Beogradske novine

Petak

/

Strana 3,

Broj 232. ino to, njegovi đrugovf, zna;'nći, u k kVo) se velikoj nevolji nalazi njegova po.odiea, zanaolili su svoje zapovjednigtvo, da smiju za njegovu djeuicu izmcdju sebo sakupljati milodare. ZapovjedniStvo im je to dozvolilo i tako su otii već prvoga dana sakupili lijepu svotu od 673 ktune, koja je svota putem vlasli poslana njegovoj rascvijeljenoj suprozi. Ovaj slučaj ponovo đokazuje, kako i u ovo težko ratno vrijeme medju austro-ugarskfan' vojnicima vlada divno 'drugars vo i uzajamnost. Oni, daleko od svoga doma i svojih milih, prožaju najljepši primjer medjusobne sjiošljivosti i ljubavi, drže fi se one lijepe rečenice: „Jedan za sve, isvi za jednoga". ,/eliki požar sijena — zbo« podivljalih svinja. Na kukuTuziStc scljaka Gjorgja S a v i ć a iz Stepojevaca dolazile su često divlje svipje, te mu nanašale veliku šteuu. Te se svinje zadržavaju u obližnjim šumama, kaino su za velikih borbi uslijed silne pucnjave odbjegle od kuća 1914. godine i s vremepom podivljale. 15. o. m. u noćii naložio jc spomenuti seljak na svom kukuruzištu veliku vatru, ne bi ii tako svinje uplašio i protjerao sa svoga posjeda. U zoru seljak je vatru opet uga,iio, ali jc od nje morala ipak zaostati žeravica, koja je tinjala i ostala neopažena sve do poslije podne. Oko 2 sata poslije podne od te se žeravice zapaliU suva trava na kukuruziš'tt.. Zbog jafmga vjetra vatra se brzo raširila i dospjela do naslagaiiih plastova sijena na polju. Sijeno se, razumije se, zapaiilo, i tako je nastala vatra, koja je prouzročila veliktt štetu. Izgorjela su tri velika plasta, u kojima se nalazilo najmanje oko 10.000 kilograma sijena. To je i opet jedna onomena neupućenom svijefcu, koji zazire od osiguravajućih društava, da za vremena osigura svoju sirotinju. Strast za lubenieaina. Javijaju nam iz Veneana, da će radi svoje strasti za Iubenicaina tnorati da odgovaraju sudu inače dosad ćestiti Jjudi Živojin Živanović, Ilija Ilić, Milorad Petrović, Milić Pe:trović i Andrija Pavlović, svi iz sela Mirosaljci. Ono, razumije se, strast za Iubenicama se ne kažnjava, ali ee oni odgovarati sudu zato, što su, da udovolje svojoj strasti, te lubenice — krali. Draga Stojkovie naime imala u svojoj bašti prekrasuih Iubenica, a oui nijedne. To ih nekako Ijutilo, pa su zato odlučili, da i oni ,,pozajme“ koje parče ovoga blaga sad u ovo vruće vrijeme, kako bi se i oni tom poslasticom nasladjivali, a ne samo Draga. Smišljano, nčinjeno. Lubenice je iz Dragine bašte svaki dan sve to više nestajalo. Draga počeia da nazi i tako đošia stvar na vidjelo. Oružnici su protiv ljubitelja lubeni a podnijeli prijavu. Lubenica je ukradeno za svotu od 84 kruna. Otišao na ,,odsustvo“. Perislav Babović iz sela Račevice, opštine Pogovaljske, sreza mioničkog, bio je interniran, jer se ogriješio o vojne zakone. Kao takav bio je pridijeljen na rad u Stnedcrevu, da pomaže scljacima oko žeive. No njemu sc to uikako tiijc svidjalo, pa je zato odlučio, da sebi uztne „odsustvo" i podje prigledati kući. Da se to ne stnije učiniti bez dozvoie vlasti, to Baboviea nije nimalo smetalo. On je euo, da se i drugi, razumije se, vrijedniji i ttz dozvolu vlasti, puštaju kućr, pa je „sinatrao“, da i on sam sebe smije da otpu6iti. Otišao dakle ćovjek i vee prevalio dobar koinad pttta, kad se namjeri n Kruševici na oružnike, koji nijesu tako shvaćali zakone kao on, pa stt ga zato uapsili i strpali u zatvor, otkuda ćc ga opet privesti njegovom radu, dok mu vlast — bude li se pokazao vrijedan — ne podijeli žcljeno pravo ods.ustvo.

