Beogradske novine

Broj 274.

Subota

BEOGRADSKE NOVINE 6. oktobra 1917.

inade, prvcnstveno kotnedije i tzv. ,,Szcnenstucke“ (čarobne iKre“, poezije i sl.) dajući im u radnji, mjestu i .vremenu čisto domaću. lokalmi bcju. Od njegoyih originalnih komada iz daleka su najpoznatiji „Oranitari", koji su i u Srbiji bezbroj puta davani, zatim „Crna kraljica'* i drttge. Kao glumac bio je Freudenreich n n iverzalan — tialazio se Pez teškoća u svaku vrstu uloge. Ako se /eli, da je Freuđenreich jedan od otacn savremene hrvatske pozorišne umjetnosti, to se može i b u k v a 1 n o razumjeti, pošto je on vaspitao čitavu svoju porodicu za pozornicu: supruga mu jc bila dobra glumica, sin Z v o n i m i r elar. zagrebačke opere, kao i njegova kći Micika, drugi njegov sin Dragutin Freudenreich važi kao jedan od najboljih hrvatskih glumaca (kroz koji će dan u Zagrcbu igrati glavnu tdogu u ,,Q r a n i č a r i m a“). — 6. oktobra 1870. god. izaš'a je proklamacija, kojom se papina Uržava prisajedinjuje k.aIjevini Italiji. I’ošto su talijanske čete 20. septembra bi!e ušle u Rim, izvršen je 2. oktobra pjebbiscit (opštc naroduo glasanje) kojim je sa 133.681 protiv 1507 giasova odlučeno ptisajedinjenjc sa Halijom. Tzv. „zakonom o gaiancijama ‘ obezbijedjena su papi sva prava suvcrenog viadara i odiedjena mu je zamašaa godišnja renta kao odšteta. — 0. oktobra 1892. go’đine -umro je u A!dwortliu engleski pjesnik Alfre’d Tenuyson, jedan od najiio! jih liričaia svijn vremena. Rodjen je 6. avgusta 1809. godine. Studirao je u C a m b r i d g e u, 1827. go'dine izdao je zajeđno sa bratom prvu zbirku pjesama. No veći uspjeh bio je 'dosudjen tek njegovoj zbirci ,,Po«ms“ (,,Pjesme“), koja je izašla 1842. go'dine. 1847. go'dine izadje njegovo euv -no djtlo „Tbe princess, a medley“, a 1850. go'dine njegova najboija tvorevina „In m e m o r i am“. U to je vrijeme Tcimyson već slavljen kao „poeta laurcatus“ svoga naro'da. Za vrijeme krimskoga rata izazvala je opšte oduševljcnje njegova pjesina „Charge o£ the - iiglit brigade“ („Juriš lake konjićke brigade ‘), koja opisnje jednu epizodu (iz bitke na B al ak 1 avi (25. oktobra 1854. go'đine). 1859. god. zapoceo jc njegov ciklus romansa ,,l'dylls o£ tlie king“ („kratjeve idile“), 1861. gofline pojavio se Injegov divni mornarški spjev „Enocb Arden“ (prevcden na većinu živih jezika). Tennyson je prijo svega liričar koji se odliknje dubiuom misli i finoćom oblika, ali je velikim Irudoin radio i na cpu. Od njegovih draina poznate su: „Quecn Mary“, ,,Harol'd“ i druge. 1884. godine postade T’ennvson član gornjeg 'doma. Njegov sin jord Hallom Tennyson zauzimao je visoko 'državne položaje u engleskim kolonijama. Napisao je jedno djelo o svoine ocu. Administrativni rad opštine grada Beograda u mjesecu septembni. Administrativni rad opštinc grada Beograda u prošlom mjcsecu krctao se u ovom obimu: U prošlom mjesecu s c p ; c mb r u svršeno je svega ukupno 911 predmeta, od kojili dolaze na:

uvjerenja za putnice 42.'i uvjerenja za seobu 206 uvjerenja razna 174 uvjerenja za radnje 105

