Beogradske novine

Strana 2.

Subata

BEOORADSKE NOVINE

10. novembra 1917.

Broj 309.

Riješenje poijskog pitenja. Zvanlčna poljska vMest. (Naročitl brzojav „Beograđskib Novina") Beč, 9. noveinbra. Poljskom dopisnom uredu javlja se iz Varšave: Ovdašnje javno mnijenje prati groz ničavim inleresovanjem saopštenja o pregovorima, koja se u Berlinu vode izmedju zastnpnika obih središnih vlastr. Na osno\Ti pouzdanih vijeeti, koje bu stigle iz Berliua, u poljskim se kmgovima s velikim zadovo’jstvom utvrdjuje, da će se vjerovatno ostvariti glejdište austro-ugarsko, koje grof Czernin zastupa u riješenju poljskog pitanja. I ako još nijesu poznale državopravne pojedinosti ili bolje rečeno n jesu još riješenc, ipak se smatra kao pouzdano, da su pregovori u lom pitanju već idaleko napredovali i <L'i će berlinski pregovori na opšte zadovoljslvo biti okonfaai, i to u pravcu, koji će značiti ostvarenje tako zvanog austro poljskog programa. IHisak u austrijskom posianičkom dotnu. (Naroeiti brzojav „Bcogradskih Novina") Beč, 9. novembra. Berlinske vijesli o odlukama krunskog vijeća pod pređsjeđništvom cara .tVilhelma u stvari riješenja poljskog pitanja, izazvale su veliku pažnju u poslaeičkom donru. I’oljski poslanici iskazuju svoje'veiiko zadovoljstvo o lorne, što će se kraJjevina Poljska prisajedinjenjem Galic je spojiti personamom unijom sa AustroUgarskom. Takav obrt ne bi bio iznenadan, jer se ođ vremena carskOg svojeručnog pisma u decembru 1915. takvo liješenje očekivalo. Ako se ono đoista m tom smislu ostvari, onda bi ono bila pravilna osnova za trajne dobre odnose Szmedju Poljske i Austro-Ugarske. 0 pojedinostima se ne može dati za sad nikakva ocijena, jer su one još nepoznate. Aleđjutim se Poljaci nadaju, da će se i oblasti Litavske prisajediniti Poijskoj. Sa svim je protivno raspoloženje kod Ukrajinaca, koji su odlučno protivnici migli, da se ukrajinske oblasti Galicije prisajedine poljskoj kraljevini. Pojedini ’ukiajinski poslanici izjavljuju, da će ee svim srestvima, koja im stoje na raspoloženju, borili proiiv takvog stvaranja. Pooštreni podmornički rat. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Bcrlin, 9. novembra. ,Wolffov ured javlja: Na ratnom poprištu u Sjevernoiu moru opet su njemačke podmornice potopile 15.000 bruto registrovanili tona brod 4 ske zapremine. Medju uništenim bro'dovima bili su američki transportni parni brod ,,Achilles“, 6&78 t., jednai nepoznata parna oklopnica i francuski jedrenjak „Rose V.“. Opadanje plovidbe u vodama od zapadne obaie FrancHske 1 Engleske. Kb. Beriin, 9. novembra. \Voifiov ured javlja: Izvještaji dvije podmorriice, koje su se sad vratiie sa daleke uspješue plovidhe saglasno poivr'djuju, da sve više opada plovidbabrodova u vodama od zapadfie obale Engleske i Francuske. Jedna podmomica za vrijeme svoga bav• Ijenja u djelokrugu svojc djelatnosli, i to za nekoliko sedmica, nije irnala priiike đa ispali ni jedan metak na kakav parobrod, medjulirn je irnala priliko đa izme'dju ostalog uništi 11 jeđrenjaka, koji su 8vi natovareni plovili pierna nepr jateljPodlistak. Povijest gradjenja brodova. Sigurno će zanimati čitatelje, tko je, kada i gdje je prvi brod napravljen. Za staino sc ne može ustvrditi, kada je prvi brod napravljen, niti ko ga je prvi napravio, jer nemamo o tom nikakviii podataka, ali se može prema narodnom pričanju vjerovati, kako ja čovjek došao na tu misao, da napravi brod. Narod pripovijeda, đai je nekakav čovjek vidio, kako je vjeverica sjela na kladu, koja je plovila rijekoin. iTo mu se učmilo vrlo čudnovato, pa je pratio vjevericu, da, vidi šta će na koncu biti s njmn. Najposiije kjada prispjela je uz obalu, a vjeverica skoči na obalu i izgubi se. To je njega iznenadilo. Činilo mu se čuđnovato, da tako mala životinjica može imati toliko smjelosti, pa da plovi rijekom. Uudio se i tom, kako je mogla klada držati vjevericu, a da ne potone. Razmišljao je o tom, te najposlije, došao do zaključka. da bi i on mogao kao vjeverica voziti se i ploviti rijekom. On je izdubio ovakovu kladu. sjeo u nju i zbiija je plovio, a dai ne potone kao vjeverica. Vremenom su Ijudi svczali više takovih klada u jedno, pa je na takvom splavu više plovilo, a i više se je robe prevozilo. Takovlh splava vidjamo i danas kod nas, a f kod indijskih naroda, koji se skoro samo splavovtma služe. Napredniji narodi ne ostadoše prt •phivhna, već počeše graditi ponajprije male iajke, onda omanje ladjice, dok se tea toga ne porodtie f paro-

