Beogradske novine

Broj 357.

BEOGRADSKE NOVINE

30. đecembra 1917

Strana 3.

Rlmokatolička služba božija. Danas, 30. decembra I. U Dvoru: U 8 8ati marjnrska propovijell I sv. misa za vojništvo. II. U župskoj crkvi: U 8 sati tiha Sv. misa. U 10 s&ti srpsko-hrvataka propovijed i pjevana misa. U 3 sata poslije podne večernja. Sutra, 31. decembra, S11 v eBtrovo). U župskoj crkvi u 6 sati poslije podne njernačka propovijed i Te Deum. U utorak 1. januara. (Nova godlna) I. U Dvoru: U 8 sati Ceska i njepiačka propovijed i sv. misa sa voj>iifitvo. U 8 sati tiha gv. misa. II. U župskoj crkvi: U 8 Bati tiha sv. misa. U 10 sati srpsko-hrvatska piopovijed i velika sv. misa. U 3 sata posJije podne večemje. Evatigeiička služba Božja. U utorak. na Novu Godinu, biće u evangeličkoj crkvi u ulici Vuka Karadžića br. 9, prije podne u 9 sati služba Božja na magjarskom, a u 10 sati na njemačkom jeziku. Materlce — ocl. Danas su m a t e r i c e, praznik n žrpskom narodu, koji svagda pada u đrugu nedjeJju pred Božić (a u prvu pred c c i). MaterJce su kao žensko k r s n o hn e, za to je obićaj u srpskom narodu u oči materica, lli na materice u jtttru, vezivati sve žene, koje su se majke nazvale. Djeca i mladići vršeći taj običaj po negdje vežu žene baš ozbilino za noge, a n&gdje samo potože uže pred ženu, u građovima vrše to djeca pantljikom ili gajtanom. Žene već znaju šta to znači, da im se valja otkupljivati orasima, suvim šljivama, smokvama, jabukama, rakijom, negdje večerom, a sjutradan ručkom. Iduće subote ili nedjeije izmedju niaterica i Božića, kao što pomenusmo, praznik je otaca — oci. Kao Što žene vežu o matericama, tako tog dana vezuju ljude, koji imaju ili koji sn imali djecu. Postanak ovog običaja nije nigdje objašnjen, all vjerovatno nm je porijek10 u vremenu stare ninogoboške narodne vjere. Dobrotvorna diletantska predstava. Za večerašnju predstavu, lcoja se počinje u 6 i po sati, pokazao se toliki lnteres u publicl, da su odmah prvog dana fcila razprodana sva glavnija rnjesta, & poslije i ostala, tako da se večeras kođ blagajne može dobiti tek još po koje stajaće mjesto. Stoga će se ova ista predstava ponoviti i to kao m&tineja u četvrtak 3. ja11 u a r a 1918. Karte za ovu drugu predstavu moći će se nabavljati već od ponedjeljka 31. o. mj. u knjlžarama S. B. Cvijanovića, Jugo-Istok (StldOst), 1 u admim'straciji „Beogradskih Movina“. Kako je već oglašeno, davaće se tri aktovke. Prva — „Proljetno j u t r c“ — mladenačko je djelo dra. <) g r i z o v i ć a (od g. 1903.), koje se mr.ogo puta prikazivaio u Zagrebu i u drugim većim mjestima Hrvatske. Sadržaj mu je dražesna šala mladili vjerenika, koji u proljetnom jutru svoje Ijubavi dolaze na misao, da prevare svoje rrxiate]je, kako su se tobože svadjal: i da će se razsći, dok naposljetku Iz te šaie ne nastane zbilja, koja se medjulim ipak sretno svrši. Komad je pisan u stiliovima i zamišljen u rokoko-doba, ali će se zbog ratnih prilika morati prikazivati u savremenom kostimu. Druga stvarca, komedija poznatog sirpskog pisca Koste T r i f k o v iča ! ,ŠkoIski nadzornik“, prenosi nas u do-bra stara vremena, kad su se školski nadzornici govorima doćekivaii i kao revizori nenadano posjećivali škole, a pri tom ulazili i u porodične razmiere i eventualno usretivali dvoje zaijubijenika. Lakrdija Pl—I »■lil I i M ■

