Beogradske novine

Izlazet

dnevno u jutro, ponedjeljkcm poslije podne,

Pojsdini brojevi: U BbojuJu I u kr,|trlma iinojjelmrtim od «. I kr. tota po cljonl «d, . . . 8 holon 0 HrviUipJ-SlMtnlJI, Bttol • Harctjtilnl 1 DalmadJI po djonl o(. • • • • *10 htlora Ima ovoj potfruhja po djonl od. . . .12 holtro

MjeeeEna pretplata: 0 Beogrodu I ■ krajtvlmo npoiJeOnuUm « i. I nolo it fcjti I otopnu polta , . U BeograJu oa dosUvom u kotu .... U HrvaUko J-SlavoBlJt, Boanl-HoratjovUl I Dolmacljl .. ..... ...-. U o utuilcn krajovlma Auitro-ugankt manirMJt i U inoatranstvu ...........

===== Oglasl po cljenlku.

S-BO ast> S'*^i i 4B8

UredniStvo: BEOBRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanja pratplata Toplićln venac broj 2I. Talofon broj 25. Prlmanjo oglaaa Knua Mlhajla ul broj 38. Tolefon br. 245

Br. 284.

BEOGRAD, utorak 16. oktobra- 1917.

Godina III.

Uspješna akcija njemačke mornarice protiv Oesela i Dagoe. Arensburg, glavni grad Oeseia, zaposjele su njemačke čete.

stt pre mltjistrovanja radfli. Cak iii se stidc l-'roiesori kcjji su jednom bili ministri. ne vraćaju se u gimnaziju, pa čak ni 11 a universitet. ako su biii samo vamrcdni jjroicsori; pukovnici nc idu više u trupu; advokati (sem maloga broja onili, koji za ministre i idu, kako bi pojačali advokatsku firmu) isto ta,ko. Iz tih Jjudi, tih potpuno b e s p o s 1 eli ih, koji se stalno naJaze ti očekivanju iiovih državnih zvattija, sastavljeno je ono lcolo imena, koje mi nazivaiuo mluistarskim proletarijatom. To su cni ijudi, koji i danas, kada su izgubili i otadžbinu, a odvojili se od aarođa, nikako ne. gube svoju „profesiju* 1 i nikako se ne odvajaju od ugoduilt minlstarskih stolica. Pa ako te stolice budu i razlupaoe na paranparče u Beogradn, ne mari ništa, — uaći će oni drttge stclice (ili još bolje kupiće im njih I;ngleska), pa će ih o'dneti ma gde, čak na Krf, da tamo i dalje tigodno sede u njima. Sta se njih tiče napaćeni srpski nared, kad je njima samo đobro; ncka taj liarod gine i propada i daljc, oni ćc ipak stalno i liepokolebljivo seJeti u svojim ministarskim stolieam t, a svrkog ćc Srbina nazvati „izdajuikom ‘ i „propalicom* 1 , ako sc tna i najmanje nsprotivi njiliovoj dembclani. 'i'a z.aboga, čtivaju Ijudi svoju profesijii!... Eto, tako su ovaj nesrećni srpski narod upregli nekoliko prolctera, ministarske profesije, ti svoja teška i kaljava lcola; pa kada su iscrpli štc se tt zemlji moglo crpsti, otišli su u belr svet, da tamo utiište i ono malo napaćenih života, koje su sobotn odvukli, da im čuvaju ministarske stolice, dok otii budu u njitna ugodno dremali. Daće Bog. valjda, da ta proleterska mora neće još za dugo gnjaviti onaj itsnuičeni ostatak srpskoga nairoda. .

