Beogradske novine

Iziazet

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslijo podnoj

MjosoBna pretplata: 0 B«ofrtM I ■ knltttan t»<|Mi H U HrvatakoI-Sjavooljl, Bnet-HarMRvW I Daimacljl .•••••. . . . U oiUUfB krajerlnia Hutr^uganki aoioAji

Sai

Ofllasl po oljenlkn.

UradnlKva: BEOGRAD, Vuki Karadžlći ul. bro] 10. Telefoa broj 83. Upran I prlmanje pretplite Topllćln venai broj 21. Talefia broj 28. Prlmanje oglaaa Kneza Mlhajla aL brej 38. Telafoi br. 248.

Br. 313.

BEOORAD, srijeda 14. novembra 1917.

Godina III.

Talijanski utvrdjeni pojas kod Primolana probijen. — Zauzeće pancerskih utvrdjenja Leone i Cima di Laon. — Bugarski kralj u Udinama.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 13. novembra. Talijansko boflšte: U oblasti ,,S e d a iu o p š 11 n a" osvoienisu dal]n]i neprilateiiski položaii. Istočno od Grigna uzele su austr o-u g a i • ske čete JurJšem pancersko utvrdjenje Leone na Cima dl Campo; u isto vrijeme palo je u naše ruke razoreno pancersko utvrdienje Cima di Lan. Padom ovih dviju utvrdjenja p r o b Ijena je najjaća talijanska odbranbena linija. Zauzeli smo L a m o n i F o nza so. Čete maršala baruna C o n r a d a zarobile su u posijednjlm dauima preko 2500 talijanskih vojnika. U dolinl Cordevole odsječen le jedan talijanskl puk i prlsl* I j e n n a p r e d a J u, Zarobljeno je j edau pukovnik, 4 stožerna č a s n i k a i 4000 v o j n i k a. Na donjoj P1 a v I na injestima traje živahnije borbena djeiatnost. Istočno bojlšte: Kod Gorodischtschi-a nlje se ništa dogodilo Izuzev Jedno preduzeće napadnlh četa. Maćedonsko bojlšte; . . . * Nepromijenjeno. Načeinik glavuog stožeffl.

Prfsiljavanje šladju. Pravilo, da „cilj osvještava sre'dstvo", koje Je pogrješno pripisivano Isusovcima, u stvari se od vajkad/a odlično da primijenitl na englesku politiku. kao da je baš I skovano radi njetiog obilježavanja. Englezi na ime nikada i ni u najmanje nijesu imall ni najmanjih obzira pri izboru sredst^va, kadgod je valjalo zadovoljltl njihovu težnju za vlašću, njihovu žudnju za osvajanjetn i otmicom; na protiv, ni>e bjjo toga sredstva, za koje bl smatrali, da je odveć loše, ako je samo bilo zgodno radl postizavanja željenog cilja. Tako su ovi politički Inkvlzltori često zavitljali bičem gladl, koji j« pucao po ledjima podjarmljenih naroda, koje je valjalo ukrotlti. Pri toms je propalo mnogo milijuna Iraca i Indijaca, a iste je sreće bila burska nejač, koja je poumirala po južno-afričkim koncentracijonim logorhna, a na posljetku je u toku ovoga rata. zalivaljujući engleskom sistemu „liječenja gladju“ natjerana Grčka, da se pridruži sporazumu. Sada izgleda, da je došao red na Rusiju, kako bi se ospjetili 'očajnički pokušaji, šo ih ova čini, da se otme kobnom zagrljaju engleskog zmijskoga cara. Rusija je ove godine iinala lošu 2etvu, koja se ima pripisati dijelom nepovoljnom vremenu, đijelom oskudici ii radnoj suazl na selu i zlo] voljl seIjaka, koji se nijesu dall sklonitl. da boIje obdjelavaju u toku rata sve gore 1

