Beogradske novine

Broj 295.

Subofa

Strana 0;

danima od 9 sati prije podne do 5 satl poslije podne, a ncdjeljom i praznicima od 9 sati prtje podnc do 12’/ 3 sati u podne. — 2. Parnokupatilo za Časnlke i njima ravne činovnlkc olvorcno je utorkom, srijedom, petkom i sutx>tom od 7 satl prijc podne do 5 sati poslije podnc, & nedjeljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12sall u podnc. — Za gradjanc muSltogpola otvoreno je parno kupatllo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u tc danc ne pada kakav prnznlk) od 9 sati prije podnc do 5 sati posflje podne. — Časnlcima i njlma ravnim člnovnicima stoje na volju da sc služc parnim kupatilom i u danc odredjenc za gradjanstvo (ponedjeljkom I četvrtkom). Blagajna sc zatvara radnlm danima u 12'/ 3 satl, a ncdjcljom i praznicima u 12 sati u'podne. Rimokatolička služba Božija. U neđjelju 28. oktobra držače se: I. U D v o r u: U 8 sati u jutro nje« mačka i srpsko-hrvatska propovijed i sv. misa za vojnike, kojoj ima slobođan pristup i gradjanstvo. U 10 sati prije podne taiijanska propovijed i sv. misa za talijanske zarobljenike. II. U župnoj crkvi: U 8 sati u jntro sv. misa za školsku djecu. U 10 sati prije podne njemačka propovijed i pjevana sv. tnisa. U 6 sati po podn© oklobarska pobožnost, koja sc u toku ovoga mjeseca drži svakog dana u isto vrijeme. U poslene danc prva sv. misa počinia u pol 7, a druga u pol 8 u jutro. Evangeličko bogoslužeiije. Povodom reformacionc svetkovine, biće u nedjelju 28. oktobra u evangeličkoj crkvi ii ulici Vuka Karadžiča bogosluženje na magjarskom jcziku u 9 sati prije podne, a u srijedu 31. oktobra bogosltiženje na itjemačkoin jeziku u 10 šati prije podnc. Dobrotvorni konccrat Steffi Hegyesi u Beogradu. Pretprodaja karata za koucerat umjetnice Stcffi Hcgycs-i, koji je zakazan za 4. novembra, počima tt nedjeiju 28. o. m. na blagajni ,,Kasine“ u zgradi mjesne etapne nienaže (Terazije 25). Ulaznice važe kao propusnice kako za vojnička tako i za gradjanska Jica. Na blagajni se ujedno đobiva i raspored koncerta. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 27. oktobra 1553. god. spaljen je u 2enevi zbog svoga vjerskog učenja ljekar i teolog M ichelServet. — 27. oktobra 1641. god. vjenčao se u K a r I o v e tt znamenitj hrvatski velikaš i ban brvatski P e t a r g r o f Z r i n j s k i sa K a t a r in o m F r a n k o p a n. — 27. oktobra 1728. rodjcn je u M a r t o n u u Engleskoj čuveni engleski moreplovac J am e s C o o k (izg. „Džesns Kuk“). - 27. oktobra 1782. god. rođj-cu je u G e n ov i talijanski virtuoz na violini Niccolo Paganini. — 27. oktobra 1795. god. otpočclo jc u Franeuskoj viadavina d ir e k t o r i j a, ustanovljena umjerenim ustavom od godine III. republike (1795. god.), kojim se ukida neograničcna ¥ isključiva zakonodavna i izvršna vlast skupštine. Po uovom ustavu, zakonodavnu vlast imala je skupština, podijeIjena na dva doma, i to ,,s a v j c t p e t s t o t i n a“ („Conseil des cinq cent“), koji je podnosio zakonske prijedloge i „savjet starijib" („Conseil des anciens“) koji ih je usvajao ili odbacivao. Najvišu državnu vlast predstavljala su petov i c a d i r e k t o r a, po kojima je ovaj režim dobio ime u istoriji. Direktore jc svakiii pet godina imao da kanđiđuje savjet pet stotina, a da bira savjet s*arijili. Prvi direktori bili su: Lareveillćre-Lepeaux, Carnot, Re\vbel, Le Tourneur i Barras. Ovaj je režim bio

