Beogradske novine

Strana 2.

Petak

BEOGRADSKE NOVINE

14. decetnbn 1917.

Bro|842. ,

V' Odnosi Japana prema RusiiL , JNarotttf bnolav „B*>rra*kkMi Novtaa'*.) • ; Carsko Selo, 13. decembra. (Đežičnl brzojav ru&ke vlade). JaB anakl poslanik saopštava. a Japan niti je imao. nlti sad fHtna namjeru da Rusiji objatVI rat. Jedan Clan poslanstva pobi|a vijest, preina kojoj bi postojao jzmedju Engleske 1 Japaua ugovor, da •Japan, ako bl Rusija zaključila zasejban mlr s Njemačkom, objavf Rubiji rat. Raspuštanje časničkili škola. (Naro&iti brzojav „Beogradsliiii Novbia".) Đerlin, 13. decembra. Javlja se sa ruske granice: Kako javljaju ruske uovtne, nova vlada se Odisla bavi time, da poslije rata ruslcu ivojsku raspusti. Ova namjera jc oznatena naredbom savjeta narođniii delegata, kojom se svi časnički školskl korpusi raspuštaju. U toj naredbi odre'đjnje se, da svi časnički djaci imaju tražiti civilno zanimanje. U vojsci ćc ee ukloniti takodje određba za una» predjenja. Roljševiki i Kazaci. Kb. London, 13. decembra. Reuter javija: Narodni povjerenici »u upntili manifest braći Kazacima, kojian iit pozivaju, da birajn izniedju Kornjilova i Kaledjina s jedne i sa.vjeta s druge strane, Kornjilova I Kaledjina da uapsc i da ili predadu savjetu. — Kaledjin brzojavlja, da su razTti ratni brodovi crno-morske flote prispjcli u Taganrog i đa su, u prkos protesia Kazaka, tskrcali čete. Ove su odtnali produžilc put u pravcu Dona, da odatle odu tt Rostov. Odlikovanje ženevskog Crvenog Krsta. Kb. Bern, 13. decembra. Medjunarodni Crveni Krst u Ženevi dobio je zvaničnu potvrdu od odbora Nobelove nagrade, da je mirovna nagrada za 1917. dodijeljcua medjunarodnom Crvenom Krstu u Ženevi.

Vijesti iz Monarhije, Odiikovanjc generala Kirehbaclta. Kb. Beč-, 13. dccembra. ,,\V i e n e r Z e i t u n g“ javlja: Njegovo Velićanstvo je svojim najvtŠim svojeručnim pistnom pođarilo gelteraJ-pukovniku Kirchbacku Lati(erbachskom austrijsko grofovstvo, bez naplafe pristojbi.

Borbe na zapadu, Engleski poraz kod Cambraia. CNaroiit! brzoiav „Beogradsldb Novlna“) Rotterdam, 13. decembra. O ratnom položaju piše ,,M a nohester Guardia n“, da s t a n j e kod Cambraia daje povoda p e s i m i z m u. Kođ Catnbrata nije bio samo prost udarac, nego je tamo bila n a j v e ć a n e p r i j a t e 1 j e v a p ob j e d a u o v o j g o d i n i. Sazrelo je vrijeme d a s e o v a j s t r a ii o v i t i r a t o k o n č a. Prvl metci iziuedju austro-tigarskili i francuskih četa. (Naroeiti brzoj.iv „Beogradskih NovIna“) LotKlon, 13. decetnbra. Dopisnik Reutcrovog ureda kod francuskih četa u Italiji javlja pod 8. t.

m., đa su izmedju francuskih i austro-ugarskih četa izmljenjani prvi metci. Francuzi su zauzeli najzagroženije odsjeke na cUelom frontu. Na brzu ruku podignute odbranbenc linije, koje sit Fraiictizi zauzeli, sad se temeljno Izgradjuju u odbranbenu zottu. onakvu na kakvu bi neprijatelj naišao u Francuskoj. Uništenje vazđtišuog broda ,,0 27“. Kb. Berlin, 13. dccembra. NVollfov ured javlja: Jeđna od naŠilt pomorskiii letilica, vodj natporučnik C h r i s t i a n s e n, prilikom svoga izvidjanja u Hoofdenu. 1. đeccmbra prije podne je uništila vazdušni brod „0 27“, Vazdušni brod je pao u more.

