Beogradske novine

Bro] &u.

Nedjelja

BEOtiRADSKE NOVINE

23. decetnbra 1917.

S'rana 3.

Zemuna n Pancsovu: u 6 sati njuiio I u 12 satl u podne — Iz Pancsove ti Zemnn: U 8-30 sati pr»|e podnc l 3 sata posliic podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zcniuua i Pancsovc i obratno nc pristajc u Beonrađu. Rimokatollčlia služba božiia na Božlč»e nraznike. 23. dccembra: I. U Dvoru: U 8 aali njemačka i čeaka propovijed i sv. misa za vojnižtvo. II. U župskoj crkvi: U 8 sati tiha Bv. misa za školsku djecu. U 10 sati srpBkohrvatska propovijed i pjevarra sv. Jiiisa. U 3 sata poslije podne večc-mja. 25. decombra: I. U Dvoru: U 8 eati njemačka i magjarska propovijed i Bv. misa za vojništvo. U 10 sa.i ta.ijanska propovijed i sv. misa za talijansk© jcarobljenike. II. U župskoj crkvi: U 6 sati u juiro pjevana sv. misa. U 7, 8 i 9 saiti tihe sv. ftiiso. U 10 sati njemačka propov.jed i Svečana sv. misa. U 1 / 2 12 sati tiha bv. inisa. U 3 sala poslije po<lno večernje. 26. tivecombra: I. U Dvorn: U 8 Bati sv. misa i srpsko-hrvatska propovije<l za vojništvo. II. U župskoj crkvi: U 8 sati tiha sv. pvisa. U 10 sati njemačka propovijed 1 ivelika misa. U 3 sata poslije podne vcIčernja. Evangeličkn služba Božja. Danas u neđjelju 23. decom. biče u evangcličkoj crkvi u Vtika Karadžića ufici broj 9, služba Božja na magjarskom jezlkti. Dobrotvorna diletautska predstava u korist beogradske slrothije. Kako snio već javili, priredjuju beogradski studenti i studentkinje u tnedjelju, 30. decenibra 0 . g. u pozorišĐoj dvorani mjesne ctapne mcnažc UJĆasina") na Terazijama br. 25, dobr 0 1v 0 r 11 u diletantsku pre dttavu u korist beogradske sirotinje. Raspored je ovaj: 1. „PrO' 3 j e t n 0 j u t r 0 ", pastel-slika u 1 Č&iu .od dra. Milana Ogrizovića; 2. „Školskl nadzorni k“, šaljiva jgra 11 1 činu od Koste T r i f k 0 v i C a; '3. ,,R a s e j a n 1“, lakrdija u 1 ćiuu cd K 0 1 z e b 11 e-a. Režiju ovih djela ; vode: hrvatskl dramski pisac g. natiporučnik Milan Ogrizović i reditelj Srpskog narodnog pozorišta Milutin Č e k i ć. Uvertiru i grazbu izmedju pojedinih komađa izvodi vojna glazba, pod upravom kapelnika P i r 0 - a. Početak u 8.30 sati u veče. Ulaznice: loža (za 4 lica) K 20.—; sjedište u loži K 5; ejedišta po K 5, 4. 3.50, 3 i 2 dobivaju *e na dnevuoj blagajni u Kasini i u knji! žarama „Jugoistok" (Siid-Ost) u zgra!di Hotel ,,Moskve“ i Cvijanovića 11 Knez Mihajla ulici, te u ogiasnom odjelenju „Beogradskih Novina“. Ulaznice .važe kao propusnice. — Tačan raspored donijećemo u utorak 25. 