skoj obali. Medju ovima bile su dvijo francuske čelične barke, koje su biie natovarene sa po 3000 tona pšenice iz AuBtralije za Francusku. Dalje jedna f.anc-Uska žeijezna barka natovarena rurnoin iz Martiniqua za Bordeaux. Potop jen je i jodan američki brodić, lcoji je, kao i jedan uništeni engleski jedrenj ik, bio na tovaren uljem. Druga podmomica na svo me južnom pulu u pravcu engleskih i francuskih zapadnih prislaništa nj - zapazila ni jedan parobrod ni jedienjak, i ako je vrijeme biio vrlo lijepo i viđik dalek.

Grad i okolica. Onevni kalcndar. D a n a s jc subota 10. novcnrbra, po starom 28. oktobra. — Plmokatolici: Andrlja Avelin pr.; pravoslavni: Arsenije II., arhiep. irpski. Casnička i činovnička kasina otvorena jc do 12 sati u noćl. C. i k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 saU uvcčc. Slobodan pristup svakome vojniku. Bcogradski orfeum (u zimskom pozorišlu, prijc Boulevard): Počctak predstave kao obfčno u 8 - 30 sati uveče. Kinemalografi: Vojni Uino u Kralja Milana ulici 56 (Koloseum): U 6 sati uveče prcdstava za vojnike, a u 830 uvečc predstava za časnike. — C. i kr. gradjansk! kino na Terazijama broj 27 (Paris): U 6 sati uveče predstava za gradjanstvo. Noćna sl užb a u 1 j e kar n a m a : U sedmici od 4. do uključivo 10. novembra obavljaćc noćnu službu u Beogradu ove ljekarne: Kušaković, Knežev Spomenik 2; S e k u 11 ć, Takovska ulica 3, i P r o 11 č Kralja Miiana ul. br. 87. Rcd vožnje parobrodom iz Beograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prijc podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije pođnc. fz Zemuna za Beograd ; 6‘30, 7’30, 8'30, 9 30, 10-30 i 11-30 pr. podne; 1-30, 2-30, 3-30 4-30, 5-30, 6.30 i 7-30 posl. podne. — iz Žemtina u Pancsovu: u 6 sati ujulro i u 12 sati u podne— Iz Pancsovc u Zemun: U 8‘30 sati prije pođnc i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmcdju Zemuna i Pancsovc i obratno nc prist3je u Beogradu. — Brodarski saobraćaj S a b a c—S mcderevo. Polazak iz Beograda za Sabac: srijedom i sjbotom u 7-30 sati u jutro; iz Sapca za Beograd: četvrtkom i nedjcijom u 7 s. u jutro; iz Beograda za Smederevo: četvrtkom i nedjeljom u 3 sata posiije podne; iz Smedereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmedju Beograda i Budimpešte: Brod iz Beograda za Budimpeštu kreće svakoga dana u 5 sali izjutra; brod stiže u Budimpeštu drugoga dana u 5‘30 sata posllje podne. — Iz Budimpcšte za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prlje podne; uBeogradstižetajbrod drugoga dana u 7-20 sati poslije podne. Brodarski saobraćaj Izmedju Z e m u n a i S z e g e d a: Odlazak iz Zemima prema Titelu, Szegedu: U ponedjeljak i četvrlak u 12 sati u podne. Dolazak u Szeged; U utorak i petak u 1 sat posllje podne. Odlazak iz Szegeda prema Titelu i Zemunu: U srijeđu i nedjelju u 6 sati u jutro. Dolazak u Zemun: U srijćdu i nedjeiju u 6 40 sati uveče. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zemuna i Beograđa u Oršovu svakoga ponedjeljka, srijede i subote. Odlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oršovu u 3 sata i 10 minuta poslije podnc. Iz Oršove u Zemun i Beograd svake nedjelje, utorka i četvrtka, odlazak iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8 30 sati u veSer. Botanička bašta. Otvorena utorkom, čctvrtkom, nedjeljom i praznicima. Posjet bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko': od2—4 sata posiije podne. U bolnici „Brunn“: od 9'30—12 sati prije podne i od 1 — 4 sata posllje podne. — U e. 1 k. gradjanskoj bolnicl: u utorak, četvrtak i ncdjelju od 1—3 poslije podne. Vojno parno topl o kupa tilo uCarDušanovojulicI.— 1. Kupatiiou kadama: a) Za vojae osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od / sati prije podnedo 12'/ sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sall prlje podne do 5 sati posiije podne, a nedjeljom 1 praznicima od 9 sati prije podne do 12>/ s sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnike

U najstarijei doba, đok su potcebe bile skućene, nijesu ljudi došii na misao, da brod sagrade. Njihov cijeli promet širio se pomoću karavana. Narodi, koji u prvu eix>hu brodarstva spadaju, bili su Lndijsko-arapskog plemena. Oni su bili prvi, koji su od obale prevažali dobra čamcima i splavima. To je dakle bio prvi korak brodarenju. Aii malo po maio, od nezgrapnog, lakog čuna, sagracliše ladjice, tada ladje, a danas lmamo mode'rno uredjene brodove. Svakim danom koračaše sc naprijed i u brodarstvu, svakim danom dobivaše i brodovi savršeniji i savršenijl obii-k, tako da su se tim brodovima neki narodi oslobodili i nžT more. Narod oslobodjein na more, spojio je susjedc sa svojim obaiama, upoznao iii je sa svojom robom, te davao je istu za njihovu. Dakako, da se nije udaljlo od obala, one su bile kažiput brodarima. Izmeđju svih naroda staroga vijeka, bili su jedini Feničani, koji se pouzdaše u zvijezde. Oni oploviše cijelo Sredozemno more, prodjoše ispod Heraklovih stupova u Atlanski okean, dopriješe na sjever Evrope, a d'aipačc odiučiše otploviti u Afriku. Ne može čovjek, da se dosta načudi odvažnosti toga naroda, tim više, što njiliovo znanje u nautici manjkaše. Gradjenju brodova bijahu nevještl. Jedan korak napretku u gradjenju brodova, blo je otok Tarsos. Narodi otoka Tar sosa gradili su tzdubljene brodove sa palubom. Nu nijesu bill samo Feuičani i narodi otoka Tarsosa, koji su unaprijedjivali brodarstvo, nego i ostali narodi, koji življahu na obalama Sredozemnoga mora. Bilo Je dapače naroda, o kolhna ima-