Evaukacija Jerusaiima. lzvještaj Wolfiovog ureda. (Narofiii brzojav „Beogradskili Ncrvkia".) Berlin, 13. deccmbra. U jednoj noti Wolffovog ureda javlja se: Jerusalimjeevakuisan. Za dobrovoljnu evakuaciju mjerodavno jc na p r v o m m j e s t n s t a n o v i š t e, da se ne vrijedjaju vjerski osjećaji naroda tiine, štobise posvećcno zemljištc pretvorilo u pozornicu k r v a v i li b o j e v a.. Prema tome ne igra nikakvu uiogu pitauje o tvrdjenju, da je varoš vojnički bez vrijednosti. Naši saveznici znaju, da smo inn njiliovoj strani, i da nije riješeno konačno pitanje, čiji će grad biti, i ako su snda tatno Fnglezi. Eiigleski zvanični Izvještaj. (Naročiii brzohiv „Beogradskih Noviila“) Rotterdam, 13. decembra. U đonjem domu Je B o n a r L a \v ovo izjavio: General Allcnby Javlja, da su njegove čete 8. decembra j napale neprijateljske položaje južno 1 zapadno Jerusalima. One su dalje prodirale u pravcu Betlehema (Vltlejeina), prošle su poml Jerusatlma i zauzele položaj na drunnt JerusalimJerilio. Jedšiavremeno je Iondotiska i pješadija napala jake neprijateljske i položaje zapadno i sjeverozapadno od I grada i učvrstila se obostrano đruma i JeTUsalim—Silietn. Sveti grad, pošto ; Je sa svili strana bio otsječen, prcdao se generalu Allenbyu. Fngleslri politički činovnici, zajed.no s guvernerom grada, a u pratnji engleskih, fraucuskih, talijanskih, indijskih ! muslimanskih zaštitnih četa naiaze se na putit za Jerusalim, da prime u svoje ritke zaštitu grada i svetih mjesta.

Revolucija u Portugaliji. Rroj pogiiutiih u Lisabonu. Kb. Bcrn, 13. decembra. Kako pariska štampa javlja, broj poginulih u Lisabonu iznosi 109, a ranjenih oko 600. Štamp.a malo govori o revoluciji, ali u toliko više istič'e njen značaj. Portugalska posve ua strani sporazuma. Kb. Bern, 13. decembra. Lyonski listovi javljajtt iz Lisabona: Sidonio Paes je izjavio engleskoj vojnoj misiji, da će Portugalska više nego ikada đo sad boriti se na strani sporazumniii sila za slobodu i civilizaoiju. Nova potapljanja. . Kb. Berlin, 13. decembra. Jedna od naših podmornica, zapovjednik pomorski kapitan J a s s, ponovo je u zapornom pojasu oko Engleske potopila 35.000 brutto tona brodskog prostora. Medjfl potopljenim brodovima nalazio se vrlo veliki parni brod s 4 katarke, dva naoružana pama broda srednje veličine. jedan putnički parni brod od 7500 tona i jcdan oklopni brod srednje veličine. Načelnik ađmiralskog stožera mornarice.

