Beogradske novine
Strana 2.
Utorak
beogradske novine
27. novembra 1917.
Brof 826.
Ofenziva protiv Italiie
T'-
"'V
V rtrw*tt^.v, W'irv'/ ISasso.
]dđreero/s »
Asiago’i: $SV.^' Ci C.Echtr K.Bcrrfsga
iftu'
SHS
f i t\tbmaHc^ - J r f- pejr - ns j4Se tŠK7^' Cl.birrii 5^'' rCcsmon:/ c>1. p r/j5S0l«n > Uh 'Srtirioo Cd.Crao'^' ColMoschm/'imv'V - — ^.. ., * i%‘ t ' f’V-f '^Cornudai ‘Asatir &4 T
;ftoss«j
4,. ! w-'V M.,,/“>■'] .o- / »'A** J i n.Fed«f«i. J » .istf ^Wlf Vsiđoopiedene
nprerje fttuirimsno i
ScA/đ
> Thierič
\
t«8
Jfhrn
Ctftede/ia *r
^Casfe/francg ^ GZ1&59
Prijegledna karta talijanskog bojišta,
Njegovo Veličanstvo na talijanskom bojištu. K1). Toblach, 26. novembia. Kjegovo Veličanstvo bavilo se juče R oblasU fc e 1! u n a. Jutros je Kjegovo Veličanstvo prispjelo ti V i 11 a c h. Tamo Ru otišli zapovjeduik jiigozapadnog fronta nadvoj voda E v g e a i j e l zapovjetLiik vojne grape barun pl. B o r o j e v i ć. Mo' nai'ch je primio oba vojna zapovjednika ii dvorskom vozu 1 s njima je radio pofjuže vrijeme. Borba izmedju Brente i Piave. (NaroCiti brzojav ..Bvograiisltiii Novina") Koln, 26. novembra. Kako ,,K 61 n i s c li e Z e i t u n g“ javlja, tok planinske borbe izmedju Brcnte i Piave jako uznemiruje ruske listove. Oni naglaSuju, da će njeu ishod imati za Italiju odlučujući značaj. Vojni kritičar „Corriere della
S e r a“ izj&vljuje, da će čete treće vojske đoći u vrlo teško iskušen j e. Nema nade, đa će se borba prckinuti. Novi su napori neophođno potrcbni. Sudbiua Veuecijc. (Naročiti brzojav „Beozradskih N’ovina') Žtncva, 26. novembra. ,,F i g a r o“ javlja, da su protiv ustupanja Venecije bez borbe središnjim vlastima biia od uticaja sumnjičenja Engleske i Fraaicuske, koja se tiču strategijsko-pomorske oblasti. Odluku, da li će se Venecija napustiti i!i braniti, ima sad da donese sama Italija, a to će zavisiti od pomoćnih akcija koje su u toku. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja Lz Rima: Odlučujuća borba za Veneciju vcđiće sc nc samo na kopnu nego i na mora. Engieska i Francuska staviće Italiji na raspoloženje svoje pomorske snage.
Pooštreni podmomički rat. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 26. novembra. Wo!ffov ured javlja: Naše su podmornice ponovo potopile 12.000 brutto registrovanih tona u zabranjenoj zoni oko Engleske. Načebiik admiralskog stožcra mornarice.
Najnovije brzojavne vijesti. Ponovna akcija za stockholmsku konferenciju. Kb. Kopcnliagen, 26. novembra. ,,S o z I a 1 d e m o k r a t e n“ dotiosi, da je holandsko-skandinavski odbor ponovo poveo akciju za saziv stockholmske konferencije. Bavarski sabor. Kb. Miinchen, 26. noveoib'ra. KraJjcvskom naredbom od 22. o. m. pioduženo jo trajanje zema'jskog sabom do zakljućuo 30. aprila 1918.
Otkrivena špijuuaža sporazuma u Švedskoi. Kb. Kopenhagen, 26. novembra. Ovdašnji lrstovi donose vijasc „Stockholmer Aftonbladeta“ dia je u Šveđskoj otkrivena daleko razgranjena špijimaža sporazuma, koja je imala za ciij uništenje njemačkošvodske trgovačke plovidbe, zatim vojno i ekonomsko uhodarenje Švedske. t Felix Kuranda. Kb. Beč, 26. novembia, Juče je ovde uniro direklor ,,Wiener Bcinkverema" Felix Kuranda«
iz Hrvatske i Bosne. Prijava za medicluski fakultet u Zagrebu. Kvestura 8veučilišta u Zagrebtt izdala je ovu objavu: Pošto će se medicinski fakuitet u najkraće vrijeme olvoriti, pozivaju sc 8vi oni, koji namjeravaju uisati se u prvu godinu medicioskih naua, da se najkasnije do 4. decembra 1917. [usmeno ili pismeaio prijave u sveučiliš-
noj kvesturL Zajedno ■ prijavom treba da se pridonese svjeđodžba erelosti koje gimnazije ili latinskoga jodjela realne giranazije.