odaje piščevo nastojauje za stvaranjem opće književnoga jezika i pravoplsa, jedno sto i tridcset devet godina prije Ljudevita Oaja! Zanimljivo je da je P. Ritter već onđia mislio na jezičnu čistoću, tc preporučio da se tudjice iz latinskoga, njemačkoga i madjarskoga zamijene jzrazima iz kojili god našib narječja. Ističući znamenitost našega iezika, kažc u zagiavku svoje kronike f ovo: „Plačo i u dvorvi turskoga zapovednika (cara) s jezikom našim za turskim najveć se služe“. Od 1688. do 1705. izdiavao je u zemaljsikoj štampariji ln v'atskc koledare i brvatske knjige od drugiii pisaca. N. pr. tri knjigc hrvalskib propovijedi zagrcbačkoga kanonika Mihajla Šimunićn. Posiije mira. od 2 t>. j:miia<a llitHI. izmcdju cara LeopoLla L turškoga sidlana, prigddom oilretljivaoja granica Izmedju iBosno i Hrvatske, zapad« i fPtavla Hitteia Vitezovića dužnost da sudjeluje u koinisiji za razgraničenje. Tu mu so desila dobra prigođa da upotrebi svoje znaiije geogralije, koju je privalno učio U lleču, i mjcračine, koju je naučio kod VValvasora. ivako je pozuavafn i hivat-.ku povijest, gleđao je da svojim znanjem i uplivom na carskoga povjorenika grofa Marsiglija ufini Što vifie za pvnfiircnje ITrvatske. Hitter jc ovo svoje znanstveno paIriotsko nastoj mjo upcrio najviše protiv Venecijo, koja jo prigodom ovoga austrijsko turskoga razgianičenja uastojala zaći šlo vifie u unutamjost Dabnacije. Kitter jc giofn .Maisigliju pregao liistoiijsko geografsku spomenicu o hrvalskoj profilosti, oduosno o dižavojuavnim pretenzijama kraljcvjne Hrvatske, pii čem je nastojao izbrisali Dalmaciju sa lica zemlje, a Hrvalskom proglasiti sve krajcve napučene llrvatima, Slovencima i Srbima. Slovoncfi; f Srbi nljcsu ondaimali đržavnOgn žfvota, a HiVnti <Trž:dm barem

kratkoga vijeka. Već 18. brutnaira VII. godine po republbkanskom (9. novcmbra 1799. god.) oborio je general Napoleon Bonaparte državnim udarom direktorski režini i ustanovio .ie režim konsulata, koji je Napoicon 1804. gou. zamijenio carstvom, stavivši sebi kruint na glavu. — 27. oktobra 1806. godine ušao je N a p o 1 e o n, — ne naišavši poslije svoje pobjede nad Prusima i Saksoncima kod Jene i Aueistadta više nikakvog ozbiijnog otpora, u prusku prijestonicu B e r 1 i n. Pruska kraljevska porodica i viada odoše u Kdnigsberg, glavni grad Istočne Pruske, — 27. oktobra 1870. god. kapituliralđi je jioslijc duge odbraae tvrdjava M e t z. O tome smo tanjske godine donijeli zanimlijv dnevnik jednog učesnika, francuskog vojnika L o u i s a D i d i e r a. — Na Trnovu P e t k u (Sv. Partaskevu) 1888. god., dakle po novom 27. oktobra, objavljcne su narodu u Srbiji dvije proklamaeije: jednom kraij Milan nagovještava p r um j e n u u s t a v a u slobodouinnom duhu, a drugoin se objavljuje riješenic mitropolita T e o d o s i j a o raskidn braka izmedju kralja Milana i kraljice Na'talije. O tome donositno zaseban napis iz pozvanoga pera. Jedan lijep dan u Beogradu. Juče smo opct imali u Beogradu jedan lijep dan. Poslijc nekoliko rdjavih dana došao nam jc i jedan lijep dan. Poslije kiše, koja je nekoliko dana skoro svakog đana padala bilo u jutru bilo u večc. Jučerašnji dan sa toplim suncem i prijatnim vazduhom došao nain je kao ncki prijatan dogadjaj, Itojl se već rjedjc đcšava. Prva jesenja slava. Danas je prva jesenja slava Sveta Paraskeva. Današrijim danom otpočinjc veliki niz slava pravoslavnib hrišćana. Slava ili Krsno ime najsvečaniji je dan, koga prazmiju svi Srbi, tc ima i naročiti značaj za njih. Odmah za ovom prvotn slavom doiazi Lučin-dan — Sveti Luka cvangelist, koji pada sada u srijedu 18. oktobra po staroin; a za njim se rcdjaju Mitrov-dan, Gjurgjic, Arandjelov-dan i druge. Na dan svoje slave — za beogradskti sirotinju. Gospodin Tasa J. M i 1 en k o v i ć, penzionar i novinar, dat.ias kao na dan svoje siave sve:te Petke poslao jc sirotinjskom odjelcnju opštine grada Beograda svotu od (40) četrdeset kruna kao svoj prilog za pomaganje sirotinje grada Beograda. Grand-Hotel. Danas i svaki dan koncerat salonske glazbe Aleksandra Gun c rmanna, Poeetak u 6 i pol sali u veče. Dnevna temperatura u Beogradu. 26. oktobra: nakshnutn u sijenci 14.1 (prema jučerašnjem +2.8), nn suneu 21.8 (—8.2). Tcmperatura zcmIjinci površine 17.3 (—0.5) stepeni Celsiusovih. Vrijeme na Balkanu. U Arbaniji, Mačedoniji, Banatu, zapadnoj Vlaškoj prilično vedro. U ostalim krajevima većinom niski zbijeni, a n Erdelju razbijeni oblaci. U Dobruđži i Moldaviji noću kiše.