i njlma ravnc člnovnlke otvorcno je ntorkom, »rijeđoni, petkom I subotom od 7 latl prije podne do 5 aaU poslije podne, a nedjeljom 1 praznldraa od 7 aati prije podne do 12'/ 2 saU u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kiipatilo ponedjcljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznlk) od 9 satl prije podne do 5 satl posftjc podne. — Časnicima i njlma ravnim člnovnidmn stoje na voiju da se siuže parnlm kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i četvrtkom). Biagajna se zatvara radnlm danima u 12'/„ sati, a ncdjcljom i praznicima u 12 satl u’podne. Rimokatolička služba Božija. U nedjelju 11. novernbra držaće ge: I. U Dvoru: U 8 sali u jutro bv. misa za vojuike i srpsko lirvatska i ri.e maeka propovijed. II. U župnoj crkvi: U 8 sali u jutro sv. misa. U 10 sati prije pcnlne njemačka piopovijerl i pjevana sv. misa. U 4 sata po podne večernjr. U poslene dane prva sv. misa počima u pol 7, a drugja u pol 8 u jutro. Istorijski kalendar. Na današnji dan 10. novembra 1483. godine rodjsn je u Eisiebenu u Thiirinškoj osnivac evajigeličke crkve dri Martin Luther. Svršivši univerzitet postao je sveštenik i počeo se svo intenzivnije bavili teologijom. PostaJnurt izvjesnijem ladanjim crkveuim prilikama za.lnrcao je 31. oktobra 1517. go'liae (onomad su proieslanti proslavih četiristogodišnjicu) na kapiju wiirttenberške dvorske crkve svoj poznati pismeni protest u 95 tačalca (teza). U prvi mah on n je ni mislio na neko odvajanje od kaloličke crkve, već je samo pređlagao neke refonne, aii vremenom otjKir od strane crkve protivu njegovog postupka tjerao ga je sve dalje, tako da je njegova nauka ubrzo đobila karakter nove vjere. Br-oj njegovili pristalica stalno je rastao. 1621. god. pozvat je Lutlier na carski sabor u Worms, da se pred saminr carem Karlom V. opravda. Luther je na saboru odlučno branio svoju nauku i završio svoj govor riječima: „Evo me pred vama, nerftogu drugojaoe, neka mi je Bog u pomoći, arnin !“ Poslije salKira sklonio ga je njegov zaštilnik, saksonski knez F r i e drich Mudri na zamak Warl.burg, djo je izradio svoj njemački prijevod sv. Pisma. Oženivši se bivšom kaludjericom Katharinom pl. Bora potpuno je prekinuo sa starom crkvorn. U vezi sa svojim učenjem napisao jc višc djela l mnogo prve»$tveno polemičkili napisa. Umro j© 154(1, godine. ■— 10. novembra 1759. godine, rodjen je u mjestancu Marbachu u Wurlt<?nberškoj pored Goethc-a najveći njemački pjesrrik sviju \Temena F r i e d r i c h S c h i 1ler. Bio je sin nekoga siromašnoga činovnika. Mladost je proveo na Karlo voj školi, akadenwji, koju je wiirttenberški vojvođa Karlo Evgenije hio otvorio radi spremanja svoga činovnišlva. Pošto je na toj akademiji pr\-o izučavao pravnički fakultet prešao je docnije na medicinski j vi .svršivši škoiu, dobio je za pukt>vskoga ljekara u nekom malom garnizonu. Kao takav predao je potajao gradskom požorištu u MannheimU svoju prvu dramu ,,D i e R' a u b e r“, (Razbojnići) koja je postigla sjajan us pjeh. Nemogavši više podnijeti prilike u državnoj službi, pobjćgao je 1782. godine iz WiirLtenberške, pa je vrijeme do 1783. godine proveo na imanju Bauerbachu blizu Meiningena. Docnije je postao dramaturg na Mannheimskom pozorištu, a 1785. godine živio je pod vrlo teškim materijalnira prilikama u Leipzigu i Drezđi, prijatelji ga ovdje spasoše od najgoro bijede. 1787. god. ode lu Weim ar, a 1789. godiue dobio je mjesto profesora istorije na 'univerzitetu u Jeni sa vrlo skromnom plalom. Posle-