Vijesti iz unutrašnjosti. Veliki požar u Kragujevcu. U noćt izmedju 18. i 19. ov. mj. porodio so u kući ovdašnjeg trgovca Gjure Gojkovića požar, koji je mogao imati teških posljodica po siano\mištvo toga dijela grada. — Oko pola 11 sati imao je oružnički vojnik Josip Novak siužbu u tom reyonu, te je najednoć opazio da u uglu magazina kuće Gojkovićeve bukii plamen. Smjesta je probudio ukućane, koji su svi bili u posteljama ne sluteći o opasnosli, koja iin prijeli. Odmali iza toga sligao je zapovjcdnik 5/27. etapnog bataljuna g. potpukovaik Popo vlfć, sa Vojnicima rečenog bataljuna, te se sa istima dao na posao oko lokaliziranja tog požara, koji se je medjutim sihidm brzinom bio razvio i dohvatio lijevo i des>no 6tojeće kuće Gojkovićeve. Izdavši zapo vijecl vojnicima da odnesu s've pokućs vo l ostale stvari, koje su se još đh.e spašiti, očuvao je iste od oči'.e propasi. Iza toga je 8tigla uzhunom pozvata vatragasna slraža sa svim spremama, to se je pod zapovjedništvom porufnika Neumana, stavivši se u zajednici sa vojn cima, daia na lokaliziranje. Požar je već bio dohvatio i dvije susje>chie kuće, koje su bile, velikom požrtvovnošću vojnika i vatrogasaca spašene od veiike opas'nosi'i. Na lice mjesta stigao je okružni zapovjeda k g. potpukovnik pl. Kerchelich sa više časnika, te je pribivao loj ne3reći sve ido 4 sala u jutro, dok nije bilo olklonjena svaka opasnost, davajući s&rn zapov.jetli oko spasavanja i lofcaiizirarija. log požara. Oružnički odjeii držali su red, te »h s te strano ide svaka pohvaia, ujedno su se dalt ’na izviđjanje, čime se je mogao prouzročiti taj požar, te je ustanovljeno, da je sluga Gojkovićev toga dana posiije podne čistio odžake, te bacio vrući pepeo na smeće, na kojem je bilo ma Iko etrugotine, pa se zbog toga dogođiia cijeia nesreća. Steta iznaša oko 40 do 50 hiJjada kruna. Provalna krađja. Iz Umčara nam javljaju: U opštini Dudarci provaiio je lopov u kuću Sultane Mratinković, i to iz bašte, razvalivši zid. Tako je dospio u sobu, te Je iz — inače zaključaiiog — 9anduka uzeo K 900 u nov^picama, jedan pokrivač i muško odijehjv a onda odmaglio. Nesrcća. 42-godišnji seljak Mitar M a j s t or o v i ć iz Ralje radio je u majdanu šljunka. lzneuada se srušio zčd u majdanu i zajsuo ga. Kad je naknadno izvučeu ispod šiiunka, bio je mrtav.
Grad i okolica. Dnevni kattntiai. D a n a s je utorak 27. novembra, po starora 14. novcmbra. — Rimokatolicl: Virginij p.; pravoslavni: ap. Filip jbožić pokladc). Casnička i ćinovnička kaslna oh'orena je do 12 sati u noći. C. i k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno Od 7 sati izjuira do 9 saU uveče. Siobodan pristupsvakome vojniku. Beogradski orfeum (u ziinskom pozorlštu, prije Boulevard): Početak pred»tave u 8-30 uveče. Kincmaiograii: Vojni kino u Kralja Milana nlid 56 (Koioseum): U 3, 4 45 1 6'30 poslije podne predstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uveče prcdstaia za gradjanstvo.
