Beogradske novine
Izlazci dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.
Pojadlnl brojavi:
• toMrt
■ »mnh I t •. I to. I«U M cJJmt a*. • HmttktJ-ttnuiljl, Banl-Htret|t<lil I Dtleitcljl H tljul aC 10 ttltri knt ntf fUntlJt P* eljul otL , . .13 httort Oglitl po cijantka.
MJoaotno protplata:
0 tojpto I.« trtltrlmt tautJUnrta rt e. I P- Ma it MJu I tutin ttlta. . OT—, U BeogrMi ta tufntu ■ kt«i .... 0*80 U Hrrtttka J-SJuonlJI, Baitl-Hirumtoi I DKnnlJI B'OO Uoitillm brtJtrlRit Auttra-tBtrikiraontrtilja 3U lontnDitri........... 4-Su
Urtdnlttvo: BEOORAO, Vulra Karadžlča ul. braj 10. Talefm broj 8S. prlmanja pratplata TopliSln vemo braj 21. TalefoR broj 20. Prlmanja oglasa Knau Mlhajla uL broj 38. Talafon br. 240.
Br. 309.
BEOGRAD, subota 10. novembra 1917.
Godina III.
Rusija na raskršću NAJNOViJE VIJESTI IZ RUSIJE. — U CIJELOSTI JOŠ NEJASNA SITUACIJA. — LENJIN NA DJELU. VELIKA ŽUDNJA ZA MIROM. —RUSKE CETE SA ZAPADNOO BOJIŠTA POZVANE U DOMOVINU.
Offenziva protiv Italije SLOMLJEN TALIJANSKI OTPOR NA LIVENZI. — NEUMORNO NADIRANJE KA RIJECI PIAVE. — PRIPREMANJE TALIJANSKE JAVNOSTI NA PREDSTOJEĆE ODSTL'PANJE DO IZA ECAVE. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera.
Kb. Beč, 9. novembra. Taiijansko bojište: S 1 o m I j e lt j e t a 1 i j a n s k i o tp o r li a L i v e n z i. S a v e z n i c i s u n a c i j e 1 o m f r o n t u p r e š 1 i p r ek o r i j e k e i n a đ i r u k a z a p a tl u. I s t o s u t a k o n a š e t r u p e n ap r e d o v a 1 e u t i r o 1 s k i m p og r a n i č n i m p 1 a n i n a m a. Na i s t o k u i u A r b a n i j i nema ničeg novog. Načelnik glavnog stožera.
Austro-ugarski podnevni izvještaj. Kb. Beč, 9. novembra. 'Javlja so iz stana ratne štampe: B o r b e p o v o 1 j n o n a p r e d u j u. L i n i j a L i v e n z a v e ć s e n a c ij e 1 o m f r o n t u p r e š 1 a.
Njemaui izvještai s talijanskog bojišta. Kb. Berlin, 9. novembra. Prešli smo preko L i v e n z e. Krlia.iući otpor talijanskih zaštitnlca udružena vojska u ravnlci i planiitskim drmnovima u sred snažnih inećava i žesto.ke kiše. neuinorno nadiru ka rljecl Piave.'Prvi zapovjednik glavnog riana: pl. Ludendorff.
