Beogradske novine

Broj 289.

NeajeTja ' *- ~ ^ BEOGRADSKB NOVINB * 21. oklobra 1917.

Kretanjc parobroda za voj n i k e. Odlazak iz Zemuna 1 Beograda u Oršovu svakoga ponedjeljka, srijeac i subo'c. Odlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta poslijc podne. lz Oršove u Zemun 1 Bcograd svakc ncdjclje, utorka i četvrtka, odlazak iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8’30 satl u večer. B o t a n i £ k a b a š t a. Otvorcna utorkom, četvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet bolesnika u bolnlcama: U bolnici .Brčko': od2—4 sata poslijc podne. U bolnid „Briiiin*: od 9’30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podnc. — U c. i k. gradjanskoj bolnid: u utorak, četvrtak I ncdjelju od 1—3 posllje podne. Vojno parno toplokupatllo u Car D usano voj ullc i.— 1. Kupatilou kadama: a)Za vojne osobe otvorcno radnlm danlraa od 7 sati prije podtie do 5 satl posllje podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12*/ 2 sati u podnc. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati poslljc podnc, a ncdjcljom i praznicima od 9 sati prlje podne do 12t/ 2 sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnike i njlma ravne činovnlke otvoreno jc utorkom, srijcdom, petkora 1 subotom od 7 satl prije podue do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 sati prlje podne do 12'/o sati u pođne. — Za gradjanc muškogpola otvorcno jcparuo kupatilo ponedjel)kom 1 četvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne. — Časniclma t njima ravnim činovnicima stojc iia volju da se sluZe parnim kupatilom i u danc odredjene za gradjanstvo (ponedjcljkom i čctvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12'/.-, sati, a nedjcljom i praznicima u 12 satl u'podnc. Rimokatoličku služba Božija. Danas, u nedjelju 21. oktobra vršiče se katolička služba Božija ovini ledotn: I. U d v o r u: U 8 sati njcmačka i češka propovijed i sv. tnisa za vojnike. Slobodan pristup ima i gradjaustvo. IF. U ž h p n o j c r k v i: U 8 sati $v. inisa za školsku djeeu; U 10 sati njemačka propovijed i pjevana sv. misa; U 6 sati poslije podne oktobarska pobožnost, koja se radtiim danom u isto vrijeme drži. U radnc darte prva sv. tnisa počinje u C l / a , a druga u 7'/ 2 sati u jutro. Dobrotvorni koncerat Steffi Iiiegsesi tr Beogradu. Kao što sino vce javili, prireuiee ji jiedjeilju 4. uovcmbra u velikoj pozorišnoj dvorani ,,Kasine“ nfl rerazijama gdiica Stcffa H e g y e s i dobrotvcmi k jerat sa slijedećim programom; 1. Mozart; Arija Cherubina iz opere „Figarova ženidba“; 2. G r i e g: ,,U ladji“; .3. Max Regcr: ,,WiegenIicd‘; 4. Loeve: „Niemand hat‘s gcsckcn"; 5. Milan pl. Rcizer: .,Uspavanka“; 0. Hugo Woli: „Beseheidcue Liebe"; 7. Oskar Dienzl: „Liliomszal 1 '; 8. Ivan pl. Zajc: „Lastavicam". Sve gore navedeno programne tačkc pjeva gdjica Hegyesi uz pratnju glasovira. Uz pratnju orkestra izvodiec se jos slijeideće tačke: 9. Alabieff: ,,Slavuj“ (koloraturna arija); 10. Puccini: Arija iz opers ,,Madame Butterf!y‘* i znameniti koloraturni valeer ,,P o 1 j u b a c“ od Arditti-a. Ositn toga iznjcče uz sudjelova.nje cijele vojnc glazbc kapeluik Piro dvije uove kompozicije, koje nijesu još svirane u Beogradu. Pratnju na glasoviru preuzeo je gosp. Milan pl. R e i z e r učitelj pjevanja iia hrvatskoj operi u Zagrebu. Parastos t episkopu Nikanoru. U utovak 23. ov. mj. održaOe se u OvdaSnjoj Sabornoj Crkvi parastos blažcnopoiivšcm rpiskopu Nikanoiu Ružigiću, biv'. episkopu niškonr u miru. Paraslos će so održali u 10 sali, j prije po'dne. j Istorijski kalendar. Na 'današnji dan, 21. oklob'ra 1790. godine rodio se u Milly-u znamc'niti fraucuski pjesnik Alph'onse 'de La\na r t i n e. Svršivši isusovačku gimnaziju stupio je 1814. godine po padu Napoieonovom i povralku Dourbonaca u lek osnovanu kraljevu gar'du, koju je u proljeće 18)5. gotline kada se Napoleou za kratko vrijeme 100 đnna) vratio na vlast, odinah napustio. Po ponovnom povratku Bourbonaca stupio je u 'dipiomatsku službu i služio je najviše po raznim dvorovima u Italiji, koja je tada još bila pocepana u mnoge 'države i đržavice. 1823. godiue izidje nj.gjova prva uglednija zbirka pjesama pod naslovotn ,,N o uy e 11 e s m e U i t a t i o n s“, u kojoj se iialaze čuvenc pjesmc „La mort de Socrate“ („Sokratova smrt“) i „Demkr. cbaut đe Child IIaro!d“ („Child Haroldova posljednja pjesma“) ova mu je poBljednja pjesma zaradila dvoboj sa jedUim talijanskim pukovnikom, koji je u njoj našao uvrijeđo za Italiju. Piopuhovavši Balkau i azijsku Tursku iz'dao je ,,V o y a g e s e n O r i o n 1“ („Pulovanja po islokn“). Putopis jo pisau čisto pjesjiički i nema golovo uikakve geografskc: .vrijcdnosli. Uskoro je zatim izašao njcgov najljepši spjev „Jocclyn“. Pre'd pad L o u i s a P b i 1 e p p e a počeo se aklivnije baviti polilikom. Bio je po vlaslitom kazivanju „konservalivan deinokiaW‘, l. j. Ijio jo pristalica šlo veće slo- ' bode, đruštvene i kuHuinc emancipacije, ali zato odlutan pobornik moiuuhijskog Oblika vla'đavine. Svojim političkim idejama dao je najboljeg izraza u »voiu islorij- i •kom djelu „Histoire des Girou- |