mo vrlo neznatnih podalaka, koji str daieko prije imali svoje brođove, nego h Feničani i narodi otoka Tarsosa. A li narodi jesu Kinezi i Jairanci, Tako 5 sto Malajci plovili su od otoka do o'cka, te tako oploviše dobar dio južnog dijeia azijatskog otočja. Feničanski izdubljcni i ravni brodovi liadjoše odziva i u ostalili naroda. Izdubljeni brodovi, koji su blii sprijeda i otraga zaoštreni, dobili su po svojoj veličini imena.. U početku, bio je jedau red, tad’a dva, tri, četiri reda vcsala. Kartažaui i Riinljani ima11 su brodove sa pet pari vesala; Aleksaftder Veliki sa deset, a u vrijeme Ptolomensa Sotcra bili su brodovi sa 12 pari vesala. Najveći brodovi bijahu oko godine 200. pr. Is. u vrijcnte Ptolomeusa Philopatera. Oni bijaliu providjeni sa 40 pari vesala>. Ovi sc brodovi zadržaše najduže. čak do prošloga stoljeća. Koliko je manjkalo starome narodu u vještini. graidjetija brodova, tolrko su umjeJi iste ukrasiti. U povijesti brodograditeljstva spominje Hiero mletački dvadeset redni brod „Bucentaurus", kojega Rrasotom nijedan brod nijc do tog doba nadkrilio. Osobito trazvoj brodograditeljstva pokaza narod sjevernog dijela Evrope. Odvažni germanski prlmorci Frizi i Saksi uputili su se na more sa čamcima iz vrbovine. Kasnije dobišc ovi brodovi jedro j katarku, a još kasnije kormllo i sidro. Sa ovim izdubljenim brodovima, tako zvanim ,,Drakars“ postadoše Norinanl od devetog do dvanaestog stoljeća gospodari Sjevernog mora. Onl bljaliu strah i frepet ostaliJi naroda, koji su žlvjeil u sjevernom prtmorju. ,,Dra!kars“ blja-

peno se sprijateljio sa dmgim veiika nom u njemačkdj književnoati, Goetheom, koji je bio ministar velikog vojvode Karla Avgusta saksonsko-wajmarskoga. 1790. godine Sehiller se oženi »a Charlollora pl. Ijengefeldovom, 1799. godine prer-:eli se polpuno u Weimar. 1802. godine dobije plemstvo. Umro je 9. maja 1805. godine. Njegov književoički razvitak istoričari knjiže\Tiosti dijeie na Iri perioda: prvo, doba mladalačke bujnosti, u ovo doba od njegovih djela spadaju osim pomenutih „Razbojnika" još i drame ,,F i esco“ i „Kabaleund Liebe* (.,Ljubav i spietka."); drugo preležno naučno-estetski period; ovamo spadaju: drama ,,D o n C a r 1 o s“, ,,P j e s m a r adosti“, dalje njegova dva glavna istorijska djela „Islorija ho’.andskog os’oIjodjenja" i „Istorija tridesetogodišnjcg rat,a“, zatim još čitav niz kiitičkih i filozofskih djela; treći, klasički f>eriod njegovog razvitka obuhva a sva nj g .va remek-djela, čuvenu „Pjesmuo zvonu “, „Balade“, dramsku trilogiju ,,Wallenstein“, drarnc „Maria Stuart", „Djevicaorleanska“, ,Mesinska nevjesta", i njegovo [sjsljed ij i n-ajsavšenije djelo „W i Ihel m Te I Kao posmrče osta\ io je odlomke jedne no\ r e velike drame iz poljske islorije pod naslovom , Demetnos“ („Dimltrije“). ficliil lerove drame prcvede ro su na sve žive jezike- U svima većim njemačkim građovima podignuti su spomeuiei Schillern. Umrla. Ljubica Miroslava P e 1 n a r ž a, apotakara, u odsustvu oca i muža, javija srodnicima i prijateljima, da je njena dobra i draga majka Jelena dr. Jov. Pelnarža umrla u So1 u n u. Mitrovica na Kosovu, oktobra 1917. Obustavijena plovidba izmedju Budiinpešte i Zemuna. Poštansko-parobrodarski saobraćaj Budimpešta—Zentun—Budimpešta prestaje za ovu godinu posljednjom plovidbom 28. novembra iz Budimpešte, kao i posljednjom plovidbom iz Beograda u Budimpeštu 30. novembra. Kupovina krompira, pasuija i iuka. Opština grada Beograda izdaia je gradjanstvu liste za kupovinu krompira, pasu! ja i luk a za mjesec novembar. Na temelju oviir lista olpočele su prodavnice od juče 8. ov. mj. izdavati krompir svakome za 10 neđjelja, a p a s u 1 j za 5 neđjelja u naprijed. Prodaja 1 uka je i za ovaj mjesec slobodna i može ga uzeti u opštinskim prodavnicaina svako koliko lioće. Kuponi za luk imaju ostati na listi za kupovinu aeodsječeni, jer će se isti upotrijel>iti za izdavanje pekniezai suvih š 1 ji va. Kupone sa lista za kupovinu nc smije niko sam da siječe, već će to raditi prođavnice. Izgubljene liste ne će se zamijeujj vati s drugima; s toga se preporučuje gradjanst\-u, da liste za kupovinu dobro čuva. Reonskc prodavnice nisu dužne izdavati namimice na liste, keje po podjeli jie pripadaju njihovom reonu. Cijene gonijiin namimicama su ove: Kromjrij- kilogram 1.40 kruna; Pasulj Jrilogram 1.20 kruna; Crm luk kilogram 1.30 knma. . Gradjanstvo možo sa nabavkom ovlli namirnica odmab olpočeli.