Engieska u ratu. Još za nastavnk rata. Spasavauje LIoyda Georgea. (Naročitt br 20 ]av „Beograđskih Novlna'*) Bern, 13. decembra. ,,Daily Exprcss“ donosi na vidnom mjestu članak dug za dva stupca, gdje upozorava Lloyda Georgeana sve veće opasnosti, koje se stvaraju oko njega, te ga poziva, da apeiuje na zemlju za odlučan mandat, koji bi mu omogućio vodjenje rata do pobjeđničkog svršetka. Fngicski ratni troskovi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novbia".) London, 13. deccmbra. Pri izvjeŠtaju traženog kredita ođ 550 milijumi funti šterlinga izjavio Je u donjoj kuči Bonar L a w, da se pri podnašanju posljednjeg kređita od 400 milijuna 30. oktobra misiilo, da će ova i svota biti dovoljna za izdatkc uo prve sedmice tt januaru. Ov.i pretpostavka pokazala se kao tačna. Novi kredit povisuje za finansijsku godimt svotn odobrenilt kredita na 2450 milijuua. Prosječni dnevni izdatak iznosi za 63 dana od 1. decembra 6,794.000 funata, šta proračttn u budgetti prekoračuje za 1,389.000 funti dnevno. Amerika u ratu. AmeriČka vojska u niiiijunima — na artiii. (Naročiti brzcjav „Boogradskili Novina".) Frankfurt, 13. decembra. ,,I 7 rankfurter Zeitting“ doznaje k Basela: ,,Times“-u javljaju iz Wasliingto«}a 7. đecembra, da najnoviji prijedlog jnmistra rata predvidja staluo održavanjc boračke snage- od dva milijuna Ijudt na zapađnom frontu, Najnovije b/zojavne vijesti. „Izinedju rata i mira“. P r e d a v a n j e n j e m a č k o g p o 1 itičara u Sofiji. Kb. Soiija, 13. decembra. Poslattik u njemačkom Reicltstagu dr. P f e i f f e r držaće sutra predavanje o predmetu „Izmedju rata i m i r a“. Brzojavna veza izincdju Hoiandiie I fndije. Kb. Haag, 13. decembra. Mlnistar za vodenc putcve zahtjevao je 5 milijuna guldena z a podizanje bežične stanice radi otpravljanja i primanja bežienih brzojava iz Indije i obratno. Bežieno brzojavno društvo če u toku od 3 mjeseca podići stanicu za primauje, a za godhitt i po stanicn za otpravljanje brzojava.

Promjena u turskoj vladi. Kb. Carigrad, 13. decembra. Listovl predskazuju odstupanje mbiistra za javnu nastavu, Šukri-beja. Privreinena uprava toga ministarstva povjerena je ministru rada Ali Munifbeju. Pozorišua dvorana mjesne etapne menaže TERAZIJE fc. 13., 15. i 16. decembra, u 8*30 sati uveče gostovauje flanova BEČKE PUČKE OPERE Oospodja Malnau, Heinrlch Pochcr, Adelc Baum, Liesl Kurt I t. d. Ulaznlce po K 5H0, 4 - 20, 350, 3 - — I 2‘iboru *c dobiti u dncvnoj blagajnl mjesoe ctapne mcniiie.