0 . mj. Božićnja svečanost 11 c. I k. pričuvno.i boinicl „Brno‘‘. Sreća i zadovoljstvo poslije đugog je vrenieua i opet jcdnom odsijevata iz očiju naših ratnika, bolesniii i iranjenLh vojuika, koji se u ovdašnjoj c. i k. pričuvnoj bolnici ,,Bmo“ nalaze ua oporavku. Priredjeua im je svečajiost, kakve scbi Ijepše nijesu mogli zamisliti. Prisustvo njihovih millh l dragih zamijenila je zahvalnost i požrtvovnost bližnjih, i oni su bili razdragani. Svečanost je otvorena lijepom pjesinoin „Stiile Nacht, heil'ge Nacht“, poslije koje je vojni sveštenik B1 a h a održao dlrljiv govor. Iza toga je gospodja potpukovnikovica M i k u i a otpjevala dvije pjesrne, mcdju kojima I pjesmu jednog oslepijelog časnika, što ju je uglazbio R u b r i t i u s, — a onda jc zapovjednik bolnice dr. Franjo 'Ziramer održao govor u kojein se zahvalio svlma, koji su omogućili ovu svečanost, n prvom redu Njegovoj Preuzvišenosti gosp. vojnoin glavnom guverneru barunu Rhemenu Bareusfeldskom, a zatim izrekao zanosnu •zdravicu uzvišenom vladaocu, Njego;Vom Veličaustvu caru i kralju Karlu. Svi su prisutni oduševljeno pozdravili riječi g. zapovjoduika. Poslije toga otpjevana je još jedna pjesma, a na to se prešlo na darivanje ranjenika i bolesnika, od kojih je svaki dobio Jednu lijepu uspomeiiu. Istorijski kalendar. Na današnji dan 23. decenibra (12. po st.) 1777. god. rodlo se ti Petrogradu ruski imperator A!eksandar I. savremenik Napoleonov. Bio je sin velikog kneza, docnijeg cara P a v 1 a ( njegove supruge M a r i j e Feodorovne, rodjeue princeze .wflrttemberške. Vaspitao ga Je Svajcarac Laharpe, čovjek Rousscau-ovih načela, kojl Je mladog princa upoznao sa najnaprednitim političklm Idejama. U prvo doba svoje vladavine kod cara Aleksandra 11 veliko sc i opažao taj napredui utlcaj, dodtlc god docnije nlje potpao pod suprotnl upllv. 1793. god. Aleksandar se oženi princezom Jellsavetom badenskom. Kađa je 23. januara 1801. godine car Pavle poginuo od zavjereničke ruke, Aleksaudar je stupio na prijesto i ozbiljno se trudio. da preurcdi državne finansijc, da podigne kulturni nlvo svoga naroda i da popravi sudbimt seljaka. U jednom dljelu svoje imperije, u baltičkim proviticijaina, eak je još onda osiobodio scljake od kmetstva (Iične zavisnosti od spahija), koje fe djeio konačno u cijeloj Rusiji dovršio 1861. god. hnperator Aleksaivđar II. Oslobodilac. Aleksandar I.