1
Ogromna borba !i Italiji odltičiće sudbimi Evrope. (NaroSitl brzojav „Beograđskih Novlna") Lugano, 9. novembra. ,,S c c o 1 o“ izjavljuje, da će predstojeća ogromna borba odlučiti buduću suđbinu Evrope. Naiveća bitka u istoriji sviieta. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Ziirich, 9. novembra. Talijanska štampa nagovjcšćuje. da prestoji najveća bitka u istoriji svijeta. Oeiieral Foch — savjetnik Cadorne. (NaroCiti brzojav „Beogradskib Novina“) Ženeva. 9. novembra. Francuski general Foch je naimenovan za prvog savjelnika C ad o r n e. Ocneral Duhesnes je zapovjcdnik francuskih pomoćnih četa. i gcneral Mangin zauzeće ugledau položaj ti Ualiji. Pitanje savezuičke pomoćl. Saglasnostsaveznika i o p e t j e u t v r đ j e n a n a —' k o n f e r c 'n c i j i. ICb. Bern, 9. noventbra. Konferentije Lloyda Gooi^ea, Pa inl e v a, F o c h a i francuskog jioslanika Barrera s jsdne strane, sa Orlandoiu, S o n nin o m, rninistrom vojaim A1 f i e-
rom i podšefom talijanskog glavnog slci* žera s drnge strane u Bepalln, ticalo 30, kako ,,Agence Stefani" javlja, prontčavanja mjera, koje se imajn preduz.etl s pogledoin na sadanji vojnički položaj. Brzi dolazak upravnika saveznih vlad« i njihovili najviših vojničkih zastupnikai daje po sehi, kako „Agence Stefani" istice, svečan dokaz o poipunoj sagla3no»U saveznika i njihnvog ornžnog Jnalstva« Dolazak pomoćnih četa. (NaroCiti brzojav „Beogradskih Novina") Ziiricli, 9. novembra. Tulijanski listovi javijaju, da je do' sad prispjelo 50.000 ljudi francusklh I engleskih pomoćnih četa u talijanskif ratnu zonu. Taj broj Četa je polovina od onog, koji se misli poslati^ Italiji u pomoć. Ove pomoćne čete stižu u zonu Brescia—Verona. D ovom prostoru izvodi gencral Foch sa svojlm podgenc-> ralimn grtipisanje pornoćnih četa. Utisak u Americi. (Naročiti brzoiav „Beogndsklh Novina") Erankfurt, 9. novembra. Iz Stockholma se javlja: Ptenu izvjestaju petrogradskog brzojavno? ureda, talijanska katastrofa je u Am^rici izazvala vanredan utjsak, New-yorški ,.E w e n i n g P o s t piset; Nemogiiće je oporeci ozbiljnost položaja ltalije. Nijemci su izvojevali jeđna od svojih najvećlh pobjeda i osvojllt «ti za pet dana oblast, za čiji je posjeđ Jtalija žrtvovala pola milijuna ljudi ! ra'.ovala dvije i po godine. Američke pomoćue čete u Italiji. (NaroCiti brzojnv ..Bc-ocradskih Novina") Rotterdam, 9. novembra. „Maasbod e“ saznaje od engleskih mornara koji su prispjeli u Rotterdam, da će u Italiju poslati i američkc čete. Krajem prošle nedjclje je prispielo u Englesku jcdno odjelenje američkih čta, koje če se, po kazivanfU momara. odmali prebaciti u Italiju. Mogućnost poviačen.ia iza Ečave. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novitia") Zfirich, 9. novembra. ,.N e u e Zu r i ch e r Na ciir icliten“ javlja: Jedan tičinski list pri« prenia čitaoce na to, da če se C a d o r« n a iz strategijskili razloga mora.t! povnći lza Ečave. To bi onda značilo povlačertje prema V e r o n i s napuštanjem Vicenz e i Padue. Engleski i francuski stožerni časnici u glavnom stanu Cadorne. (Naročiti brzojav „Beogradskdi Novlna ) Rotterdam, 9. novembra. ,,Dai 1 y Mail“ javlja iz Ritna: Kraljevitn dekretom se dozvoljava da četiri englesku i tri francuska siožerska časnik;i mogu sLupili u vojsku. Oni će se tipolrijcbiti u glavnom stanu Cadome.