hu razne veličine. Ustroj i oblik brodova sjeća nas na raznc bajoslovne moiske nernani. Kijun ladje, odtiosno predr.ji kraj, predočavao je sliku aždaje ili koje druge morske nemani. Osobito se u ono doba ističe „Olaf Trugrsanov Drakars", jedan od najvećih i najuKusiiijc sagradjenili brodova. Sličan „Olafovu I)rakar-u“ bio je ,,Sekars“, tako zvama ,,zmija“. Ovaj je bio kratak, ali širok i visok. sa jednom katarkom, a odlikovao se svojom brzinom. Prednji dio bijašc izradjen sa ratznim rukotvorinama i znakovima, po kojima se razlikovaše od ostalih brodova, a i po tim znakovima znalo se, kome narodu pripadaše. U dvanaestom stoljeću, osiin „Sekarsa 1 *. gradili su Normani ,,GaIceren“, ponajviše sa jednom katarkom i jadliim redont klupa, za veslače. U to doba_ grndjenc su takodjer ,,Galione“ krače od ostalih brodova. Naprotiv „Oalea Qrossa“ bila je šira i pupčastija od ostallh, i sa više klupa. za veslače. Savršenju gradjenja brodova doprinesoše dosta križarskc vojne, jer Je trebaIo veći broj brodova, a dakako jakth, ustrajnih i sigurnih brodova. Tom prllikom napravljeno je više ovedili l krasniii brođova. Takav bijaše n. pr. brod ..Santa Maria“, kojega je Ludwig Sveti u križarskim vojnama upotrijebio. Dužina toga broda bila je 180 stopa, a imao je dvije palube i dvije katarke, dvije kampagnje jednu preko druge dvije površine i galerlju četiri do pct stopa. U nju je moglo stati stodeset brodara, priprcmnih za ratovanje. U istom stoljeću gradili su Skaaidlnavci trokatarkc. Da je gratdienjem brodova trgovina 1 promet unapredjena, nema sumnje. Sveze su na sve