Njegovo Veličanstvo na frontu. Kb. Beč, 15. oktobra Njegovo Veličanstvo je ‘daiias ctputovalo na front. U Njegovoj se pratnji nalazi načelnik elavnog stožera barun pl. Arz. Zauzeće ostrva Oesel. Švedska štampa o zauzeću ostrva Oesel. Kb. Stockholm, 1,5. okiobra. Iskrcavanje ^Nijemaca ua ostrvu Oesel izaziva tt Švedskoj najveću senzaciju. Još sinoć, kad je ta vijest stigla iz Petrograda, listovi su počeli opširno da govore o tom dogadjajtt. ..A f I o o nb 1 a d c t" veli, da je to prodiranje ltcobično gcnijalan šahovski pokrct. i da-

našnji večernji listovi smatrajn vijcst o njemačkim operacijatna tt Istočnom lnoru i jtosijedanje ostrva Oes;-la.!:ao dogadjaj od ozbiljnog zuačaja, kojim se zagrožava ruska vojska tt Livl.ntdskoj s ledja, pa u daljetu toku i F J ctrograd. Uznemirenost, koja govori \r. ruskili zvaničnilt izvještaja, potpuno je opravdana. ~Vojni saradnik lista ,.Svenska Dagblad“ ukazuje najprije na tešlcoće, koje su Nijemci iinali da savladaju prije iskrcavanja, pa produžtife ovako: U tremitku, kad su se Nijemci učvrstili na Oeselti, opet jc jednom rtiska -sila poslije dva stoljcća iiresjcčcna od Istočnog mora. Prozor, koji ie Petar Veliki polijcdom nad Karlom XII. od Švedske za Rusijn na Baftičkom moru oivorio, sad jc opct zatvoren.

Rusija posiije revolucije. Ukinuće direktorija. (N'aročiii brzojav „Bcogradskib Novina“) Stockhlom, 15. oktobra. Pošto se privremena vlada poitovo obrazovala, to je direktorium od pet članova jtostao nepotrehan, ttjega. je vlada zamijeaiila. Biiduća vlada Ukrajiuc. Kb. Pelroera'd, 15. okiobia Pelrogra'tlska telegtafska agenci.'t javlja: l’re'dsjediiik glavnog sekiefaiija a Ukrajine izđao j<* izjaru, u kojoj se j.ored ostaloga kaže, da ćo buduć.a pobtička vlada Ukrajine sačinjavati jednu ju>lilićku auLonomuu jedinieu, koja ć- ujeiclinili svekoliku ukrajin-ku jja odno-t. Cilavni sekrelarijal će ležili, 'da ispošlje Ukrajinske zasUipnike na jnvu nerovinsku konfer.-neiju

Za i protiv mira. Macdonald protiv skrpljenoga aiira. Kb. London, 15. oktobra. Reuter javlja: Ramsay Macden a 1 d, jedaii od najčuvenijih cngleskilt pacifista, držao je u subotu govor, u kome je rckao: Mi nećento nikakav skrpijeni mh- ili mir po svaktt cijenit, koji bi poslije deset godina donio novi rr,t. Mi iioćemo da uništimo uzrok rata.

Obustava holandske plovidbe za Englesku. (Naročiti brzojav „Bcogr.idskih Novina") ItoUerdiun, 15. oklobra. „51 a a s b o đ c“ javlja: P1 o v i d b a h olanđskihbrodova i z H o 1 a n d i j e z a E n g 1 e s k u obustavljeha j e z b o g p r o l i v n o s t i, k o j e s u s a'd ius La 1 c izme'd j u Cngleskc i IIo 1 a n 'd i j e.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kl). Beč, 15. oktobra. Istočuo bojište i Arbaulja: U opsegu c. i k. čela nikak'vih naroCitih dogadjaja. TaUJansko bojište: Kocl podjednako mejjoi oljnoga vremena 'došlo je i juće do povisene borbenc 'djelatnosti samo na (iori sv. Gabrijela i iu dolini Vipave. Preduz e ć a n a š i*b j u r i š n i ii č e L a u r o d i4a su uspjeltoin. Ta'i.anski su napadaji odbijeni. NačeJtiik glavnog stožefa.

