Beogradske novine

Btraiva

beooradske novine

30. decembia 1917.

'ivladajuća elementa prođuIženjem rata stavljaju sve na kocku. A da 'im produženje rata ne Idaje nade na uspjeh vidi se već i po Šome, što čine poslednja vojnička naprezanja, a što je najglavnije, pomoć talijanskih saveznika n i j e u t o 1 iikoj meri dovoljna da spreči ivojničku katastrofu zemlje. Engiezi, koji i po svome poiožaju S po jačini svoje snage izgledaju najsposobnij'i da rat produže što više, i koji se smatraju za najnepomirijivije neprijatelje Njemačke, ti isti Englezi Imaju isto tako važnih razloga da prestanu sa ratovanjem kao 'i Italijani. Van svakoga je spora, da je Enftleska do sada bila prva svetska sila. 'Fakvu silu do sada svet nije video: *ijoj pripada, kojc kopna koje mora, skoro trećina zemljine kugle, a čitava četvrtina celokupnog stanovništva na izemlji naziva se podanik Njegovog britanskog Veličanstva. Englezi su najiveće kolonijalno, pomorsko i trgovačko carstvo danas na svetu. Suprotnost izmedju Engleske i Nemačke potekia •jc iz toga razloga, što je Nemačka silititn razvitkom svoje mdustrije, prekomorske trgovine i podizanjem fiotc postaia ozblljan takmac Engleske. Da bi održali svoj jedinstven i zaviđan položaj u svetu, Englezi su smatrali da Jreba slomiti moć Nemačke. AH pored sve svoje moći, i po izgledu neiscrpnosti u svojim izvorima Engieska nije inogia ni svojotn ni svojih saveznika snagom tući Nemačku, nego je šta yiše, doživela dajedan po jedan od njenih saveznika bude t u č e n. Pored ogromne koalicije, koju je Engleska stvoriia za borbu protiv Nemačke i njenih savezirika, polo2aj na ratištima za Englesku i njeiie savezuike sve se više pogoršavao. Pored svega toga, Engleska je pokazivala i pokazuje samo pouzdanje, računajući na veiike rezervoare u ljudima l drugim izvorima, koje ima u svojim kolonijama. Ma koliko da se Engleska na sve strane obazirala da skupi oko sebe što veći broj saveznika, ipak joj je uiazak jedne siie u rat protiv Nemačke pokvario račune. Prllazak Sjedinjenih severo-američkih Država sporazummm silama, preti da iz osnova poremeti dosadanji poiožaj i ugled Engleske kao velike sile. Nema sumnje, da je uiazak Amerike u rat dobro do= Šao Engleskoj, ali samo u n e k o 1 i k o. ,U toliko u koliko je Amerika svojtm ulaskom napraviia moralan efekat I u koliko pomaže Engleskoj novcem, ratnim materijalom i sirovinama, što je jcmz n ostaiom i pre objave rata činila. AJi sada kada Amerika svojom mobiliizacijom ogromne vojne snage daje izgleda da bude odlučujući faktor, i kada se sve nađe ostalih sporazumaih sila polažu u Ameriku, Engieska nema se nimaio radovati njenom ulasku u m, nego se Ima piašiti za svoj prestiž u svetu i za svoj privilegisani položaj prave svetske sile i pored sveg srodstva po rasi, Arnerika i, Engleska su dva zasebna državna organizrna, koja odvajaju mnoge suprotnosti. Amerika, koja je posie rata sa Španijom otvoreno napustila svoju izolovanost i ušla n red. Unperijalističkih sila, u isto je doba jaka industrijska zemija, ! trgo.vački opasan takmac Engleskoj. Po prostoru i broju stanovništva Engleska, Rusija i S. Amerika bile su prve medju svetskim silarna. Rusija, ekonomski i kulturno dovoljno nerazvijeaa nije predstavijaia ekonomski opasnost po Englesku. Medjutim S. AmeTika, sa svojom industrijom, trgovinom i flotom je dostojan takmac Engleske, il preti joj, da je potisne sa njenog po-