Grad i okoiica. Onevni katendar. D a n a s Je pelak 14. decembra, po starom 1. decembra. — Rimokatoilcl: Spiridlon b.; pravoslavni: Pr. Nn.itn. Casnička I Clnovnička kasina otvorcna Je do 12 sati u noči. C. i k. vojnički dom: Citaonic«, soba 2 a pis3njc 1 igranjc, kantina. Otvoreno od 7 satl Izjutra do 9 sati uvcčc. Slobodan pristupsvakomc vojniku. Beogradski orfeum; Ođ 13. do 15. o. mj. zatvoreno. lduća piedstava u ncdjelju, 16. dcccmbra. Kincmatograii: Vojni kino u Kraija Milana ullcl 56 (Koioseum): U 3, 4'45 i u 6'30 satj uveče predstavc 2 a gradjanstvo — C. i kr. gradjanskl klno na Terazljama iir. 27 (Paris): U 6 sa(i uvcčc predstava 2 a gradjanstvo. Noćna siužba u IJckarnama: U scdmicl od 9. do uključivo 15.decembra obavIjaće uoćnu sluibu u Beogradu ove Ijekarne: I. lejon: Selaković, Kneza Mihajla ullca br. 45; II. rcjon: Nikolić, Bitoljska ui. br. 2: III. rejon: Nikolić, Bcogradska ul* broj 2. Božićnje darivanje ii c. i k. prieuvnoj boinici if. „Briinn“ u Beograuu. Za božićnjc darivanjc ranjenikla t'Lolosnika stigle su zapovjcdnišivu spomemite bolnice ovc svoic: Od Njegovc Preuzvišenosti vojnog glavnog guvcrnoi a c. i k. gcneral-pukovnika banma Rhcmena Barcnfeldskog 1600 krana, ođ patriotskog udruženja gospodja kod „Crvenog Krsia“ u Bmu 1000 fcruna; salnrpljeno od bolmčarke Gertruđe Dokoupil 50 K; sakupljeno od nadbolničarke Njezine Preuzvišenosti Eleonore Eeichter 134 K; Bakupljeno od gospodje pl. GlassnerMatscbeko 552 K; sakupljeno bd boltiičai’fce Dore Kirpal 347 K; sakapljeuo o’d gospodje žene potpukovriika Mikule 442 K; sakupljeno od bohučarke Marte Molnar 180 K; sakupjjeno od boliričarke Erne Weiss 59 K; Zapovjedništvo bolniee ovini putem izriče svini plemehitim darovatel&ima u ime ranjeuih i bolcsnih srdačnu gahvalu. Isto tako moli zapovjednigfvo bolnace sve darovalelje i prijatelje bolnice, da prisustvuju darivanju ranjenika i ltolesnika, kojo će se izvršiti u subotu 22. đeoembra 1917. u 6 saii uveČo u glavnoj zgradi, Resavska ulica 75. Božićnje darivanje u objektima u Poslaničkoj ulici br. 8, bosanskoj žkolr i gimnaziji u Makedonskoj ulici izvršiće se u nedjelju 23. o. mj. izmedju 3 i 5 sati poslije podne. 'i. > Evaugelička shižba Božia. U nedjelju 16. decembra u 10 satl prije pođne obaviće službti Božju u evangeličkoj crkvi u ulici Vuka Karadžića evangelički etapni paroh Holzhnusen. jjrimera, da vidite, kako je to ružno kad je čovek pijan. E, sad iinate prlmer, pa radite, kako vas painet uči... a t! Stojane, okretc se on kafedžijl. skloni ove domine, i mesto njih donesi mi pola litra vina; veliku čašu ! jedan „fonos'* sode. Naroduo iuuipovanic. Biio je to, priča Ciča o velikom radikalskom metingu, koji je održat, kako mi suvremenici znamo, pod vedrim nebom, na Tapčiderskom brdu. Fosle održatog metinga, nastalo jo t. zv. narodno lunipovanjc. Botorića kafana, (sad Hotel Paris) grdio je od gostiju. Po dva sata, morao si čekat na stolicu i čašu piva. Kaiso se tu točilo saino iz velikih buradi od hektolitra, to smo se i inl koji ne ispovjedamo načela radikalska navraćali ua dobro pivo. U kafani, po dvorištu, pred kafauom, rasprtili se narodni guslarl i pevači i u desetercu opevaju narodno slavlje — narodno Itunpovanje. U jednom uglu kafane, sco jedan narodni pevač, jcdan rudničanin I nfŽc pesmu uz guslc: Hej! Pred „Balkanonr zastava se vije Tu je narod rudničke nahije, Tu Banković goste dočekuje, Pa gi Tasa po kafane smešća, Po kafane l oko kafane. **' Hoj! . . . Čuj Rusijo, Čuj! Pred Džamijoni zastava sc vije i’u Je narod užičke partije Tu Faladžić goste dočekuje, Pa gi Odža po Džamije smešča Po džarnije I oko džamlfe. Joj! ČuJ, Rusijo, čuj! Triko je narod lumpovao nekoilko dana. — Tako reče ČIČsl

