Beogradske novine

Iztaze:

dneyno u Jutro, ponedjeljkom poalije podna

Pojadini brojori:

i* *4 «. t kr. M> H *4

13 lwtom

U (fio»tr»nit»B Ofllaal po cijenlku.

MJesoCna pretplato: SSL- »r.assa:- ^

«■♦•a« UrednlHvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. bro) 10. Talafon bro| 83. Upravo I prlmanjo pretplato Toplldn vonao broj 21. Talafen br. 2S. Prtmaoja oglaea Knera Mthajla ul. braj 38. Tolefon bro| 245.

Godina VI.

RATNI IZVJESTAJI "*■ -7 Izvještaj austro-u^arskog *r glavnog stožera . Beč, 11. januara. Istnčno hojište: Primirje. Taliiansko holište: Nema osobltih dogadjaja. NaCelnlk clavnog stožerp. Preokret u BrestLitovskom Mnogopominjanl incideuat u BrestLitov/skom, za koji su prijatelji sporazuma, gdje se god oni nalaze vezivali pretjerane nade, sudeči prema posljeđni ! m siužbenim Izvještajima k.ao da je Izravnat. Juče su izaslanici ruske republike izjavili predstavnicima središrijih vlasti, da su voijni, da nastave pregovore na istom mjestu, gdje su ih i započeli prije Božića. Kako bar za sada izgleda, time u veliko ra.ste vjerovatnost, da će se ti pregovori produžiti sve do povoljnoga kraja. Na ime spnrazum je bio našao. da je ovo posljednje vriieme bilo najzgodnije, da okuša sreću sa svitna svojim javnim i tajnim sniicalicama. Poslije pomnog raztnišljanja uzeli su riječ Wilson i Lloyd Oeorge, a stari deliia Clemenceau izbacio je svoje otsječne 1 promukle usklike za osvetom, dok su cneleski novac i engleske spletke neumotJiom dosljednošću radii! na tome. da sto više ometnu pregovarače u radu. No jučerašnja sjednica pregovora p miru i u drugom t'e pogledu razbistrila pojmove o toku pregovora, koji su bili u veliko pomućenf tendcncijoznitn snorazumnim izvrtatijima. Tako su ruski delegati izrično ukazali na to, da je bio neispravan tekst izvještaja o toku sjednico ođ 28. decembra. što ga ie iznijela petrogradska brzojavna agencija, a koji je u neutralnlm zemi.iama rastrubljen na sve straiie 5 ;;aIšao na vjerovanje. Stvarnim čiitjenipama odgovarao je satno i jedino tekst izvještaja c. k. brzojavnog dopisnog ureda u Beču. U tom se izvještaju govorilo o razilaženju u tnišljeniu izmeđju obostranih delegata u pitanju orava samoopredieliivanja naroda u Poljskoj, Litvi i Kuriandiji. Dok su prema lažnom izvještaju ruski delegati ne samo najodlučnije ustali protlv prijedloga središnjih viasti. već su čak izbatili i otvorene prijetnje, u stvar! se Dtpor ruskili delegata prema rečenim prijedlozitna kretao u veoma nrijateljtskim granicama tinie što su Rusi žeijeii, da se sporne tačke tačnije i jasnije formulišu i da se odrcdi naročita komisija. Ovoj konstataciji, koja baca čud•mt svjetlost na sredstva, kojima se fduži sporazumna diplomacija, još se kao. interesantan momenat pridružuje izjava, koju je Trockij onotnad dao u ledlučnoj sjednici savjeta o razlozima, kojitna su se oni rukovodiii, tražeći. da ise injesto pregovora premjesti. Tom Je prilikom Trockij naveo, da su mu f mgleskl, francuski i talijanski socijaisti saopštili, kako će sporazumne vlade učestvovati u pregovorima o miru, ako bi se oni održaii u nckom taeufralnom mjestu. S toga ga jc pri Itjegovim putovanjima u Brest-Litowsk 1 pri trudu, što ga }e uložio, da središnjc vlasti pridobije za svoju ideju, ru 'kovodiia jedino nada. da će se možđa Ipak moći zapodjenuti pregovore o opštem miru. U medjuvremenu su člnjenice dokazale, da je Trockov optimizam bio Tteosnovan i da su sođjališt’.čke stranke u zapadnitn državama santo zlcupotrijebljene od svojih vlatfa, da h ! prividnim pristajanjem na Jdejtt kompromisa ispuniil prohtjcve svojih vodja ne u interesu. već protiv mira. ?tc se toga tiče do đuše se sp-jTazumn'm socijalistima ne smije odreći priznanje, da oni u rtrkos tolike ljubayi, koju oni stalno pokazuju prcma „internacijonali", ipak u stvari stoje na temelju jedino spasavajuće državne ideje i da su voljni da podju kroz vatru i vodu za svojim prvacima još i tada, kada vide, da se nalaze na pogrješnom putu. Već sama ta okolnost dovoijno jasno ukazuje kakav je položaj današnjih sporazumnih diktatora f koliko Je još današnja Evropa udaijena pd opštega mira. \ f • r .

Nastavak pregovora o miru Brest-Litovsk ostaje sjedištem konferencija. — Ukrajinska delegacija proglašena nezavisnom. — Buchanan za mir.