Vijesti iz unutrašnjosti. Otpušten iz službe. Dušan R a k i ć, opštinski pisar u R e b e 1 j u imao je lijep položaj 1 mogao je divno da živi, da je imao malo više pameti. U mjć'sto da se drži strogo svoje dužnosti i da se sa svijetom uljudno vlada, on je postao objestan i počeo je pojedine Jjude da zlostavlja. Kad je ovo sresko zapovjedništvo utvrdilo, ono ga je otpustilo iz službe i na njegovo mjesto postaviJo drugo lice. Kartaška posla. Još uvijek ima ijudi, koje ni sva zbilja sađašnjeg \remena nije u stanju da oparneti. Ili, zar nije za osudu, kad 8e još i dlanas nalaze seljaci, koji u mjesto da prionu za svoj posao, provode čitave dane i noći po mehanama uz piće i kartel Eto, tu skoro desio se u Guč i u kafani Savke P r o t i ć k e ovakav slučaj: Tamošnji stanovnici Ve’isav T ošić, NikoJa Ikodnović i Božidar No vaković iznajmili su u rečenoj kafani noću i zmedju 20. i 21. oktobra jodnn »olru, u kojoj su se karlaii na novac. Tom prilikom izgubi Velisav Tornić preko 200 lcruna, upravo sav novac, što ga jo pii sebi imao. Pa da bi isti povratio, on zaioži svoj kaput i svoje opanke Milošu Staniću za 40 kruna i prođuži igru. Na njegovu sreću stupi pred zoru u društvo Živan Baković iz istog rnjesta, koga dobro očerupa. Kad je Tomić na taj način povratio svoj izgubijeni novac, on ponudi SLaniću pozajodjmih 40 kru na na založeni kaput i opanke i zalraži povratak tih stvari. Ali Staniću, kao povjereniku kafanarkinorn ne bijaše dosta,što su rnu kartaši platili za iznajmljen n sobu 100 Jcruna, već je btio da se i sa založenim stvariraa koristi, tražeći od Tomića, da rnu ovaj rra jx>za;mljenilt 40 kru 11 a plati 10 krana interesa. Tomić se tome protivio, te tako rjč po riječ, pa so prepirka pretvori u tuču. Pridošli dnevni gosti jeđva su ih razvadili, ali su ipak rastelalili ovaj slučaj, te je on dospio i do znanja vJasti, koja je krivce pozvala, na odgovor zbog zabranj nog bančenja i kockanja. Kriiumćarena vuna. Dimitrije i Dobrosav A r s o v i ć iz Kušića kotaia ivanjičkog i Sveiisav Kovinaiz Guče uhvaćeni su 18. pr. mj. u krijumčarenju vune. Vuna im je oduzeta, a oni su predati vlasti, koja će ih kazniti zlx>g krijumčarenja zabrarijene rol>e. Ubijeu drumski razbojnik. Javljaju iz Cačka: 9. oktobra o. g. ubila je žandartnerijska patrola nepozna tog razbojnika u šumi izmeđju opština Bratličko i Kosoničke, pošto se prije toga opirao. Nos'io je srpsku vojuičku miiformu, i imao je uza se manlicherovu pušku i 143 palrone. Ubijeno dijete. Iz Jošaničke Banje pišu nam: SeJjanka Stanojka Joković iz Prilroja uapšena je i predata čaćanskom okružnom sudu zbog ubistva djeteta. Nesreća pri radu. Milija Orestijević i z Kosov i c e okruga čačanskog, radio je oko spravljanja pekmeza; pa, kako je stajao na Jdizavoj stolici i iz velika kace dohvatao vrelu čorbu od šljiva J ovu dodavao svome drugu da je na rešetu cijedi, on okliznc nogama i padne u kacu s vrelom čorbom, iz koje stt ga jedva živa izvukli. Ali je pri tom pretrpio tako jake opekotine, da če teškđ ostati u životu. Nesrećnik je odmali prenet u sresku bolnicu u Ivanjici. strane spojene. Narodi su uvidili, da se pomoćii brodova trgovhia može usavršiti. Tako su svi narodi, koji žive okolo morskih obala, radili, da brodarenje usavrše. Medjit pomorchna odlikovali su se Normaui, a što ovi nijesu izvcli, to su Skandinavci i Irci. Ovi narodi doprijcšc čak u Ameriku. Malo promislimo sa kakovhn neprilikama bijahu njihova preduzeća skopćana. Oblaci sc navukli i zastrli nebeske kažipute. Mornar nijc znao opredijeliii stranu svijeta, te je brod prepustio na milost i neinilost mora. Nužno je bilo dakle neko sredstvo, koje bi bilo kao kažiput brodarima. I zbilja u XI. stoIjeću Flavio Gioja izumio je kompas. pomoču kojega mogaše brodari ploviti i na olvorencm moru. Po izumiču kompasa bilo je vrlo nmogo preustrojeno u brodarstvu i tim jc bila nautika unaprijedjcna. Malo je bilo narodai, koji je živio oko morskijeli obaia, a da nije nešlo doprinijeo nantičkoj znanosti. Tako se isticaše Mlečani, Oejiovežani, Talijani, Aratpi, Portugizi, Spanjolci, Francuzi, Engiczi, Nizozeiuci i Nijemci. U XIV., XV. i XVI. stolječu najglavniju uiogu imale su ,,Gareque” brodovi sa dvije, kasnije sa tri*i četiri katarke. Ovi-brođovi imali su u XVI. stoljeću tri, a kasnije sedam paluba. one su nosile do 1400 tona tereta. U isto dolia bile su ,.Oaleasse“, brodovi sa vesiima od 32 klupe. Od ovih brodova znamenit je „Bucentaurus”. Brodovi ,,Caravelle“ bili su manje važui S početka bijahu barke, a kasnije Caravelle postadoše brodovi sa četiri katarke i jednom palubom. Caravedle „Santa Maria“, ,,La Pinta", i .T-* Nina“ ostaviše nelzbrisivo hne u po-