diil s“ (Istorija Žironcb'naca,) 1848. godine bio je prodsjeduik privjemeno vlađe jedati od nnjnglednijih pokrc'lača 'febiuarske revolucije i nekoliko mjeseci najpopularniji čovjek u Francuskof (v. njegovo 'djelo „T r o i s m o i s a u p o u o v i r“ — „Tri mjeseca ua vlasti“). Poslij t Napoleonovog državnog udara 1851. godiue povukao se u privatau život. Po'd starost je počeo materijalno kuburiti, pa je počeo forsirano pisati 'đa povcća svoje prihode. 18(W. godine mu je dosuđjicna 'državna renla. 1800—64. izdao je cjelokupna 'djela (drugo izdanje priredila je oko 1900. godinc čuvena pariska knjižara Hachelle & Co.). Umro je 1. marla 1869. godine. — 21. ojktobra 1805. go'dine pobijedio jo admiral Nolson udruženu francUsko-špansku flolu ko'd rta Trafalgara. Nelson je poainuo u bitci. O bitci smo govorili u svoje vrijemc pišući o Nelsonu. — 21. oktobra 1833. godine rođjen je u Stockholmu znameniti švc'dski hemičar A I f r e đ.N o b c 1, pronalazač dinamita, poznat liajširint knigovima kao zaveštaoc po njemu nazvane N o b e 1 o v c n ag r ad e. Svojim iridusliijskim pređuzećimu 'pronašao je 1862. go'dinc važno eksplozivno sredstvo nitrogliccri n, a 1806. godine dinamit, za čiju jc izra'du u vremeilu od 4867.—1873. go'dine osnovao po svijc(u 15 raznili fabrika; zasnovao je mo'đernu teliniku rasprskavajućih sredstava) stekao je imanje od preko 35 mi)ij)una, kojc jc svo zavještao ra'di godišnjeg izdavanja po 5 tzv. Nobelovih nagrada po 150.000 skan'dinnvskih kruna, i io: 1. za rad na polju fizikc (1911. godiue Nikola Tesla), 2. na polju liemijć, 3. na po)ju mcdicine, 4. za književni rad m’a nfl kom jeziku i 5. za rađ na polju težnjfr za lnirom, razoražaajem i izbomiru sudom. Pitc četirf nagrade dosudjujc švedska aka'demija nauka, a pclu noiV'ška naro'dna skupštma (,,s(ortliing“). - 21. oktobra 1881. go'dine umro jc u Karlsruhe znameniti švajcarski pravnik Jolianu Bluntschli. Ro'djen ,e 7. martfi 1808. godine u Ziirichu. 1833. godine poslao jc vanredni, a 1836. godiuc redovni profesor zuriškog univeizi- i teta. Bio je u početku konzervatfviiijili [ poglc'da (njegovo djelo ,,V o 1 k mid ! Souvcriin“ — „Naro'd i vladai'* JsSI. ; go'dine). Docnije je prešao u Njemaćku, j gdje je stupio u podanslvo j predavao na raztiim univerzilelima. Najzflamenitija su 1 mu 'djela: ,,A 11gemcin es Staats- j recht“ („Opšle državno pravo“; 1852. j go'dine), Leh ro vom moderiien Staate“ „Nanka o mo'dernoj državi ';; 1875. I 76. go'dine), „Politik und Wissenscliafl“ („politika i nauka", nastavak prethodnog djela) ,,Cf eschichie d e r It e p u li 1 i k Z ii r i c h“ („Istorija, Ziiriške republikc kan(ona)“) „Mu'dornes Kricgsrecht der zivilisierten Staat» v n“ („Savremeno. ratno pravo kuUurnih država“; 1866. godiue) ild. Lopiačka iitakmica. Kao što sino već javili, održaće se danas u topčiderskom Košiilnjaku zaniniljiva Ioptačka utakinica izmedju beogradskog Ioptačkog kluba i konibinovane vojničke momeadi, koja jc posijednji put osUila lieodlueena. Cisti je prihod namijenjen austrijskom i ugarskom Crvdnom krstu. i Tražc se radi prijema novčanih »putnica. Radi prijema novčanili upuUiica, poirebno jc da se jave gospodinu Kosti GI a v i n i ć u, sa stanom u K o s m a tskoj ulici br. 31, svakoga dnjia od II do 12 sati prije podue: 1. Dragoljub B o r k a n o v i ć, mašinist srpskog brodarskog društva; 2. Žeiia Franje G j o r g j e y i ć a, poslovodje; 3. Katica supruga S t c f a n o v f e a, krinara; i 4. Stanko D i m i t r i j c v i ć, l;rmar srpskog brodarskog društva. Prilikom prijema novca, poircbno jc iniati uza se rcdarstvenu lcgitimaCijll. U slučaju, da se nc nalaze u Bcogradu, potrabno jc da pošalju svojc tačne adrese, na koje bi im se novac niogao posiati. Na dan svoga Krsnog imena — za beogradskn sirotinju. Gospodin Svetislav O k a n o v i ć, drogcrist poslao jc sirotinjskoni odjeienju opštiue grada Bcograda svotu od 200 kruna na dan svojc slave sv. Tome kao svoj prilog za pomaganje bcogradske sirotinje. Pao balon u Zemunn. Juče prije pođne t>ao je u Zcinuim kod pristaništa dunavskog parobrodskog društva jedan balon, oznaćeu brojcm 8. Balou jc sklonio Josip WhikeiJmann, stoiar istoga društva. Prodaja kupusa na CveUioni (rgit. Juče je opština grada Beograda prodavala na Cvetnom trgu gradjaustvu kupus za ličnu upotrebu. Prodato jia oko 7000 kilograma kupusa. Kupus je vrlo dobrc kakvoćc i prodavat je po 1.20 kruna po kilogramu, Jučerašnji požari kod parnog kupatila i na Cvetnom Trgu. Juče su se u Beogradu dogodila dva požara, od kojili je jedau bio vrlo ozbiijan i mogao je imati vrlo kobnili posljedioa, da niie oduiah poćela euergična akciia oko vašenia. Na žalost

