadžiravuda kao pobjedonosni borac kulturnog čovječanstva ponosno bude ušao na jednom od svojih bijelih slonova u Beč ili Budimpeštu, neka bude uvjercn, da ćemo ga po običaju u takvim iirilikatna dočekaii počasnim djevicama i veteranima. Ovom objavom rara naravno da se koristi John Buil, pa bez sumnje i njena francuska drugarica, jer je Sijam u neku ruku vazal francuske indoKine. Francuzi su već prije iznudili od Sijameza lijep prostor zernljišta, posljednji put 1907. godine, pa jc pravo. da sad Sijamezi iz blasgodamosti stupe u rat. Tako će naši saveznici Nijemci bar imati priliku, da i Sijamezima obogate svoju zbirku naroda. A Engicska i Francuska će prigrabHi u Sijaniu investirane njemačke i aus:ro-ugarske kapitale pa i Sijam izlučiti iz rcda onih država, s kojima smo stajali n prekomorskoj trgovačkoj vezL To kao i da jeste glavni uzrok sijamske objave rata.

Grad i okolica.

Dmis je srijeda 1. »vgusta, po staiom 19. Jntfl. Rimotcatolid: Peiar n ckor.; pnvostav«i: Prqv ttitaen ses. V«. V. Cflsoifka i {Incvitttki ftasSaa otvorena Jc do 12 nti ■ boćL C. 1 k. vojnički dom: CitaoMca, soba aa ptsanjc i igraaje. kaatina. Ohrercno cd 7satl tz jfttra do 9 sati aa vefe. Stdjodan prtstupsvakoa vojmko. Beogradckf orfcia |u kaSfi HnM Takora); Pofaftk predstave «8-J0aa oečft