Svega 911

Narodna privreda. 0 povrtarstvu. O zemlji. JJobra zemlja, to je prvi i najglavniji uslov za uspješno povitarslvo. Za I to svako, prije nego što će otpočeti povrlarske poslove, mora se upoznati sa zemIjom i njezinim svojstvinia, jer o tome ovisi i način priugotovljenja i djubrenja, izbor povrća za gajenje, jer se svaka zemlja ne obra'djujc jeđnako, ne djubri istim djubrem, pa i povrće ua raznim zemljama napreduje razno. Inra četiri glavnijo vrste zemlje i to: glinuša, pjeskuša, krečna zem!ja i crnica. G 1 i n n š a je postala o'd raznovrsnih vaslvorenih krševa, pa je stoga i raztne boje. Ona so u vodi ne rastapa, ali pijc mnogu vo'du. Kad je vclik'a suša, pa kad nig'djo nema vlage, pnda je za sigurno možemo naći u glinuši, jer ona onu vo'du I što upije, lako no propušta, pa je s toga ■ uvijek ladna. Sama po sebi ne valja 1 za povrće, jer u sušnim godinama puca | pa iskida povrće, a u vlažnim jc godinaraa vrlo mokra i Jatijna, te svako poj vrće u njoj kunja i gnjije. I orudje sc j pri obradjivanju gliue mnogo kvaii, jer jo ona zemJja tcškja i čvrsta, tc se daje nmčno obradjivati. Za obradjivanje gline najbolja jo jesen, kako će prcko zimo oslali izložcna mrazu 'da izmrzne, jer nju no može ni jedno orudje tako islrošiti i usilniti, kao mraz. Glinušu valj'a guojiti konjskim djubretom, jor je ovo djubro loplo, pa će ugrijati ladnu glinu. Za povrće trcba giinušu 'djubrili svake j druge iii treće godine, jer u njoj djubre j naj'duže ti^ije. sto se god glina češće j lcopa i obradjuje, tim postaje boija. Nju je lako poznali: ona se u vlažnoin stanju gru'dva a pod prslima je glatka i masna. Na glinuši se povrće mora najj docnijo sijati, jer joj s proljeća dugo j treba 'da se zagrije. Pjeskuija je postala o'd rastvorenog pjcsčanog kamcna. Ona ima g!inuši sasvim protivna svojstva: upija brzo vo'du, a brzo je i ispušta; stoga je pjeskuša iaka i topla zemija. Toplotu lako prnna i vrlo se lako obradjiuje. Nju inožemo obra'djivali u svako vrijftne, jer i poslijo najveće lciše, neka puhne malo vjetrića, pa je pjeskuša suva. — Stoga, što je pjoskuša topla zemija, bolje ju je djubriti govedjim djubretom, jer ovo je hla'dnjo i vodnikasto, pa pjeskušu bla’di i vezuje. Nju treba djubrili svake godine, jer u njoj djubn* brzo gnjije; s pro'Ijcća je možemo prvu zasijati, jcr ona se najpiije zagrije i o’d zimne vlage nsnši. Ko ima ninogo pjeskoviti povrLnjak laj se mora dobro snab'djeti djubrclom i vodom. Pjeskuša je po’d pvstima ošlra, a pod zubima gricka. Krečuša je zemija jsuva i topbja je o'd pjoskušc; tma jc* posttda o l rastvorenog krečrtog kamena. I nju možeino u svako 'doba obradjivati, a najbolje on'da, kad je vlažna, jer se oua na vaztluhu brzo osuši i Ibtrošit I kieČuši lieba dosta djubreta i yodc. Ona je dobra za grašak, pasulj i lostato povrćp, kojc u sebi ima krečnib dijeiova. Djubriti je vaJja isto kao i pjeskušu sa govedjim djubretom. Krečušu možemo iako jio znali po njenoj (bjelini, i kad malo sirćeta na nju pospeš, ona se pjeni i liaca klopce.