Posijednji elektrlinl voi zt TopHđcr krcćc ođ tpomenikc n 3*80 sall posllje podne, a Iz Topćidera za Bcograd u 4*03 zata poslije podne. To vail I zt nedj elju. Noćna služba u ljekarnarat : U »edmici od 25. novembra do uključivo 1. dcccrabra obavljaćc noćnu službu u Beogradu ove liekarne: D e 1 i n 1, Knez Mlhajla ullca br. 1; Sekulić, Takovska ullca br. 37; Protlć, Kralja Mllana ulica br. 87; Stojlć, Sarajevska ulica br. 70, Rcd vožnje parobrodom iz Beograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 satl prlje podne; 2 , 3,4, 5, 6, 7 i 8 saH posljjcp 0 ^®lz Zemuna za Beograd : 6'30, 7'30, 8'30, 9-30, 10 30 i 1130 pr. podne; 1'30, 2'30, 3'30 4-30, 5-30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — iz Zemuna u Pancsovu: u 6 satl ujutro i u 12 sati u podne — Iz Pancsove u Zeinun: U 8'30 sati prije podne i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi Izmedjtt Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradtt. — Brodarski saobraćaj Sabac— Smederevo. Polazak iz Beograda za Sabac: sii edom i s.:botom u 7'30 sati u jutro; iz Sapcaza Bcograd: ćetvitkom i nedjeljom u 7 s. u juiro; iz Beograda za Smederevo: tetvrtkom i ncdjeljom u 3 sata poslijc podne; iz Smedereva za Beograd: utorkom I pctkom u 8 sati u jutro. Kretanje parobroda za vojn t k e. Odlazak Iz Zemuna i Beograda u Oršovu svakoga poned.eljka, srtjede i suboie. Odlazak iz Beograda u 5 satl izjutra, dolazak u Orsovu u 3 sata i 10 minuta posiije podne. iz Oršove u Zemuu i Beo grad svake nedjeljc, utorka i četvrtka, odlazak Iz Oršove u 6 sati izjutra, doiazak u Bcograd u 8 30 satl u vcćer. Botanička basta. Otvorcna morkom, čctvrtkom, nedjeljont i prazniciraa. Posjct boleanika u bolnlcama: U bolnicl .Brčko*: od 2—4 sata posiije podne. U boinid 0 Brunn“: od 9-30—12 sa1i prije podne 1 od 2—4 sata poslije podne. — U c i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, ćetvrtak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Kužna bolnica: Posjeta nije dozvoijena. Obaviještenja o bolesnicima dnevno od II do 12 sati prije podne natilazu u baštu bolnlčke zgradc sa strane VidlnsKe ulice. Vojno parno topio kupatilo nCarDušanovojullci. — 1. Kupatllou kadama: a) Za vojne osobe otvoretto radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslijc podne, a ncdjeijora 1 praznicima od 7 sati prijc podne do 12 J / sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 satl prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeijom i praznicima od 9 satl prije podne do 12>/ 2 sati u podne. — 2. Parnokupatilo" za ćasnike I njlma ravne činovnike otvoreno ! e utorkom, srijedom, petkom i subolom od ’ satl prije podrte do 5 sati poslije podne, o nedjeljom i praznidma od 7 sati prije podne do 12>/ 3 sati u podne. — Z a g r adjane muškogpoia otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkora i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati poslije podne. — Časnidraa I njima ravnim činovnldma stoje na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeijkom i ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radnim danima u 12 l / 2 sati, a nedjeijom i praz-
PrHog za Crveni krst. Gospodiu Milutin Todorović iz Beograda položio je kao svoj prilog za Ctveni Krst K 10.— u ^djoljenju za izdavauje puLnica (Passamt). Sa naiočitora ■zahvalnošću svota je pređata na odredjeno mjesto.
Prilog. C 4 i kr. sresko zapovjedništvo u 2arkovu položilo je kod uprave „Beogiadskih Novina“ K 40.— kao prilog baštovana Mate Belića iz Žarkova s tim, da se od ove svote polovina preda austrijskom, a polovina ugarskom Cn enora Krstu.