nam uslijed pretrpanosti materijala nfje moguće da donesemo opširniji izvještaj. Prvi je požar bio u stovarišfu uglja u Dušanovoj ulici do parnoga kupafila. Va+ra je već bila tihvatfla u veliko maha, ali je sa.vladana s jedne strane gašenjem a s druge razgrtanjent uglja. No tek što su rtožarnici htjeli da se vratc u kasarnu, savlađavši napornim radom od nekoliko sati požar kod kupcitila, od komaude vračarskoga kvarta dodje izvještaj da je na Cvetnom Trgu u taniošnjim kasapnicama izbio novi i ozbiljafl požar. Požarnici odmah krenuše na Cvetni Trg, a jednovremeno krenu iz ixižaniičke kasarnc još dva poinoćna požarna voza. Od meikoliko beogradskih vojnili komandi stigli su i pojedini vojnički odredi radi pomaganja pri radoviina oko gašeflja i radi ođržavanja reda, pomažuči policijske i žanđarmerijske odrede, koji su u tu svrhu u eijelosti bili izašli na lice mjesta. Požar je bio naročitio ozbiljan zb'og foga, što su l'očene kasapnice pretežno 'đn'ene lcon'stmkcije; uz to je 'duvao priličafl vjf tar, a u prvi mah jo još i voaa iz cijcvi izbijala oVlveć slabim naponom, no uprava vo'dovoda odmali je u tom pogledu pre'duzela potrebne mjere. Ošteć.eni su kasapi gg. Gjorgje Giiiović i Gjura' Polzović i piljarica Zora Nikolić, ali je zahvaljujući ra'du vojnika oko skla.nja.ujaj robe šlela mnogo manja nego što bi ina« čc bila. Energičnim ra'đom, koji je traj'ao eeliri sata, požarnici ugUšiše požar i time spasoše pijačim zgradu (društva za uljepšavanjc VračartO, koju jc požar prijctio ‘da zahvali. Na licU mjesta izašao ja ne samo okružni zapovjednik za grad 1 Beograd, već: ijsain gospodin vojni giavni guvemer, Njegova Preuzvišettost geneialpUkovnik banm Rhcmen, Vla sc lično informi&e o toku radova oko ga 5 onja.