ložaja prve siie u svetu. Razvitkom | vojne suvozemne i pomorske snage, Amerika tek ima da postane vrlo opasan takmac Velike Britanije. Ako do toga dodje, da ishod borbi na evropskim ratištima bude zavisio od učešća američkih trupa, Engieska će prećutno priznati nadmoćnost Amerike t njenu hegemoniju u svetu. Boreći se protivu jednog opasnog taktnaca, Nemačke, Engleska je omogućila drugom jednom takmacu, Americi, da se na njen račun razvije i da je potisne. Engleska se ne bori protivu nemačkog naroda kao takvog, već zbog toga što se boji njegovog suparništva u svetskoj politici, ali ništa manje Engleska ne može dopustiti da Joj se na drugoj strani pojavi takmac isto tako opasan, možda opasniji, nego što je Nemačka. Da poinoću američkom Engleska i bude u stanju slomiti Nemačku, ona timc ništa ne dobija, Jer u S. Anierici ima ne samo novog takmaca, nego silu, kojoj je neopaženo ustupila prvenstvo. Za Englesku kao i imperijalističku, kolonijalnu i trgovačku državu ne samo da to nije sve jedno, nego je jedna ogromna šteta, odricanje ranga prve svelske sile. To Englezi svakako nećc dopustiti, i njihov je intercs, da jednim sporazumnim mirom, kad već ne mogu slomiti Ncniačku, sačuvaju bar svoj dosadašnji položaj u svetu, koga Amerika preti pokoiebati svojim učešćem u svetskom ratu. Saino se po sebi razume, da bi pristankom Engleske za pregovore o miru i sve ostale sile sporazuma bile prinndjene da prihvate mir. Spoljna debata u francuskoj komori. • (Naročlti brzojav „BeGgrađsklb Nov!na“) Haag, 29. decembra. Iz Parisa se javlja: U utorak poslije podne se u francuskoj komori očekuje važna debata o spoljnoj poiitici Francuske. Socijaliste će. u vezi sa interpelacijom Moutea, zahtijevati od viade taćnu izjavu o ratnirn ciljevima i o držanju vlade prema pregovorima o mhu. Kako se govorl, ministar Pichou će u ime vlade -dati izjavu o aktuelnirp pitanjima spoljne politike. aktueinun pitanjima spoijne poiitike.

Aizaško pitanje. (Naročit! brzojav „Beograđskib Nov!na“) Haag, 29. decembra. Na božičnjem kongresu socijalističke stranke u Holandiji zahtijevao je sociiaiista grada Delfta, da Njemačka vrati Francuskoj Elsas-Lotringiju. Poslije ovoga je vodj socijalističke stranke Troeistra držao važan govor, kojim se okomio protiv razlaganja zastupnika grada Delfta i rekao, da je vraćanje Elsas-Lotringije Francuskoj program Clemenceaua.

Notifikacija nezavisnosti Finske, Finsfco izaslanstvo pred švedskim kraljem. Kb. Stockholm, 29. decembra. Danas je kraij primio izaslanstvo uglednih Finaca. izaslanstvu je povjeren zadatak, da notifikuje skandinavskim viadama nezavisnost Finske i da od njih isposluje priznanje te nezavisnosti. Dogadjaji u Rusiji. Smanjivanje zastupnlštva sporazumnih sila u ruskom giavnom stanu. (Naroćitl brzolav ..Buogradskih Novina") Zeneva, 29. decembra. Havas javija iz Petrograda: Najstariji vojni opunomoćcnik u ruskom giavnom stanu jc izjavio ruskom giavnom zapovjedništvu: Povodom otpočetih pregovora Rusije sa središnjim vlastima, smatraju poslanici sporazttmnih sila kao dovolj.no, da u ruskom giavnom stanu bude samo smanjeno zastupništvo; ako bi neprijateljstva ponovo otpočela, šefovi misija Ce ponovo zauzeti svoja mjesta. Ako bi rusko glavno zapovjedništvo prije tog roka našlo za potrebno, da s pogledom na moguće vojničke operacije preduzme mjere za reorganizaciju vojske, i ako bi mu bila trebna potpora vojnih misija, šefovt misija su voljni, da se na prvi poziv ruskog glavnog zapovjedništva odazovu. Kazaci zatvorlli proviuclje koje su boljševic! zauzeli. Kb. Lugano. 29. decembra. ,,Secolo“ javlja iz Petrograda: Obrok hljeba je ponovo smanjen u Petrograđu. Južne provincije ne propuštaju ni jeđnu pošiljku brašna za Petrograd. Nekoliki kazački i ukrajinski pukovi, koji su se ugnjezdili u južnim i zapađnim provincijama Rusije, potpuno su zatvoriii provinclje, koje su boljševiki zauzeJi i dozvoljavaju tm samo najpotrebniju količinu materijala i namirnica za ishranu. Povodom toga st, mnoge petrogradske i moskovske tvornice, u kojima je vladala nestašica u željezu i uglju, morale obustaviti rad, što pojačava krizu u bezposličenju. Time neposredno nastupa nov poiitički moment, koji će nezgodno uticati na trajanje Lenjinove vladavine. Nemiješanje Amerike u unutarnju politiku RusLie. Kb. Washingtou. 29. decembra. Reuter javlja: Na mjerodavnom mjestu se izjavljuje, da diplomatski i privredni zastupnici Sjedinjenih Država brižljivo izbjegavaju da se miješaju u unutarnju politiku Rusije, i da će se držati strogo neutralno prema raznim strankama. U brzojavima rninistarstva spoljnih poslova se upozoruje na to, da se njemački agenti koriste svakom priiikom, da držanje Amerike prema boljŠevicima predstave u ružnoj svjetiosti, a naročito da podbađaju narod protiv američkog posianika i osobija posianstva u Petrcgradu. Ovđje su uvjereni o tome, da če se iz sadanjih poiitičkih zapleta u Rusiji postepeno pojavitl u istini prava deftiokratska vladavina. Japanske čete u Harbinu. Kb. London# 29. decembra. S mjerodavne japanske strane R e u t e r saznaje, đa je prema posljednjim brzojavima 6000 ljudi japanskih četa dobiio naredjenje. da održava red u Harbinu. Polovina ruskog garnizona u Harbinu, koji iznosi oko 6000 ljudi, pridružila se h n 1 j š ev i c i m a. Amerika u rafu. Boljševička pouka zabvata Ameriku. Kb. Amsterđam, 29. decembra. Po jednom ovdašnjem Iistu javlja ,,Times“ iz Washingtona: Vlada američka itna dokaza o tome, da su pouke boljševičke zahvatiie Ameriku.