Od broja izdatih uvjerenja za radnje dolazi na: piljarske 12; obućarske 9; prodaje životnih namirniea 8: taljigaške 7; prodaje drva na sitno"5: sitničarske 5; prodaje duvana 5; voćarske 3; kočijaša 3; krojačke 3; nirnbcrške 3; bakalske 3; delikatesnc 3; drvarske 2; kuhinje 2; mesarske 2; nosača 2; opančarske 2; stolarske 2; bravarska 1; limarska 1; limarsko bravarska 1; izrada ženskog odjela 1; kobasičarska 1; gostionica 1; kafanska 1; mehansko-kafanska 1; abadžiskokapadžiska 1; vinarska 1; mešovita 1; prođaja dopisnih karata 1; prodaja vodenica za kafu 1; starinarska 1; staklarsko-porculanska 1; rabadžiska 1; pekarska 1; šećerdžiska 1; koionijalna 1; užarska 1; i fijakeriska 1. Kroz djelovodni protokol provedeno je ukupno 2252 predmeta od br. 19.072 do br. 21.324. Naplaćeno je svcga opš’.inske takse 1665.04 kruna, a na ime državne takse 1985.22 krune. Prodaja pilića. Opština gra'da Beograda prodavala je juče gra'đjansLvu za ličnu upolrebu veći broj pilića, kojc je nab'avila u unuIrašnjosli, ra'di šlo boljeg snabdjevanja gra'djanstva. Komad je stajao 3.20 knma i veliki 'dio gradjanstva dobio je po koji komad. Dnevna temperatura u Beogradu. 5. oktobra: tnaksimum u hladu 29.3 (prema jučerašnjoj —0.5), na suncu 52.4 (—2.5), tetnperatura zemljiHC površinc 41.6 (—10.7) stepena Cclsijevih. Vrijenie na Balkami. 5. oktobra 7 sati ujutro: U južnoj Ugarskoj i Srbiji djelimično jače oblačno. U Mačeidoniji jutros niski oblaci, Inače svuda vedro i bcz oblaka.

Crnica je poslalu od iztrulih biljliili i životinjskib ostataka. Nje ima, manje i!i višo, u svakoj doliroj zemlji jer svugdjc, gdjo je god zemlje, Iti bilje rasle i trune, tu živolinje žive i umiru. Što je go'd 1 ih ostalaka višo u zemlji, tim je zemlja jača i bolja. U ci'uici svako povrće 'dobro uspjeva, jer nalazl u ujoj onoga najvišo, što mu je za rastenjo i razviće iimžno. — Crnica je zemIja plo’dna i 1opla. Nju inožemo odma poznati, čim je m l'iiku iizmemo, jcr ćemo u njoj jiaći još sasvim neisliulili biljnih i životinjskih ostalaka. No i na ovaj načiu možemo jo poznati: ka'tl je bacimo u valru, pa je lO'siavimo 'da se za je'dno četvrt sata usija. Tu će izgorjeti sjBP onc mjene čestico, kojc su biljnog i životinjskog aoda; onaj ćo ostalak bili Taksi, no što je cjelina prije gorenja biia. Miriše-li zemtja za vrijeme gorenja na izgorjelu nirtiju ili izgorje'.o perjc, on'da se, po jačiui mirisa, nalaze više iti manje životinjskih ostalaka u njoj; a ako gori bez mirisa i ićko je piamen plavičast, onda su u njoj biljni ostalei. Giina, pijesak i kreč, više ili nianje sa crnioom smješani, većinom su sastavni 'dijelovi našib zemalja. A ako se snajesa sastoji iz gline i pijeska, on'da so zove ta zemlja ilovača. G'dje jo više pijeska, ondje jc pjeskovita ili laka jlovača, a srajesa sa višo gline, zove se teška ilovača ili smoljnica. Ilovača sa više pijcska lakša je, toplija i tsuvlja', i ibijc se lakš'e obradj ivati; a sa više glino teža je, ladnija i vlažnija, i težo se Obradjuje. l'jeskovila ilovača, sa lijcpiin srazmjerom ,pijeska prema glini, najbolja je zemlju za svako povrće. Glinuša, pjeskuša i kr-očuša, sačinjavaju njedno laporaču. Ona je glinasta, aka u njoj najvišo glino ima, pjeskovita, ako jo u njoj najviše pijeska, i kročovita, ako sa'drži u sebi najveći dio laeča. Svojstva so njena upravljaju poglavitq po svojstvu one vrsti zeinlje, koja ge U njoj najviše nalazi,