Posljednje sredstvo. Medicina raspodaže doduše srcdstvima. kojima može da prcduljf na sale i časove život pojedincu, koii je ivcć prcdan u ltarućaj sigurne smrti, ali ua posljetku svako mora cla uinre. I tt politici imade sredstava — manje i'i A iše besprikornih — kojima se mogu oclgodili razne katastrofe, koja prijcie. •Ovakovitn sc sredstvom ovaj čas jtosiuzio predsjednik sjevero anienč■kiii država Mr. WiIson, pošto je izja■vio, da sc onim hlpclovima, koji plove za ncutralne države, a koje opet gra■niče sa Njemačkom, neće više izdavati ugljen. Ovo je udarac protiv neuitralnog brodarstva, udarac da ga nernožemo zamisiiti brutalnijeg, ali n 'isto vrijeme i posljcdnje sredstvo, kojim raspolaže gospodar iz „Bijele ■kuće“, da produži posmrtnu borbu Engieza, koji se iskrvavljuju na flandrijskom frontu, pa da sanio makar i na 'jedan čas sprijeČi njihov sigurni i neizbježni slom. J’reba satno da istražimo, što zapravo misli postići ovortt zabranom američka država. Trgovački brodovi ne mogu da se cpskrbe na svojim često .'ditgim putovanjima dovoljnom koiičinom ugljena. kojoiu bi mogli da izdrže (Piit iz otadžbinc i natrag. Oni moraju jitapictiv, da putem namiruju u inostranstvu svoju potrebn tt ngijetm. Ako $e to njima zabranjuje, svak.t je plovidba u opšte nemoguća, izu/.ev jedrenjake. Još će sc ko sjećati, da je prije goditui dana Engleska pokušala preduzeli protiv Holandijc isto sreds'-vo. liošto je bila naredila, da u engleske iuke sntiju uploviti satno oni holandsici trgovački brodovi, lcoji namiruiu svoju potrebu u uglju jedino u engleskim !ukama. Na taj je način mislila Engleska naškoditi njetnačkom izvozu ugljti u Holandiju, ali Engleska onda nije mogla da provede svoju namjeru zbog energičnog držanja bolandske vlade i još drugih prilika. Prije svega trebali su Engiezi već onda toliko mižno holand-