Vijesti iz unutrašnjosti. Pokušaj potajnog umorstva. Javljaju nam iz Valjeva: 10. oktobra 1917. došia je na valjevsku oružničku postaju Zorka V i d a k o v i ć iz

ostalkc svojo kraljcviuc. Su'ztvanJeiH i poricanjem Dalmacije kao povjegno-gcografskoga pojma Hitter jc suzbijao prekomorske Venecije, koja jc svoju osvajalačku lakomost za našim krajevima temeljila na preširokom tumačcnju foga pojnia. Iz istih razloga je oiijolodanio 1700. svoj juikaz Croatia rediviva (oživjcia Jlrvatska), u kojcm iznosi sve fito je Hrvatskoj negdtt pripadalo. Knjigu je posvelio Leopoldu I. i njegovom krunjenoin sinu Josipu T. nazivljući ib kraljevima „čitavo Ilrvatsko". U sporu izmcdju Beča i Veiiecije o poiinanju Hrvatskei i opoimaoju Daknacdje Hitterov jo spis vrlo iloljro dofiao. Na osnovn Rittcrova memor'jala bečki jo dvor u septembru 1701. prosvjcdovao koil mlelačke vlade za lo fito je utvrdila neko kafitcle na mom i gradove na rijeci Zrmauji. Za ovaj svoj liistoričarsko-politički rad, zbog Itojcga je dvor zvao Hitlera naročito n lieč, slekao je naslov dvorskog savjemika, ali njegov j ogledavanje z;i slalnnm državnom službom ostalo jc opct bcz uspjeba. Tako mu no ostađe drugo nego da nastavi Laviti so fitamparijom i pjesuikovanjem. God. 1703. objelodaaiio jo svoju latinsku pjesmu „Dva sto'jeća plačuće Hrvatske" (Plorantis Croatiae secuia duo), u kojcm je prikazano junaćko doba hrvatskoga narodn, a 1.704. „Senjčicom" je proslavio pobjeđu Senjana n,ad francuskim brodovima u Jadranskom moru. Dalje godiue Ritlerova živola bijahu sve rnanjc srotne. Dne 14. juna 1706. planuo je n Zagrobu požar, te ofilelio zemaljsku filampariju. U požaru nastradaše Hittcrovi rukopisi, medju kojima su bili Itječnik hrvatsko latiuskfi t Jirvalska 8ibila' (gatalica). Izgledalo je da ćo se P. R. Vitezović domoći nekc mateiijalno sigumosti kao skrbnik i npravitelj imanja suludoga zagrebačkoga kalionika Ivana ,T. groia Ivanović.T, ali ga neki kanonikov rodjak po ženskoj lozi baci na