I po 'divljim travama, koje na fzvjesnoj zemlji raste, |može se, u nck'oliko sanio, vi'sta zenilje poznati, jer obićno možemo na giinuši naći 'da raste: podbjel (Tussitago 'farfara), rariik (Beilis perennis), kosan (Butunius umbelatus), sapunjača (Saponaria off.) itd.j na pjeskuši: pješčanika (Arenaria), lisičiji repić (Echiiun), loćika (Lactuca scariola), i dmgo; pa krečuši: čestoslavica (Veroiiica), Ivansko cvijeće (Galiurn veimn), sasa (Pulsalilla), graorka (Ouobrycbis) itd.

Razne vijesti. Procjena gubitaka u ovom svjetskom ratu. „Manchesler Guktdian“ dajc prccjentt gubitaka u svjetskom ratn. Po toj procjeni iinude u ratu do sad 9,750.000 mrtvih. Ako se priračuna manjak poroda, uslijed rata, može se računati gubitak Iju'dskih živola na 14,250.000 duša. Broj ranjenih je približno 'dva i pol puLa veći, nego broj paiili, dakle okrugto 23 i pol milijuna. Svi ovi lju'di prepatili su o'd neizmjerne boii, barem polovica nesposobna je za vojuičku službu i nmogo njib za svaki 'đrugi rađ, dakle okrugio 12 niilijuna invali'da. Po veoma rezerviranom računn ima'de u svim zemljama 4 milijuna ratnih sužanja, no tomu se mora pridodati 250.000 civilnili sužanja 1o jest 4 i pol miiijuna Ijudi, koji s'ii dulje ili kraće vrijeme stradavali u sužanjstvu. Broj Jju'di u vojuičku službU pozvanih procijenjujesena 49,750.000 Jjudi a ii tome nije ubrojena Riimunjska 1 Amerika. Pri procjenjivanju broja mrtvili nisu uračunate žrtve epi'demija i drugih bolesti, kojc rat sa sobom donosi. Izravui ratni troškovi ilo marla 1917. proeijenjeni su po „Manclieslcr Guardianu“ ovako: Engleska 5 milijarda, i sa troškovima dotninija kolonija i piivatnika 5 i pol milijarda funti šterlinga, Francuska preko 3 mitijaide, Njemačka preko 4 nii ijar'de, Austro-Ugarska 2 i poi milijai'đe, Rusija 3 i pol milijar'de, Italija 1 milijardu funli šterlinga. To čini nkupno 21 i pol milijar'du fimli štertinga, ili po tečaju prije rata 516 niilijar'da kruna. No ovamo treba priračunati ralne štele, uništavanja i t. 'd., koje u Belgiji, Rusiji, Friuicuskoj i Srbiji iznašaju je'dnu mitijardu 'funti šterlinga. U ovu jirocjomi jifsu uračunani Iroškovi Uje'dinjenih Di9.KV#l'’ koji su veoma znalui.. uqn an.N Sveukujiua lii'ailća je dakte orakova: Broj iju'di koji vršc vojničku službu 49,300.000, mrtvili 9,750.00*), ukupni guJiitak ijudskih života 14 niilijuna 250.000, ranjeaih (ov'dje su nckoji vatjda dvaput računani) 23,500.000, trajni invaiidi 12 milijuna, siizanja 4,250.000, izravrii