Beogradske novine

Broj 287. ca, koja je jaja jjroflavala po 50 lielera', umjesto po raaksunalnoj cijeui oil 25 hekra po kom., kažnjena je s'a K 50. Katarina Sretenović iz Beograda, KraIja Milana ul. br. 59, uhvaćena je, 0a prodaje grožđje po K 1.50 nmjeslo po K 1.40 po 1 kg, pa je kažnjena sa K 500. ^

Vijesti iz unutrašnjosti. Ulivaćeni razbojnici. U svoje vrijeme uii sifto već jaVili o razbojništvu, izvršenom na r d opštinskim predsjednikom u Rofeviću i o apšenjima, koja je preclnzela naka žan’darmerija po toj stvari. Tako su odmah u poCelku uapšeui opštinski slražari DftSan Petrović i Radoša Rudinac, koji su razbojnike o'dveli u stan opštinskog prectsjednika, dalje neki Bogdan Kovanić, koji je razbojniciina 'dao skloništa, Ivako nam sad javljaju iz Vrđila, pošlo je žandarnieriji za mkom, Vla pronadje i uapsi i jednog od razbojnika, uekog,Branka iKolićanca, koji jc pobjegao ‘i*z logora intemiranib. Dnevne vijesti. Smrt na pozorni;i. U Budiinpešti davana je prigodom 100-godišnjice rodjendana magjarskoga pjesnika Mibajla Tompc drama „Umirući", u kojoj je glavnu ulogu slumio pitomac glumačke škole Jtiiic T.lias. Debutaii’t je tako uzbudjeno igrao da je pod konac zađobio srčane grčcve. Kaid su ga položili na: odar i drugi glumac uz nj zapalio posnirtini sviScću, opazi da se Eliasu iskreče bjelilo u očima i da su mu usta zapjcnila. Opštinstvo je takodje zamjetilo, da glumac jedva diše i da je sav poniodrio, ali je obuzeto takvim istinskim prikazivanjcm mislilo da jc sve to ipak samo glunta a nc zbilja. Kad je zastor pao prcnešen jc Elias u bolnicu, gdio je liječnik mogao samo konsiatirati da ga je udarila kap u mozgn. Cek na 250 niilijima framika. Iz Amsterdama javljaju ,,N. E. Pressi’ 1 ; Največi ček, koji je do sađa kniala ikoja bankarska kuća da isplati, bio je u sumi od 150 milijuna franaka, a isplafila ga je engleska banka 1906. god. na preizentaciju japanskog poslanika Kafo-a u Londonu. Ova svota predstavijala je troškove japauskc vlade za izdržavanje ruskih zarobijenika u nisko-japanskom ratu. Sad je izdat jedan ček, koji daleko prentaŠa vrijedhost ovog jalpanskog čeka. Društvo „Joiut Distribute Committee", koje je u Sjedinjenim Državama skapljalo priioge za potpomagauje u ratu unesrečenih ruskth, rumunjskih i palestinskih Jevreja, skupilo je do sada 50 milijuna 'dolaa-a (250,000.000 franaka). Ovn sumu ie društvo poslalo u jednom jedinom čeku holandskoj krajjici Willielmini putem jedne new-yorške banke.