1 ako američka vlada nema ništa pro- | tiv socijalističke propagande, ! ako se sloboda govora, u koliko ona odgovara nacijonainoj sigurnosti, i dalje dozvoljava, ipak je Wilson objavio, da će odmah preduzeti drastične mjere, ako bi se zakonu oružjem dalo otpora ill ako bi se agitatori poslužili nasilnim sređstvlma. Posada jetlnog boljševičkog broda lnternirana u Americi. Kb. Bern, 29. decembra. ..Matin" javija \z New-Yorka: Ruski teretni brod ,,Šinka“ s boljševićkotn posadom prispjeo je u pristanište T'hog Okeana. Vlada Je riješila, da posadu privremeno internira, da bi se tačno izvidilo stanje broda. Borbe u kclonijama. Njemačkl uspjeh. Kb. Lisabon, 29. decembra. R e u t e r javlja: Iz Mozambique se javlja. 2000 Nijemaca su poslije trodnevne borbe osvojili vis Mkuia(?), koji su držali 250 Portugalaca, zarobili stt zanovjednika i 25 drugili Ijudi. Portugalski gubici iznose 40 ljudi. Nijemci su zarobijenike sjutradan pustili u slobodu.

Pooštreni pođmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 29. decembra. Wolffov ured javlja: Vješto i smjelo izvršenim napadom je jedna od naših podmornica uspjela da u lrskom moru za pet dana potopi 18.500 b r o dskog prostora. Svi potopljeni brodovi bili su veliki parobrodi. Jednog od njih je podmornica pogodila i izbacila iz sigurnog sprovodnog voda. Drugi parobrod od 5000 tona bio je, kako izgieda, natovaren rasprskavajućom materijom. S vrio jakom detonacijom i u velikotn plamenu brod je neobično brzo propao. Borbe na zapadu. Obilata ofenziva na moru. Kb. Paris, 29. decembra. Većina iistova vidi u imenovanju W e m y s s a za lorda admiraliteta izraz voije engleskog javnog mnijenja, da pomorskl rat podje djelatnijim pravcem. Veli se, da Je došao čas, kadaćese razvitku Hindenburgove vojničke snage s u p r o t s t a vi t i obilata ofenzivanainoru.

Borbs u vazduhu. Engieski letači bombarduju Mannheint. Kb. Mannheim, 29. decembra. O Božiću su engleskl letači bombardovali bombama otvoreni grad Mannheim. Vojničke štete nije bilo. Dvije su osobe poginule, deset je ranjeno, medju ovima ni jedno vojničko lice, ali nekoliko francuskih zarobljenika. Jedna letilica je biia prlmorana da se u Pfaibu spusti. Posada je zarobijena. Nainovije brzojavne vijesti. f Opklade za mir u EugieskoJ. (NaroćiU brzojav „Beogradskih Novina".) Rotterdam, 29. decembra. U nedjelju pred Božić skočiie su u Londonu opklade za zaseban mir Rusije sa središnjim viastlma na 2:1, opklade za opšti mir do mjeseca aprila drže se na podjednakoj visini.