Podlistak. Mllo Mistra: Bellum gero... (V r oJuJem). I. Izraedju grada je i sela kuća osamljenica sjela. Bjegunica je, — ne znaš, đa 11 se odbiia od grada ill od sela. Nekako je baš na razinedju. Nekoć se prikonila selu. Seljak ju je i gradio. i'ada ju vezaše sa selom niz trošnili prokapljivih potleušica, koje kroz godine i godine pomalo nestajahu. Tada još snivaše maleni gradić, daleko od nje. Sad se probudio, a selo je usnulo. Grad ee jrrikučio k ovoj kućici. Građ 'živl, a selo se gtibi, gine I vene. Stara je to kuća. Od drva Je sablta i spletena, llov’ačom je nablta, slatnom pokrita. Pocrnjela Je već žuta slama od mnogoga ditna, oglodanl su pleteri ilovače. Uzdigla se na ilovastorn tlu, na lakoj nekoj uzvlsinh Kao da je izrasla iz te llovačec Kađ vlaga izjeda zeinlju, kliže se noga, koja se diže, da đohvati prag neprlstupno kuće. U naglom zavijutku obuhvatio je kuću oširokl potok, gorski potok. Tzvire tamo, gdje se modrfi plavetno gore oštrih crta režućl neoosklon. Mora da mu je člsta 1 bistra voda, mora da brzo I šumi, da po ujemu hrle I srljaju pastrve a plahe srne umaču drhtave nozdrve svoje, tamo u začetku njegovu, tamo, gdje ga jtladi

gore obradjivano zemljište, nego li što je to bilo potrebno za njihove vlastite potrebe. Uz to su još nastale teiškoće u prenosnim sredstvima, tako dia dosad nije bilo moguće, da se životne namirnice, koje stoje na raspoloženju, razdijele tako, da bi se oskuđjevajuće stanovništvo makar koliko toliko moglo ravnomjerno snabdjevati. Naročito u Petrogradu i Moskvi siromašniji slojevi stanovništva već tt veliko gladuju, tako da stt vlastl već morale pribjeći strogoj mjeri, da ttdalje iz prijestolnice svo siromašno stanovništvo, koje nije svojitn poslom vezano za grad, pa svojim prisustvom samo povećava oskudicu. No nevolja je postajala sve veća i veča, tako da je najzad Rusija, po svojoj prirodi prvenstveno zernljoradnička država, koja je u mirno doba iz svojih neizmjernih žitnloa izvozila goleme količine hrane u inostranstvo, pa je tome izvozu imala da zahvall najveći dio svojih državnlh prihoda, danas primtdjena da i sama uvozt žlvotne namirnice iz inostranstva, čime je naravno morala zapastl u još dublju finansijsku zavisnost prema sporazumu, a naročito prema EngleskoJ. All Britanci nebi bili Britancl, kada nebi iskoristiii tu okolnost. da iz nje skuju nove ,,lisice“ radi čvršćeg prlvezivanja buntovnoga saveznika. Stoga ih oni sada pritežu; tako su Englezi za sada dali obustaviti uvoz harenga preko Svedske u Rusiju, a priprijetili su, da će ovo prekidanje uvoza po potrebi proširitl i na druge namlrnice. Tlme oni žele natjeratl Ruse, đa se dalje krvave za engleske interese. Moćnl flnansijeri u londonskom ,,Clty"-u preko svoga Lloyd Georgeovog ministarstva prosto dovikuju Ruslma; ,,To vam je sada, ill će te ginutl za nas, 111 će te gladovati!" Betz sunmje je uspještta revolucija „boljševika" dala povoda engiesklm vlasnicitna, da 1 pretna Rusitna probaju sreću sa odličnim sredstvom „11ječenja gladju", što su ga — srećom bez uspjeha — htjell primijenlti i prema središnjim vlastlma. Sada do duše tvrde, da Je Kerjenskij, kojl Je pođ silom okolnosti skloplo savez sa Kornjilovotrt 1 Kaledjinotn, pobijedio Lenjittove ljude I pobjedonosno ušao u Petrograd, u kojetrt bl slučaju opet blo na vlastl Engleskoj slijepo odani diktator. No prošlost Ttas učl drukče; vidimo da su Grci Još Jednako izloženi biču gladi, a da se njlhova vojska već odavno bori u sporazumnim redovima. Tako će isto i Rttsl morati 1 đalje da gladuju, dokle god u sporazumnoin taboru ne bude došlo do odlučnog oslobodjavajućeg djela, kada ostale sporazumne države budu uvidjele suštinu svoga robovanja Engleskoj, na koje se daju i sada primijeniti riječi, što Ih ja jedan njemački romansijer, još prije pola vijeka upotrijebio: ,,Ta šta je drugo ta Engleska pomoć u novcu nego 11