Vijesti iz unutrašojosti. Ujela je guja otrovnica. Iz Brezja javljajit: Ovib ‘đana ujcla je ovdjc 18-godišnju Ružu SUmojcvić gctja otrovnica u 'desnu nogu. DjcvojcL je od gujinog ujeda noga natekla tako, da su je morali o'dvesti Icolima kući. Na sreću nije ujed bio smrtonosan i djevojka će opeL ubrzo ozđravili, Vuci. rSeljakinja Darinka L’elio.Gć srela je ovili dana u osečcuačkom zaseoku trl vuka. Darinka sessibiD uplašila, no biće da. su se Idd njeflbplašili i vuci j r su se, uočivši je 4une ućiuivši joj nišla, razbjegli u šuniu. Uapšen zbog itedozvol.ieiiog jnižja. Iz Osečinc javljaju, cla su oružniti ovih 'dana uapsili .seljaka Mihajla Spasojevića iz Ostruže, jcr se ko'd njega našla je'dna ansb'O’ ugarska vojnička puška. Spasojević je predan okružnom zapovjeclmštvu. Strajkaški u Francuskoj 1916. godine. Prcma službeniin rezultatima, objelodanjenih sa strane francuskog muiistarstva za javne radnje, privredne su borbe u Francuskoj 1916. godine znatno poskoeile. Dok je od početka rata do konca 1914. godiiie u Francuskoj bilo saino 18 štrajkova sa 1060 štrajkaša, a u godini 1915. 98 štrajkova sa 9361 štrajkašem, povisio se u 1916. godini broj štrajkova u Francuskoj na 314 sa 41.409 štrajkaša. Pored toga se ne smije smetnuti s uma, da su u taj broj uračiinani samo veći pokrcti, dok se 0 ncizbrojivim niflnjitn privrednim sukobima i kračim štrajkoviifla nc vođi a 1 ne može voditi račuiia. U 1915. godini došlo je do žestokili borbi u glavnom u tekstilnoj i hemijskoj industriji te u tvornicama za zgotavljanje odijela i gradjevinarskom obrtu. I u 1916. godiui zabiiježila je tekstihia industrija najveći broj štrajkaškili pokreta; na drugo mjesto dolazi metal.na industrija. zatim transportna prcduzeća i industrija kože. Evo detaljnog prijegleda Štraikova

u Francitskoj u

posljednjim godinama:

Strajkova jc bilo

Strajkaža

Prcduzcća

1913.

1073*

220.448

8479

1914.

672

160.566

3654

1915.