'J. (X- S.: Većernja sjeta. Na zemlji večer tiha, blaga, A nebom plovi mjesec mlad; Na zemlji nema sreći traga Jer v‘jek me muči bol i jad. Ah, davno sve Je mrtvo za me, 1 mrzak .mi je gaj i lug, Ko br‘jeg je čemer pao na me I prati me ko vjeran drug. U vedroj će se nijesečini Ublažlt boli srca mog, Što Ui snašam u tišini, 1 što ih ćttje samo Bog. Ko laka barka posred mora, Na svijetu mi je život taj Al* sve se jednoč svršit mora I mom će jadu biti fcrajl

Materice. Nedclja Jc. Matcrice su. Rađost velike i maie dece. Svl se Onl žure, radosni očekujući iznenadjenja, koja će im biti velika i trajna uspofncna za ceo život. Osvanuo Je dan materfca, mraCan ) turoban. Sav obuzet više tugom t Jbolom nego radošću, zastadoh prea Vratima spavaće sobe, premišljajućl ida li da stupim u nju Ui ne? Najzad se Ddlućih. Ulazim skoro nečjijno. da ne 1)1 narušio inir, onaj svetl mir, kojt (viadaše u njoj, sa trakom u rukarna »pieinaa da vežem nju — maiku.

Ali gle, nje nema Da, nema je, već je godina dana kako je umrla

Ne, ne u prkos svemu ona je tu, ovde, ja to osećam. Gleda me radosna, pogledom kao što dočekuje svaka majKg svoje dete, da bi mu uvećala radost loga dana. Da ona mi govori: „Hodi sine, evo ti majka daje Iep poklon i ne misli da te je zaboravila!" Glas joj je bio nešto drhtav l cepaše moje srce. Pristupam bliže. Nalazini te onakovu, kakva si bila ranije; tvoje divno iice, koje daje svetlost mraka, blistalo je za me u čudnom sjaja kao svetiteljsko, tvoje divne oči giedahu me kao uvek, tako milo blago, a srcbrnasfa kosa još se više ćinjaše lepom. Sećam se kako sam ti po hiljadu puta svojim ručicama pokvario ugladjens viasi, a ti se zbog toga nisi mkada Ijutila: šta više ti si me ijubiia, mnog'i liubila i celivala. Oh, vi divni, ncžni poijupci puni Ijubavi i čara gde ste sada? Da, gde ste vi sada najdraže blago ovoga sveta. Vi. kojl ste mc podigli, daii najviše: mladost, nežnost 1 fiubav. A tefc vi, divne nežue ruke, koje ste me odnegovale I lzvele na put. budućnostl, koje ste me nežno negovaie, šta da kažem o vama? Sva, sva mi se tl dopadaš, svečana si, pozivajući me raširenim rukama, da mi opet ire poklon porlariš veličanstvenl materlnski poijubac, stavivši me na svoje mekane grudi, kojima si me podigla. A ja, žurim se, da ti na svemu zahvalim, da ti ijubim ruke. S velikom radošću l ushićenjem uzitnam uvek tvoje poklone l ćuvam th čuvam. — Onl su za me traj-

na i živa uspomena, a mesta gde si tl stavljala nežne svoje poljupce, za mene su sveta i večito ću želeti da sc ponove, da ih još jednom primim, da ti još jednoin svoj obraz podnesem —