jedva prodirna sjena stoljetnih bukava. Ali ovdje, kraj kuće, zamućen je; vazda mu je žuta i zablaćena voda, vazda šuti nečujno se vukući kroz žllava zemljišta i ilovačom prekrlte oranice. I kad provall oluja s onlh prljetećih bregova za sparnih l vrućih' dana za žgare I omare Ijetne, za turobitilt jesenskih kiša ili bujnih proljetnlh voda, kad nabuja — vazda ovuda šuti. A nije on čuvaran ni pažljiv prema ovoj kući. Slaba je ona. Udari 11 sjevernjak s onih gora, đuhne li južnjak s onih valićima namreškanih ravnica, zaškripe balvani, zatresu se trošna vrata, zazveče klimavi prozori. a uglovi kao da se izboćuju i isprsuju da uzdrže razornu snagu razbiješnjene prirođe. Dugotrajna jesenska kiša, oplakujući kroz dan 1 kroz noć slamnatl krov često nadje put kroz gnjilu slamu do sitne izbe. Kad žuti potok nabuja i kad se prelije preko obala svojih, provaljuje do kuće I navaljuje na izglodani prag. Podalje od kuće, a uporedo sa žutim potokom tek r>ovrh njega teče cesta. Ubijena čvrsta bezbrižna cesta diše sivožutom prašinom za suše. a zalije se žućkastim blatom, kad Je razmoči snijeg ili kiša. Malen promet Sto ga ona daje; tek dalekl putnik putuje njome, a seljačke taljlge kadikađ HJeno zacvile na njoj. Prepuštena vI5e sama sebi oteta je zadugo već ljttdskoj brizl I radu. A istom kad se gustf ! vlsoki snijeg naslaže na nju, pa >e

krvavi najam, kojim Engleska kupuje propast država, koje zapadaju u engleske mreže. E’’gleskoj bi bilo po volji, kada bl st cijela Evropa pretvorjla u pustinju, kada bi samo na ta] način postaia pijaaa, na kojoj bi upropašćeni narodi fcill prinudjenl, da radl zadovoljavanja svojih uajnužnUlh potreba po skupe aovce kitpuju najlošiju englesku robu“.

Gradjanski rat u Rusiji. ^ Bitka kod Petrograda. Kb. Stockholm, 13. novettibra. Vijestl o bitci kod Petrograda potiču Iz engleskog poslanstva u Stockholrnu. Govorl se, da su uapšeni minlstrl opet oslobodjeni. List Maksima Gorkog kao da jo počeo da se odstranjuje od boljševika. Prlkaz o navodnoj Ketjenskovoj pobjedi. Kb. Beč., 13. novemb’ra* Javlja se lz staua ratne štampe: Prerna svim dosadanjim vijestima bilo bl svakako prerano, Kcrjonskovu pobjedu nad čelama sovjela smatrati kao avršcnu stvar. Naproliv izgleda, kao da Je uspjeh, poslije krv r avih borbi kod Petrograda, na strani boijševika. U pokliČu Trockija vojsci govori se o sjajnom udaru, kojt je u noći 12. novembra izvršen u bhzini prijestonice protiv Kerjenskog. Ta noć pripada istoriji. Još borba i đaJjo bijesni, joS postoje preprijeke, ali je stv r ar đostojna žrtvd. Na niskorn frontu sve većeg maba uzimaju simpatije prema sovjetu. KerJenskJJ — pobjediiac. Kb. Stockholm, 13. novembra. Prottosi se gias, da je ovdašnje poslailstvo dobilo Iz Petrograda brzojav, da se izmeđjB: četa i holjševlka izvojevala krvava.bitka u blizini prijestonlce, a Keirjćnskij da je pobjedilac. 200.000 Kerjenskovih vojnlka. Kb. Amsterdam, 13. noveinbra. Po jednoj vijestl ,,C e n t r a 1 N e \v s“-a iz Londona, raspolaže Kerjenskij vojskom od 200.000 ljiidl, lcojl su mu bezuslovrto odanl. Oovori se, da je po ulioatna u glavttom gradu prava bitka u toku. Iskljitćen Kerjenskov povratak na vladu. Kb. Stockholm, 13. novembra. Od petka u noć ne stižu rtikakve zvanične vijesti iz Petrograda. Prlvatne vijesti tvrde, da Lenjin ne može da sastavi vladu. Izmedju „boljševika“ nastao je rascjep. MarKov se odvojio od Lenjlna. Burcov je uapšen i nalazi se u petropavlovskoj tvrdjavi. Povratalc Kerjenskog na vlađu smatra se, da je isključen.