98

9.361

.304

1916.

314

41.409

938

Od 100 štrarkova svršilo-je;

1914.

1915.

1916-

sa uspjehom

19.2

23.6

23.2

sa djelimičnini

uspjeliom

32.3

31.5

36.6

sa porazom raid-

ništva

48.5

44.8

40.2

RezuUaf borbi pokazuje u godinaina 1915. i 1916. stalno poholjšanjei u korist radnika. Dok je u 1914. godini broj sa uspjehom ili djelimienim uspjeliom svršeiiih štrajkova iznosio 51.5%, poskočio je taj broj a 1915, god. na 55.2%, a u 1916. godtni na 59.8%7 U glavnom je u 1916. godini u 77 od 100 štrajkova bio uzrok neispunjeni radnički zahtjev za poboijšicom plate, što se tnora dovesti ti vezu sa sve to većhn poskupljenjem iivotnili uainirnica u Francuskoj.

•) U većlni proinjene tarife, dakle ne normalno tarifalno vrljeme, kao 1914., 1910. i 1916. godlnl.

U prva četiri mjeseca 1917. godine javljeno je o 78 štrajkova sa 22.794 strajkaša. Od tih Je 56 izbilo isključivo zbog neispunjenog zalitjeva za poboljšicom plate.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Ivb. Berlln, 20. oktobra, Zapfldno bojište: Front priiestolonasljcduika R u pprechta bavarskog: Ko'đ nepovoljnih osmafračkilf trslova bda je vali-ena borba u Flafldriji nezflatnija nego li što je bila poslje'đnjih ‘đana; od rremena na vrijem|e bila jo ona jaka samo xf poje'dinim odsjecima izmedju houthoulsterskc šume x Dcule. Izvidjačke borbe, đo kojih |o došlo lia više mjesta', pa i u Artoi'su; i sjevemo od St, Qucflt,ina, svršillc su s povoljnim rezultatom za nas. Front lijcmačkog prijestolonasljednika: Topnička bilka sjeveroistočno o‘d Soissonsa (rajo 'daljc. Oboslranc topničke mase, kojc su on'dje fconcentrisane', pobijajn se skrajnjom žestinom, koja prolazna popušta samo u noći. Neprekidna valra u masama, koju ispaljuju strojevi za bacanje mina, potpuno je razorila pre'dnju borbenu zonu, Suzbijeni su jw| je'dini napadaji izvidjačkih čcta; do vc‘ ćih napadaja do sada nije došlo. IsLočno o'd Maase uzdigla s<3 juče poslije po'dne vafrcna djelalnost. Višo nam je vlastitih pre'duzeća prive’.Cf zarobljenika', Istočno bojišfc: I s k r c a I i s in o n a š e č e t c i ii a o s t r v u D a g o e, gdjc su već pred nekoliko dana uhvatila malia pomorska odjelenja u svrlm zaštite mjeste, na kojem smo se namjeravaJi iskrcati. Operacije, kojc snio ondje započeli, teku po osnovr. Od obalo I s t o č n o g m o r a do C r n o g a m o r a nema ništa značajnilega. Maćedonsko bojište: Na zapadnoj obali o Ii r i d s k o g j c z e r a suzbijene šu napadajuće fraiicuske sabnije. Kod Bitolja, u zavijutku C r n e R e k e i na D o b r o p o I j u oživjela je vatrena djelatnost. Prvi zapovjeđnik glavnog sfana pi. Liiđeuđorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. BerJiu, 20. oklobra', W o I f f o v u r c 'đ javlja: U F1 a ndriji izmjenično jaka vatrcna boiba’. Sjeveroistočno o'đ S o i s s o n s a od podrie opel SesLoka topuička borba. Na ostivu Dagoe dobro napredujcmo. U Maće'doniji su' zapa'dno od oliridskog jezeia osUjećeni francuski napadaji.