ske brodove, da bi ovom mjcrotn bili pogodili samo sebe. Medjutim su se prilike u Englcs- ! koj bile toliko pogoršale zbog pooštrc- | nog podmorničkog rata sređišnjih vlasti, da je Englezima pritekao tt po> moć jmedsjednik Sjev. Američkih Država jcdnakim sredstvom, isto kao i Jjekar, koji na srcu bo-lesnom čovjektt ,,produžuje“ život — digitalisom. U jtižno-američkim lukama danas skoro ni lieina ugljeiia, pošto Sjev. Amertka za svoj kolpsalan promet sa Evropom treba za sebe sav tigalj i prestala je zbog toga, da izvaža ugalj u južnu Atneriku. Brodovi dakle neutraluih vlast! moraju tražiti 2 -a svoju potrebu ttgalj samo u lukama Unije. Ne dobiju li ugljena ne preostaje im drugo nego ostati u luci. Odluke stvara američko izvozno vijeće. Parlamentarno neodgovorna vlada Sjevernih Američkih Država. koja izvan svake sumnje radi zajednički i u sporazumu sa londonskom vladom, misli ovom mjerom postići dvoje: Prvo skučiti neutralce još više pod knutu sporazuma, a drugo zapljenom neutraliiili brodova povećati vfc'stitu svoju tonažu. Ovom očajuom mjerom drastički jc iiustriran silan ttsiijeh podmorničkog rata srcdišnjih vlasti! U ncutrainim d'ržavama posve ispravno ocjenjttji: ovu WiIsonovu mjeru, kako se to vidi iz glasova novinstva, koje je mnijenja, da ovaj korak američke vlade ide samo za tim jednini ciijetn, da dobije u svoje šake čitn više neutralaih brodova, koje bi docnije mogla zaplijeuiti tt svoje svrhe. Zbog podmorn'čkog rata središnjih vlasti neutralna je plovidba sa sporazumnim drž'avatna pala daleko ispod normale, pa njima sada nc preostaje drugo, nego na ovaj način nastojati, da dobiju tt svoje sbke čim više neutralnih brodova. Ovom Wilsonovom mjerom prestaće tako rekuć svaki lieutralni bro* datrski saobraćaj sa strajnim kontinentima, pa će osobito Holandiju, pa nordijske države, a manje Španiju đovesti u vrlo neprijatan, što više očajar. položaj. Sve ove države žive od svoga brodarstva i zanata, koji su s time usko skopčani, a Svedska i Norveška trebaju i veliki uvoz na životnim namimicama, jer one same ne rnogu producirati, koliko njima treba. Nttžcla prisiliće ilt izvan svake sumnje, da poprimu protiv mjere — pa je švedska vlada već zabranila plovidbu uz švedsku obalu kanadijskim brodovima. Jcdno treba da upamte neutrali — hladna krv ti prvom redu, jer je to izvan svake sumnjc posljednje sredstvo Mr. Wilsona. Ministarski proletarijat. Od jodno* prijafclj't «a : cg Jfsla prnnfetftio slijedeći napfc, kojeg iznoshđo 'u đjelosti. Srbija je ttvek bila zetnlja osobeit-ili pojava i neobičnih oduosa. 'iu se često od profesija stvarala izgrcdna zanimanja, a od sasvim specijalnilt položaja čitave profcsije. Kako su kod nas uvek bile vrlo česte miiustarske promene, to je, prh'odtio bilo i tnnogo ijudi, lcoji su se stalno okretali oko muii'starskih stolica i koji stt od tili položaja, načinili sehi stalnu profesiju. Tafco je tt Srbiji brzo postala — ministarska profasija. No kako tt svakoj profesiji obično mora biti i proletera,- to sc i u našoj ministarskoj struci stvorio ttskoro i — ministarski proletarijat. Ali, dok je u Srbiji vladalac bio činjeuiea, oko ikoje se svc vrtilo, pre 29. maja, kada još nije blo sasvitn učvršćen parlamentarizain, dokle je još vladalac nosio glavnu odgovoraost za državne jioslove, đotle sc još koliko toliko tnoralo paziti na izbor ministara. Medjutim posle 29. maja, u „cri čistog parlament>atrizma“, kada su miuistrc. počeli da birajtt partijski klubovi većine — a klub je nešto što buđiići bczlično, ne odgovara. — to je onda i razumljivo, zašto se nivo spreme i sposolniosti ministarske, počeo sve više i više spuštati, dok na posletku svaki nivo nijc iščczao. Tada se obrazovao izvestan broj Ijudi, koji su. zarad svoje ,,struke“, zaboravijaU na sve lnoguće obziro i glediali su satno, đa svoju profesiju tmaprede. boz obzira na intcrese drugih Ijuđi. No kako sn razlike i sitprotnostj izmedju profesionainiii ministara i drugih klasa biic sve jače, to stt se ministri klubova većine tiđružili it jccten esnaf, koji je bio sve jači i sve veći, dok najzadafiucL uzeo cclokupmi vlast u svoje rufcćni počeo suvereno upravljati Srbijoli'n.nTako je bilo stanle tt naišoj zcmlji dre rata i za vretne trajanja ovoga rata. Boreći sc za svoj opstanak, ovi ministarski prolcferi su nporno ostajali u pozi ratobornili branilaca Srpstva i ako stt oni u stvari mislili jedino na odbranu svoje i'uofesije. 0 njihovom značaju i vrednosti moramo dati još nekoliko objašnjcnja. I ako je položaj ministara čisto politlčki položaj i kao takav, ni po čcmu ne mora uticafi na redovnu karijent i zanimanje Ijudi, koji su na njcinu proveli po koji mesec ili godimt, srpski politički Cincinati nc vraćaju sc svome plugu. Smatrajući ministrovanje kao krajnju lnetu svoje karijere i svojo sujete, većina srpskih bivšUi minisiaia teško sc posle- toga, laća poslova, koje