Grad i okolica. evni kalendar. D a n a s jc petak 24. avgusta, po starom 11. avgusta. — Rimokatollci: Bartot ap.; pravoslavni: arh. Evplo 1 Sosana. Casnlčka i člnovnlčka Uasina otvorena je do 12 sati u noći. C. I k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kanUna. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 0 sati uvcče. Slobodan pristup svakom vojniktt. Beogradski orfcttm (u bašti Hotel Takova); Predstava u 8-30 uveče. Kinematografi: Vojni klno (Koloseum): U 4 i 6 sali po podtie predstave za gradjanstvo. —C. 1 kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati posiije podne prcdstava za gradjanstvo. Noćna služba u apo t e kam a : OU li). do 25. avgusta vršićc noćnu službu u Beogradu ove apoteke: Kušaković, Knežev Spomenik 2; Viktorović, Terazije 28; Prcndić, Kralja Alcksandra 64. Paroplovna veza. Iz Ueograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 1 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 satl poslijc podne. Iz Zemuna za Beograd: 5-30, 6-30, 7-30, 8-30, 9 30, 10 30 i 1130 prlje podne; 130, 2 30, 3 30, 4*30, 6-30, li'30 7'30, 8'30 1 9'30 poslijc podnc. — Iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat poslijc podnc i u 8 satl u vcčc. — iz P a ncsuvc za Zemun: U 6 sati izjutia i u 4 sata poslije podne. — Ladia, koja vozl izmcdju Zcnmna i Pancsovc i obratno nc pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b ac—S mcderevo. Polazsk iz Sapca za Beograd četvrtkom i nedjeljom u 8 1 po sati izjutra. Doiazak u Bcogiad u 12 l po sad posllje podnc. Ponedjeljkom odmor broda u Smedercvu. B o t a n ičk a bašta. Olvorena utorkom, CchTtkom, nedjeljom I praznicima.

Posjeta boiesnika u bolnicama: U bolnicl .Brčko*: od 2—4 sata posllje podne. U bolnlct „Briiitn 11 : ođ 9'30—12 sati prlje podne I od 2—4 sata poslije podne. — U C. i k. gtadjanskoj bolnlci: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Riječno kupatllo na Savi, otvoreno od 6 sntl izjutrn do 7 sali tiveče. Isiorijski kaletidar. Na današnji dan, 24. a v g u s t a 1572. god. došlo je u Parisu do krvavog dogadjaja, što ga je istorija zabilježila pod imenom „vartolomejske noći“ (,,la Ste. Bartlielćmy“). Mati mladog francuskog kralja Karla IX., ambicijozna i bezobzirna K a t a r i n a M ed i c i j s k a, pod utioajem moćne siranke lotarinških vojvodia G u i s e-a smrtno je mrzila adiniraia Coligny-a, koji je bio vodja protestanata (hugenota) u Francuskoj. Kada je on došao u Paris na svadbu njenog mladjeg sina, docnijeg kralja Henria J!I. sa Margaritom Valois-skom, izvršen jc po Katarininom naiogit 22. avgusta atentat na Colignya, koji nije uspio. Bojeei se admiralove osvcite, ona ie nagovorila svoga sina, mladog kralja Karia )X„ da naredi, da se Coligny noću u oči 24. avgusia ubije. Kada je do toga došlo, njegove pristalice (hugenoti), kcjili je grdan broj bio došao u Paris, skočiše na oružje, te se izrodi krvava ulićna bitka izmedju njilt s jeJne i kraljevih ljudi i pariske ruije s druge strane, tako da jc te noći pogiuuio oko 2000 ljudi. O daljim uzrocima vartolomejske noći tnnogo je pisano, aii još ni dan danju istoričari nijesu još složni u tom pogledu. — 24. avgusta 1593. godine pao je gt ad S i s a k