troškovi rata 21,500.000 funti šterlinga, uni1 štene iagjc 9 i pol miliju'na tojra, nništeni tovar na lagjama.,3 ,j pol milijuna tona. ... , l Ul.iO Zivot ^Cj^rnovicama. Kako se živi an kojem grlulu najlakše se razalurc jz cijcna za živež i siLnih svagdanjih polrebština. Zato je 'dosta spomenuti da u černovicama danns stoji pranje jc'dnog orratnika 80 fi!., pranjc manžeta 1.20 JC: vožuja u kolima do kolodvora 16 30 jv: mbječna kava 1 K: reinen za prtljagu 20 Iv; obični pojas iz športskog platna 25 Iv; brijanje 1 Tv: a kruške koma'd po 1.20—1.80 iv. j Ođbivši od toga još jednii zanimivost u ! Cernovicama. U većini kuća našli su j bjegunci na povratku tu'dje pokućstvo, a njihovog je nestalo. Sada se u tamošsnjim novinama može čitati neobičan ogias, kojim ravnatelj finansijalnog ureda moli povratak uredskog pokućstva i midi oniina, koji lii se odazvali visoku otkupninu uz najveću diskreciju. Jvad su naime Rusi bili na 'domaku, zamijienjeno je na bj'zu ruku lijepo urc'dsko pokućstvo sa najiošijim stvarima iz pri« vatnih kuća, da Jie bitde štetc. Sada je ali teško te stvari naza'đ dobiti. Ruske aniazonke. „Unite'd Press“ javlja: U petregradskoj bolnici ležalo je pet‘djevojaka smrtne Iige. Svima su bili uzeti pojctdini dijelovi tijela uslije'd uzdrmanja rnozga od eksplozijo granata..— Neka. sdjačka djcvojka imala je uza se njemačku kacigu. „Opazila sam, g'djo stoji jcdan NijemaC, probola sam ga bajonetom i nje'dno opalila pušku. llbila sam ga i uzela mu kapu za uspomenu“, pričaše zanesenim glasom ta 'djevojka. — Dniga jo pripovije'dala: „Zapovjednica lige Bočkareva uvijek je obilazila naše redove i Juab'rila nas, 'da uiniremo poput mskili vojnika. Sonja Romanov, ncka koncertna pjevačica jc ubijena mašinskom puškom“. VeJiJco mase lju'di pkjipljaju se pređ mjerničkom školom u PetrograJ&u, da gledaju vježbanje više o'd liiljadc djevojaka za frontu. Moskva raspolaže sa v.iše o:l biIja'du • ženskili vojnika. Kijev i Odesa takodjer. Ženski vojnici su u Petrogradu već sasma nešto običnoga i nemajtt vclikog ugle'da. Ošišano su kose i obučcne u teško komisue cipele. Svaka itna uza se obrok klorkalija u slučaju da bude zarobljena. Jakost talijanske trgovačke uiornaricc. Iz Lugana se javlja: Na početku rata; posjedovala je talijanska trgovačka mornarica oko 1,800.000 regislarskih bru* totona parobro'da. U aatu izgubljeno jo navodno do drugo polovice septembra oko pol milijuna tona, 'đočim so jo brodski prostor vekvizicijom i inačc pove-