„Tajanstvena otmica“. Jedrnstv>eaio zanimijivi ronian pod gomjim naslovom, za koji smo onomad javili čitaocima, da ćemo ga objavljivati u listu počinje izlaziti u našem s u t r a š n j e m b r o j u. Ispfti na privatnoj žcnskol realnoj Elmnaziji. Sutra i preksutna, 28. i 29. novembra, održaće se ispiti u privatnoj žen-
skoj reahioj ghnnazlji od 8 satf prije podne Učenice neka ponesu sa sobom mater.’lal *a pisanje. lstorljskl kalendar. rfa današnji dan, 27. novembra g. godine prije Hristovog rodjen j a umro jo u R i m u slavnt rimski pjesnik Kvint Horacije Fiak (Quintns_Ho> ratius Flaccus), koji je onirna, koji su ga čitali u srednjoj školi nekora u prijat noj, nekomo u ncprijatuoj u. pomerfi pod iknenom Horacije. Rođjen je 8. de> cembra 65. g o di n e prtje Hristovog rć djenja u Venusiji (Apulija, južna Ita>. lija), a bio je ljubimac čuvenog zaštiti nika umjetoosfi Mecene (Maecenaš), pe fkojemu se još dan danju svi zaštitaici nauke l' lijepih umjetnosli naz vaju „mq cenarna", kao i samog imperalo.a A v ; gusta. Pisao je poglavito ode i satim — 25. novembra 1701. godiae roijen je U Upsali u Sveđskoj čuveni asLronon' Celsius, koji je čuven po toplomjenj; koji je on usavršio podijeiivši ga na 10Q stepeni („Celzijevi stepeni"). O tome smo već govorili pominjući Reaumura i Fahrenheita, čija je podje.a toplomje ra poslije Ceisijeve najpoaiatija. No kal ko u nauci, tako i u praktičnom životrf, gotovo u svima evropskira državama u veliko preoviadjuje Celzijeva podjela. 27. novembra 1847. godine rodto se o R a s i n j u hrvatski pjesnik A n d r i j a-, Palmović. Palmović roijen Dalmatl nac, najviše je pisao balade i pairioi. ske pjesme, od koje je najpoznatija „Bo sanski korabljar“. Nardči'jO se odl# kuje lijepom i jakorn, čisto narodnom idikcijoiu. — 25. novembra 1870. goclin« bila sc u toku njemačko-francuskog rato krvava bitka kod A m i e n s a izmedju njemačke vojske generala M an t e u ff e I; i fiancuske sjeveme vojske. Poslije ogorčene borbe odstupilf su Fran razi. Po slije ove bitke doŠlo je u sjevernoj Fraai' cuskoj do zakijučenja p imirja svega jo do jedne veće bitke, i to blizu u sadašnjem ratu mnogo pomitijanog grada St, Quentina, gdje je 19. januara 1871, goame pobjedio praski genetai pl. Goed e n. — 27. novembra 1895. gddiae umrc je u Marly-u slavni romaruier i dramaličar Aleksandar Dumas mladji, iij Aleksanđar Dumas „sln“ kako ga o' bično u književuosii zovu za razliku orl njegovog slavnog oca, — proslavljenog pi sca bezbrajnih istorijskih roinana, od kq jih je najčuveniji „Grof Moute Christo'* — koga opet obično zovu Aieksandai' D umas„otac“. Aleksandar D umas ,,sin‘ rodjen je 28. j u 1 a 1824. godine u Pa jrfzu. Proslavio se prvi put širom cije : loga svijeta svojim siavnim romandm „L a dame aux camelias“ („Gospodja sa kamelijama“). Malo je Ijudr' n cijelom svijetu, koji nisu uzdišući ako ne i suzniii očiju čitali tragičnu sudbinu glavue juita, kinje ovog rornana, Margucrilee Gauthier, Ovaj je roman izazvao senzaciju zLog toga, što se u njemu prvi put poslije Bal'zacove „Manon Lescaut“ simpatičf nim tonom piše o krugovima, za koje su u književnosti dotle obično nalazi. samq hladnoga prezira i osuđe. Iz toga je razloga Aieksandai’ Dumas, 'kada je đocnljd firamanzirao „Gospodju sa kameIi-> jama“, hnao grdnih muka, dok je sa ko madom prodro. Dociiije se Dumas pro-» slavio bczhrojnim dramama (,,Demj< monde“, „Monsieur Alphonse“ i t. d.), od kojih je večina s velikim uspjehom davana l na srpskim i hrvatskim pozornicama. „Gospodju sa kamei jama“ upotrijebio je osim toga savni kompozitor Geuseppe Verdf za svoju operu >r La Traviata“. 1875. godme izabran je Aleksamđar Dumas ,,sin“ za čluna francuske akademije. U Pari* zu podignuli su jedan pored drugih spo< menici trojici Dumasa, to jest A-