Hodžiu sekretar. Pokojni liodža beogradske Džainije Faiadžić bio je bukvalno nespiismen. Čovek nije znao ni čltati ni pisati, ni turski ni srpski, a već o drugom kom jeziku da i nc govorinio. U ono vrenie, nmogi musliniaul iz Bosne napuštali su svoju otadžbinu i seliii se nekl čak u Malu Aziju, a nekt po Maćedoniji i drugim krajevima ondašnje turskc carevinc. Ti iseljeuici iz Bosnc zvali su sc „Muhadž!ri“, i oni su niorali pri prolazu kroz Bcograu da overe kod bcogradskog liođže svojc putnc isprave. *— Tako jc bar on hodža Faladžjć — oJjjašnjavao, i stari odža umeo sc je naći u ovoj situaciji, gde jc tncrrao nešto da potplšc, a bio je ncpismcu. On je izabrao za svog sekretara, pokcdnog Zarka Ilića. Svakog dana oko 9 sati pre podue, Zarko bi došao kod ,,DardaneIa“ i tu bi već zatekao starog hodžu, pa bi onda zajednički očeklvaJi „Muhadžire“. — Ja, moj dragi sckretaru, pa jesl ti okusio što god? Biva, Ja nijesain, i otaleu da počneino. Dijete! Daj nam po jednu kavu i po jednu, ako veli ovaj liioj sekretar — rakiju. — Da nebl trčkarao vazdair, neka nam donese po dvije — rakije, dodaje Z&rko. — Valali, nadmudrio si me, I to biva, a nije štete . . .. a ja bili poslije svega mogao još reći neka nam donese cljeiu litru I-dvije črišc. — Tvoja mudrost carevat bi mogla, dodaje opet Z&rko. — A valah, bila, lmao sam i vezira u djedovima . . . a vezir tl je po gotovu car u svijetu. . I kad dodju Muhadžiri onda hodža naredjuje, a 2arko ga potpisuje. AJI dešavalo se. da po neki put 2arko zadocni. a muhadžirl već do-

dju i onda sc izmedju njih vodi ovakav razgovor: — Lljepo tc moiimo, udari nam taj niur, gdje treba i kako treba, zeman Je da idemo. — Ja, Ja, velt hodža, uziinljući njine pasoše. Treba to i potpisati, a ovdjc nigdje nema niurečetpa (mastila) i onda doziva kcltiera i traži mu mastilo i pero. — Ja, ja, treba to sve iiroditi, kako carski valja i trebujc, produžuje Jiodža, kad mu sc donese mastllo l onda uzme probati i razgle-dati pero za pisanic sa sviju strana. — Aina, biva, lijepo jc to i prekrasno sve, ali ovo perce mi ne radl kao što vaija, produžuje hodža, a svakl čas pogleda na vrata kafanska, ncće H se od kuda pojaviti sekretar. — Jest, Jest, perce je dobro, a evo f murečcpa u izobilju, ali ima drugc nevoljice, nijesam ponio djozlukc (naočare), a može ii čovjek bez očiju plsati? . , . O, a gdje je taj moj sekrttar? . . . E, valah slijep čovjek nije pristao nigdjc. U tom se pojavljuje Zarko. — Ah, nigdje te nc bllo. moj iljepi sekre,taru, kune ga hodža Još pri ulasku. . . Činite mjesta, člnite mjesta, dobacuje on muhadžirima. I kad Žarko sjcdnc ouda počne da pada kahva za kalivom, a rakija za rakljom, a on potpisuje — potpisuje. — Tako, završuje stari hodža Faladžlć, a sad dragosti moja, požurite, do E aše u konzulat, pa onda opet dodjite od mene. A prlje svega Izvoljevajte ovdje piatiti dvajeset i tri rakije i koiiko ima kahva. Okrom toga po dva dinara za sekretara. Ugurlerorsum! dodaje Žarko — I Saadet Uč! tTako reče moj babajko.