Prilazim, vezujem te i sav srećan stavljam poljubac na tvoju bledu ruku, a ti se smiješ, sva plivajući u sreći zadovoijstva. Doista, radosna i srećna, jer je maio dece i sinova, koji su zahvalni i blagodarni svojitn majkama. Malo je njih, koji osećaju utrošenu snagu radi njlh i koji pružaju čistu detinjsku, sinovijevu Ijubav Ali, avaj meni, ti se ne smiješ, ti me ne gledaš, ti nisi srećna! Ti si sva ukočena, bleda, ono bledilo, koje ima mrtvac pred hladnom beiom svećom. Tvoja divna hladna ruka ne oseća, ne prima pofiubac, a tvoji su kapci istegnuti sakrivaju užas, ukočenost, strah Po svuda je stud i tebi I meni I okolo nas. Ali menl, meni je najviše. Nemam te vlše, umrla si mi! Izgubio sam te mila majko, izgubio za navek. Tek sam sanjao. Izgubio sam tc, a stobom i radost, svu nežnost, miadost i time sve blaženstvo. Uzeli su mi te, ali mi tugu, Ijubav, misli o tebi ne mogu uzeti, divna i nežna majko moja! 2iveću o tebi, sa tobom, biću uvek visoka i vedra čela, jer tf si uzame, tvoja ruka, tvoja fiubav, tvoje misli. A kada bude noć, ti ćeš dolaziti, da mi kažeš kako si i tamo srećna, zadovoljna samnom i kako me blagosiljaš. Da, to će tako večito, večito biti, jeii? O dolazi mi uvek, uvek, ja te čekam, želim, voiem. Skriveni, odvojeni od svega sveta. siatko ćeš mi pričati kao ranije I davatl savete, a ja ću te

slušati i pokoravati se. Tvoje reči biće mi svete. One su ini potrebne, treba da čujem tvoj glas, trebaju ml poijupci i saveti tvoji, željan sam ih. I to će biti divno, lepo — malo, malo više utehe, pomoći za tobom izgubijenom. Sa trakom u opuštenim rukama naslonih se na zid, da odahnem I prtpremim za dolazak k tebi. Evo ti dolazim. Materice su — 1 Ja ti nosira venac nezaboravka i traku, aa te time vežem. Nezaboravak će ti reći, da si uvek samnom, a meni svedočiti, jasno opominjati, da te nikad ne zaboravljatn. Volim sebe, volim bližnje I sav svet, aii ml duboko ostaju urezane a srcu rečl — Ojurine: „Mcdju !Jud‘ma si. medju bilžnjlma.,. AI‘ zlo je, majko, biti medj* njima:. Pod ruku ziobom pakost putuje, S njima se zavist bratskf rukuje, A iaž se uvek onda nahodi Gde ih po svetu podlost provodi; Laska ih dvori, izdajstvu služi, A nevera se sa njima druži... 0 majko, majko, svet je pakostan. 2ivot je, maiko, vrlo žalostan!** M. L—ć: Putem Crne Reke. BOo je uijescca oktobra oko osam ■aU u jutro, kad ostavi naš vot žeijezničku postaju u Skoplju za Veles. Pruga te(;o odavle neprestano uz rijeku Vardar, dok atari drum, koji je t u tursko vrijetne pos.ojao ostavlja obaie rijeke 1 kreće jugozapodnim pravcem prema klai.cu Babune. Naš put prolazi zapadnira predgradjem, koje se ugnjozđilo na •trmr.in obroncima nete krševite pla.

bro| Sbi. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Beč, 29. decerabra. Zapadno bojište. ' Front prUestolonasljednika R u p prech ta bavarskog: Pred veče pojačala se topnička djelatnost na pojedinim odsjecima flandrijskoga fronta, i to južno od Scar« pe, kod Graincourta i Oonne1 i e n-a. Slomili su se ponovljeni engieski izvidjački prepadi istočno od N1 e u p o r t a i kod P o e 1 k a p e 11 e-a. Front njemačkog prijestolonasljednika: Sjeverno od Courtecona provalila su izvidjačka odjelenja u francuske poiožaje i povratile su se sa zarobljenicima. Istočuo bojište: . Ništa novog. Maćedonsko bojište: Na Prespanskom jezeru. sjevero-zapadno od Bitolja i na Dojr a n s k o m jezeru traje na yrijeme jača topnička djelatnost. Talijansko boiište: Talijanskl napad protiv visina lstočno od Monte Tomba slomio se u našoj vatri. Prvi zapovjeđnik giavnog stana pl. Ludendorti.