Narodna privreda. 0 povrtarstvu. (Nastavak). O o g r a d i. Za svako je iraanje 'dobro kad je zatvoi'eno, i zasijane baštine innogo više donose, kad su ogradjene, no kad otvorene leže. Ograda je svakojako uužna oko povrtnjaka, jer đ je'dne sliane čuva povrće 1 o’d tumarajućc stoke i kradljivaea, a s drugo stranc zašlićuje povrćc od škodIjivih vjetrova, ublažava sunčatui jard i 'uveeava toplotu zetnlje. Ogra'da tnože biti imlva ili živa. U lmtve ograde račttnajno: zid od kamena, zid od opeka (cigtdja), zid od suvih vaIjaka, od srurovina, od zetnlje i otl raztie suhe drvenavije; a živa je ograda: živiui 'diTećem zasadjen nasip. Zid od kamena može biti sa mellom (blatom, maltcrom) zidan, ili suv. Zid, koji jc načiujen o'd izabvanog, ili iosanog karaena, 'dobrim meltom od kreča (klaka) i pijeska ziđan i pločama dobto pokriven, najbolji je,' najsigurniji i najtrajniji od sviju drugib. Ko s. loga, šio jo takav zid »kup, lijetko se gdje i pravi, 'flsim na 'dobrima bogataškim. Zid od suvoga kaniena najjeftiniji j«, naravno ondje, gdje kamena dovolj»io iraa, Knmenje naslaže se je'diiQ na đrugo bez ikakve veze, t, i, bez blaU j raeltc, i a,ko ga ko' vješto uaslaže, dugo može ila traje. No da bi ovakav zi'd čvršći bio, može se s jednc strane tjanio, blatom ili meUora oblijepiii. Zid od opeka isto se lako aradf kad i od kamcna, a i9to i od valjaka, samo sc oVdje raože s uspjehoin, urajesto melte i blato uzeli, koje valjke vrlo 'dobro spaja.

PeM _____ I survine o'd starijih zidina t srUšenih zgra'đa mogU se takodjer za ziđanje o'gra'đe npotrijebili, kad se, s dobtom meltom spoje. Dobro uzi'dane survine raogu isto tako dngo trajali, kao i od' cijebb opeka, a naročito ondn, kad se bar s je'dne strane zid oblijepi. Kad nema ni opeka ni kamenja, a ima ‘dosta zemlje, naroeito ilovače, koja se ‘dobro ubili daje, onda se zid pravi O’d naboja, t. j. od zemlje, koja sc izmedju dvije đaske (štice) nabije, pa onda crijepom, đugačkom slamom, trskom, sitonr ili rogozom pokrije. Ovakovi zidovi Rugo Irajju; i jeftini su, jer se samo nadnica za nabijanje plaća. Ovaki naiioj duže trajc ako se s obje strane blatom sulejiše. Gdjc isu predjeli šutnovili, ondje se prave 'divene ogradc — plotovi, prošće — na vrlo razne načiue. Plot se može gradili od svakovisnih Ogranaka, i to ako je mogUće, 'uzimi se najra'dije bodljikasti i trnoviti ograttci, jer su ovi o‘d uljeza stolce i lupeža sigtirniji. Jedino što se nesmije gubiti iz vida, to jc, da se za plot nesmiju uzeti ogranci od mekc goie, kao n. pr. od vrbe, topole, lipe itd., jer meka gora i |o nafeo brzo tranc, a kad je svakoj nepogoili izložena, onda Irune još prije. Ima'de ješ raznib načinn, kako se plolovi grade. Isto su lako ’dugovjočne ograde od cjepanica, letava i pauznica. Ko je imućniji, da može sebi napravili ogra'du od ilasaka (štica), taj će ijnati, ne saino Iijepu, sigurnu i dugovječnu ogra'du, nego je i održavanje- takove ogvade mnogo jefiinije, jer za mnogo godma nije potrebna