bio je blage I scntinientalne prirode. Ideaiista. koji Je Iskreno težio da usreći svoj narod, ali je bio jeduovremcno i kolebljiv i odveć sklon uticajima svojc okollne. U spoljnoj politicl bio jc miroljubiv; pri stupanju na prijesto obnovio je pomorski ugovor sa Engleskom i zaključio je mir sa Francuskom republikom. Još tada je pregovarao sa tadanjim prvim konsulom, a docnijim carem Napoleonom o podjeli njihove sfere nadmoćuosti 11 Evropi. Ali uskoro pošto se NapoJeon proglasio za cara. došlo je do preloma izmedju njih. Aleksandar I. pristupi savezu protiv Napcleona, ali posiije bitke na Austerlicu (2. decembra 1805. god.) opet se povukao iz saveza i obnovio je rat tek pošto jc Pruska, prctrpivši poraz na Jeni i Auerstadtu (14. oktobra 1806. godine) izgubiia najveći dio svoje tcritorijc. 25. jula 1805. god. zaključi sa Napoleonom poznati tiizitski mir, koji je jednovremcuo predstavljao i neku vrstu saveza izmedju oba dotadanja protivmira. Ovaj je savez dobio još jačeg izraza 1803. godine na erfurtskom sastanku, kada je Napoieon ostavio caru Aleksandru siobodne ruke da stavi ruku na Finsku i cijelu tursku imperiju. Pošto je 1809. godine zaposjeo Finsku, car Alcksandar iste gmline energičnijc povedc već ranije započeti rat protiv Turskc, u toku kojega jc, kao što je poznato, pomagao prvi srpski ustanak. No 1812. godine dodje do novih sukoba izmedju Francuske i Rm s : je. Car Aleksandar, napadmit od Napolcona, morao je sa Tiirskom zaKlju čiti buknreški mir, koji je godinu dana docnije povukao za sobom sioin prvo' ! ; srpskog ustanka. Poznat je tek rata 1812. godine. Ruska vojska pod kumandom kneza Mihajla Kutuzova pobijedjena je u nekoliko velikih bitaka (kcd 8mt3!jerjyka, m rijeci Moslcvi 1:3.) i ods'tipajući isp.ed brojtio nadmoćnijč Napoiecmove vojske, napustila je i Moskvu. U jcdan mali imperator Aleksandar htjede zaključiti mir, aii po požaru Moskve pod nticajem energičnljih ljudi iz svoje okoiine, riješi se da odbije Napo'eonovu pomiđu za mlr i da povede rat do kraja. Uspio je raspaliti nacljonalne osjećaje najširih narodnih masa u Rusiji, pa se rat tek sađa raspalio svom silinom, započela je „otačestvena vojna“. Napoieon uskoro bude prinudjen na povlačenje usrijed strašne ruske zime, u čijem toku mu je uništena sva vojska. Pošto je potisnuo Francuz« iz Rusije priključi se iinperatoru Aleksadru i Pruska, pa tako započe borba protiv Napoleona u Njemačkoj, u toku koje i Austrija objavi rat Napoleonu, koga stadoše napuštatl i niegovi saveznici ineđju njemačkim državama, na prvom mjestu Bavarska. Poslije leipziške bitlte (16.—19. oktobra 1813. goi) Napoleon bude potisnut iz cijeie Njemačke i saveznici, na čijem je če!u bio car Aleksandar prodriješe u toku 1814. godtiie u Francusku, zauzeše Pariz i zbaciše Napoleona. Kaa uajmoćni.ii saveznik, car Aleksandar je u toku toga rata vodio prvu rijeć kako u pogledu vojnih opetacija, tatto u pogledu političke akcije. Na bečkom kongresu zalagao se za siogu medju velikim silaina. Njegovoin se uticaju ima pripisati, što je Švajcarslcoj priznata neutrainost. Poljskoj, koja je potpala pod njega, dao je slobod’ouman ustav. Tek događjajima od 1830./31. izgubiia je Poljska veliki dio svojih autonomnih državnih prava. No po zaključenju veiikih đogađjaja Napoleonove epohe uastađe preokret u imperatoru Aieksaudni. Pod uticajem svoje prijateljice Julijane plKrudener odao se nekom religijoznom misticizmu, koji ga je odveo &^vim đrugirn putem nego što je bio posao. Svoje nove idealc mislio je ostvariti skiapanjem takoz\-ane svete aiiancije. Od sada je bio protivan svakom slobodoumnom i narođnosnom pokretu. Ometao je rad na ujedinjenju Njemačke i Italijc, osudilvoo je grčki ustanak, tna da je v Rusifi vlađalo veliko oduševJjenje za jeđnovjemi jelinski narod. U uiiutrašnjosti zeinlje zaveo je reakciju; ponovo je zaveo strogu cenzum i ograničio je uvoz knjiga iz inostranstva, stavivši ga pod najstroži nadzor. U poslijednje vrijeme bio je bolešljiv l nervno rastrojen. Naročito ga jc potresla velilca popiava u Petrogradu 1824. godine. 1825. godine krene sa carieom na put za Krim, gdje se razboli i uinre uTagahrogu 1. decembra (19. nov. po starom) 1825. godine. Pod njegovom vladavinom »c Rusija mnogo napredovala u kuiturnom pogleđu i stekla je nadmoćan polltički upiiv u Evropi. Od tnnogobrojnih spomenika, koji su u Ruslji podlgnuti Imperatoru Aleksandru I, najpoznatiji jc Aieksandrov stub u Petrogradu, podigmtt 1832. godlne. — 23. decembra 1832. godlne predala se Francuska tvrđ.'ava A n v e r s. Belgija se bila o’eijepiia cd Holandije i proglasiia se nezavisnom kraljevmom. U tome je belgijance aktivno pomagaih Francuska. Kada Holandjani na pozlv Francuske ne iitjedoše evaku sati anversku tvrdjavu, irancuski general Oćrard sa 50.000 Ijudi o'poče opsadu, kojom ie Anvers natjcran na predaju. No Holandija je tek 1839 priznaia nezavisnost Bclglje. — 23. deccmbra 1880- godinc umria je književnica George Eliot (Mary-Ann Evans), 0 kojoj smo već govoriii na ovom mjestu prilikom godišnjice rodjenja. — 23. decembrn