ćao za 225.000 tona. Do T. juna 1918. mora se računati sa gubitkom daljinjih pola milijuna tona, nasuprot kojem stojo novogradnje sa ođ prilike 200.090 tona. 250.000 tona neupotrebljivo je za daleke vožnje, tako 'da će brcdski prostor spasti koncent jtnta 1918. na 975.000 tona. Ako računamo godišnje 5 vožnja, to znači 5.800.000 iona pokretnog bro'dskog piostora. Ovom pridolazi još 1,200.030 tona uvoza iz po'dračja Sredozemnog mora. A 'uvozna potreba Italije iznosi 18 rnilijuna tona, tako da će u junu 1918. manjkati 11 milijuna tona. Ako bi uspjclo jako' srnanjiti uvoz kamenog ugljena bogatim oksploatisanjem domaćeg lignita, to ipak preostajo manjak bd 7 milijuna tona, što o'dgovara jednom mitijunu tona bro'dskog prostora. Tako pišu talijanski izvori, koji se bave više budtićnoŠćti, nego li saidašnjošćn', Prema njima je sa'dašnje slanjc ovako: Postojeći b ro'dski prostor, uračunavši i rekvirirane parobrode: 1,525.000, od log otpa'da kao za đaleku vožnju neprikJa'dno 258.000 tona, preostaje 1,275.000 tona. Računajući 6 vožnja na god. iznosi ta sposobnost prcvoza 7,650.000 lona, k lome iz Sredozeinnog mora 1,200.000 lona, ukupno 8,850.000 Potreba tona 18,000.000, manjak 9,009.000 lona. Nadomjestak kamenog ugljena lignitom isIdjućen je u većoj mjeri, pošto je lignit za mnoge svrbe posve ncupotreti!.,iv. jMjcsečna potrcba ugJjena m Italiji iznosi 75.000 tona, ca čiji je transport nužno 300.000 tona brodskog proslora, Kod 7 vožnja u go'dini iznosi samo ovo 600.000 tona brodskog prostora, koje su nužne za prevoz ugijena. Kako sada stoje stvari, ne može ItaJija pokriti ni polovinu svog uvoza. Prilike bit će još nepovoljnije na 30. jula 1918. Pošto će se u zemlji moći uvoziti samo 30°,o o'd potrebe. Tako umanjenjc uvoza, koji se u glaviiom sastoji iz ugljena, željeza i živežnih sre'dstava, ne ćc moći Italija podnijeti. Kineska enciklopedija. Tu skoro dobila je londonska biblioteka jeduu knjigu od najveće vrijeđnosti nia dar. To je jedna sveska -kineske encitklopcdije, koja nosi naziv Jmig Lo Ta Tien. To najopsežnije djclo na svijetu ima da blagodari svoj po stanak caru Jung Lo-u, najznamenitijein predstavniku dinastije Ming, koji jc jednoj komisiji stavio u zadatak, da sve obuhvati, što je iikad pisano o istoriji, filozofiji i literaturi. Komisija je bila sastavljena iz 28 članova, a ovi stt imali ukupno 2140 pomoćnika i radila je pet godiina, od 1403. do 1408. god. Prikupljeno je 22.877 raznih rasprava, od kojih je svaka prosječuo zauzimala čctrdeset stirana. Cjclokupno d.ielo s indeksom obuhvatilo je skoro milijun strana i bilo je odredjeno za štnmpu, ali se zbog pregolemih troškova nijc uikad odštampaio. Poslije 1408. godine bilo je djelo dovršcno u dva ravnoglasna rukopisa, od kojih jc jedan čuvan u Pekingu, a drugi u Nankingu. Ovoga posljednjcga nestalo je u sedamnaestom vijeku prilikom pad'a dinastije Ming. Onaj ti Pekingu čuvan je u carskoj akademiji svc do bokserskog ustanka 1900. godine. Te godine izbije požar u akademiji, koji je ugušilo osob« Ije iz obližnjeg engleskog poslanstva.. te je od 11.000 svezaka togn djela spašeno 200 svezaka. Svaka sveska je dugačka 20, široka 12 i debela 3 i po santimetra. Kud su se deli tjli 200 spašenih svezaka, ne zna se. Sanio je dvijc od tih svezaka kupio neki londonski antikvar i ne znajući im vrijednost i tako je jednu sad dobila na poklon londonska biblioteka. * Ostrvo Monte Chrisio. U posljednje vrijeme je to ostrvo u Sredozemnom moru bilo svojina talijanske kraljevske porodice, a sad ga je kralj talijausK.i prodao za skupe pare jednom amerikanskom dvuštvu, koje hoće tamo na licu mjesta do priredi prizorc iz poznatog Dumasovog romana istog imena i da po ujima izradl filmove za prikaze u kLnematografitmi'. Ovo je ostrvo bilo prvobitnii naseljeno kaludjerima, koji su na njeinu u osmom stoljcću podigli samostan, a dva stoljeća kasnije i tvrdjavicu, da se brane od napada afričkih gusara. Tako se ostrvo čuvalo punih šest stoljeea, ali ond'a jedne burne noći islcrcaju se gusari neprimjećeno iz dva broda na ostrvo, izaienade tvrdjavicu, zapale samostan, a kaludjcre odvedii u Afriku na trg, na komc se prodavalo roblje. Preko sto pedeset: godina ostalo jc ostrvo pusto, a tadta krajem osamnaestoga stoljcća osnuje na njemu veliki vojvoda toskanski osuđjenieku koloniju, pa ga zaitiin opet napusti. Poslije nckoliko decenija prisiade 11 a ostrvo ameri« kanski milijarđer Iord Taylor. Ono nra se svidjaše zbog svoje divljine, te ga kupi i podignc na njemu veleljepnu vilit i divan park, gdje je kao modcnii Robinson proveo čitavu godinu dana; a kad mu se dosadi samoća, on jcdnog dana napusti ostrvo i od ttada se više ništa nije o njemu čulo. Posltje više godina proglasi sud ostrvo kao državnu svojintt i proda ga markizu Karltt Ginori u Fiorenciji, koji prenese na ostr« vo m^nu divljač u oilju priplodai za Iov, na kojl je kasnije često dolazio tadašnji prijestolonasljednik, sadašnji kralj talijanski Viktor Emanuel. Ostrvo mu sc toliko omili, da ga u slcoro laipi, <e je na njemu redovno svake