Turcima šaka posiije hrabre i uporne odbrane od strane udruženih Hrvata i Magjara, kcji stt još tt junu tc godine bili uspjeli, da Tttrcima nanesu pred sisaekini zidinama osjctau poraz. — 24. avgusta 1759. god. uniro je u jcdnoj ntskoj bolnici u Framkfurtu na Odri njemački pjesnik Ewald pl. K1 e i s t, teško ranjen u bhci na Kunersđorftt; o 'ottie smo na ovom mjestu opširno pisali prilikom godišnjice te bitkc. — 24. avgusta 186S. god. umrla je u Berlimt poznata njemačka dramska spisatcijica Charlotte 13 i r c h-P f c i f f c r. Phiiharmonički koncerat n Beograđit. Beogradski svijct će imaii prilike da 5. idućeg mjeseca ujozorišnoj dvorani etapue ntenaže uživa u rijctkoj umjetnosti. Toga datia prispjeće u Bcograd 70 članova budimpeštanskih philharmoničara i priredićc ovdje dobrotvorni koticerat. Program koncena je utvrdio član budimpeštanskc dvorske opcre Isidor Fodor; u njeniu su ova umjetnička djela: J. Erkel, ouvertrra; 2. Cajkovski, koncert na violini; 3. Liszt, rapsodia; 4. Beetlioven, VII. symphonia. — Budimpeštanski pliilharmoničari će odavdc otići u Sofiju, gdje će tako isto piirediti dobrotvorni koncerat. Slike beogradske svečauostj carcva rodjendana. C. i k. kinematograf izradio jc vrlo zanintljive snimke prilikom svečanosti careva rodjendana u Beogradtt. Ovili pet slika, na kartonu prilijepIjene, prodavaće referent za dobrotvorstvo po 1.50 K po loar'-i. Priltod će se upotrijebiti u dobrotyorne svrhe. Prilog za beogt'adsku sirotitiiu. Crkva Svetog Nikole na Novom Grobljtt poslala je sirotinjskom odjelenju opštine graua Beograda svotit od 18.— kruna, koju je svotu novaca dobila na tas prilikom bogosluženja, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje. Da se jave radi priienut ttOYČ;mih uputnica. Radi prijema novčanih uptitnlca, potrebno je da se jave gospodinu Pavlu D e n ić u, sa stanom u Karadžićevojulicibrojllsvakogadana o d 11 d o 12 s a t i p r i j e p o d n e: 1. Jovan Avakutnović, ministar u pcnziji; 2. Grgtir Milenković, inspcktor u penziji; 3. Edvard Nadler, inspektor u penziji; 4. Dragutin Nedeijkovič, kapetan u penziji; 5. Vitomir Nikolič, trošarinski činovnik; C. Gjorgje Novakovič, poručnik u penziji; 7. Porodica Ljubomira Ostojića, pukovnika u penziji; 8. Sroten Pantelie, kapetan u penziji; 9. Sofija Laze Petkoviea. policijskog činovnika u Orockoj; 10. Borislav Petrović, kapctan u pcnziji; 11. Milan O. Petrović, činovnik u pcnziji; 12. Sitna Gj. Popović, viši kontrolor tt pcnziji; 13. Svetozar Prolić, sreski načeinik u penziji; 14. Dimitrije Radovič, čittovnik tt penziji; 15. Jevrem Ristić, poštanski činovnik u penziji; 16. Avrant Stefanovič, kujigovodja u penziji; 17. Darinka Stefanović, učiieljiea u penziji; 18. Gjorgje Stefanović, državni savetnik u penziji;