1913. godine umro je u Parizu književnik J u I e s C1 a r e t i e. Rodjen je u Limogesu kao sin nekog tamošnjeg fabrikanta. JoŠ kao djak naplsao je pripovjetku, koja je pobudila opštu pažnju.-Odavši se potpuno književnosti I novlnarstvu, postao je uskoro jedan od najboljih hroničara, umjetničkih i pozorišnih kritičara pariskih dnevnih listova. ^voj glas Je još većma utvrdio nizom svojih poznatih romana, od kojih pominjemo: „Madeleinc Bertin" (1868. god.), ,,Le train 17“ (1877. god.), ,,Le troisieme dcsseus 1 *, „Monsieuji le ministre“ (1881. god.), ,,Le million“ (1882. god.), ,,Le prince Zilah“ (1884. god.), ,,Candidat!“ (1886. god.) Daljc je dao nekoliko djela sa istorijskom podlogom, pa je zatim dramatizovao nekoliko svojih romana. 1885. god. postao je upravnik pozorišta „Comedie Francaise“ a 1888. član francuske akademijc. Međju novijim njegovim djelima valja pomenuti „Brichameau, comedien“ i ,,L* accusateur'*. 1897. god. počcla su mu izlaziti cjeloktipna djela. Božićnl dar Crvcnom Krstu. Krnljevsko grćki konzul u Beogradu, gospcdiu Jovan Hariziadis, Miioš Veliki ulica br. 45, po naredjenju svoje vlađc je pofožio u našoj redakciji po 50 kriuia kao Božićni dar za austrijski i magjarski Crveni Krst. Novac je već upućen svojoj svriii, a darodavcu se u ime gornjih ustanova izjavljusje blagođamost. RazdijeUenie božićniifi darova SkolsKoj djeci. U c. i k. beograđskoj gubcrnijskoj školi priredjena je juče, u 4 sata poslije podne, lijepa božićnja svečanost: darivanje djcčice slatkišima, j e s t v i n a m a, 0 d i j e 1 o m i 0 b ućom. Ko joj je prisustvovao, ne će je zaboraviti. Djeca su se sa svojim nastavnicima i uzvanicima sakupila u ukusno ukrašenoj gimnastičkoj dvorani. ti čijoj je sredini biio postavljeuo visoko, lijcpo okićeno božićnje drvee, a oko njega poredaui bogati darovi. Ko da opiše radost mališana, kad su se zapaiile onc nebrojene svijećice, a dvoranom zaorila dirljiva pjesma „Sveta noć...?“ Posiije te pjesme. kojom je svečanost započela, održao je vojni sveštenik \V a g n e r prigodni govor, a ua to se prešlo na izvodjenie rasporeda, koii,se sastojao iz deklainacija i pjesaiija u njemačkom, magjarskcun i hrvatsko-srpskom jeziku. Na kraju ras[x>reda zahvalila se jedna učenica u ime darivane djece priredjivačiina svečanosti, a onda su zapljeskale ručice, zasuzile očice: prešlo se na samo darivanje. Svako je dljete dobilo siatkiša i jestvina, a siromašnija djeca pored toga po tri četvrt kile suhoga mesa, cipelice, odijelo i zimski kaput SnUeg u Beogradu. Juče oko 10 sati prije p)dne otpočeo je u Beogradu provejavati snijeg, posiije nekolil»oTijepih, više jesenjih no zimskih dana. Snijeg je provejavao čitavo prije podne, ali nije ostavio nikakvog viduog traga ua inače suvu zeinlju. Poslije podue oko 3 sata snijeg ie ponovo padao čitav sat. U niiesto poincna — za slrotinju. Oospodja Andja Živadina Jovan 0 v 1 ć a priložita je sirotinjskom ođjelenju opštine grada Beograda kao svoj priiog za beogradsku sirotinju svotu od 20.— dvadeset kruna u mjesto trogodišnjeg pomena svojoj umrloj ćerčici Jclki. Poziv shoinašiiiii djaka. Svi siromašni djaci sviju škoia, potrebno je da se Hčno prijave Društvu Crvenog Krsta, čiji se uredi nalaze u Siminoj ullci broj 21, svakoga dana poslije podne ođ 2 đo 4 sata, radi upisa za pomoč. Božlćnja predstava talijansklh zarobUenika. Talijauski zarobljealci, koji se nalaze u Beogradu, priredjuju prvoga i drugoga dana katoličkoga Božića (25. i 26. 0 . mj.) božićnje svečanosti. Prirediće oba daua u 3 sata posliie podnc u pozorišuoj dvorani bivšeg amcričkog „Crvenog Krsta" (kod M SIavijc“) predstavc, u kojima će sc prikazivati jedna daaina Talijana Sam Benelli-a iz doba renaissance, a pjevati razne pjesme i izvesti iiekoliko deklamacija. Talijanski zarobljenici igraće sami I ženske tiloge. Uiazna cljena iznosi 30 helera. Koncerat u časničkoj i činovničkoj kasinL Daiias poslijc podne koncertira u ćasničkoj i čhiovničkoj kasini vojnička glazba. Raspored jc vcoma biran. Odlikovauje predsjednika palanačke opštine. BivŠem predsjedniku palanačke opštine Milanu Nadaikovlću, Izrazlla je vojna glaivna gubcrnija u Srbiji povodoin njegovog odstupanja sa tog mjesta, za njegov višemjescčni nesebičnl rad „pohvalno priznauje", Plenieuit dar. Casnici zapovjedništva c. 1 k’. Željeznicc „Jugoistok" darovali su 150 K fondu udovica i siročadi, a po 100 K pričuvnim bolnicama ,,Brčko“ i ,,Bnlnn“. - *