„R a s e J a r i“ od priznatog njemačkog pisca Kotzebue-a, koji se i prije rata prikanvao u Beogradu, svcjim če smiješnim zapletima rasejanog kapetana I majcra — a i opet u korist zaljnbljenih mJadih Ijudi — lijepo pristajati uz ona prva dva komada. Najglavnije su uloge u rukama diletanata, a pomažu im i neke gospodje, bivše čianice kr. srpskog narodnog pozorišta. Režiju ‘maju gg. ratporučnik dr. Ogrizović i g. Cekić, bivšl redateij istog srpskog pozorišta. Zapoćeće preestavu c. I kr. garnizonska glazba pod ravnanjem g. kapelnika Piro-a ’ to Rozenberg-Ružićevmn koncertrtom uvertirom, a izmedju pojedinih komada sviraće karišik hrvatskih, srpskih i čeških kompozicija. Zbog odredjena vremena ne će biti većeg odmora, a p o t o m n i b u f f e t a, kako je jučer stajalo ti oglasima •— što se s ovim naknadno Ispravlja. (U štampanim programima za đanašnju dobrotvornu diletantsku predstavu pogrešno je ctisnuto ime Jednog g. đileianta sa Aleksandar Krstić, a treba da stoji Aleksanđer R i s t i ć, što ovim Ispravljamo.) Božićni dar sirotnoj djecl. Mesar Oustav E i s e n k c I b Iz Beograda darovao je sirotnoj djeci u Topčideru 50 kruna, na Čemu mu uprava zavoda izričc najtopKju zahvalu. Božlć u Kruševcu. iz Kruševca JavJjaju nani ovo: Bolesnim vojuicima pričuvne bolnice u Kruševcu priređjeru su o Božiću lijepa svečanost i đarovi. Oko divno ckićene oočićne ,,jei’ke“ slušalm okupljeni vojnici dirljiv govor vojnog kurata H o r v a t a posiije razdavanja božićnih darova, koje je izvršeno u prisustvu okružnog zapovjednika i časničkog kora. Darovi po sebi biii su izvamedno bogato odmjereni, Jer to za njihovu nabavku stajalo 3000 kruna na raspoioženju. Ovu je svotu prikupila ciobrovoljna bolničarka gospodja Beia B i 1 1 e r m a n n, kojoj pripada glavna zasu'ga oko prircđiivanja ove svečanosti. Istorijski kalendar. Na današnji dau, 30. decembra 1812. godine zakijučena je u toku Napoleonovog povlačenja iz Rusije izmedju Rusa i Napoleonovog pruskog pomoćnog kora takozvana taurogons k a k o n v e n c i j a. Pobijedivši Prusku 1806./7. godine, Napoieon je privoIjeo pruskoga kraija da stupi u savez sa njimc, kao što su to mnogo ranije bili učiniii većina ostaiih njemačkih vladara. Kada je 1812. gođine zaratio sa Rusijom, Napoleon je na osnovu ugovora o savezu zatražio i dobio oa Pruske pomoćnu vojsku od nešto preko 20.000 Ijudi. Komandant te vojske bio je pruski general Y o i c k. U toku rata pruski pomoćni kor nije pretrpio znatnijih gubitaka, a i za vrijeme strašnoga povlačenja Napoleonove vojske Prusi su srazmjerno srećno prošlL Kada je u toku toga povlačenja vidio, da se počinje rušiti sva Napoleonova moć, Yorok se riješi na jedan samovoljan korak. Da bi saćuvao svoju vojsku od daijih gubitaka zakijučio je bez naredbe sa višeg mjesta na vlastitu odgovornost, da obustavi svako neprijateljstvo sa Rusima. 30. đecernbra 1812. godine u mlinu u selu Pozerunu blizu mjesta Tattrogena (nedaIeko od njemačke granlce) Yorck sa ruskim generalom D i b i č e m (koji je docnije u rusko-turskom ratu dobio plemičski naslov (predikat) Z a b a Ikanjskij sa svoga pohoda na Jedrene) konvenciju, po kojoj se pruski pomoćni kor oglašuje neutrainim prema Rusima. Izvjieštavajući pruskog kraija za ovo svojc đjelo, Yorck mu je