beogradske novine 19. Neša Stojanović, registrator tt penziji; 20. Živko Stojllović, telegrafist u penziji; 21. Nedeljko Trifunović, čiuovnik u penziji; 22. Miiadin Tut'unovič, profesor tt penziji; 23. Jovan Cajić, intendant u penziji; 24. Ljubomir Savić, poslužiielj uprave dugova ministarstva finansije; i 25. Milan Stojanović, posiužitcij cartnarnice; Prilikom prijema novca, potrebno je imati uza se redarstvenu lcgitimaciju. U slučaju, da se ta lica ne nalazc u Beogradu, potrcbno je da pošaijtt svoje tačne adrese, na koje bi im se novac tnogao poslati. Cjenovnik životnih namtrniea ostaje i daije u snazi. Cjeuovnik životnih namimica, kojl je 15. avgustu izdala opština grada Beograda, ostaje i dalje u snazi do dalje naredbe, o čemu se gradjanstvo izvještava. Razne vijesti. Ptice što bacaju ,,boml)e“. Plinius priča, da je AeschyIos pogiuuo od jedne kornjače, koju mu je jedan orao sa visine bacio na glavu. Na prvi inali izgleda ta priča kao gatka; ali, kad se uztne tt obzif, šta o sličnim dogadjttjiiiia priča V. Franz u „Natiirwissenschaft]iche \Vochenschrift", onda izlazi, da je i :a priča posve vjerovatna. A evo šta priča V. Franz: Godine 1909. vidili su ljudi u Hambnrgu, kako čavkc odnose tt vis kosti, pa ih otud bacaju na stakleni krov jedne zgrade. Vcće kosti su u padu nazbijale staklo. Tako je jednom bačeno i slomljeno koščano držalje od jednog suncobrana. Na obali Sjcveniog mora često se vidjaju čavke, kako odnose u vis morske školjke i bacaju na kamenje sve donde, dok školjku ne razbiju re da pojedtt meso iz ljttskc. To isto čine i s puževima, Iješnicima, orasima i s miševima, da bi se ovi bolje razdrobili. Zanimljivo je, š:to čavke i slične ptice bacaju te prcdniete tačno u pravcu, gdje žele njima da udare, i da savršetio pogadjaju. Zato ilt je V. Franz i nazvao „pticama, što baeaju bontbe“. Albertus Magtjus priča o jednoj vrstl orlova, što lonie Kos’tl. Oni slično postupaju kao i čavke. Poncsu kost tt vis. pa je otud bacaju o stijenu sve donđe, dok se kost no razbije. žatint isisaju iz nje drob. Čak se primjetilo, da pri bacanju čine pokret, da bačenom pređmetu dadu jačit brziiiu u padu, da bi se bolje razbio. * Crnkiitje u Parisu. Riječ je o t/uhh više manje zakouitim ženama ciiaautm ojnika, koje su ovi sobom povcli, polazeći u Evropu, (la se bore za stvar sporaznmnih sila. NjiJh je do skoro bio pun Paris i francusko vlasti imaju sad mnogo posla i brigo, kako da ili sc otresu; jer n Africi je dozvoIjena poligamija, pa nije čuđo, što su se u pratnji po gdjckojeg vojnika našle po više sve samih „zakonilih" žcna, koje sađ, od kako su im muževii na frontu, fraže od francuske vlade zakonilo iz’državanje. Prije ovog rata Parizlijc su bi!e navibmte na civilizovane stranco, a sad na mjesto ovih imaju crnce i crnkinjc, koji svojim izgledom i svojim ponašanjern izaztvaju koliko čuđjenje i sniijeh, toliko i nelagodnost. Bogatijt od tih crnaca smjcstili su sc po iiotelima i privatnim kućama, ali vcćina stannje izvan grada pod šatorima. Rado podražava.'u Parižane u ophođjenju i nošnji, što iiu naravno ne ispada za rukom, te još više uvcličavaju komiku. Ali to ne traje dugo. Već poslije kratko vježbc odlaze „izvj.