Mirovni manifest holandskoskandinavskog odbora. Konkretiii prediozi za uiir. (Naročiti brzojav „Bcograđskib Novina“) Stockhohn, 20. oktobra. Mirovni manifest holandsko-skandniavskog odbora formulira konkrctni predlog kao osnovu prcgovorima za mir. Mirovni manifest raizlažc, da sistcm prava nioira da zamijeni sistem sile. Moguć je sain mir na temelju obostranog sporazuina i fo na osnovi status quo ante, diakle mir bez aueksija i odšteta. Jmadu se isprazniti sva zaposjednuta područja i kolonije. Naročiti uslovi glase: Ponovo usposfavljanje Belgije; kultnrna samostalnost za Flandriju i Vaioniju; riješenje clsas-lotrinškog pitamja narodnim glasanjeni; ponovo uspostavljanje i samostalnost Srbije, koja ima da se sjedini sa Crnom Gorom i koja sa Bugarskom i Grčkom treba da inia slobodan pristup na more; ujedmjenje svih bugarskih tlenienata s užom domovinom; uspostavljanje slobodne, nezavisne Poljske; tcritorijalna nezavisnost ruskih liarodnosti u okviru fcderativne repubiike uz zaštifu narodnosnih manjina; nezavisnost Finske, koja ima biti sjedinjena sa ruskom republikom; teritorijalno ponovo uspostavljanje turske Armenije; medjunarodno riješenjc jevrejskog pitanja. Manifest je upravljen na socijaliste sviii zemalja. Savez naroda ima se stvoriti na osnovi sveopšteg razoružanja, ukidanja privrednih ratova i parlamentarnog nadzora im : d spoljnom poIitikom. Nema prekida diplomatskih odnosa izmedju Njemačke i Argentine. (NaroCitl brzojav „Bcograđskih Novina' 1 ) Rottcrdam, 20. oklobra. „Morningpos t“ javlja iz Buc« no s Airesa 15. o. mj.: Argentinsko minisitarstvo odbilo je prijedlog senata, koji ja išiao za prelomom diploniaiskih odnosa sa Njemačkont

. Stiana 3. Evakuacija Petrograda. (Naročitl brzoiav „Bcogradskih Novitia' 1 ) Haag, 20. oktobra'. *. Reuierov uređ javija Iz Pefrograda: I m a j u ć i u v i d u n o v p oI o ž a j vlada je preduzela m j e r e z a što skoriju evakuaciju Petrogradai. Rezultat sedmog njemačkog ratnog zajma. Kb. Bcrliu, 20. okloErg, Rezultat scdmog ra/tnog zajmsi izmosi prema do sada predležećim vfjestima bez za razmj'enu prijavljenib opštih ratnih zajmova 12.432 milijuna maraka. Manji djelimični upisi kao i did upisa na bojnom polju, za koji ističe rok fek 2. noveimbra. nijesu još poznati tako, da će konačni rezultat prcmašiti svotu od dvanaest i po milijardl. Ovaj u svjetskoj istoriji do sada ncčuveni privredni i finansijski dokaz snage najbolji su odgovor njemačkoga naroda na Wilsonovu notu kao i na bajke nepTijateljia Njemačke, da je moguće Njemačku privrecLno svladati.

Danas 21. oktobra održaće se U KOŠUTNJAKU Poslednja (revaos) utaknilca izmedju Beograđshog loptočkog kluba i Kombinovanog tima vojnih Igrata Cijene mjesta: Sjedišta: I. mjcsto k. 3.— II. mjesto k. 2. — stajanje k. 1.Čist prihod namijenjen je austr. i ugar. Crvenom Krstu. Dobrovoljni prilozi primaju sc SJ blagodarnošc'u. Poeetak u 3 sata poslije podne.

Zimsko pozoriSte (Prije Boulevard) Uiaz sa strane Zmajeve ulice. Danas m PffilE Fenomenalnt laspifS Ut m U 4 sata i u 8I2 sati na vefer.

Padpomažc probaro,, r luei shiz; -Zd tbl»iu|« kisclinu.'^

iTTONFi

(GIESSHUBLER \čISTA PRIRODNA ALKAUČNA^ Keinrlclt Hattoni d. tf. Beč i Karlsbađ

Glavno skladište za Srbiju: U vojnoili prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd, Kralja Milana ulica 87.

EKSPOZITURA PElTANSKE-UGARSKE KOMERCIALNE BANKE U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. 1 K. MONOPOLA PETROLEJA I ŠPIRITA Bavi se svima bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. Specijalno odjelenje za šiljanje novaca ratnlm zarobljeniclma i internlranima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zasebno odjeienje za robu za sve vrste troov. poslova. n Osnovna alavnica 1 prlfave n J | 232,0001000 hnina. | [