popravka. Ositn toga ogradjuju se povrtnjaci i trskom, gdje je dovoljno ima. Ovaki se plotovi zovu ,,evedre“. Najprije se iskopa jcnfđečić i u njega usadjuje trska, koja se 'dolje zemljom zagrne i dobro ubije. Sa<l se opaše — opšije pojasom đa se bolje svežc i 'da čvršće stoji. ,,Evedra“ je najslabija ograda, O'd sviju pak ograda, najkorisnija (je i najljepša živa ograda — živica. Živica, koja se oko povrlnjaka sadi, nesmijc biti od raznoga drveća, ili bar ne o'd onakovoga, kojo nejednako rastc, jer Iti se lime promašio cilj, kako u Ijcpoti, tako i u guslini, pa se talcovo neje'dnakosti poslijc ni s najvećom pažnjom' i tradom popravili no dadu. Ima u nas šiblja i dn-eća koje jednako rastc i koje se zbog svojib bo'dljika za živu' ogra'du prepomčuju, a to s toga, što je s je'dne strane sigurnije od spolj njeg ttapadaja, a s druge stratte opet lijepo izgleda ova smjesa oko povrtnjaka. Ta je smjesa: bijeli glog, trn ili crni Iglog i fdivlji djul - ruža. Ova tri navedena šiblja, a jiored njili i žutikovina (Berberis vulgavis) raste sasvim podjednako brzo, podjedttako gusto, a zbog nji hovili bodljika, jcdnako su i sigufna. Osim ovog uavcdenog šiblja, itna jjoš i drugog, koje je zćj živicn sposobno i kojc ću u daljtijem toku ove rasprave navesli. No pitanje je: koje o'd svega toga da uzmemo?. Na fo pitanje evo odgovora, ikoji ^ipravjof i Ikao pravilo treba 'da služi pii izbom šiblja za živicu: Za živictt izabrano šibljc i drveće Ireba da rasle bez mnoge nege i ruđa, da daje nužuu odbranu, da podnosi obre| zlvanje nožicama (makazaitta), sječu nožcm, kresanje sjekirolml i 'da iic taste ua štettt drugog rašća, koje se u okolini. njegovoj ttalaz.i. Da se ovijetn uslovima odgovori, mora lo izabrano šiblje: 1. o'dgovarati podnebijn, mjesinom položaju i zemlji; 2. nesmije tako bujno rasti, da snagu svoju lirzo iscrpi, a ujcdno nesmije itt njegovo granje prekomje'iio u visirtu rasli, 'da nebi uslijc«! toga pri zemlji pia zninc i lazi ostajali; 3. treba lako 'da ,,izbija“ iz patija, a po okolnoslimfi, i iz žila, ali 'da li iz'đanci ne smetaju dragom rašću, ni da bu'du na štelu povrtnjaku. Osiin toga'imara bi se i 'draga lazna pitanja u obzir nzcli. Spoinenuti moramo još, 'da pri izboru šiblja treba u obzir uzcti i ujegovu korist koju Iii dalo u peru (listu) i ro'du. 0‘d bodljikaslog šiblja uziuia se za živicu: bijeli glog (Ćrataegus oxiacanta); crni glog (Prunos spiuosa); žutikoviua (Berberis vulgaris); divlji djul (Rosa cailitia); obični bagren (Robiuia pseu'đoacacia); gle'dičija (Gleditcbia triacauthos). Od šiblja i drveća bez bodljika, iizima se: grab (C'arpintts betulus); rasr, dub (Quercus robur); brijest (Ulmus catnpegtrls); svib (Cornus); jorgovan (Syringa vulgaris); Wreza (Betula alba); jovovina (Alnus); lckovina, lcs (Corylus asellana) i Jhjeli dud (murva) (Morus alba), A od čclinaste gore: omorika (Pinus picea); bor (Piuus sjdvestris); fenja, amreka (Juuipe us communis); tisa (Taxus baccata) i kleka, smrekuša jThuja orientalis).