proučavanja, da je Krclc stvorio tt sebi principe kršćanskoga socijaliznu, u kojitna su principi kršćanstva i principi socijalizma skladno sjiojeni. Radi toga je mogao Krek i stati na stanovište, da bi se osim u principu historijskog malerijalizma katolici tuogli giede mnogih os’talili točaka složiti sa socijalnom demokracijoni. Karakterističan je jcdan njegov odgovor, kada su g.t r.ekoć pitali, zašto se u parlamenlu tako čcsto zna složiti tt socijaluim zahtjcvima sa socijalistiina: „Trcba da biratn izmcdjit bezvjcrskr.ga kapitalistc, koji zbog bahatosti jer je prcsif, ne vjejujc tt Boga i iztnedju bezvjerskog radnika, koji zbog očaja, jcr ;e gladan, niječe Boga. Meni se i nehotice čini bližim i više vrijednim sažaljenja onaj gladni iadnik, stoga njetnu radije pomažcm nego kapitafe’tu!" — Zato su mu i neki jnigovafali, da ima socijalisličkih ideja. Svojom se teorijom o socijalnoj evoluciji svijeta, koju je razvio u cijeli sistem, Krek pribiižio vrlo njemačkoj školi t. zv. ^katedersocijalista i državnih socijalista. ' Ako promatramo razvoj Krekovilt socijalnih ideja, vidimo, da nije prekinuo sa starim svojim teorijama, koje je razložio još kao mladi svećcnik u knjizi ,.Črnc bukve ktnečkega stanu" (Cma kttjiga seljačkoga staleža), gdje se opaža jak uticaj Vogelsangov. On se polako razvijao izgradjajući svoju teoriju prema životnim prtiikama. Krekovo je mišljenje, da svijet ,,idc u socijalizatn“ — ne u marksizam nego li zdravo uklanjanjc velikjh produktivnih siedstava iz ruku pojedinilt kapitalista, da dodju u ruke društva od-

nosuo države. To je mišljenje našlo sjajntt potvrdu u sadašnjem ratu. Više, mnogo više podnos'imo sada, nego li bi to bilo i u satnoj Mavxovoj državi, jer se Marx ttije tisudio projiisati, da svak smije izjesti samo 250 grama kntlia! Država je preuzeki gotovo sve f vo-niice, svu žetvn, blago, pa i same Ijudc, i svi to smatraju posve razumljivim. Vlasnicima je prcdukcijskih srcdstava preostalo zapravo satno ime, i u najboljem stt slučaju oni samo đržavni tipravitelji svoje imovine, te će ili država kazniti, ako što bez njezina dcpnštenju prcdaju. Premča je dr. Krck svraćao osobiUt pažnju na to, da država zdravim socijalnim zakonodavstvom ojača svoj produktivni ijudski clemenat, a cslobodi se parasita, znao je, da mali slo\enski narod ne može na razvoj Austro-Ugarske tako utjecati, tc bi prema svojim socijalnim potrebama fcrmirao državnu legislativu i upravti, Da pak svoj sloveuski narod ojača, prihvaUo se dr. Krek rada po t. zv. p r i v a t n o j i n i c i j a t i v i, tte zaboravljajući pri tonui dakako da i državnu vlast upotrijcbi na korist svojilt Slovenaca. U privafnoj jc inicijativi Krck kao ckonontski politik od najvećih na svijctu. Slovenci su danas relativno najjači narod anstio-ugarske monarhije u privrednom l'ogledu. Ttt svoju gospodarsku suagu moraju ponajviše zahvaliti đru. Krcku, Krek je kao ekonomski politik p r e t p o s t a v 1 j a o tt s v o m r a d u p r i v a t n u inicijativn državnoj. Radi toga imadtt danas Slovemi divnu ekonomsku narodnu organizaciju. Zadružna i Oospodarska sveza u Lljttbljani jesu danas takve