iznenadi vas Amautin, koji vreba sakrivcn iza kakve stene. Ali, na jednom mestu, „Divokozinoj Putaaiji“, kako je mi pokrstismo, moj redov Božidar iznenadio je tri Arnautina. Krupan i neobično jak ali zbog gojaznosti nepogodan za dugi pešački put, bk> je prilično izostao od nas, Arnauti, nvereni dia je ! poslednji vojnik prošao, izašli su bili iz svojih zaklona i uputili se za nama, da, pozadi, izbace nekoliko metaka u meso i išeeznu. Samo jedan pucanj trgao nas je i opomeuuo na blisku opasuost. Naviknuti da nam kuršuin prozuji pored ušiju, rani lli smrtno oborl koga druga, bili smo iznenadjeni kad od svega toga ne bi ništa. Trenutno sano se razvili za borbu, spremni na odbranu po rasjtoredu, koji nam }e pružao tercru Ali ničcga! — Nema Bože! uzviknuo je njcgov parnjak iz desetine. Ou jc znstao i propao! Zia slutnja obuzela nas je namah. Dakle, još jedan izgubljen! 1 to mučki napnđnutl Računajućl da jc več izgubljen, drugarski smo ga ožaliN. Baš kad jc »edan od nas počeo Isticati njegovo vrllne, po onoj lattaskoj „o mrtvima samo dobro**, bili smo lanenadjeni 1 1 vanrednim prizorom. Tri Amautlna !Šli su napred, sa brzometkama o desnom ramenu. Za njima, kao pastir iza poslušnog stada, Išao je Boža. Zatvarače Je bfo oduzeo I držao pti sebi i, » puškotn na „gotovs**, gonlo Ih. — Uhvatih trl tice, ne mogoše iz.vrilti ono ito su smeralL PGidiaci, kukavice! Iza ledja hoće, mučki!
Moj Pušo, okrete se jednom drugu, ka-ko si bio poslednii i na mcti, prvi si trebao da budeš za salatu ovirna. Sad tdem komantdantu. Reče i potera svoje „milo stado", gord što je postigao takav uspeh. U bivakovanju, kod sela R a, sastali smo se. Svršio jc bi-o posao. Prcdao ih jc komandantu puka, koji ih ratnom presudom osudi na smrt. Na Izričmt njegovu molbu dato mu je da izvrši smrtiiu kaznu. I on, da bi uštedeo metkove, kako je sam govorio, poklao ih jc bajonetom. Krvožedno zadovoljstvo.
Iznurenost ođ gladovanja učinila je svoje. Odmah po zauzeću Drača pao sain u postelju. Tifus je bio u najvcćem stepenu. Kada je kriza prošla, prvoga dana kada sam počeo ponovo dobijatf u svesti pojam o predmetima, koji me okružuju, saznao sam da je i on tu. Došao je iza mene. Jedno predvečc sa njegove postelje dolazili su krici i razlegaii se po celoj bolničkoj sobi. Njegov fizički sklop stvarao je lekarinia ubedjcnjc, da će prebolcti, ali agonija, u kojoj se nalazio, kao da je htela da> pomuti to ubcdjenjc. — Odlazi, ti matori, tfreknuo je. A, zatlm, pao je u bunilo. Ipak, posle Četirl nedelje krlza jc prešla. I, IstovTemcno. otpustili smo so kao rekonvalescentl lz boinicc. Prošetali sino dračkim ulicama. Kod bolte jeđiiog Aruautlna, koji je bezbrižno sedeo i čekao kupce, zastali «no. Na moje velifco Iznenadjenje, Boža je počeo sa njtm amautskl raz-
govarati. Nisam ga uznemiravao u razgovoru, ali kad smo se> odatle odvojili, zapiuto sam ga čudeći se: — Gde si ti ueio arnautski?! Kad? Mislim, da nisi prc znao? Kako to, sad, odjedanput?! — Dragi moj, sečaš li se one trojicc Arnauta? — Da. — E, oni su moji učitelji !!! — Dakle, za vrcrne, đok sam bolovao, nisu me nikako ostavljalL Gonio sam ili od se.be>, ali su se staJno naturail. I, eto, tako sam nauelo. Nisam mogao u to verovati, pa I dauas izgleda mi čudnovato, završio je moj drug Milivoje «voju pripovctku. Dremež nii se bio razbio. Dugo sam o tonie razmišljao. AIL, zašto da i dalje o toine lupam glavu baš ja, kad nisam psiholog. Njemu pružam problem: Je li to moguće?