vjetrom gonjeni zapusi pokriju, istom je tada pusta, Tad je u skladu s kućoni, koja se, odasvud okružena snlJegom, gubi bez llnija svoga krova. Zitnska tišlna I pustoš spaja tt jedno zatnrll potok, nestalu cestu I zasutu kuču, tek Iavež izgladnjelih pasa, što se za ciče i Ijute studeni zimskih noći gone oko kuće, otimaju kući tišinu. Daleko od te kuće jurl željeznička pruga, koja naglo zakreće i mijenja svoj vitki smjer. Mlade joj šume kriju tragove; mjestitnice tek kroz guštik za tavnih noćl prođre i bljesne blljedo-žutim ill zaplamti crvenlm svljetlom voza; — za tavnili noćl, lcad tmasti oblacl krlju nebo, mjesec i zvljezde. U tamno-žutoj kućici ima Jedna Izba sa dva sltna prozorčića. Kroz jedan proviruje sunce u izbu kad lshodl, a kroz drttgl se oprašta s njom kad zapada. Posljednji plameno-krvavi trag sijeva s okna l lomi se na žutoj kao upaljenoj vodl vatrom polivenoga jfbtoka. I tako sunce nikada ne ostavlja tu kuću, vazda Je obasjava putilm svojim tracima. Vazda se ona kupa u tom sjaju sunčanom, pa za podneva vrućih Ijetnlh dana kao da Izgara u sunčanoj žezl, Ljeto je. Tvrda 1 suha žega pofurfla je 1 ono malo povrća, što Je poraslo u malom vrtiću. I suncokretk Što okružiše kuću, a posadlla ih nepoznata ruka, pognuše svoje pune cvjetove. Većina ih, a napose onl bujno razvitl l visokl, okrenuše svoja 'žuta llca pre-