Priznanice za pomoć. Sve priznanice za pomoć za mjcsec decembar izradjene su i mogu sc od sutra dobitl u uredima okružnog zapovjcđništva Beograd-grad u ulici Kraija Aleksandra broj 5, u sobi broj 57, od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana, odmak po prijemu priznanice blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beograd-grad isplaćuje i pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, tako i samc pomoći, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju. radi ustanovljenja indentičnosti. Prodaja sira. Sve prodavnice žlvotnih naminiica opštine grada Beograda imaju još na prodaju sira, koji je ovčiji, mastan i vrfo dobre kakvoće. Staje po 10 kruna od kiiograma i može se dobiti u količini, s obzirom na broj Čianova u porodici. Ljekarska služba danas poslije podne. Danas poslije podne biće u Beogradu otvorena ljekarna S 1 0 11 ć, Sarajevska ulica 70. Požar. • • U Stiškoj ulicl br. 29 izbio Jc slnoć poslije 8 sati požar. Zapaliia se greda 11 stropu kuće. Požarnici su vatru, koja nije nanijela veće štetc, posiije 1 sata tigasili. Književni prijegied Božićua kujiga „Zabavne Biblioteke**. Iz Zagreba primismo ,,I n d i j s k n Džnnglu", 16 najljepšib priča poznatrg engleskog pisca Budyarda Kiplinga. Preveo ih je član Jugosiavensko Akademij© prof. Vladoje D u k a t Izđanje je iiuetrirano, a kako iznosi 344 strane, cijeaa mn j'e K 4.50. To je 89. knjiga ovo ugleđne „Zabavne Biblioteke", kojn j© p tije rata oenovao poznati hrvatski knjrževnik dr. Nikola Andrić n d'aštvu s kr. zem. tiskarom, najboeatijim zagrehačkirn štamparskim institutam. — K p ingovo djelo namijenjeno je isto toliko odraslim čitaodma, kao i omladini. Sličnu je knjigu već izdala ista biblioteka sa Sienkietviczevom klasnom „XI žarkoj Africi", koja je naža'ost već ođavna rasprodana. U Indijskoj Džungii (The Jungle Book) radi 60 o jednom djetet'«, fcoje je tigar natjerao u džunglu (prašumu), gdje ga primaju vukovi i odaajaju. Život njegov s divljim zvjer : ma ispunjiva svu knjigu, koja je na|JŠsana tako zonimljivq, đa ju čovjek gotovo ne može pujtifci iz ruku. Slonovi, panteri, majmuiu, zmije, pčelo, tigri govore tu svojun jczikom, a buoući da je onaj dječak takodje naučio živdtinjski jezik, smatn.ja gi onl Bvojim i ne ftine mu nišfa 11 a žao. On se, šta više, i bori zajedno s njima, kađ jdodju nove kakove zvi : eri jz dalekih kraieva. Djeftak postaje gospcd.arom džungle — i sretan je, dok no dodje medju ljude. No ljudi ga svojom pakošću opet odgono u šumu. Tek kađ sasvim o draste, ostavlja šumu i ženi se. To je u najkraćim crtama sađržaj ove knjige, ko ju ne možemo dosta da naiivalimo.