U vrijeme, dok je pozornost cijeloga svijeta obračena velikim vojničkim operacijama u Italiji, izbili su u Rusiji dogadjajl, koje je medjutlm svako očeldvao i koji će bitl od vellke važnosti za sudbinu ove nckad moćnc carevine. Boljševiki, grupa maksimalistlčkfh socijalnili-demokrata srušila je provizornu vladu i poapsila većiiti dijelom sve ministre, Kerjenskij bježi, • a cijela se vlast nalazi u rukama onlh ijudi. koji hoće da riješe sudblnu svoje oradžbine bez utjecaja zapadnih vlasti. Sve je to već davno spremano. Uzroci ovih dogadjaja padaju još u vrijeme prvili dana ruske revolucije, koji su Rusiji donijeli sve samo ne žeijenu slobodu. Razdor, koji je kroz mjesece gušio Rusiju, svakim je danom tražio sve više svoje nasilno riješenje. .Več se nikako nijesu mogle izgladiti velike razmirice izmed.iu vlade i naroda. Jer I alco su so mijenjaie svakog đana i časa vlade, svi ovi ljudi stari 1 novi, svi su bili plaćenici Engleske. Svf sii bili kreature L!oyda Oeorgea J 'svl su duvali u isti rog, tražeći produženje rata, jer je to navodno tražio interes otadžbine. Oni su svi htjeli rat, jer je on njima, mračnim demagozitna, donosio lične koristi, pa su zbog toga upotriiebljavali sve i najljepše otadžbeničke fraze, samo da postignu ovaj sv'oj eilj. Oni su prevarili slobodu i kovali njoj ropske lance pomoću svojih iskrivljenih argumenata. A narod i \ r o.iska čekali su uzaiud s dana u dan svoj spas. On nije došao i svi uvldješe, da su prevareni, nepošteno prevareni. Udružiše se razne grupe pod imenoin boljševika, maksimalista, Lenjtm'sta, revolucijonarnih demokrata, čas po svojim vodjama, čas opet cbzirom na svoje specifično političke tendencije, pa prcduzeše borbu protiv zvaničnih vodja sa više temperamenta, a manje metodički. Njima se pridružio radnički i vojni savjet i svl su pošli zajedničkl iednom cilju: cla teško prokušanoj zeinlji osjeguraju čim skoriji mir. Mjesecima je Rusija koleliala izinedju oba stožera. Mjesecima je kolebala Rusija izmedju mira i rata, aJi uvijek pobijediše prijatelji zapadnih sila. Uredjen je privremeni parlamenat, a protivštine izbiše još jače, koje su zastupali s jedne strane Skobeljev kao zastupnik sovjeta, a s druge strane Tcreščenko, kao ministar spoljnjih poslova zvanične vlade. Prvl je tražio, da se na prestoječoj sporazutnno] •konferenciji u Parisu saveznicima jasno i otvoreno saopšte mirovni zahtjevi 'i težnje ruskoga naroda, dok je drugi nastojao, da i dalje održi na snazi staru taktiku vlade, kolebanja sad na jediiu sad na drugu stranu. Razmirlce ove pojačavale su se s dana u dan, pa su šta vlše đovele do ornžanih sukoba izmedju glavnog stožera i revolucijonih socijalnih-demokrata, a prva je njihova žrtva bio ministar \ r ojni Verhovskij, Položaj je postajao sve zaoŠtreniji. dok nije buknula bura, koja je oduvala provizornu vladu. Ne smije se iz ovih dogadjaja s f varati presmjele zaključke za buđućnost. Prema svim znacima gospodnri su situacije ti Rusiji đanas Ijudi, koji teže za skorim i trajnim mirorn. U njihovim rukama je sva moć I njihove jioštene želje čini se, đa su iskrene. Ali Još je budna Engleska. Uporni engleski imperijalizam, kojj nastoji sagraditi na ledjima svojih vazala svjetsku svoju moć, čini se, da još ne će napustiti svoju igru. A — Rusija gla'duje! Engleska izvan sumnje traži novojg kojeg Kerjenskog, koji će za nekolfko parčeta hljeba prodatl slobodu svoie otadžblne.