Prekinuta veza sa Petrogradom. Kb. Stockholm, 13. novembra. Buchanan se pojavio u smolnanskom Institutu da traži obavještenja. Veza izmedju Petrograda i glavnog stana je prekinuta. Ulaz Korojilova u Petrograd. Kb. Stoclcholm, 13. novembra. Cuje se, da je englesko poslanstvo dobilo izvještaj o uiasku Kornjilova u Petrograd. Borba Iztnedju boljševlka i Kerjenskoga. Prva vijest o Kerjenskovoj p o b j e d i. Kb. Stockholm, 13. itovembra. Brzojavna agencija javlja sa autoritativne strane pobjedu Kerjenskovih četa nakon krvavilt bojeva u Petrogradtt. Sporaztim ne želi nlkakove veze sa viadom boljševika. Kb. Stockholni, 13. novembra. Jedan helslngforškl list javlja: U četvrtak su svi poslanici sporazumnih slla u Petrogradu ođržali konferenciju, koja je trajala više sati i čiji se zaključci drže u tajnosti. Pogovara se, da se je konferencija složila o eventualno ozbiijnim mjerama sporazunmih sila. Skttp je zaključio, da ne održava nikakvu vezu s vladom boljševika. Kongres sovjeta za tromjesečno primirje. (NaroCItl brzoiav ..Beogradskih Noviua") Petrograd, 13. novembra. Kongres sovjeta cijele Rusije priuiio je ptijedlog, da se zaključi pravičan mir l>ez aneksijla i ošteta rafcnili, iako isto i prijedlog, da se što ^rije zaključi troinjesečno primirje radi vodjtfnja pregovora o niira. Držanje vojske i flote. (Naročitl brzojav ..Beogradsklh Novlna“) Berlin, 13. novembrtf. Sa švajcarske granice se javlja: Preihtf izvještaju „Morning PosP'-a, n.Ova ruska vojska na sjevernoin front.u, kojoj je zapovjeđnik general čoremisov, pokorila se novom nokretu. O držanju ostalih dijelova vojske nema još pouzđanih vijesti, ali izgleda da je van sumnje, da će i ostali frontovi priznafi vladu petrogradskog sovjela. Verhovskij ministar vojni. (Naročttt brzojav „Beogradskih NovIna“) Stockholm, 13. novembrtf. Bivši ministar vojni Verhovskij, kog je Kerjenskij pred sami prevrat prognao bio u jedan manastir, doveden je prekjuče u Petrograd, gdje su ga novi vlaanici u Iriumm dočekali. On je već primio Upravu ministarstva vojuog. Izgleda da nije isključeno, da će mu se povjeriti i vojnička dik'tatura. Juče ’je trebao otići u Lugu, gclje su novi vlasnici

ma kući, a dva tri stoje nepomično; kao da se ukipiše te ih nikakav uzbibaj vazdttha ne tniče. Varka tišine ljetne. II. U kući živi, još živi neka starica s unučicom, koja je tek počela živjeti. Stanovao je ovdje L sin njezin. Sad ga nema. Rat ga je poveo sa sobom u materi nepoznati svijet, u njojzl nepoznato uništavanje. I odjcdared je nestao. Ni traga ni glasa o njem — već davno. — Nestao je i nitko ne zna, što se s njim zbllo. I nitko se ne brine za nj, ne mari, da ga nadje i vrati ovoj kućl. Unučica —- trinaest joj je godina — hrani i poslttžuje svoju baku. Starica ne treba mnogo. Sudblna joj je sklona. Jer hrane ima malo u lcućl. Nije bllo sina, da obradi vrt. nema njegovlh žilavih I neutrudivih ruku, da zasluže novaca. Sitne i slabašne rućlce, što se ncvoljko objesiše na slabunjavo, oskudno hranjeno tijelo unučlce, obradiše tek malenl dio vrta. Marne su te ruke radlllce, neumorne te noge hodilice, bistro i neutrudivo oko djevojčlce, a srce zlatno I čisto. Starlca je oslabila. Ne vldl pravo, ne čuje dobro; Ispijene Joj ruke dršću. Cudo, da joj noge još ponajviše imaju životne snage. Malorjeka Je l pamćenje Ju često ostavlja. All unućlca je shvaća. Ona razumlje I mgčku lžtgSnu kretnju i laki pomicaj lsušenlh usana 1 zamućeni pogled vodenastih očiju, 1 to iice tvrdo nepomično; na-