pi'cvale dnevno po triđeset kiiornetara. Naš automobil juri medjutim preko kapienja i strmina, a višo puta bi čovjek pomisiio, da jaši na hrbtu neosedianog konja Jedna bolničarka, koja je nosila o svom krilu brižno ornotino p-e'ance, 'držala sc od silnog drmanja i boli rebra, dotim je psctance zavrjalo. Vratolomno drrnanje pTestaje časo rnice, kad jurimo gustom prašinom, a naš voz juri sad tijesnim (ragom kraj poncra i uklanja se na nglovima puta t pc/ina takovom eleaancijom, đa se zgraŽamo i krstom čudimo -pretnosti nafiih voznča. U daljini sc pojaviju'u (ruće scoca Starigrad, a neđaieko provirujc mala rijeka Babtina, koja se vcre ispod klanca istog imena. Kraj mjestanca Izvor { irolazi uskj drum često na desnu obau rij'eke i nafi voz jnri sad đ-'snom sad lijevom obalom u visini od ftetiri do pet «to melara nad ponorima i grebenima, idok no prispiiemo do scoea Stepanči, gdje valja pribaviti henzina. Svft'ko se poveseiio, da će se barem za poi sata oslolx)diti od trefinje. pa kako jc bilo i bafi podne, bila je zgođa i ručka. Od mjesfanca Stepanči pofimlje fctor nnjslikorifiji dio puta, koji se vere terasama, scrpentlnama st'-mo na rr. 6ak planine, koja n«m zatvara put do Babunskog klancr«. Taj je drum sad za Vrijeme ratft zadohio °ilnu vafinost, pa j§ i odavlo five do klapr« Iznova pregrad.'c.i, pođzidan I nfivrfićen te ima zaJlttću, da veže hitoljski front na "ozndnim (etapama. Popul bbe'og pa^a vije se taj jJrum medju najvifiim vrhunr/ma babuaikih gora, medju vrfikom Krsfeca 1540 .pietani t Svinjskom Olnvom 1450 melaI«- dok ne sliimo u >lancu .Babuna na

vjs’iiin oil 1050 metara, o’daklc ima krasan vidik na srebroi luk Crae R,eke. Svako ko doiazi iz sjeveme Maćcdonije babunskjm klnnccm 5 đolinom Crne Rekc na južm fronf, čndio sc nidikalnoj prornjeni vegctacijc u ovim krajevirna. Dok pa jo put đo sada vodio puptim planinama bcz fhlda i zcleinla, nalazi se pulnik sad najcdnoč ti gustim hrastovim i jelovim fiuinama i kakve Ijepfio nema ni u našim krajevima. Ogrornua eo slabla o'-'ofiike i IirastovUic dižu ponosno, a gusta grmifita i niska ptabalca jelovine, liešnaka kriju se u tajanstvonom Sumarku prašume. TT tim je prafiurnama sad utrt put za pješake i autcmobile, koji hrlc na bojni front kod Bitolja. Svako bi pr/Hazeči fiumom počotkom pomislio, da proiari prijedjclima por■kog ko’ara, ili fHtomim hrvalskim Zagorjem, iluzija l>i bila po'puna, da ne ruči češće prozirnim vazduhom mukla grniljavina topOva iz duboke nizine, kojom se vije Crna Reka. Sa visine 1050, gde se nalaze čete središnjih vla•ti, vide se u prekrasnom zimskom danu na skrajnjem obzorju krovovi Bitolja koji je obavit dimom topovske paljbe. Crni i vrlclnl vrfici ookraj grčke nice spominju opet, đa so naiazimo u ćeđoniji, a one značajno pećfne, koje padaju strmo u iume pokrivene obladma magle, poknzuju nam tafno bedem, za kojim se lcriju cme čete S' nigalaca, Indijca, Papua i inlh eaveznika sporaaumnih vojski. 1 j ! .1 . Onki-aj klanca Bahune dife «e na •Jevernoj strani neprehodni niz planina od ifiljaau do hiljada i dvije s o metara mcdju kojima te vijo vratoloman puT ualoni ilazama n eeooe "Alžar.-kojo je