BEOGRADSKB NOVINE Valjeva i predavši jednu malu bočicu sa otrovom prijavila, da ju je tim otroyom htjela da otruje Cana Božanić takodje iz Valjeva, Cana jo bočicu s otrovom dala Milki Tanasijevič iz Grabovice s molbom, da njemt otrovnu sadržinu zasttje u jelo Zorki Vidaković i da jc tako makne sa ovoga svijeta. Cana je za ovo djelo Tanasijevićki obećala 100 dinara nagradc, a Tanasijcvićka jc na izvršenje toga zločina prvobitno i pristala te uzela bočicu s otrovom. No kasnije ju je počela da grize savjest i ona, imajući u vidu da je Zorka majka od četvcro neopskrbljene djece, odustane od svoga nauma i Zorki, uručivši joj ujedno bočicu s otrovom, povjeri cijelu Canimi osnovu. Zorka je oružnicinu kao uzrok to paileno Canme osnove navcla, da ona živi s njenim mužem Perkom Vidakovičcm, pa da se je Iitjela na taj način da riješi. Nesrečna je žcna Uiz plač najzad ispričala i cio svoj život otkađa se njen muž upoznao s njenom suparnicom. Prij© dobar otac 1 suprug, počeo je poslije poznanstva sa Canom, svoju porpdicu zanemarivati i ženu s djecom proganjati i zlostavljatl. Tako v ie to išlo sve dalje i dalje, dok joj eto na koncu Cana, razorivši joj prije obiteljsku sreću, nije litjela da oduzme , i sdm život. Povedenim izviojajima ustanovilo sc, da su Zorkiui navodi istinitj. Njen je muž zaista vcć od dulje vrentena stajao u ljtibavnim odnošajima sa Canom B o ž a n i ć, kojoj je dolazio ne samo tokom dana Hcgo i u svako doba noći. Dalje jo doisia Perko VidakoGć poslije svoga lmznanstva počeo da odneniaruje svoju porodicu, proganjajtići i zlostavljajuČi i žemi i đjecu. Cana medjutim nijo bila zadovoljna samo tinie, što je Perka odvojila od njegove porodicc i što ga je predobila za Ijubavnika, ona ga je htjela potpuno privezati uza sebc i postati mu i ženom, Razumije se, u tom joj je naumu smetala Zorka i tako ona jednoga dana sinisii groznu osuovu — da Perkovu žemi makne s ovoga svijeta, da je timori. Smislivši svc u jedno, po'lje odmab i na izvršenje svoga plana. Sama nije mogla da dodje do Zorkc, jcr jc Zorka ne bi ni primila u kuću. Zato se ona litjela poslužiti Milkom Tanasijcvićkom, koja sa Zorkom živi pod jednim krovom i zajeđno s njom.e na istome ognjištu i ,kuJia, Jednoga đana dozovc ona stoga MJlku Tanasijevićkn k scbi i riječ 2 )Qf' #jječ ispriča joj cijelu svoju osnovu,'prcma kojoj je Miika ztv vrijeme, đok Zorka odnese govedaru ručak, imaia u lonac, tt kome Zorka kuba jelo za sebe i svojtt đjccu, zasuti jaki otrov. U tu joj je s\Tbu C'ana obećala 100 dinara nagrade. Kako smo već naveli, Tanasijevićka je otrov primila i priznala da jo prvobituo obećala izvrfiili C'aninu namjem, no da ju je kasnije, vuljev6i nevinu djcčictt jkaio so vrzu oko lonca žcijno očckujti^i’.majku da ini iz njega dade hrane, ppj^ja đa grize savjest i konačno odustala oil toga. Dmgi je đan — iiojećt se da Cana po kome diugome ipak ne izvrfii svoje paldeno tljelo, ispričaia cijelu stvar ncsrećnoj Zorki. Krivica je dakle Canina svjeđocima posvo dokazana i za to je ona uapfiena i predana sudu, prcmda sama ne ćc o čitavoj sitvari nifita <la zna. Isto tako i Zorkin muž nc će da prizna da je sa Canom Vodio kakvu Ijrtbav.