piikupili mnogobmjne čcte, da bi sprije« čili put Kerjenskom, koji je sa sara<4 sedam bataijuna pošao protiv Petmgrada, lsključen engleski uticaj. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novina“) Kopenhagen, 13..novembra. Od dana kad su ,,boljševikl“ uzell u svoje ruke petrogradski brzojavnf ttred, engleski činovnicl ne kontroiišu više ruske izvještaje za inostranstvo, Englezi su uklonjeni Iz svih ustanova, u kpjima su oni za vrlieme ICerjenskog vršili nadzor. Engleskotn poslaniku Buchananu Lenjin je saopštio, da mu u vlastitom interesu savjetuje, da se u buduće n« miješa u unutariije političke prilfke Ru* sije. Fraiicuski poslanik se sprenta za odlazak. (Naročitl brzojav „Beograđskih Novina") Zeneva, 13. novembra. Francuski poslanik u Petrogradu R o u 1 e n s potpuno je spreman, đa napustt Ruslju. Izjalovile su se nade pariskih listova, da će se tnoskovskl garnizon krenuti protiv Petrograda, Držanje Kazaka je sumnjivo. Engieska protiv Rusije. Ivb. Stockholm, 18. novembra, „Stockholm Tlndningen" im«i od svog naročitog dopisnika u Haparaadi ovu vijest: Euglezi, koji žive u FinskoJ tvrde jx)uzdano, tla će Engleska uzelf u Rustji u svoje ruke najvišu vlast, ako bi se uova vladavina izmetla u anats hiju. Opozlvanje rusklh četa iz Francuske ! sa solunskog fronta. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Kopenhagen, 13. novembra, Kongres radničklh I vojnlčkih so« vjeta cijele Rusije uputio je Poincarću i Lloj-du Georgeu brzojave, kojim im ih pozlvaju, da ruske čettf, koje s« nalaze u Francuskoj i na solunskom frontu, izvjeste o unutarnjem politlčkotn prevratu u Rusiji 1 da th, čim to okoluostl dozvmle, vrate nazad d otađžbinu. Dalje su u brzojavu umoljene Francuska i Engleska, da opozovu svoje časnike, koji se u Rttsijl kao ua« stavnicl nalaze. Ruskij i Brusilov. (Naročltl brzojav „BeogradsUh Novlna") Stockholm. 13. novembra. Iz Petrograda se javlja: Mjesni. provincijski savjeti i vojni komitetl tf Petrogradu dobili su upustvo, da pro« nadju geuerale Brusilova I Ruskija 1 da ih odmah uapse. Miljtikov I gdja Kerjenskij uapšenj. Zeneva, 13. novetnbra. Po izvještaju ,,M a t i n“-a medju uajjšenima u Petrogradu se nalaze blvši mlnistar spoljnih poslova Miljukov ! supruga Kerjenskoga.

rovašeno, nagrešpano. I ona hrli, brza i skače, da udovolji shvačenoj željt svoje bake. S ranoga se jutra starica diže s ležaja, da sa smirajem sunca kloue u nj. Unučica ustaje s njome, ali ne li« jega kad i ona. Cesto sjeda na prag kuće, kad je već dovršila kućni posao, pa gleda u daleke zvijezde ill u punl mjesec ill u tihu mrklu noć. Starlca set ne miče iz sobe. — Izlizan je I istrošen stolac, na kom sjedi vazda nepomično, gledajući preda se. — I vazda sjedi na istom mjestu uz prozorčić $ one strane, odakle sunce ishodl. Sjedi i šuti, tek često skupi ruke kao na moiitvu 1 potniće staradte usne kao da s njlh sllazi jedva čujni šapat ili teškf dah na smrt izmorene duše. Njih dvoje provode život samot« nika. U njih netrta ni pohodnika ni namjernika. Niti tko tnarl nlti tko plta za njih i za kuću ovu. Nemaju roda nl prijatelja ni znanaca. Kao dotn zaborav! ostala je ova kuća, onkraj Ijuđskih nastojanja, dobrote I zloće I nijedan prolaznik ni onaj s udaljenih krajeva, ni onaj s obližnjega sela 111 grada ne obazire se na nju. Mučaljiva je to kuća. šuti. bea prekida šuti. DjevoJčlca kadšto zapit* baku, pita potisnutlm glasom. StaričLn je glas Iznemogao, šupalj, pocljepan, Šapat prolazi kućom, šapat, koji s® brzo gubi, raspltnjuje 1 nestaje. Riječj su djevojčice kao šum breza za jutarnjeg povjetaroa; govor staričin kao daleka jeka zapomaganja, zalutalosta