pisao, da je rado voljan, da za ovo, ako bude potrebno ispašta i na gubilištu. Pruski kraij stavio je za ovo Yorcka pod vojni sud, ali, kao što Je poznato, prekinuo je u martu 1813. godine sa Napoleonom i sam se pridružio Rusima. — 30. decembra 1819. godine rodjen je u Neuruppinu njemački književnik Theodor Fontanc. Od njegovih romana najpoznatiji su „Schach v. Wuthenow“, „Unvvieđerbringlich** I ,,Cćci!e“. Osim toga je pisao pjesme i djela iz ratne istorije. Theodor Fontane umro je 20. septembra 1898. godine u Berlinu. — 30. decembra 1832. godine umro je u Beriinu ugledni giumac Ludvvig D e v r i e n t, koji )e zasnovao čitavu Jednu porodicu čuvenih glumaca. Rodjen je 15. decembra 1784. godine. — 30. decembra 1865. godine rodjen je u Bomb.._ u u lndiji engleski književnik Rudyard Kipling. Njegov otac J. Lockwood Kipiing bio je ugledan slikar i kao takav u službi engiesikoindijske vjade. Rudyard Kipling škoiovao se u Bombayu i Alahabađu, pa je zatim proputovao pojedine prostrane indijske krajeve (Bengaiiju, Radzputanu i Birmu), a zatim KitaJ, Japan i Sjedinjene Američke Države. Prvo djeio izdao je 1884. godine pod nasiovom ,,Echoes“ („Odjeci"). Zatim je, takodje u Indiji, izdao svoje ,,K r a t k e p r i p o v i j e t k e“. One u prvi mah ostadoše nezapažene, ali kada se pročuše u samoj Engieskoj, postigle su neočekivan i iznenadni uspjeh; svi obratiše pažnju na Kiplinga, koji za čas postade jnnak dana na književnom poIju. U njime je lijepim i živim slikama ocrlao kako život engieskih činovničkih i oficirskih krugova u Inđiji, tako i život samih urodjenika, a sve u okviru bajne i divne tropske prirode. Od drugih njegovih djela pominjemo: „Plain tales from the hlll“ (1887. godine), ,,In black anđ white', „Under the Deodars“, ,,W e e W1111 e W i n k i e“, čuveni roman Lz vremena engleskog ratovanja u Sudanu i južnom Egiptu „The 1 i g h t t h a t f a i 1 e d“ („Svjetlost, koja se gasi”, prevedeno) i još Čuveniji ,,T h e j u n g 1 e b o o k“ (Najnoviji prijevod na srpsko-hrvaskom jeziku izašao je onomad u Zagrebu pođ naslovom „Inđijska džungla"), za kojim je došao „The second Jungie b o o k“. Kipilng je majstor u opisu prirode, a uz to raspolaže divnirn hurnorom i finoćoni opažanja. On sada važi kao najboijl živi engleski književnik. — 30. đecembra 1909. godine umro je u Bologni taiijanski istoričar Franeesco Bertolini. Rodjen je 1836. godine n M a n t u i. Postao je profesor istorije prvo na napuljskora, a zatira ua bolognskom univerzitetu. Osim mnogih i rasprostranjenih školskih knjiga napisao je djeia „Storia romana“ („Rimska istorija"), ,,S t o r 1 a a n t i c a d‘I t a1 i a“ (Stara fah'janska istorija"), ,,S t oria dTtalia sotto le dominaz i on i b a rba r 1 ch e“ (izašlo 1880. godine), „Storia italiana del secolo decimonono" („Taiijanska Istorija devetnajestog vijeka"), „Paggicritici distoria lta1 i a n a“, „Storia antlca universale“ („Svjetska istorija staroga doba“) „Storia del risorgimento italiano'* („Istorija talijanskog preporoda"; Izašlo 1888. godine) i „La g i u v e n t u d i C. Cavour" (M!adost C. Cavoura"). Rasad voćaka za gradjanstvo. Prema riješenju c. i kr. glavuc Vojne Gubemije u Srbiji, odjel 9, br. 16810, škola poljoprivredne stanice u Kragujevcu ima 5000 komada voćaka za rasad ua razdavanje, i to samo gradjanskom stanovništvu. Te su voćke