žbani“ cmci na front da poshrže kao topovska hrana i onda našlaje čudna oproštajna scena; a kad sc voz krone, crnkmje još trče za njim, dok im na umakne iz viđa. Onda lek naštajo nevolja za vlast i za cmkinje. Vlast hoće da ih što prije povrati u Afriku, a onc bi h'jelc što dnžo da osfanu u Parizu. Priredjuju so čitavc hajke, u kojima naravno da žene podležu. Dokazujje im se, da ćo i u Africi na svome domu dobijati iždržavanjo, samo sc prećutkuje, da li će iin se to izdržavanje davali u zvecećoj moncti ili u staklttiifn djindjnvama i drugom sličnorn ukrasu. Svakako su c nki. je svojom pojavom u Parisu napravHe scnzaciju, ali pošto sc svijet postcpeno na njih navikao, to itna sad i takovih, koji ili ismijevaju zbog njihovog izgleda. No njih to ni malo ne dira neprijatno. One ne razumiju što im se dovikuje, a svaki osmjeh tnmačc kao izraz simpatije, pa se i same odmah srniju, pok;: ujući izmedju debolih crnih usana kao hiscr hijcštcće bijele zube. lllaz u boljo restorano zabranjcn jo crncima ( crnkinjama, ali ovi češto ne će da znaju za tu zabranu, te rczonirajo, da kad knaju jednako dužnosti s bijelima, da treba da nnaju i jednaka prava. U takvim slučajevima često se dogadjaju ncprijatni sukobi izmedju njih i portira, koji opet vršo svoju dužnost, kad iin uskraćujti pristup u bolje lokale. Ruske Ainazouke. Ne davno su pribiljcžile novine, da jo pred Isakovom sabomom crkvom u Petrogradu izvršeno osvećenje zastavo jedne ženske dobrovoljačko če'e. Njemač-

24. avgusta 1917. ki ralnt izvje'štaji pominju od vremena na vrijeme, da se ovdje ondje medjui ruskim zarobljenicima nadje i po gdjekoja đjevojka ili žena. Takvi pojcdini slučajevi dogadjaju se za vrijeme rata skoro u svim vojskama. Aii u ruskoj vojsci bio je jcdnom čitav puk ženski i to za vrijeme carice Katarine II., a obrazovao ga je čuveni i' zloglasni Potemkin na uveseljavanje svoje gospodarke slično onhn seluna, koji su pod imenom „Potemkinova sela“ ušla u pos’.ovicu. 'Kađ je car Josif II. bio godine 1787. na Krimu, onda mu je carica Katarina prikaza a taj ženski puk, čija je uniforma i ostala oprcma bila vrlo ukusna. Zapovjednica toga puka bila je neka Jelena Ivanovna Sarandov. Ali je taj puk bio kratkoga vijeka kao i Polemkinova scla, jer sc pokazalo, da žene nijesu za vojnu službu. Ono pruvo Ih bilo, kad traže ravnopravnost u državi, da onda trcba da vrše i dužnost u odbrani đržave, a to će jamačno i 'da čiue, samo ne kao borđ, vcć- kao bolničarkc, kuharice, pralje i t. d. *

Poslijedrtje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Rb. Berlin, 23. avgusta. Zapadno bojište: Front prijestolonasljeduika R u pprccbta bavarskog: Posiije bezuspješnih djelimičnili napadaja zadnjih đaaia pošli su juče Eng’.ezi izmeđju Langemarcka i IIollcbocke opct na jedinstvene velikc napadajc, koji su trajali preko cijeloga dnna svc do duboko u noć, i koji su doveli do lcškili borbi. Na mnogo mjesta Englezi uz pripomoć novih snaga đ o š e s t p u t. a nasrtavali protiv naših linija; uv i j e k s u p o n o v o o d n a š i h h r abrib čcta u žilavoj borbi prsa u prsa bili suzbijeni. Od mnogolirojnih oklopljen'ih automobila, ko.i su neprijatelju imali omogućiti proboj kroz naše položaje, većina ih je razoreaa već našom vatrom. Osim na dva mjesta, i to istočno oid SL Juliena i na drumu Y p c r n i M e n i n, n a š i s u p r e d* nji rovovi na cijc 1 om 15 ki 1 ometara širokoin borbenom fion* tu posvema održani. Odbijena fu neprijateijska odjelenja, koja su jutros poslije kratke bubnjarskc vatrc napadahi protiv L c n s a. Dalje su l>orbe đobmno zapoćele. Nastavlja se bombardovar.j^ unuirašnjosti grada S t. Quentina. Front