Gostovanje čianova bečke pučke operc. Kalco sino već javili, zapoeelo jc jafie dne 13. o. mj. u velikoj đvorani mjesne etapne menaže (Terazije 25) gostovanje članova bećke pučke opere. Raspoređ je ovaj: Subota, 15. deceinb’rft 1917.: 1, C. M. pl. Weber: Ouveitura ,,Oberon“, idirigent: Wilhe!m jGrummer. 2. Eranje Lehara Konjanička pjesma. (Reiterlied) 1914. Ricliard Heuberger: Pjesma iz Opere „Das Veilchcnmađel‘\ Heim-ich Pacher. 3. Vesela predavanja, Dr. Benno Wiinseh. 4. Oslcar Strauss: „KomnR Held meiner Tratune“ Franjo Lehar: „Icli hal>' cin Htigleiii im Polonlariđ“, Adoia Bamn. 5. Pjeemo, pjeva Iriesl Kurt. 6. Ouvertura opert ,,5i5mi5“ od Joh. SU-aussa, dirigent: Wilhekn Grummer. 7. „Eine mhigo Partei“, burlcska u jednom činu od J. \Viir meia, sudjeluju: gg. Stsrk, Mainau, Dr. Wfinsch i gdjico Kurt i Secnlitsch. 8. „Lijcpa Galateja“ komično rnnjetnićka opera u jednom činu od Franjo pl. Suppe-a Budjeluju: gg. Paclier, Dr. VVfinsch, gdja Baum i gdjica Kurt. U nedjolju, 16. decombra 1917.: X. C. M. pl. Webor: Ouvertura o)jeri, „Streljao vil©njak“, dirigenl: Wilhelm' iGrfimmer. 2. Mejrerbeer: Arija iz opero „A£rikanka“, Heinrioh Pacher. 3. Johann: Strauss: „Fruhlingsstimmen“, valčik L. ArdiUo: „Nur Goduld“, valćik Adela Đaum. 4. Vosola pređavanja na glaso* viru, Dr. Bonno Wfinsch. 6. Pjesmo, pjeva Franz Mainau. 6. Pjesme, pjeva Liesl Kurt. 7. Frai\jo pL Suppć-e: Ouvortura operi „TaLa kava!crija“, dirigont: Wilhelm Grummcr. 8. ,,D©r Natureanger“, el&zbena igra u jednom činu, glazba od Edrounda Eyslera. Sudjciuju: gg. Heannđh Pachc-r, Franz Mainau, Felix Stark, Dr. Benno VVunsch, gdja Baumj, 4' gdjice Kurt ž Semlitsch. Početak uvijek u 8.30 tati uveče. GO^ fcietog prihoda namijenjen je u ko