sa sviju strana zatvoreno brliratna. Ma kojorn bi sc sU’anom lifjelo imići v đolinu seoca Alfiara, poznalog radi svojih prije moderno uredjenih rudokcpa, đižu se posvuda zaprijeke, a neprislupačni putovi, kojim prolaze jedva mazge, gube se u haosu krševitog kamenja. Vodopadi i potošići križaju naš put, riječice fiume dubinom ponoi-a i hrle u Brobrni luk Crne Reke. Kod seoca Poljifite vodi razmjcmo još bolji put preko K o z j a k planine u visini od 1800 metara i 1500 melara visine u 'dolini Alfiara. Sa visoravni irnad© krasau vxđik na bedem planina 1 na krsevite vrhunce Kravice, koji se sa svojih 1200 mctćua visine u cijeloj okolici osobito iističo. Od to »e visoravni spufita put medju paralelnim vršcima Kravice planine u doliuu A1 fi a r a. Gusta šuma omorika i hrastovine nepušta ledeni vjetar u taj zafitićeni kraj, dok na visinama pia. nine brije oštri sjevernjak. U bczbrojnim eeipentinama pada put strmo t na5 Io u 8jeni stoljetnih hrastova, kamo neopire ni tračak srmca. U prašuml «e nalaze poevuđa kućice bugarskih straža. Te „palatke" kako ih Bugaii nazivlju, gradjene su iz sirovih stabala omorike, krovovi su pokriti granama jelovine medju kojim proviruje drmijak od iiovače. U tim prašumama vlada »tuden kano u ledenici, al kako ima u tom kraju drva na preiek, lože •t.ražari remo danju i noću svoje peći. Putem imade mnoštvo radnika, koji popravljaju drum, kojim za sada ne mogu prelazrti kola. Na moćvamim obalama u nizini, preiazi put preko stabala nanizan : h omorika sve do prvib kuća sooca, gdje ima dobro gradiena kaldrma. Nakon šest sati napornog

poglavito jabuke I kruške, u manjoj količini šijive i dunje. Cijene po komaku voćke je 30 heiera. Ko bi od gradjanstva želio đa kupi takve voćke, ima to da prijavi sekretarijatu opštine grada Beograda radl dalje dostave c. i kr. okružnom zapovjedništvu. Traži se. Radi primanja novca da se javl g. generalu Mihajlu Srećkoviću, Beograd, Takovska uiica 14: gdja Draga Vuković, telefoniskinja ili činovnik ministar. finansija. Izdavanje karti za brašno za mjesec Januar. Kotarevi opštine grada Beograda otpočeli su od 26. ovog injeseca tzdavanje karti za brašno za mjesec Januar iduće godine. Izdavanje se vrši 1 po ulicama, to jest, svakoga đana samo izvjesne ulice mogu dobiti istoga dana potrošačke listove. drugoga dana druge uiice I tako dalje. Tako danas 30. ovog mieseca moćiće dobiti hljebne karte gradjanstvo iz ovili ulica: I. kotar: Iz ulica: Dubijanske, Sumatovačke, Vardarske l Grahovske. II. kotar: Iz ulica: Mlatišumine, Kcna"!iićke I Spojne. IV. kotar: Iz ulica: Resavske l Kralja Milutlna. ' V. kotar: Iz ulica: Brankove, Kosmajske ! Carice Milice. VI. kotar: Iz ulica:Ružine, Kosačine, Trojanske, Zmaja od Noćaja, Kratke i Zmajeve. VII. kotar: Iz ulica: Saborne, Siblnjauin Janka 1 Kneginje Ljubice. VIII. kotarf Iz ullca: Senjanina Ive, Vršačke, Rančevačke 1 Platnarske. IX. ko tar: fe ulica: Takovske, Karabiirme 1 Orobljanske. X. kotar: Iz uiica: Ružine, Simlne i Skop(janske. XI. ko tar: Iz ulica: Bitoljske, Vladetine i Taš Majdan. «> XII. kotar: Iz ulfca: Petraijičke, Gjevgjeiiskel Veljkove. XIII. kotar: Iz ullca: Ratarske, Ivine, Cučuk Stanine, Stražnje, Krive, Kralja Aieksandra, Hajduk Veijkove I Kamenovlća Vinograd. XIV. kotar: Iz ulica: Nebojšine i Ruduičke. ' XV. kotar: Iz ulica IV., V. I VI. ulioe Gjurgjevog brda. Na Čukarlcl: Iz ulica: Hajduk Veljkove i Saborne. Pleinenit dar. G. Jovan Harisiades, kr. grčkl konzul u Beogradu, uručio je uredništvu „Belgrader Nachrichtena“ 1000 K, koju je svotu skupio medju