njemačkog prijestoionasljednika: U ogorčenim borbama kod S t. 0 u e n t i n a nastupila je tečajem jučerašnjcga darta stauka. Tek pod veče je topnička djelatnost na obim obalama M a a s e ciosegla opet znatnu jakost. Iza ove vatrene pripreme došlo je do napadaja s obje sfrane drimta Vacherauvill e—B e s m e n l. U feškoj borbi uspjelo je Francuzitna, da uhvate tla it najprednjim rovovima samo zapadno od spomentuog drnma i to na vrlo uzanom frontu. I n a č e s u p o s v u d a k r v a v o o d b i j e n i. Višestruko se njihovi napadaji u našoj unišitavajučoj vatri nijesu tnogii đa razviju. Kod vazdnšnog napada na c nglesku obalu bacane stt s uspjehotn bombe na vojnička postrojenja Margarete, Ramagate i Dov e r a. U mnogobrojnim borbama izgubio je neprijatelj tri letilice, dok sc od naših letilica dvije nijestt povratile. Istočno bojište: Front maršala princa L e o o o 1d a b a v a r s k o g: Rusi stt poslije spaijenja s c 1 a i s p r a z n i 1 i s v o j c p o I o ž aj e z a p a d n o o d r i j e k e A a d o l in i j e O. d i n g—B i g a u n. N a p u š t en o p o d r u č j e z a u z e 1 i *s mo b e z b o r b e. Front generai-pukovTiika nadvojvode Josi p a: Izmedju Z b r u c z a i M o 1 d a v e bila je borbena djeiatnost živahnija. Ostali su bcz uspjeha pouovljeni neprijateljski djelimični napadaji, do kojih je đošlo poslijc jake topničke pripreme sjeverno od Grosescia, u dolini S tt s i t e i kod S o v e j e. Front maršala pl. Mackcnsena: Poiožaj je neizmijenjeu. Mačedonsko boiište-. Kod 60 stcpcni Celsijevib ua suncu ostala je borbena đjelatnost neznatna. Samo je u zavijutku Crne R’eke djelimično oživjela topnička djelatnost. Prvt zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendortf. Austrijski večernji izvještaj, Kb. Beč, 23. avgus'.a. Iz glavitog stana za ratnu štanipu javljaju: Bitka na Soči je dan a s n e š t o o s 1 a b i 1 a.

ZvonKne objaoe. N/VREDBA 0D 16. Jl'NA 1917, o dužnosti prijave isplate odredjenih dugova. Na osnovu najvišom vrhovnom zapovješću datog mi ovlašćenja Njegovog c. i k. Apoštoiskog VeliČanstva za sve oblasti Srbije, koje se nalaze pod austrougarskom vojnom upravom, jraredjuje «e:

§. 1 . Dužnost prijave. Isplata odredjenih dugova mora se prljaviti vojnoj glavnoj guberniji prema odredbi ove naredbe. §. 2 . Lica, obvezana na prijavu. Prijavu je dužan učiniti svakf ’đu'žnik, koji je stanovao u oblasd sadanje vojne glavne guberniie u Beoifradu prije 9. oktobra 1915. godine i od koga jedan austrijski, ntagjarski lli državijanin s monarhijotn savezne države, ili lice, koje u monarhiji živi, ima u vremenu isplate kakvo potraživanje’. §. 3. Za prijavu obavezne isplate. Obavezna je prijava za sve isplate, koje su veće od 200 kruna, bez oozira na lice i mjesto stanovanja povjerioca. Dužnost prijave nije isključena, ako se isplata u iznosu većem od 200 kruna otplaćuje istom povjeriocu đjelfinično u tnanjim svotama. §. 4. Vrijeme i mjesto prijave. Prijava sc mora učinitj najdocnije’ četrnaest dana poslije isplate; ona se mora podnijeti vojnoj glavnoj gnberniji (središte za promet robe). §. 