Strana 3. godine provodio sa svojom porodicom po nekoliko sedmica daleko od svake đvorske etikete. Sad ga je prodiao u korist talijanskom Crvenom krstu. Gradivo zia roman „Grof od Monte Christo 11 uzco je Aleksandar Dumas stariji djelimično iz ekscentričnog života američkog milijardera Taylora, alš poglavito iz akata jedn© kriminalne. parnicc. nadjenih u londonskoj sttdskoj arhivi francuskog poslanstva. Neki obučar iz južne Francuske po imenu Picand izvijesti svoje druš'.vo jedne novembarske večeri 1810. godine o svornc vjerenjtt s jednom dražcsnom i bogatom djevojkom. Po njegovom odlasku opkladi se prisutni zlobni I onpian, da će pokvariti tu vjeridbu, ali je prcćutao, da je on zaljubljen u istu djevojku i da je naumio da po svaktt ci« jenu ukloni svoga suparnika. PrijavT ministru policije Picanda kao opasnog tajnog agenta protivnika Napoleonovih i Picand bude uapšen i poslat n neku tvidjavu južne Francuske, gdje se upoznao i sprijateljio s jednim uapšenim svešteni’kpm,. koji je bio pleutić i' vrlo bogat i koji je svo svoje imanje. po svojoj smrti ostavio.Picandu. Ovaj je tek po padn Napoleonovom dobio slobodu i kad je našao svoju .vjerenictt, koja ga ttzalud čekaše dvijc godlne te najzad podje za Lonpiana, nauml da se osveti. Najprije je Loupiana materijalno upropastio a zatim otrovao. Jsta sudba postigla je kasnije i bivŽu vjerenicu kao i tri druga, koji su se u svoje 'vrijeme s Lonpiauom kladili. Istorija osvetljivog obućara skoro jc indentična s onom, koju je prema njo? prekrojio Dumas za svoga „Grofa ot| Montc Christo“.