puta ostavismo mračnu fiumu, a na obali rijeke čekaju kola, da nas odvedu preko močvarne ceste i preko naslaganih orijaških stabala omorike na kalu u seocc, koje leži u siikovitoj dolini medju strmim bedemom pećina. Iz korita rijeke strče croro‘-tasni gnobeni i orijaško kamenje od dva do tri metra premjera, na nekojrm mjestima vidjaju se vođenice i primitivne pilane. Kolesa koja su jednoć tjeraii maš ne rudokopa stoje nepomično, a zgrade kođ ulaza u mjestanca, gdje su bile pisame drustva leže sad u raLzvalinama. Kroz raznifiene prozore i razbijena vrata vi djaju se zardjale i pokvarene mašine, probušeni kotlovi, truia koiesa, sve je temeljito razoreno i uništeno, pa sudeći po tragovima postoje to ruševine već i više godina. Gdje je prije bilo zapo■leno slolinu marljivih i radnih ruku, vlada danas sarnoća. S desne strane bučne itLjeke diže se etrmi bedem pećine od dvije do tri sto tnetara visine, posvuda se vidjaju prozori i galerije, koje vode u unutrašnjost rudokopa. Cudne i bizarne naslage kamenja, crvena, modro 4 zelenkaste boje navijefitaju iskusnora stručnjaku da so nalazi na tiu koje nou obilježje mineralnog bogatstva, u kojem se ističu oso'Uto naaade arsena, antimona i sumpora (do 95%). Našlo se u posljednje vrijeme i srebrnih ruda n smjesi sa drugim miueraiijama. Nema dvojbe, da je taj rudokop bio poznat i u staro vrijeme, pa da je 06 amljenost miesta, tegoban put preko planina i nesigurnost cijelog tog kraja priječila razvitak rudokopa, dok se nije pred trideset godina, kad se je željezuica u Bitolj dogradila, našlo novp društvo

Clanovima ovdašnje grčke kolonije, da se preda u polovici austrijskom, a u poiovici ugaiskom „Crvenom Krstu". Istovremeno javljamo, da je g. konzul Harisiades u istu svrhu darovao iz svoje inicijative K 100.—, a ne, kako Je prvobitno javijeno, po naredjenju svoje vlade. Nevažeće vojno-poštanske marke. Vojno-poštanske marke (drugo danje) sa slikom blagopokojnog Njegovog Veličanstva Franje Josipa, važe samo do 31. decembra ove godine. Dnevna temperatura n Beogradu. 29. decembra: maksimum u sijenci +9.— (prema Jučerašnjem topiije za 0.4), na suncu +16.9 (toplije za 4.2). Temperatura zcmljiric površine +9.2 (topiije 4.1), minimum —1*6 (toplije za 4.1) stepena Celsijevih. Taložcnje 5.3 mm. Vrljeme na Balkanu. 29. decembra izjutra: U zapađnoin Erdelju vedro. U ostalim krajevima nebo zastrto ili jače oblačno. Na mnogim mjestima kiše ili snijeg. U istočnot Rumeiiji magla.

Vijesti iz unutrašnjosti. Pohvahio priznanje. Oospodji Bebetl Uskoković Izraženo je od strane vojne glavne gubernije za Srbiju, za njeno više od dvogodišnje vanredno djelovanje kao upravnice c. i k. dječijeg azila u Užicu. „pohvalno priznanje".