Dogadjaji prije državnog udara. (Naročttt brzojav „Bcogradsklh Novlna") Kfiln, 9. novembra. Ministarski savjet pod predsjednl?tvom, Kerjenskog se cijele noći savjetovao u zimnjoj palati. U prisustvu viših vojnih ličnostl je riješeno. da se pri prvlm znacima nasilja postupi svom strogošču, pa da se upotrljebi i oružje. (Naročlti brzojav „Beojrađsldh Novlna* 1 ) Kopenhagen, 9. novembra. Kerjenskij je naredio da se pojača straža u zimnjoj palati, Iz Oranienbauma došle su dvije podčasnlčke škoie, koje su se nastanile u zimnjoj pa> latL Dalje Je Kerjensklj dozvao pitom-
ce artiljerljske junkerske škole, koji s tojiovima vrše službu pred palatom. Vlada izjavljuje, da če se s pogleđom na položaj Petrograda prema frontu, svaki rad boljševikia smatrati Icao veleizdaja. Prva vijest o revolncljl ,,boljševika“ u Stockholmu. Kb. Stockholm, 9. novcinbra. Vijest, da je*buknula revolucija boljševika stigla je ovamo u 1 sat po ponoći. Listovi su upućeni samo na zvanične vijesti petrogradske telegrafskc agencije, koja se nalazi u rukamu boljševika. Danas prije podne nijesu prispjele nikakve vijesti iz Petrograda. Stockbolmski boljševiki predvldjali su državni udar. Kb. Stockliolm, 9. nove*<bra. Ovdašnji boljševik! nijesu iznena'djeni petrogradskim vijestiina, Oni su već prije nekoliko dana nagovještaval! dogadjaje, koji su sad uastupill. (ldje je Kerjenskij? — Ljeniu miiiistar predsjednik. Kb. Stockliolm, 9. novembra. O sudbini Kerjenskoga ne zna se ništa pouzdano. Značajno Je. da ,,U t r o R o s i j“ bilježi daas ovdje prispjeli glas, raširen u Kostromi, da se Kerjenskij nalazi u Petropavloskoj tvrdjavi, a L j e n j i n da je predsjednik niinistarstva, a TrockiJ vrhovni zapovjedmk. Proglas Jiongresa radničkili 1 vojničkih savjeta. Kb. Petrogra'd, 9. novembVa;. Kongres radničkih i voj'ničkih savjeta iz cijele R'usije upravio je proglas svinia rilskim strankama, sa pozivom, da Ustanove privremeno revolucj'oname- odbore, koji imaju da budu odgovorni za održanje revolucijonamog reda i sigurnosti na frontu. Zapovjednici se Jnoraju pokoravati naredbama odbora. VJadini komesan'će biti sldmili, a oni sa kongresa radničkih i vojnićkih savjeta puluju na front. Boljševikl će pobijediti u cijeloi Ruslji. (Naročiti brzojav „Beogradsldh Novtna'*) Rotterdam, 9. novembra,. Petrogradski dopisnik ? ,D a i 1 y News‘‘-a, koji se nedavno \Tatio iz Petrograda, drži icao moguće, da će revolucija boljševika pobijediti u cijeloj PiUsiji. Boljševiki za zasebau mir bez obzlra na sporazunine siic. Kb. Stockholm, 9. novembra. Ovdašnje vodje boljsevika računaju sa vjerovatnitn uspjehotn revolucije, i ako priznaju mogućnost stvaranja protrivrevolucijonarne vlade u Novo Ccrkasku sa nov&mom pomoći sporazuma i potpomaganjem kazaka, Tajnt itgovon su nestali iz ruskog minisfarstva spoljmž poslova. Ljenjinova prva mjera bila je zapljena, svih blagajna. On hoće da na cijonalizuje kapital. Boljševiki, bez obzirana s a vezni ke, hoće 'da sklapajuzaseban mir, ali su ipak protivni tome, da se Kuronija odsntpi Njemačkoj, obzirom na pravo samoOđre« djenja naroda. Riješenje