A Grirr TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak). I poied svega toga toiiko me jo staiiio pratila pomisao na nju, da sam so najzad riješio, Ida radirn njenu sliku, nadajući se, tba ftu time odmoriti svc$o misli, koje 6U neprestauo bilo upućene njoj. Požto gam se ranije mnogo i to s uspjehom bio bario slikarstvom, to mi je taj rad dobro ispao za rakom i uskoro sam na siici gleđao crte svoje miade žene, kojo sam zbilja vrio dobro bio pogodio. Bto sam je izradio u onom položaju, u kojemu sam je pos’jeđnji put bio giedao, kada «© jednovremeno sa ferazom nvrijeđjenoga ponosa t žarico ijubavi na licu, opraštala od mene. Viđjeli gto sliku, go3po<lo i priznaćete, da je vrlo pažljivo izradjena. Baš ništa nisam zaboravro; isto odSjelo, kao što je onda nosila; sjetio gam se ftak i onih roža, što satn joj ih bio poklonio u jutru pi'ed hašo vjenftahje, a koje je ona zadržala i u ftasu najvećeg uzbudjenja. Ovu sam sliku utvrdio na poledjini Eveiininog portreia, koji &e već dvije godine naJazio u mojoj »obi za rad. Preko dana sam ga okreuuo zidu, ali bili zato noću fteeto ostajao Citave sate gledajući u nju. Nikad nisarn nišla bio ftuo za Lolu. IzgledaJo je kao da je potpuno bila ia6ezla iz moga živola pa me je vremenom obuzela tolika apatiju, da mi jo gotovo i sam život prosto dosadio. Cak 1 vijest, da je mojoj sestri od strica poslije dvomjeseftnog braka amro muž i da je ona napusiila Pariz da bi se vratila na stalno življeoje u lx>ndon pranio panv toliko ravnodušno, da sam so u ftudu pitao, kud li je feftezla ona onolika moja gtrast. Saslali smo se u nekom otmjenom društvu, ali sada njena ljepota nije ftinila ni najmanjo utisak na mone. Odvajala nas je slika divne mlade djevojke tamnih, zagonetnih oftlju. NaS ustih ponosilu groficu 8 uvjei-enjom, a mi je arce još jodnako ispunjonto' žarkom, neodoljivom ljubavi, ali tu ljubav više nisam gajio prema Evelim Black, već prema svojoj mladoj, izgubljenoj ženil ; 1 Od toga čaaa nastala je moja apatija, koja me je biia obuzeia: obuze me