dvor, pri četn iriu jo odtno riikopi’se, baljine, knjige i rubeninu. Buduć se radilo o imovini Svcćenićkoga lica, elana Kapiol.ij i buduć da sn za tom imovinom, ifili dtaigi plemići, tligofio se protiv Riftera i Kapiol i plemići. Hrvatski sabor, u kojem odlučivafic plernstvo i svećensLvo, oduzo Ititteru polpom i upravtt zemaijske štamparije. G. 1709. umre mu žena, a jedini sin mU je bio utnro prije.- Ojadjeu i ogorčen, potpomognut samo od rijetkili prijatelja, P. Ritter se it martu 1710. preseli u Beč, gdje je 20. januara. 1713. i piemiuuo u fiezdeset i prvoj godini. Dva stoljeća poslijo svoje snuvi, Ravao Ritter Vitezović je U VjckoslavTi Klaieti mišao svojega dostojnoga i potpunoga biografa. Sve fito se je dosad pisalo i iznosilo o RiUeru Vitezoviću bjehu sit'ni prinosi, kojt no davaliu jasnu i ejolovitu' slikii o tom nafiem Senjaninu, koji jo svojim spisima i niairodno patiiotskim mislima ulro put fra Andriji Kačiću, Adamu Balt. Krčoiiću, Ljudevitu Gaju i Anti i Stnrčeviću. Knjižcvni, historičarski i pplitički rad ovo četvorico Hrvala iz raznih epoha i raznih krajeva ima svoj izvor i putokaz u Rittcrovim spisima. Kao skoro ni jedari ođ nafiih starili pisaca, Pavao Ritter nijo klasični pisac umjelnifkih i frajnih djela, koja bi nađživjcla svoje vrijeme. Od mnogih inu' luvalskih i lalinskili spisa u gtikovima i prozi tcsko d'a i jedno zanima danafinju fiiroku javnost, koja ni ne sluti da živi duhom njegovih nekili misli. Nacijonaltio prosvjetiu dub, kojim su prožete Ritterove prigođnice, raspiavc, koledau i cposi, jest ono fito sačinjava njegovu znamcnitost i važnost u povijes.ti uašo iofi nrijek nesredjeno kulture. , , Klaićevo. je (ilustrpvanpj djelo grlo.

27. oktobra 1917. Narodna privreda. 0 povrtarstvu. * , \ , O izvodu’sjemetia u opšte. ' Povrćo naše rasplodjava(mo i luriuiož’avamo većinom sjemcnom, jcr je ono samo jcdnogodifinjeg i dvogodifinjeg vijeka, pa s toga poslije cvjetanja i sazrijevanja izumre. Medju nafiim povrćem' nalazi se samo vrlo neznatan broj, kojo se korjenom rasplodjavai i koje je dužeg vijeka. UzeVfii (laklo ono izumiranje poslije jednogodifinjeg ili dvogodišnjog vijeka u obzir, mi so moramo svojski zauze'i oko nabavljanja ili izvođjonja 'dobrog sjemena, jer valjanost izvjcsnog povrća zavisi u prvom redu od sjemcna. Sjeme treba da izvodimo samo od najlx)ljih vrsti, i lorio mora biti potpuno razvjjeoo, zrelo i imati savrfienu ldicavost, Ako dolično sjcine nema sva oVa navederia svojstva u potpunom smiski, onda rio će moći ni najiskusniji i najvjefiti'ji povrtar, na jrajboljoj zemlji, ništa lijepo ni dobro proizvesti. _ Izvod dobroga sjemena prvi je uslov za valjano povrtarstvo. No na žalost, ne izvodi svaki bafitovan sam svojom rukom potrebno nm sjenie, a jto s toga, što jo taj posao vrlo trudan i zahtjeva veliko pažnje. Većinom kupuju mauji bafitovani sjeme od dnigih baštovana, koji so ponajvifie zanimaju samo sa izvodom sjemena i otuda cipe koristi i dobiti. No imamo mi i takog povrća, ođ kog možemo bez muka izvođiti sjeme. Ko hoćo sjeme od svoga povrća sam da izvodi, mora se držati slijeđećili pravila: Za jzvod sjemena treba izabrati najizvrsnije komade pd izvjesnog povrća, to jest, ioiio, u kog su oni dijelovi najsavršeniji, koji čovjeku za jelo služe, ili u pravo reći, zbog kojih se gaji. Dotični clakle komad sa takvim svojslvima, freba što prije obilježiti, kako će se jofi za vrcmena moći od ostaloga povrća njegpvoga roda, bolje paziti i njegovati. Od jcdnogodifinjeg povrćd oslave so izabrani komadi odma na isto mjesto gdje su i rasli, đa u sjcmo poćera|ju, pa so onda u svoje vrijeme sjeme pokupi i ostavj. Sa dvogodišnjim povrćem Imamo već višo posla, jer izabrane komađe troba iz zcmlje izvadili i ostaviti na sigumo mjesto da prezimi. Neko može i u zemiji na lcji prczimiti, samo se mora djubretom ili slamom dobro pokriti, kao n. pr. mrkva, peršurj| i mnogo diugo korjenje. — Mjeseca marta ili aprila —■ to zavisl od vremena' —, usadc se „izVodnjaci" ua suve, sunčarie lejo u povrtnjaku, i to tako razdaleko jedan od drugoga, da se izvodnjaci dobro i potppno mogu' razvitf, Zcmlja u koju sc izvodnjaci usade, treba da je clobra i snažna, ali da nijo frifikim djubretom djubrena, jer bi omla nmogp bilo ogranaka i cvijoia slabe plodnosti, a malo dobrog sjemcna. Zdravo tvrđe i čvi'ste glavice kiipusa, freba ii nakrst nožem urezati, da slapka prije izbiti nrože. Visoko rasteće stapko treira uz tačke privezati, da il> vjetar ne slomije. U ostalom treba izvodnjake dobro gajiti i paziti, a pri sufinom vremenu zalijcvati. Svaki izvodnjak treba 'đobro' od pfica, ćuvati, naročilo ouaj, na kog ptice radijo sleeu. Preko dragOeijcnijili izvcilnjaka (n. pr, karfiola), razapnu Jjaštovnm' predjo. (Svršiče se.)