BEOGRADSKE NOVINE Kakot svu'đ po našim šumartVa' ima dovoljno gloga, a ođ njega se može neprohodiii v prirodni zid“ napraviti, đa se idobro pazi i neguje, — to ću njega'uzeti ’ovdje n'a primjer, da kažem, ltako se ođ injega i tnjemn ravnoga šiblja živioa podiže. U 'drugoj poloviui mjeseca maja, ili u početktt juna, treba iskopati —• po potrebi — širok jendek, t. j. đali 6e se živica iz je'dne, dvije, ili tri vrste (rodova) podizati. Ovaj jendek treba da je dubok 45—50 centimetara. Od iskopaue zemlje treba baciti polorintt na jednu, a polovinu na ‘clragu stranu; tirn ćenio načinom' Ovu zemljubolje izložiti uplivu ’sttnčanom i vazdušnom. Ka'd dodje tlo presadjivanja, koje [obično s jeseni ili zimi biva, on'da treba u nckoliko ispuniti onaj jen'dek onom zemljom, i to po jačini ,,krlja“ (sa’djle(nica;) i ttsaddti krlje u daljini od 16 centimetara ’jed.ntt iođ druge, l to pored konopa (užcta), 'da pravije ide. Sad tieba ua žile nagrnuti od one izbačene zemlje l nogom je 'dobro utapkati, da sc bolje priljubi žilama. Pošto su krlje sve usadjene, treba ili na 4—5 centimetara od zemlje skratiti u jednakoj visini, pa onu ostalu zemlju tako nagrnuti, 'đ'a bnde u vi'du krova: dolc šira, a gore uža, da se može voda slijevati. Ako se docnije vidi, da se koji komad nije primio, treba ga izvaditi i drugim, zdravim, zamijeniti. Još iz počelka o'dma, treba ove vrsle čisto 'držali od trave. Drugc godine treba vcć s je'dne i druge strane krcsati fono grane, koje su na slranu pošle; a oue, kojc u visinu rastu, ne treba licati te ih pustili da rastu, a kad doraslu do one visine, koju lioćemo živici je'dnom za svagđa da damo, pa oncla tek treba O'dozgo kositi srpom, ili podstrići nožicama. Slije'dećih godina valja dva puta preko godiiie sa strane i odozgo lijepo po'dslrizati, tako, da đobije vid zelenoga zfda. Mi možemo i oue uajdonje, a liajsnažnije grane jednu s drugom splesii, 'da clole pri zemlji ne bttdu nikako praztiine ni prolazi. Slrizati i podkresivati 'treba u mjesecu niajtt i pri svršetk'u mjeseca avgusta, i ’tQ svake go'ditie, kao što satn malo prije rekao. Zu povrtnjak je naju'desnija visina od 1 do 2 metra,'da nc baca veću ladovinu. Iniade živice, koja je 31/2 'clo 4 metra visoka, ali se la rabi samo ko'd voćnjaka; jer samo voćnjak može (ako visoku živictt po'dnijeti, ali povrliijak ,ne. Ka'd se tt p^ja^ogradu pomješa i po koji strnk 'divlje, ruz.e,. onda će biti i trai* nija i lijepa. I/pjfa, je tra'jua, a porttd loga mnogo korisjuja živica o'cl bijeloga đuda (muiTc), jer ne samo da daje jaku i 'dobru ogradu, nego daje i pera (bšće) za isbranu svilcnib buba. Od bijeloga 'duda podižc. se ovatco živica: liajprije se naberu sasvijem zre'.e ‘dudinje ocl bi'jeloga duđa, koje se inetnu u jeđan suđ, 'dobro izgnječe i- preliju vodom. Ovom se vo'dom sjcme dobro ispere, pa enda saspc 11 a ncko jsiio, da se voda ocijedi. Pošto se tiekoliktt ipttta ovako ispere, stavi sc 11 a je'dnu ilaej.'ttrtj i meliie negdje iu ladoviiiu da sc osušn Kad se je osnšilo, ;onda se saspe u jecluu lanenu kesicu i objesi negdje 11 a promajno mjeito, gdje ćc sc 'do npotrebe čuvali. Tako prire'djeno sjeme može se sijati i 9| jeseni i s proljeća. S prolj'ća je bolje. Za sijanje 'duclovog sjemeua tieba prire'dili leju još s jeseni, t, j. dobro i duboko je prekopali, zrelim djub'retoin na'dj ubri'ti i pstaviti tako, dft preko zitne dobro izmrzne. S proljeća je valja još jednom prekopati, ali pliće, pa je dobro isitniti i lijepo poravniti. Sad se koviop fduž cijcle leje zalelgtte j fukraj njega plitk,tt Inaz'dice — jednnn drvenim šiljkom razoru. U te brazdice posije se sjeme i vlažnom zemljoni pokrije. Kad sjemc nikne, onda valja dudiće prve i 'druge godine prilježno plijeviti, izmedju pojedinih redova kopkati i uvijck takav rasa'dnik čisto držali. — Treće go'dine treba mladice usaditi 11 a ouo mjeslo, gdje će u ačinjavati živictt', i to na 20 clo 25 centimelara (a može i do 35 cenfimetara) jednu od cbcige, ukraj zategnutog konopa, da živica prava bude. Ovako usa'djene mladice iie treba prvc go'Oine ništa ticati, a druge 111 godine skratiti 11 a 10 cerltinietara ocl zemlje, da docnije snažnije (b(,udu i više gralia poćeraju. One grane, koje iz reda na stranu rastu, ue ti-eba kresati, 110 ib s 'drugima iz istog re'da jsplesti, da živjca gušća bu'dc. Uoslalom postupa se dalje šujonv isto onako, kao što sam kod gloga rekao, Da ovaka 'dudova živica sigumijai od spoljnjeg napadaja bu’de, mogu se dudići u dva ili ,u tri reda usa'diti, Na ovaj isti način podiže se živica od običnoga bagrena, ocl gleiičijc i ocl pmorike, samo ja nebi nikom aavjctovao, da oko povrtnjaka podižc živictt od bagrena, jer ou na daleko oko sebc iz žila ninogc izdanke izbacttje. Daleko je bolja i siguruija gledičija, ' ' '

19. oktobra 1917. ZvonKno Rusijo nn Bnlkanu (Nastavak), IV. Pojava Slaveuskog Juga. I „Slavenski Jug“ bi osnovan. Javna svrha za naivne članovc „Slavenskog Juga“ biia je, da se svi Jugoslaveni tobožnje duliovno zbliže i protiv navale germanske u političko jedmstvo pripreme. On je imao svrhu, da šitri ideju zajednice jugoslavizma u Srbiji, Bugarskoj, Crnoj Oori, Hrvatskoj, Slovelttačkoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Zastrašivajućim načinima ut'icalo je se na dušu članova jugosJavenskog kluba, da se šro ozbiljnije predstlavi opasnost, koja jugoslavenstvu preti od nemštinc, i 11 a taj 11 ačin što praktičnije predstavi potreba njihovog duhovnog jediinstVa. U samoj stvari išlo je se poglavilto na to, da se nacionailna svest kod Srba u Srbiji što višie oslabi i pripremi za stapanje u političko jedinstvo sa Bugarskom. Tajna svrha toga kluba, pak, bila je sasvim druga. I ona je se sastojala u ovonie-, Kađ se iideja 0 pofrebi zajednice jugoslavenstva useli u dušu mlaaili' Ijudi i predsitavi kao nasušna potreba i jediiri spas jugoslavenstvu od nemštine, onda če sie pristupiti pravom cilju. A to je bila tajna svrlia Pašićeva i zvaiiične Rusije. Knez Nikola u Crnoj Oori, a Kralj Ferdiinand u Bugarskoj predstaviće sc tim egzaltiranim mladim ljudima kao jedine smetnje ostvarenju jugoslavenske ideje političkog ujedinjenja, i njih treba skinuti sa imlitičke pozornice. Eto to je ta agentska flajna i mudrosi koja večito iz Pašića ćuti. Tu potrebu umeće Pašič, opet preko svojih ljudi, useliti usijanim glavama u dušit, kao jireku potrebu za osfvarenje tog velikog zadatka „svih ujedinjenih jugoslavena“. Tu zađaču izvršiće prema prilikama ili sami članovi jugoslavenskog klubia ili najzad ma ko d'rugi pod najam uzet. Lako je. Naćiće se. Tako je i bilo. Kada je javna svrha jugoslavenskog kluba učinila svoje 11 zapaljenim glalvama njegovih čianova, plan 0 uklanjanju Kneza Nikole i Kralja Ferdinanda sa političke pozornicc bio je oidmali iznet. Tu se govoriio čak i 0 austrjjskom carstvu, jer, za Boga ljudi, Jugoslaveni ne mogu imati ui KraJja i jednoga Cara. Njima je dobar i jedan jedini „parlamentarni Kraij". U samoj stvari oeto rad jugoslavenskog kluba u austrijskim zemliama bio je samo prosto prašina bačena svetu u oči, đa se vlasi ne sete glavnc svrhe — tajne ruske politike i njenog pra\ r og agenta u Beogradu Nikole Pašića. Sve još šfo bi se za tu akciju u Austriji predit'zamanu moglo ftretpo&taviti bilo bi, da se Austriji litela dati briga na njenom domu u onom momentu, kada jia ujedinenje sa Bugarskom imalo biti proglašeno, kako ga 011 a, na svom diomu zabriuu'ta, niikakvom akcijom na Baffiamu nebi mogla ometati. Inteiresantoo je, da sti članovi tog klub'a maliom bili opet Ijudi od 29. maja i tomef podobna lica, svi članovi radikalne partije. Da bi se, dakJe, izvela goruja zadaća ruskili državnika, otpočeta je prvo noviuarska k a m p a 11 j a p r 0 1 i v K n e z a C r n e G 0 r e u S r b i j i, a K r a 1 j a Ferdinanda u B u g a rskoj. Jednog su rfazivali riraninoin, đrugog izđajicom svoga naroda. Tim je se Iitelo, da se spremi najpre javno mnenje i ti ljudi kod naroda omrznu. a pred Evropom izobliče, onako isto kao i nesrećni Obnetnovići, pa kad narod, tobož ogorčen, pokuša kakav atentat, da stvar sama po sebi izgledtti vrlo pojmljiva i opravdana. Kađ je to sazreto, onda je prednzefca i akcilac

(Svršiće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 18. oktobra. Zapadno bojište: Front priiestolonasljednika R u pprecbta bavarskog: U sredini flauđrijskog fronta bila je i juče vatrena borba iaka. Naročito se vatra povisila uveče i jutros u houthoulsterskoj šumi i južno od Passchendaele. Suzbijcna su jaka izvidjačka odjelenja, koja su više puta pošla na liapad. Izmedju kanala La Bassee i Scarpe, kao i pred St. Ouentinom pojačala se kod predpoložajnih borbi i vatreua bortia. Front njemačkog prijestolonasljednika: < Sjevero-istočno od S 0 i s s 0 n s a razvila se živahna borbena djclatnost, koja već traje nekoliko dana. u 1 0 P -

Strma ' ničk’u bitku, koja uz malu stauJrfj traje od juče od ailletske đolln^! đo B a r y e. U vatrenoj borbi uzele su učešča i baterija susjednih odsjeka; fsto se tako vatra pojačala 1 na višć’ mjesta od Aisne do Istočne obalel M a a s e. Na sjevernom verđunskom frontu prodrle su u smjelom predttzećn juče u jutro badenske jurišne čete kod! visine 344, istočno od S a m 0 g -j n e 11 x-a, u francuske rovove, razoriše! ovdje pet velikih zaklona i z a r 0 b i š ej svu posadu u koliko već nije poginula u borbinanož. Uvcče! je ncprijatelj protiv od nas osvojenilr rovovskiii dijelova preduzeo dva pro-1 tivnapadaja, n 0 b i 0 j e 0 b a p u t a>! 0 d b i j e n. U svemu je juče 0 b 0 r e 11 0 )3i n e p r i j a t e 1 j s k i li letilfca. Z»; odmazdu za letački napađaj 11 a > F r a n k f 11 r t n./M. bačene su jučcl ponovo bombe na Nancy. fstočno bojlšfe: Piijegle'd 11 a Oeselu učinjenog pli-j j'ena iznio je 'do sada ovaj rezultat: otf 'dviju raskih divizija zarobljeno je 10.0 X)i vojnika, preina Moonu spasilo se sauio nekoliko stotina ijudi; zaplijenjeno je 5Qj topova, me'dju njinia nekoliko neoštećenib; teških obalskih topova te nekoliko polj-j skih baterija; mnogobrojno oražje i’ osta- ; li ratni materijal, f D i j e 1 o v i n a š i h b o r b e n i h s n ag a prodr 1 i sn k roz min s k a po 1 j a riškog zaliva 'do južnog izlaza velikog Moonsun'da, kamo se p 0 slije kratke borbe povuklo oko 20 ruskib ratnih bro'dova. Ućutkane su ruske baterije kođ \Voia na Noonu i ko'd Werdera na estIaft'di j sko j 0 b a 1 i. Druge od našili pomorskib jediniea leže 11 istočnom dijelu tako. zvanog Kasser Wi.eka i zatvalaju prolaz prema sjevera. Izme'dju Dvinc i Dunava osiift' nekoliko uzalu'dirih napadaja ruskili izvidjaea liikakvih većih borbettih djelafnosti, Mačedonsko boiište: Neizmijenjeno, Prvi zapovjednik glavnog sL’na pl. Ludenđorff.