zadružne ccntrale, da rijetko gdje viditno sličnili primjcra tt drugilt narcda. — Kao agrarac djclovao jc Krck, da zakonodavstvo slovenskilt zemaija i cijele Austrije u zaduje vrijetne radi oko dizanja maloga seljaka. Jasno je stoga, da j'C kranjski seljak prije rata, gdje je Krek vršio najveći utjećaj, stajao lia največoj gospodarskoj visini u Monarhiji. Već je naime u svom prvom većem dijeltt „Črnc bukvc kmečkoga stanu“ (Crna knjiga seljačkoga staIeža) izradio Krek detaljan agrarni program, pa ga se u daljnjom svom radu držao i dotjerivao ga. U raznim je sdcijalnim i privrednim odborima carevinskog vijeća radio uvijek najsavjesnije oko toga. da seljački narcd, što ga je zastupao i koji toliko doprinosi za državne tercte, dobije od države i što vlše korist'i. U zadnjc sc vrijeme dr. Krek vrlo intenzivno bavi promatranjem hrvatskoga privrednoga stanja. Ctlcde najnovijeg prijcdloga z.n jedinstvono carevinsko područje Monarliijc i Njetnačke misli Krck. da b. našim zemljama taj savez k o r i s t i o Krek se kao radnik t. zv. privatnc inicijative bavio u glavnom organizacijoin triju staleža: obrtničkog, radničkog i seljačkoga. Za obrtnički je stalež propagirao dr. Krek kao i za seljake zadružni princip. Neka se obrtnici udruže tt zadntgc za rtabavu sirovina, za nabavu potrebitih strojeva ili za prodajtt svojiit proizvoda ili u zadruge za sve tri funkcije zajedno. Po tim je načelima osnovana Mizarska (stolarska) zadruga u St. Vidu, kod Ljubljane, koja je omogućila -stolaritna jednoga slovenskoga neznatnoga sela da nreuznut iz-

Podlistak. Dragau R. Milattović: S t r a ž a. Pokraj diiima gdjono Drina Srbiju od Bosne dijeli, •Xa brožuijku ovisokom Kućerak se mali l>ijeli. iN'oć je tamna... Svud je tibo, Snmo buče vali Drine; Naoblačnom atebu kalkail I ek na časak mjesec sine. I razst jelii kuću ouu l' kojoj je četa mala, Izmučena jiokraj vato* Polijegala i zaspala... Sniva četa mirno sanak, Samo slražar ftpavat neće: Već se mirno oko ku6‘ Sa puSkom u ruci šeće. Njeg've misli lele tamo Preko gora, gdjono sa/la Sa Idjetotom u naručju Njega feka žena in'a'da. I taj časak ptiška ulane, l’ogodi ga baš u čelo... Stražar pade... Krvca iujna Zalije mu liee b'je’.o. Ko po’omljen hrast u go:i Junak pade polkraj vrata, A kod kuće n koljevci Ce<lo zove: ,.ta...ta!...ta... ta!...“

Dr. Janez Ev. Krek. Prcd nckoliko smo dana javili, 'da jc timro jedan od najvrjcdnljih vodja slovenačkoga naroda dr. Janez (Ivan) Ev. K r c k. Prenoslmo iz ,,Lu£i“ dva članka, koja su pod naslo-vom ,.N j e g o v r a d“ izašla prošlc godine prigodom pokojnikove pedesetgodišnjice, a u.apisao ilt Petar Regulja. Najsnažnijc se ističc Krekova ličnost, kada ga promatramo kao socijalnog radnika u slovensko-hrvatskom narcdu. Na sve strane po slovenskohrvatskim zetnijama ima znakova utjecaja dra. Krcka. Mladitn je Hrvatirtia dr. Krek bio socijalnim učiteljem, pa tragova njegova rada nalazimo u svim hrvatskim zcniljama. U politici je socijaluoj, ekonomskoj i nacijonalnoj izgradio snažan i markantan prograin, jasatt do u tančine i itarodan — dcmokratski. Dok je prije njega katolička slovenska grupa imala prccizno i radiI kalno dotjcran religijozni progratn, doI dao je tomu Krek socijalini sadržaj na dctnokratskoj bazi. Još u ranijc doba, prije nego što i sam pošao daljc u svijet upozorio me | iskusniji prijatclj, da se horizont i dispozicija duševnili radnika najboljc vidi po njihovini knjižnicama. Jedva sam stoga dočekao zgodu da ppcgledatn knjižnicu dra. Krcka. Kad sam je pregledao, cpazio satn, da su dvije knjige vanredno čitane i proučavane. To je filozofija (Sunima) sv. Tome Akvinsko•ga i Mar.vov ,,Kapital“ I. Na osnovu filozofije sv. Tome istraživao je dr. Krek jMarxovc teorije i njihovc praktične rezul!ate. Konzekvenclja je toga