Ipomria, i priučna studija Ritierova vromena, koje je plivalo u pustoj latinfitini. Marnom Vjek. Kiaiću jo posve dobro nspjelo prikazati tijek Ritterova života i njegovo prosvjetno narodne težnjo u odnosu prema domoviui, llgarškoj i carskom dvorn. Kiaićevo je djeio dostojno akademsko publikacije, ali bolje je da akademija prepušta Matici Ifrvatskoj izdavanje ovakovili historijsko-knllurnih monografija, kojo su pristupačn;' i novisokoj inteligcnciji. A. W.

HALI P00L1STAR. Moderna proročanstva. Oniin mnogini pomoćnicima u ncvolji od kojih Francuska očckuje spasa, pridružili su se u posljcdnje vrijeme fetiška božanstva u koloniji Dahome, po svoj prilici Lz zahvaluosti, što jc njihova zemlja pala u francuskc rulve, p.i je njihovim sinovima donušteno da kao bojadisani Francnzi proliju svo]u krv r . Tako n. pr. je „obtalla", bog ,,dalckili prividjetnja“ svečano objavio, da je na horizontu vidio sliltit pobjedničke Francuskc. Zatim ,,Chan!do“, bog olnje, dao jc sveto ohećanje, da će francuskoj vojsci pozajmiti značajnu pomofčsvojili munja. Tck valjda nc treba naročito naglasiti, da su ove utješljive vijesti i obećanja dali svećenici, koji imaju račtina, da se Francuzima ulažu. Oui svršavaju isti posao, koji je okretni Calclias vršio u Offe*ubachovoj „Lijepoj Jeleni“ — a pomoću svog gromovničkog — bubnja. Ali današnji Francuzi «u tako djetinjski skromni, da su zadovoljni — Calchasom iz Dabome. Inačc se ne bi dailo razumjetl zašto pariskc novine douosc ovu .veseht novost sa dahomskog Olimpa.