Bijeg u masama iz Petrograda Berlin, 18. oktobra. O panici, koja je u Petrogradu nastaTa 2bog zauzeća Oe-e'a brzojavlja s ockholmski naroeili izvjestitelj „Vossiscl fV Zeitunga“ svome listu ovaj izvještaj JistaJ ,yNovoje Vremja": Opšti je poklič bio: Pefrograd je u bpasnostil Izjava minfstra mornaiice u listu ,.Ruskaja Volja“,/ 'd a ć e n j e m a č k i n ap a d a j u r 0 d i t jj najopasnijim posljedicama, ispunio je stanovništvo divljim strahom. Na moskovskoj stanici stupilo se 11 a biljade Ijudi sa čitavom svojom pokreinom unovinom. Ti su Ijudi uz divlju viku zahtijevali, da iin se odmah'. za o'dlazak u unutrašnjost dade posebnii voz. U nedjelju u jutro saznaio -e, da! će 1 Rcval biti ispražnjen. Gofti,-! koji su u Petrogra'd došli 11 a Ijetovanje, a koji su žbog nesfašice stanova u I’etrogradu stauovali u ljetnikovcima 11 a jstočno-finskoj obali, pobjegli su u ma, sama 11 Pefrograd. Pred novom mimstarskom krizom u Francuskoj. Bern, 18. oktobfn. U debati, do koje je došlo u prekjučerašnjoj sjednici komore o afeii DaudetMalvy, bio je Painleve izvrgnut siraslvenim napadajiina kako s desne tako i s lijeve strane 'doma. Saopštenja o PainIeveoviin razgovorima sa Dau'detom iza-' zvala su 11 a Ijevioi neopisivo ogorčenj". Socijalista Laval nazvao jc neđorioj-. nim, 'da je Paialevc u svom radnom kabinetu primio. tako sranmog dostavljača kao što je Dau'det, Paitileve je izjavio, 0a vlada s toji. pred najtragičnijim jnomentom francuske istorije. On je zaklinjao komoni, 'da clovrši samokomadanje frmv cuskoga naroda. Proliv toga je ponovo, protestovala konzervalivno-socija'isl čka desnica, Buka jc bila tolika, da Painlevd 11 a časove nije mogao nastaviti sa svojitn govoroni. Najzad je Paiuleve zalitijevao odgodu hiterpelacije. Delahj e g stavio pitanje povjeremja. Socijalisfa' racke pvedložio je drugi prijedlog, naime da se protiv Daudete povede sudbeni postupak zbog urote protiv sigurnosti Francuske. Glasanje se !zvršilo u najvećoj uzbudjenosti. Odgoda interpelacija zaključena je, kao što je već javljano, sa 226 protiv 189 glasova. Protrv vlade glasali su socijalisie, kao i dio radfckalnih socijalisla i desnice. Rezultat glasajija pokazuje. d a 111 inistarstvo danas više.ne raspolaže sa radiiom v e ć I nont, Komora naime u ovaj čas brojl n svemu 595 poslasnika, pa prema iome apsolutna većina iznosi 280 glasovp.

OSRAM

-/////’/ZZ'/i,