PROGRAM DOBROTt/ORHE BILETfiHTSKE PREDTOE U KORiST BEOORADSKE SiROTiKiE Pođ upravom nadporučnika Dr. Milana Ogrizo* vlća I Mllutina Ćeklća, blv. reditelja Kralj. Srp»kog Narodnog Pozorišta, a uz sudjelovanje ćlaaica srpskog narodnog pozorieta g-dje Katlcc- Rucovlć I g-djice Vukosave Jurković i Mttlce BoSnjaković. D ANAS 30.(17-) đcccmbra 1917. d 8‘|» satl uucče. D DVDRAHI KflSIHL TERflZiJE 25. 1. Ružić-Rosenberg: Koncertna uvertiraizvodi garniz. glazba pod upr. g. kap, Piro-a. 2 PROLJETNO JUTRO Pastel slika u jednom ćinu, napisao Dr. Miian Ogrizović. L i c a: On g. Borislav Klfanovlc Ona gca. Smiljka Kiklć Njezin otac g. Gligorije S Ić NJezlna matl gca. Vukosava Jurkovlć Dogadja se na ladanju, u viastelinskom dvorcu, negdje godlne 18 ,. 3. Muzika. 4 ŠKolski nadzornik šaljiva igra u jednom činu, uapisao Kosia Triiković. L i c a: Popovlć, školsk! nadzornik g. Arsen Laković Petrović, seoskl učileij g. Gligorije Savić Kata, žena mu gđ;a. Katica Rucović Saveta, kći Ira gca. Milica Bošnjaković Stanko, svršen! pripravnik g. Milorad Radojčid Pisarević, natarožki plsar g. Mlh. Rad'jsavijević Zbiva se u selu, ODMOR. 5. Muzika. * RASEJANI *<aludija u 1 ćtnu, napisao Kotzebue Prevod s njemačkog. L i c a: Major Buničić ) Inva- g. Aleksandar RisUĆ Kapetan Smešanović) hdi. g. Borislav Kltanovlć Llublca, majoreva kći gca Smitjka Kikić Dragutin, kapetanov sin g. Arsen Lsković.

sa znatnim sredstvima, da eksploat.šg rudokop na najmodemiji načiu. T© drUfitvo sa članoviina pouajvišo Iranruske i ©ngleske industrije, sagrađilo je u Ah' šaru potrebne zgrade, nabaviio je najmodernije nmfiine i poslalo stručnjake, koji su ravuaii poduzećem. Usr j d rnjestanca, koje sađ ne broji' niti pedeset do iezdeset slanovnika sagradilo je društvo ogromnu zgradu sa dvije kule poput tvrdjave sa pufikarnicama. Tu se naluzila direkcija i blagajna. Prozori zašilćeni debelim refietkama, pa gvozdena vrata na ulazu branila su dovoljno zgradu od navala razbojnika. iznad luka ntid vrati.; ma, čitijiv je natpis i gođina sagradjenja „1889“. Ta je zgrada jofi u dosta dobrom, ■tanju, pa služila je u svoje vrijeme * Btanom francuskiin i eng’eskirn inžinjerima. U velikoi dvoram u prizemlju, u aekadafinjoj blrcgajnici, smjcstio se bu^arsk.. tasnički Kasino. Od pokućstva t uiog namještaja preoslao je za čudo sa-, mo jedan glasovir i taj je opef za čudo,' u dobrom stanjul Nad giasovirom čitljiv; jo aatpia „Schiimpf — Wien‘M Književni prijegled „Objavljenie", snovldjetije u tri slike od Milana OgrN zovića. Upravo je izišla Štampom StjJ Kugli-ja u Zagrebu najnovija dramd dra Ogrizovića, koja je prigodoin ne-* davne premijere u kr. hrv. zemaljskonl kazaiištu polučila toliki uspjeh. Knjizi je dodan Životopis piščev I popis njegovih djela. Prikaz ,,ObjavijenJa“ dod nijet ćemo naknađno. Dobiva se u knjižari S. B. Cvijanovića uz cijenu odl 5 kruna.