1 Poslijednje brzojavne vijesti. Austrijski večernji izvještaj. Kb. Beč. 26. oktobra'. Javlja se iz stana ratne štampe: Uspjes) na jugo-zapadnom Irontu proširuju se dalje. Svakog sata rasta broj zarobtjenika 1 količina plijcna. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlln, 26. oktob’rri. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika Rifpprechta bavarskog: Duž cijelogđ flandri jskog frorita vladala je u toku jučerafinjeg dana i preko noći živa topnička borba. Naročito žestoka je bila paljba od houthoTstersko fiuine do Ilollebekea. Ondje jc ilosti’gla ujutro žestinu bubrijarske vatre. Djelimični napadi, fito ih prcko noći preduzeže Englezi i Francuzi s\nida su se skrlmli još ispred naših položaja. Prema dosadafinjim izvještajirna; došlo je po svanuću ria više mjesta froiifa do neprijateljskili n.apada. Front njemačkog prijesfolonasljednika: Poslijc žcstokc priprcino vatrom Francuzi krenuše u napad na sjeveralnv padinama C h e m 1 n d e s D a m e s a i ailletteskoj dolini. Njihov je napad naišao na predliodnice što smo iii u toku minule noći bili doveli na južnu ivicu d i n o n s k e šume, a koje sit poslijc kratke borbe povučene na sjevernu obalu kanaJa, š-to spaja Oise-u i A i s n e-u. Pri tome nijc nam pošlo za rukom, da potpuno sklonimo topničkl materijal, koji smo prije borbi posljed:ujih dana bili uzidali u metcima izrešctanoj dinonskoj šumi. Na ostalim mjestima toga odsjeka naše su čcte po uspješnom odbijanju neprijateljskog liaJeta ua osnovn prethodnog rasporeda povučenc iza kanala i istočno od C Ji av i g n y-a. Docnije jc protivnik u više nialia pokušavao da predjo preko doli’ne, kojom protiče kanal. Naša borbeuaj odjelenja svrula sn ga odbacila. Na istočnoj obali Maaso lirabri donj03aksonskl! bataljuni, a uz pripomoć sprava za fzbacivanje piamena zauzoše na jurifi fraricuske položaje u chanmeskoj fiumi, ri fiirini fronta od preko 1200 mctarav savladafio posvuda i \Tatiše se sa zarobljenicbna. Ni'koliko piotivnapada* fif> ib je povoo protivnik radi ponovnog zauzijuanja svojih mvova, krvavo su se skihali. Kod ostalih vojski pri oluji i I;ifii,koja je vladala, nije dofilo ni do kakib borbi i izviđjanja. Sa istočnog i maćeđonskoii! bojifela ne javlja sc ni za kakve važnijei dogadjaje. Talijansko bojište: Hkoriščiijući uspjeh našega proboja kod Tolmina i Flitscha naše dlvfzije prešle su ir svome nastupanju već preko Karfreita i Ronzigna. Cete sjevemoga kriia dnige talijanske vojske. u koiiko nijesu zarobljene, suzbijene su i odstupaju. U svome neodoijivom nadiranju njemački i austro-ugarski pukovi utrkujući se u naporima, prešli su mete, koje su im bile postavljene i odbacile su protivnika iz tvrdih prihvatnili vismskih poiožaja, koje ie on poknšavao da održi. Pod uašim pritiskont lalijani otpočeše, da napuštaju i vlso* ravan Banjšica— Sv. Križ. Na uiuogo se mjesfa već boruno na talijanskoiri zemljištu. Broj zarobljenika prešao ie 30.000 ijudi, od kojih 700 časnika, a pii« jen 300 topova, od kojiii su imiogi teškog kalibra. Veđro jesenje vrijeuie davalo ie maha borbenoj djelaiuostf. Prvi zapovjednik glavnog stana' pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Bcrlbi, 26. oklob’ra'. v DanaSnje b'orbe u Flandriji iazvilo sri' se do velike bitke. Slomili su se krvavo Jaki napadi Francriza l Erigleza od Bixschootu sve dO prago Roullers—Vpern. Na kanalu Oise ■—Aisnn slaba borbena ejelatnosf. ^ Na istoku nema riifita novog, Na talijanskom froiitu naprcduju brzo u borbi naši vojni zborovi. Svakog sata rastc broj zarobljenika J količina piijena. Groznica kod soiunske vojske. (Naročitl brzojav „Dcogradsldli Novina*') Žencva, 20. oklobrn. \ „JournaT' javlja, da su sanitamri priliko kod solunske vojske vrlo lofie. Prošlo zime morala je vojska dobiti znalna pojačanjn, zliog velikih gubilaka uslijed groznico. I dauas na 1000 vojnika dalazi 29 bolesnika. Kod solunsko vojske potrofieno jc u jednoj godini 38.000 kilograma kinina. | r

ZvanlCne o&Jave. OBJAVA. f Zbog ponovuog poskupljivanja iziade žigL i povišava so cijena ovih za potrofiače na 9 (devet.) holora po kuliji. Cijena za maloprodavcc utvrdjuje se’ prcma tomo sa 8.5 (osain i po) lielora, Ova povišena cijena slupa u Beogradu i u okrugu beogradskom odmali u život. Sv’aki maloprodavac ima oct dolič nog dana da islakno novu cijonu ua .yidnom mjestu u svojoj prođavnici. C. i k. oknižno! zapovjeđništvo gr.v da Beograđa. + , .