Poslijednje brzojavne vijesti Drugi papin prijedlog za mir. Kb. Rotterdam, 5. oktobra. „D a i 1 y T e I e g r a p h“-ti javljaju iz Rinra, pod 2. o. mj., d a j e p a p a đoista sporazumnim silanta p o n u d i o s v o j e p o s r e d o v a n j e z a m i r i s a m o j o š o č e k u j e o dg o v o r. Kb. Amseerdam, 5. oktobra. ,,N i e u \v e v a n d e n D a a g“ javlja iz Rinia, da je prošie sedmice. bila u Vatikanu sjednica pod predsjedništvom papinim, na kojpj se vijećalo. 0 situaciji, koja ie nastala povodoni mirovne note sređišnjih vlasli. Na ovoj sjednici su bili prisutni kardiiial državni tajnilc Gasparri, miinchenski nuncij kardinal S c a p i n e 11 i i Merry d e 1 V a!. S i g u r n o j e, d a j e p a p a o d1 tt č i o n a s t a v i t i s v o j a n a ? t o j a n j a o k o in i r a.

Saln Voze svoju. Zaduo iičitelj đjeci, da za dohodi.i sat prirodopisa nauče što više imena ptica pjevica. Dobo'diii sat rebne učib-Ij 'djeci, neka se javi izmedju njili onaj',koji je naučio najviže imena ptica pjevica, pa neka ih nabroji. Izmedju sve djeoe digne ralai jedno od ponajmaujilV i počne brojiti: orao, soko, jaslreb, kobac, ćuk, sova, čavka, vrana) i t. d. Na to će učitelj u ču'du: A zar su to u tebe lmena pina pjevica, moj sinko? — E borme — odgovon man to se zna, gospodine ueiteljm, da n«; vunij'i izvijati kao sJavuj, ama voze Svoju. Udri pravoga, a ue krivoga. 1 Jednoga dana bilo mnogo svijcla na vašaru. Nenadano se nebo smrknc, počne sijevati i grmiti, dok odjedanr«iu; stane pljuskati strašna kiša. Nastanc čitava trka i zbrka po vašaru. Kako je neprestano, gnnilo i pucalo, poviče ncko bježeći medju svjetinom: „Utlri Bože, krivoga!" Dočeka drugi pa mu dovikue; ,,Ne viči tako. jadan bio, licgo viči: udri, Bože, pravoga“ f jcr će inače pobiti sve!“.

1. oktobra počela je nova mjesečna i četvrt-godlšnja pretplata. Molimo, da se ista za vremena obnovi, da bi se mo-; gao list bez ikakova prekidanja dostavljati. 1 Kod obnove pretplate umoljavamo, đa se uztmi u obzir ove cijene: Pretplata: Za Bcograd, za Gubcmiju Srbije, za vojne i etapne pošte, mjesečno 2 krunc; četvrtgodlšnje U. 6. Za Bepgrad sa dostavom u kuću mjesečno k. 2'50, čctvrt-godlšnje k. 7 50. Za Hrvatsku, Slavonlju, Dalmaciju 1 Bosnu-HcrcegovJnu mjcscčno U. 2.GO, četvrt-godlšnjc k. 7-80. Za ostale zemlje Austro-Ugarske Monarliije mjesečno k. 3, četvrt-godišnje k. 9. Za tnostranstvo mjesečno k. 450, četvrt-godišn|c k. 13'50. Kod plaćanja se ima jasno navesti točna adresa. Kod preselenja, osobito kodprotnjene bojnih pošta nužno je, da se osim točne nove adrese navede i prljašnja ađresa. Uprava „Beogradskih Novina* etapna poita Bcograd. I