| nova natla, koja aa je povratiia voiju' za život, opet sam imao neki ci'j, koji Bam težio postići. Riješio sam se da nadjem Lolu, pa makar je po ei'elom svijetu ftražio; ođluftih se da ne mirujeru, dokle god nc budem pronnšao svoju ženu, pa i kad bih jc morao si om išftvvpati iz ruku onih Ijudi, koji su kao neko prokletstvo lebditi nad mojim živitom. Ali kuda ću je prije potražiti? Kako da je prouadjem u svijelu, kada za so* bom nije ostaviia ni najmanjega traga? Jcdina moja nada bila je Ijubav, koju je Lola gajiia prema meni, a koja ioj sigurno nije davala, đa se odveć udalji iz nioje blizine. Ako se ti njeni osjećaji nisti bilf proinijeniii, ona sigunto nije bila ostavila grad, u kojemu je živio njen muž. Do duše ovaj je naš London džinovski grad sa svima rdja* vim odlikama takvih ogromnih naseobina, u kojemu pojedinca za tili ča.s možc „progutati pomrčina*', a da niko i ne primjeti. No ja sam se toliko bio saživio sa nadom, koja se bila pojavila u meni, da ču pronaći svoju ženu, da sam sve mislio, kako ću najzad savlađati sve teškoćc. Razumije se, da sam prije svcga trebao da se obratim policiji, aii ponos nii nikako nije dopuštao da učinim takav korak, pa sam gledao, da sam vlastitom svojoin snagom dodjein do cilja. Neumorno sam krstario ulicama, posinatrajući pažljivo sve žene, pored kojih sam prola* zio; po čitave dane, često i noću jurio sam po cijelom Londonu, ail sve je bilo uzalnd. Tada se dogođii nešto, što me je uputilo 11 a novu stazu i što mi je povratilo nadu u sretan ishod. Kada mi jedne noći grozničave misli 11 a moju izgubljenu ženu ne dadoše da spavam,' digao sam se iz postelje, obukao se S otišao sam u baštu, što se naiazi iza moje kuće, da se nadišem čistoga vazduha. To je bilo iste one noći, kada je iz moje kuće nestalo one djevojke. koju vi, gospod<\ sada evo već toliko vremena tražite, samo što ja naravno u ono vrijeme nisam imao pojma 0 tomc. Moje su misli stalno bludiie u daljinu, iskijučivo su bile upravljene na onu ženu, koja je sada ispunjavala cijelo mojo biće, a taj je moj osjećaj bio toliko uporan, da mi se za jedan čas učinilo, da s one strane rešetke vLdun svoju Lolu. (Nastaviće 66.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvieštaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 22. decembra. istočno bojlšfe; Primirje. TalJjansFio bojište: Osujećeni su talijanski napadi proflv Monte Asoloneina ylslne, koje se priključuju zapadno odatle. Načelnik efovima stožefa.

F.KSPCZiTOSJl PESTAHSRE-UiiARSRE K 8 MERGIALNE BANKE U BEOG8ADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. I K. MONOPOLA PETRSLEJA I ŠPIRfTA Bavi se svima bankarskim poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutraine države. Spagjjaifto edjeifc^e ra šiijanje novaca ralnim rarobijenklma i interniranima. Prima u!oge 1 obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Z&gbno ođjeienie zn robu za sve vrsfe tnov. poslova. n Osnovna glnvnica I pričave n | | 232,000.000 kruna. | [

! izašlo! Novo ! Novo! Juraj grof Oršić-Slavetićki; ,,Na konju i u rovu“ Cijena 2 K. Može se kupiti u knjižari $. B, Cvijanovića Beograd Knez Mihajlova ui. broj 16. Porudžbine sa strane Salju se na gomju knjižaru ili na samog pisca: Uredništvo „Beogradskih Novina**, — Beograd.