5. Oblik i sadržina prijave. U prijavi mora bitj označeno ime (tvrtka) dužnika, koji vrši isplattt, ime (tvrtka) povjerioca, kome se isplata čini, dan isplate i ispiaćena svota. Prijava se možc vojnoj glavnoj guberniji podnijeni usmeno, pismeno ili poslati poštom u preporučeaiom pismu. U slučajitna, icoji zaslužuju obzira, usmenu prijavu može pritni'ti okružno zapovjedništvo onog mjesta, u kome prijavnik živi. Usmene prijave če se uvesti u zapisnik. Pismene prijave ili zaprsnik mora prijavnik potpisati. O prijavi, koja se usmeno uč'mi ili se pismeno podnesc, izdaće se prijavniku pismena potvrda. §. 6 . Osiobodjenj’e od biljega 1 pristojbi. Prijave i potvrde (§. 5. IV. odsjek), ne podleže biljegovini. One su oslobodjene i poštarine, ako ie na obmotačii' stavljena napotnena ,,po zvaničnoj naredbi“. §. 7. Izuzetak. Isplatc središtu za zaštitu povierilaca izttzimaju se od dužnosti prijave. §. 8 . Kazna. Prestupi ove naredbe kazniće se, po odredbi naredbe vrhov’tog vojnog zapovjeđnika od 22. jula 1916., Zbor. br. 27, novčano do dvije niljađe luttna ili zatvorom do šest mjeseci. §. 9. Stupanje na snagu. Naredba stupa na snagu onog <Ja* na, kad bude obnarođovana. Barun Rbemen, g.-puk. s. r. Ovdje se ima piimjct'ti još ovo: Po ovoj narcdbi obvezana je svaka osoba, koja je prijc 9. oktobra 1915. rmala svoje sjedište u vojnoj glavnoj guberniji i mcdju čijim se povjeriocima nalazi dcžavljanin Austrije, Ugarske ili ko.e druge s monariiijom u savezu stojeće države ili osoba, koja živi u monarhiji, da svako plaćanje duga, koje premaša svotu od 200 kriuia, ili plaćanje na račun takvog duga pod prijetnjom kazne prijavi načiiionn i u roku naređbom prop'sanom,, Od ove prijavne dužnosti osiobodjena su samo plaćanja centrali za zaštitu povjerilaca. Kad đakle na primjer jcdaa trgovac u Beogradu ima srpske, ugarske i njemačke povjerioce i jcdnom od svojih' Srpskih povjerilaca plati 250 kruna, on mora to plaćanje da prijavi. Plati li ou! jednom svomc ugarskom ilt n'emačkom. povjcriocu n. pr. 300 kr„ on je lakodjo obvczan, da to plaćanjo prijavi, a os!obodjen je ocl to prijave samo on'da, ako se plaćanjo izvrši u ruke centrali v .a zaštitu povjerilaca. Gradjauski sud c. i k. okružnog zapovjedništva u Vaijevtt. O G L A S z a p o z i v u e p o z u a t i h n a s 1 j e dn i k a. Ovim se obzuanjuje od straue staralačkog sudije c. i k. okružuoga zapovjeduištva, odjelenjc za gradjanske stvari u Valjevu, Ja je Petar Gligor i ć iz Ostružanja umro 23. februara mjeseca i godine 1909. bez zavještanja. Pa kako zakoniti nasijednici Pctra Oligorića pritnaju zaostavše imanje njegovo, to isti sudija poziva ovim svakoga, koji bi po kakvom god osnovu polagao pravo nasljedstva na imanja umrloga, da se za godinu dana, ođ dana ovog oglasa, javi staralačkom sudiji suda c. i k. okrttžnoga zapovjcdništva odjelenje za gradjanske stvari u Valjevtt, i dokaze o svotne pravu podnese; jer ako se do toga vrenteua ne javi, masa će se umrloga, kojoj su sada odredjeni za staraoce Andrija Ivattović i Mihajlo Jevtič rasporediti prema onima, koji *ae za nasljednike jave, i pravo svoje na nasljedstvo đo # kažu, pa će im se po tom i izdati sv( 6<o bi im od imanja masenog kao na' sljednicima pripadalo. U slučaju da s niko ne javi, imanje će sc predati dr žavL Vaijevo, 3. avgusta 1917, ' Sudifa:.