Grad i okolica. Dftevni ksiftftđar. D a n a s je nedjelja 30. decembra, po ttarom 17. decembra. — Rlmokatolici: Davld kralj.: pravoslavni: Prorok Danilo. Casnićka I dnovnićka kaslna otvorena je do 12 sati u noći. C.ik. vojnlćk) dom: Citaonica, soba za pisanje I lgranje, kamina. Oivoreno od 7 sati izjuira do a saU uvcće. Slobodao prisiupsvakome vojniku. Beogradski orieiim |n zimskom pozortštu, prije Boulevard): Dvije predstave, prva u 4 »ata poslije podne, a druga kao oblćno u 8 sati uvece, 1 Kinematograii: Voini kinouKraljs Milana uiicl 56 (Koloscum): U 4 16 saU poslije podue predstave za vojništvo — G. 1 kr. radjanski Klno na leiazijama br. 27 arisi: U 2-30, 4 i 6 saU poslije podne predstave za gradjanstvo. Nocna s!u2ba u Ijekarnama: u sedmici od 30. decembra do uključivo 5 Januara 1918. obavljaće noćnu službu u Beogradu ove IjeKarne: 1. rejon: apoteka Kušakovića, Knežev spomenik br. 2; 11 re|on: apoteka N i k o 1 i c a, Buoljska ul. broj 2; I u U1 rejonu apoteka Nikoltća, Bcogradska ul br. 2. cosjet bolesnika u bolnleama: U bolnici .Brćko*: od2—4 saia poslije podne. U bolnici jBrflnn' 1 : od 9-3u—12 sali prije podne I od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjel|u od 1—B poslije podne. Kužna bolnica: Posjeta nije dozv-oIjena. Obaviještenja o bolesmcima dnevno od 11 do 12 sau prije podne naulazu u baštn bolnlćke Zjjrade sa strane Vidmsse ulice. Vojno parno iopto kupatilo ■ Cat Dušanovoi ulicl — l. Ktspaiilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati posiije podne, a nedjeljom 1 praznicima od 7 sati prije podne do 12 1 / sati u podne. — b) 2a gradjanstvo radnirrt danima od 9 sati prije podne do 5 sali ; r slije podne, a nedjeljom i praznicima od sati prlje podne do 12‘/ s sau u podne. — Z Parno kupatilo za ćasnike 1 njima ravne ćinovnlke otvoreno utorkom, srijeđom, petkom i subotom od sati pnje podne do 5 sati poslije podne* ■ nedjeijom i prazniclma od 7 sati prija podne oo 12‘/ 4 saU u podne. — 2 a g r adjane muškogpoia otvoreno je parna kupatilo ponedjelikom i ćeivrtkom jako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 saU poslije podne. — Ćasnicima i ujlma ravnim činovnicima stoje na volju da se služe parmm kupatilom i u dane ociredjene za gradianstvo (ponedjeljkom I ćetvrtkom). Blagajna se zatvara rađ> nim dantma u 12>/g sati, a nedjeijom i praznicima u 12 saU u "podne.

aine, a odavle naslavlja postepeno do visinc </d kojih četiri sto melara, gdja nam siječe put bistra rijeka Topolka, koja se jzljeva preko ruševina nekog stiirog grada neđaleko Velesa u Vardar. Duboko medju erebenima i n i kim klanciina vere se Topolka u b’iz’ni drurna, sad isčezaraiući, sad o^et ngjvaljujući evojim s’alovrJrna na bedera mšeg puta, dokle ne Etifosirio ha n«Vu visoravan, gdje leže s Sifesne i lijeve strane dva kukavna seoca Gornja t Donja Celtika. Okolica i sama visoravan nema osobitog obilježja. Hiadan vje'ar duva preko poljana i prašnog druma, baca u susret našem automobilu guste obiake prašine, pa prikriva grmije i drveća gu, gtom naslagom pijeska i prašine. v Bog ba znao, kojira je putovima jurio naš voz u mimo vrjeme možtLa lijepirn krajevima Stajerske, Tiroia, sa turishma i veselirn pubdcima. Sada dr, ma i treska pustim i krševilim brije. govima Maćedonije sa vojnicima i rafc. nom spremom. Prolnzei'i kad promatra taj haos porazbaćenog kan'«-'r. ta] metež peuua i ponora, romislfo bl', da je t>eg, tađ je stvarao svljei rasuo svo ne, potrdbno i trošno kamenje u ovo krajeve, pošto mu niiesu b:’I nMesni kod građnje skladno i slikovito nonamješte, nih gora središnje Evnone. Tako se prikazuje od prilike maćedonska karaena pustara ođ Velesa do Babu, n e. Cim se više put uspinje medju planinarna, gdje nema ni trave ni drveća, gu. bi se posljednji tra? rijeke Topolke. Putem prolaze nepregledne kolone bugarske komore natovarene hrannm t drugim rataim malerijalom. Pred svaka su kolica upregnuti vo’ovi, koji se svojim tešlim tovarom jedva mtču — e pur si mouve — pa makar i nesfignu da