rist ratne skrW. Ulaznice po K 6.20, 5.20, #.20, 8.50^ 8.— ž 2.— mogu se u preh prodaji dobiti u knjižari ,,Jugcisrik“ (Sud-Ost) na Terazajama (Ho el Moskva). Ulazmce važe fcao propusnico. Za vri. jomo odmora ,,buffet“. * Istorijski kalendar. Na današnji dan, 14. d e c c m b r a' 1546. god. rodio se u K n u d s t r u p if Čuveni astrononi Tycho Brahe, o kojemu smo već govorili prilikom godišnjice njegovc smrti. — 14. deccmJ bra 1799. god. umro jc na svomc imanjn Mount Vcrnon u saveznoj dr* žavi Virginiji čuveni George Was h i n g t o n oslobodilac i prvi predi sjednik Sjedinjenili Američkih Država Washington jc rodjen 23. februare 1732. god. Otac mu jc bio bogat veleposjednik, čiji su sc prctcl 1657. godi bili doselili iz Engleske. Svršivši školu bio je ncko vrijeme geometar o svom rodnom kraju, pa je poslije stu« pio u niiliciju (narodnu vojsku) tadanjih sjcvero-američkih engleskih kolonija, gdje je uskoro dospio do majorskog čina. U toku rata, što ga je Engleska tada vodila u Americi sa Francuzima, Washington je uskoro stekac i potpukovnički i pukovnički čin. Nd ogorčen zbog omalovažavanja, kojim je britanska vlada postupala sa časnicima amcTičkc milicije, on se 1754 god. povukao na svoje imanje, ali se uskoro opet vratio u vojsku i učestvovao u ratu do mira. Kada jc 1774. go<L otpočeo pokret 13 sjeveroameričkiii kolouija za otcjepljcnjem od Engleskc. VN'asiiington bude izabran za člana kongresa (skupštinc) tili koloiiija, pa jc tu uskoro postao predsjednik odbora za narodtiu ođbranu, a kada je otpočela otvorena borba protiv Englcske, proglasio ga je 15. juna 1775, godine za glavuog zapovjednika. Poslijc dugog kolebanja Washington sc primi toga mjesta, ali je ođbio svaku pla* tu. Vojska rnlađe države, skupljena s ma<ka l s konopca bilaje bez odije.a. municije itd. i prije svega bez điscip’iae. Wasiiington se s toga vješto držao u defenzivi i za to vrijeme je ncumomo orgaluzovao vojsku, neslušajući pretjerane patriote iz poza'dine, koji su tražili energicriije vodjenje rata. Prvi ffiU je vojnf [nspjeb bio, kada je 17. maita 1776. 'go» dine istisnuo engleskog generala IIowea; »z Bostona. No avgusta iste godino Englezi'zauzmu New-York, a Washing'on gz Bvojom vojskom stade se povlaliti sa po. ložaja na položaj sve do iza rijeke Delaware. Boleštine i glad, kao i okolnost, što §u vojm obveznici, koji su bili islu. žili godinu dana, proma zakonu mogli boz formalnosti napustiti vojsku, snifa njiii su njegovo trape na svega 2090 iju. di. No u ovom kritičnom položaju Wa;. Bhington ne izgubi glavu, već prodnjo kod kongresa da ovaj odluča da se vojua obaveza protogne za sve vrijeme traja. nja rata. Osim toga fcongrcs ustupi Washingtonu neograničenu vlast za rrijeme od šest mjeseci. Ovako priprem. ljen, Wasbington predje preko rijeke De)awai'e i. 26. decembra 1776. god. [>otuće Engleze kod Trentone-a. 3. januaraf ,1777. gođ. izvoieva no%ra pobjedu kod) Prfeetowne-a, ali poslije bude po.učeu 11. Boptembra kod Brandwine-a( i 3. oktobra k<xl Germautowne-a. Mlada amer'čka država opet se nalazila u vtIo teškom po:ložaju, aii Wasbington se žiiavro f upov. no održavao sve dotie, dok mu savez; što ga je zakljuoio sa Francuskom nije dopustio, da opet predje u ofenzivu. 26: jruia 1778. god pobjedio je Engleze kod Monmoutha, a najzad je odlučao cio rat u svoju korist time, što je, po’jačan fran čuskom vojskom od 6000 ljudf pod ka, mandom generala Rochambau-a 18. ok-' tobra 1781. god. kod Yorktowne-anaj tjerao engleskog generala ComwaUis-a, da ea oeloni svojom vojskom kapiiulira. NovJ [1782. g. buđo zaključen predtiodni niir) a 25. nov. 1793. g. napustili su Engleri New-York. U konačnom miiu Engleska je priznala nezavlsnost Sjcjinjenih Di žava. Ciin je rat bio potpuno završen, (Wasbington, koji je irnao evu vlast u JSvojim rukama, a koga je cio narod obožavao učini ncšio, što bi maio ko uči; mo ha njegovom rnjestu: Raspustio je vojsku, vratio je kongiesu povjeieni mu mandat i povukao se na svoja imanja: Svc narodne poklone, koje mu je kou-' grcs u znak zahvalnosti htio podaaiti od; bio je. No 1787. god. Wasliington budo izabran za pređsjednika ustavotvorno efcupštine, koja je 17. novombra 1787. god. dovršila ustav. Cim jc ovaj ustav 1789. god. stupio u snagu, Washing(on bude žzabrau za pi-vog pređsjednika republike. Ne obazirući so na gtranačke Ijorbe, kojo bu odmah počele razdiraty mladu državu, Wasiungton je odlučno prielupio organizaciji sviju grana državno (iiprave. 1791. goi bude osnovana nova eavezna prijestonica, koja jo u čast pred »jednika-oslobodiooa nazvaia Wash:ngton. Pošto mu je 1793. god. istekao mandat opet je izabran za prcdsjcdnika, a!i so (1797. god. kada su ga htjeli po troći put izabrati, čuvenim govorom za sva vremena u naprijed odrekao novoga iz, bora. Kada j© 1798. god. ozbi.jno prije. tio rat sa Francuskom, Washington jc na poziv novog prodsjednika Adamsa or. gamzovao vojsku. Umro je na današnji dan, 14. decembra 1799. god. Po cije-' Ioj Americi podignut mu je voliki broj epomenika, od kojib je najveći ogromnl gpomenžk u kapitolskom parku u ,Washingtonu. — 14. đecembra 1849. god. umro je u Rigi kompozitor Konradin Kreutzer. Rodjen je 1780. god. ,1