Književni prijegled ,,Savremeiiik“. Primili smo VIII. svesku poznatog hrvatskog časopisa „Savremenika" sa ovom sadržiiioin: Historicus: Gcschichte der Kroaten. —. Vladimir Nazor: Na Kvarneru. — Dragiuin M. Domjanić: Mutna jcsen. Božo Lovrić: Okamenjene tnajke. Dragutiu M. Domjanić: Rubača. Josip Skavić: Vizija. — ZiatUa Turiudj: Sa Kordnna. — Vladimir Lunaček: U navUjcuna. — Dušan S. Nikolajević: Merežkovsktj prema Julijanu 1 Leonaidu. — Mato Košćina: Stara remiuisceuca. — Feuilleton: Božo Lovrić: .Volja k tregrčnostl. Mllan Kašanfn:
Marin Bego. Milan Kašanin: Branko Mašić, Skolovanje Alekso Miščevića, Lutanje. Pctar Konjović: Mozartov Figaro. VI. D.: Ferdo Ž. MLler. VI. D.: Osijelc god. 1809. Druga izdanja D. H. K. Slike: Dušan Kokotović: Jelačićcv trg, Prizren, Priština, Skoplje, Stara džamfja u r j rizrenu, Unutrašnjost GraČanice, Gračanica; — Ferdo Z. Miier.
Književna objava, Kao IV. knjiga „Hrv. pripovjedača" izišao je roman Rikarda Nikolića: Lomnom s t a z o ni, u kome se obradjuje prcdmet iz savrcmctnoga života naše mladje generacije. Cijena K 2.50. — Kao V. knjiga „Hrv. pripo\*ljcdača“ doštampava se, pa če za malo đana Izaći djeIo Marlna Bega: U očeklvan j u, koje sadrži izvornj roman o našein invalidit i jednu izvornu novelu; jednim i drugim zahvaća pisac velilcom umjeiničkom snagom najvažnija narodna pitanja naših dana. Cijena K 2.50. Poštarina zapada 20 helera za svaku knjigu. Čitavo I. koJo „Hrv. pripovjedača" (5 knjiga) stoji s poštarinom K 13.60. Narudžbe izvršnju se samo uz unaprije-d poslan novac na adresu: Dr. B r a n k o V o d n i k, Zagreb, Akadcmički trg 4. „Hrvatska Njiva 44 . Primili sino 38. broj revijalnoga tjednika „Hrv. Njiva“ s ovim gađržajcm: Dr. A. Bazala: Pučko sveučiližte. — Juraj Carič: Rat i bagdadska željeznica. — Prof. dr. V. Mandekić: Naš gospodarski podtulatfak. — Dr. Lujo Thaller: Prosiitudja. — U smotn piše Dip o rojuoj obvezi narodnih zastupnika, Irmn cu-
ak o brizi za domaći obrt l trgovinu, ikias o anarltiji u narodnoj prehrati, dr. F. Bubanović o zuačenju Maeterlinckova „Zivota pčela“, D i s c o b o l o o izložbi Ferde Kovaćcvića, dr. V. D v o rniković o Krizmanovim radnjania ftd. — Listak: Aoatolo Franco: t'mi Ii'jebovi. — Gođišnja prot.plata „Hrvatsko Njive“ iznosi K 30, {jojedini broj 70 Jtib'ra. Navudžbe šalju se na upravu lista u Zagrehu, Nikolićeva ulica 8,
Stevau Srcmac: Pop Ćira I pop Spira. Ovu je poznatu pripovjetku Sremčevu izdala humoristička knjižnica u Zagrebu sa predgovorom A. G. Mat o š a, te ćc se tako hrvatskl narođ upozuati s najljepšini pripovjcdačkini radom pok. Sremca. Humoristička knjižnica ovim svojim izdanjem se doIsta potpuno odužila svojoj svrsi, Jer je Sremac humorist, I to najbolji srpski humorist poslije Ljube Nenadovića, prvoga srpskog humoriste. Srpskoj javnosti pozuat je „Pop Cira 1 pop Spira“, ali je sad, u hrvatskom izdanju tog Sremčevog rada, vrijedno da se upozna I s Matoševim predgovorom, kojini ovaj rano preminuli duhoviti hrvatski književn'ik ne kritikuje toliko „pop ćiru i pop Spiru“, koliko nam prikazuje Sremca tako vjcrno I zanimIjivo, da čitaocu Sremac iziazi pred očl u punoj njegovoj originalnostL izdanje, koje nam je Humoristička Knjižnica poslaia radi prikaza, vrlo je ukusno spremljeno i izradjeno bez svake zamjerke. Mi ga preporučujemo svakom Hrvatu i Srbinu. — Cijena je lcjijizi 5 kmna.