poljskog problerna ima se ostaviti Poljacima. Velika žiidaja za mlrom. Kb. Stockholm, 9. novembra. S cbzlrom na prodstojeći grozan glad i apsolutno odricauje vlade da pristupi mirovnim pregovorima, zakijučiše boljševiki, da uzrnu državnu vlast u svoje ruke. Zudnja ruskog naroda za mirom tako Je velika, da su se boljševikima prlđružili čak i njlhovl inače protivnici, u nadi da će oni donij e t i m ! r. Zatvaranje Kerjenskovlh miuistara. Kb. Petrcgrad, 9. novembra. U sjednici glavnog kongresa radničkih i vojničkih savjeta izvjestio je jedan član revolucijonairnog odbora, da je Kerjeaiski 7. o. m. u Gacini, udaljenoj 35 vrsta od Petrograda, držao govor pred jednim odjeljenjem od 6000 ljudi, koji su s fronta poslatl u glavni graid. Poslije pregovora lzjavilo Je odJeljenje, da *a ovaj Ča» odustaj# od
marša za Petrograd. Predsjednik petrogradskog radničkog i vojničkog savjeta Trockl izjario je, da apšenje bivših ministara nije akt političke osvete. Svl socijailstički ministri i cljela vlada biće stavljeni pred sud zbog zavjcre Kornjilova. Revolucijonarni odbor je medjutim s obzironi na socijalističke stranke, kojima prlpadaju socijalistički ministri, narcdio za ove kučni zatvor. Kongres ladničkog i vojničkog savfeta iz cijeie Rusije. V e č s u p r e d u i e t e m j e r e z a obustavljanje p r o I i v a n j a k r v i. Kb. Petrograd, 9. novembra. U današnjem glavnom kongresu raaničkog i vojničkog savjeta cijele Rusije učestvovalo ije 560 izasianika. Privremeni predsjednik je predložiG, da se izabere jedan odbor. U njega je ušlo 14 maksimahsta, medju njima Ljenin Sinovijev i Trocki, i sedam revolucijonarnih socijalista. Kongres je zatim priiivatio ovaj dnevni red: 1. Organizacija sile. 2. Mir i rat. 3. Ustavotvorna skupština. — Posiije ovoga je izabrano izaslanstvo, koje će s druglm revolucijonarnim socijalističkim savezima stupiti « pregovore o mjerama za obustavljauje proiivanja lcrvi, k o j e J e v e ć o t p o č e I o. Odlek petrogradskili dogadjaja u unutrašnjosti. Kb. Stockliolm, 9. novembra. Odjek petrogradskih dogadjaja u unutrašnjosti zemlje još je nepoznat. Ipak je iozinka boljševika: „Odniah mir i razdioba zemlje“ — veoma popularna i privlačna. K ubrzanju potpunog raspada radničkog savjeta pridotiijeli su govori Miljukova, naroćito Terješčenka, Itojejsu boljševiki sniatrali odgovornimainza poraze u julu, a misao o miru sn-'oštro odbijali. Boljševiki drže, da je postupanje Terješčenkovo samo preziranje rađuičko-vojničkog savjeta, koga je u posljednje vrijeme viada potpuno igtiorisala, tako da je radničko-vojnički savjet izgubio i vlast i ugled, a pariska štampa je čak biia protivna tome, da Skobeijev prisustvuje komereneiji sporazuma. Zauzeće ziuinje palate i zgrade glavnog stožera. Kb. Petrograd, 9. uovembra. Poslije dužeg opsijedanja i pušča119 torbe kao 1 nekoliko topovskih metaka zauzeše čete revolucijonarnog odbora zimnju palatu. Izuzev Kerjenskog, bili su svi ministri na okupu. Na isti način zauzele su čete i zgradu glavnog stožera. Povlačenje rnskih četa sa zapadnog bojišta, (NaroCltt brzojav „Beogradstdh Novina") Bern, 9. novembra. ,,Bund“ javlja jz Petrograda: ,,N o v a j a Ž i z n j“ javlja, da je radnički i vojnrčki savjet riješio, da se svi ruski pukovl koji se nalaze u Francuskoj vrate nazad. Njemaćka štainpa o novoin ruskom prevratu. Kb. Berlin, 9. liovenibra. Povodom ruskog preokreta piše „Berliner Tagblatt", da je od neprocjenjivog značaja, ako je ruska državna vlast prešla u ruke boljševika. Ljenjlnova vlast znači diktaturn proletarijata. Ako Ljenjinovl pristaše ne bi mogle naćl put miru, onda bi se time pripremilo polje za pobjedu iprotiv-revoluicije. Svakojako bl viada boljševika cijelu važnost Rusije mctnula ua vagu za demokratski mir. „V o s s I s c h e Z e i t u n g“ piše: Pa makar koja od stranaka da na kraju borbe pobjedl, jedno je već sada sigurno: Takodjer I maksimalisti su u svoj prograin uzell opšti mlr, a ne zaseban. Da 1 oni žele mir bez aneksija, to su uvijek izjavljtvall. Odatle slljedl za nas, da mi nećemo promijeniti osnove politike, koju tjeramo prema Ruslji. ,,Lokalanzeiger“ takodjer naglašava, da sredlšnje vlasti nemaju povoda, đa drukčlje prate dogadjaje u negdašnjoj carevinl. nego hladnokrvnlm mirom.
Izvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 9, novembra. Zapaduo bojište: Front priJestolonasljednika R u pprechta bavarskog: U Elandriji je poslije podne u cblasti Y s e r a artiljerijska vatra kod Poelcapelle dostigla znatnu Žestinu. U artoiskom kraju vatra je na višc mjesta oživjela. Odbijeni su englcski izvidjački napadi od Achevi 11 e i sjevemo od Scarpe. Front njemačkog prijestolonasljednika: U S u n d g a u-u odbijenl su francuski jurišni odredl, koji krenuše u napad posllje žestoke paljbe. U vazdušnoj borbi 1 u našoj odbranbenoj vatri izgubio je protivnik trinaest letllica. Poručnik M fi 11 e r izvojevao Je svoju^32., poručnik pl. B fl 1 o w 25., poručnik B o e h m e svoju 22. i poručnik Bou« gartz svoju 21. vazdušnu pobjedu. Istočno bojlšte: Nije bilo zamašnije borbene djelatnosti. Maćedousko bojlšte: U zavljutku Crne Reke njemačKII bugarskl odredl izvukoše iz neprijateljskih rpvova nekollko zarobljenl-
ka i jednu mašinsku puškti. U Stuminoj dolini engleske čete nadriješe prema Kjupri i Proseniku. Snažnlm protivnapadom bugarskih četa vračeni su natrag. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.
Borbe na zapadu. Propalo eugleske nade. Kb. Rotterdam. 9. novembra. ,,M i n i n g J o u r n a 1“ od 20. oktobra piše: Posljednja engleska ofetiziva na Ypcrnu dovršena je usljed lošeg vremena. Sada izgleda tako. kao da i kratki cilj do Lille-a ne će blti postignut, i ako je početkom godlne blo sinatran kao minimalan. Ove rlječi naročito dobijaju značenja obziroin na rizjavu u „Manchester Quardian“-u 30< aprila 1917. o očekivanju koje se stav« ljalo u englesfku ofenzivu. Ovaj Hbe« rainl llst pisao je onda: Ako budemo napredovali sa borbom u taktičklm manevrlma, trebalo bi, da do jeseni znuzmemo Lille, prlmoraono neprijatelja da evakuiše Flandriju I da se prlbllžlmo našlm prvim položajima kod Monsa. Manje bl bilo razočaranje, vlše —. uzrok za oduševljenje,