Zvanični izvještaj Kb. Brest-Litowsk, 11. januara. Početak sjednice. Juče prekinuta pJenarua sjednica nastavljena je danas prije podne, u 11 sati, pod predsjedništvom državnog tajnika pl. K u h 1 tn a n n a. Izjava ukraiinske delegaclje. Kao prv! govornik javlo se predsjednik ukrajinskc delegacijc, sekretar za trgov'nu i industriju, H o 1 u b o v I č, koji je siljedeće izjavio: Ratoni iscrpijeni i izmučeni narodi č e z n u z a m i r o m. U ovoj čeznjl su predstavnici veiikoruske demokraotje bez obzira na napađaje jednog diiela ruskog društva i štampe — smjelo prekoračiii rovove zaraćenih sila, ne zato, da bi na bojištu krvlju i gvoždjem, nego putem prijateljskog sporazuma izmedju naroda, p o s t i g l i o p š 1 1 m i r, k o j i ž e 1 i c i j e 1 i s v ij e t. Pošto su mirovni pregovori otpočeli, a p r i n c i p 1 m i r a s e o b j av i 1 i, Vi ste, uvažena gospodo, s pravom odrediii prekid od 10 dana. Ovo zato, da bi d a 11 mogućnostl d r ž a v a m a, koje do sada nijesu sudjelovale u mirovnim pregovorima, d a ovima pristupe. Naša država, ukrajinska narodna republika; č i j i j e narod uvijek bio za mir, prva je odgovori'la na Vaš poziv. Pošto je 3. miiverzalom Ukrajinske Centraine Rade 7. (20.) novembra uredjen državni položaj, preuzima ukrajitisk.a narodna republika u sadašnjem trenutku svoj niedjutiarodni opstanak, koji je izgubila prije više od 250 godiina, kao i prava, u međjunarodnim ođaiosima u potpunom obimu. Na osnovu gorn.iega, smatra generalni sekretarijat vlade ukrajinske narodne republikc kao opravdano, ua u sadašnjini mirovnim pregovorima zauzme samos * a 1 n o d r ž a n j e. te ima čast, podnijeti vladama ovdje zastupanih vlada ; ovu notu: Vlada ukrajinske narodne repubiike, glavni sekretarijat, stavlja ovim do znanja svima zaraćenim i neutralnirn državama: Univerzalom broj 3. L'krajinske Centralne Rade od 7. (20.) novembra 1917. proklamovana je ukrajlnska narodn-a republika, I ovlm državnim aktom odredjen je narodnopravni položaj potonje. Želeći stvaranje federativnog saveza svih republika, nastalih na teritoriji nekadašnje ruske c a r e v i n e, nađovezuje ukrajinska narodna republika samostalne medjunatodne odnose putem svoga glaivnog sekretarijata dotle, dok se ue ustaiiovi zajednička savezna vlada u Rusiji 1 uredjenjc pitanja tiarodno-pravnog zasti pstva medju ukrajinskom narodnom

republikom i savezijom vladom budućeg državnog saveza. Generalni sekrctarijat smatra time kao neizostavno potrebno, da obavijesti s\'e đržave i narode na svijetu o d r ž a n j u ukrajinske narodne republike prema mirovnim pregov o r i m a, koji će ovih dana početi p Brest-Litovsku izmcdju predstavnika savjeta narodnih komesara i vlada onih sila, što ratuju sa Rusijom. Držeći se čvrsto toga, da sađašnji rat za sve države, a naročito za raduičke klase svake jx)jedine države znači najteže zlo, da će se sve zaraćcne države odrećl eventualnih osvajalačkih namjera, smatra ukrajinska Ccntralna Rada za rieopitodno potrebno, da odmah poslije objave ukrajinske rapublike stupi u ak.tivnu politiku u pitanju m i r a. Pošto je u svonte 3. Univerzalu objavila potrebit neodložnog zaključka m i r a, snnatrala je ukrajinska Centraina Raoa kao potrebno, da teži za sklapanjem t>rimir.ia. Za ovu svrhu poslati su preds f avnici generalnog sekretarijata na južni front, kao i na runtunjski front. koji su sada pretvoreni u jedan jcdini ukrajinski front pod upravom vlade iikrajittske narodne reDublike. U isto vrijeme naložila je nkra'i^ska središnja liada gene a'nom s kr t r j lu, da o tim presovorirna izvjesti savezne sile, što je generalui sekretai-'jat u svo'e vrijeme već nčinio oj svoje strane. Kad je savjet narodnih kj'iie a a u đos’uri s državama, koje ratuja protiv Rus je, uzeo pitanje o primirju na svirna fron’ovima u svoje ruke, uoutio je generaln 1 sekretarijat svoje za-hupn'ze u B e tLitovsk radi kontrole i informacije. Pi tom nalazi generaim sekretar'jat nužno da -istakne da su de'e r, ati za-tupnika savjeta narodnih komesara, i ?ko izviješleni o do'askn-uk ij : n i 'kih dcl gata u cilju učestvovanja u pregovorirra ipak samostalno hez ik.'vk'voi? sp^razuma sa ukrajinskcr-n na.mil-•nt.b’itoci potpisali opšte primirjejT?! Ukrajiuski tuirovni uslovi. iiada, kad savjet narolnih komesa-a u smislu po l'ednje tačke u lova op v tog primirja počinje u BrestLdovvrku da p’’egovara s vladama Au ;r tro-Ugar c: ke, Njemačke, Buzarske i Turske o m : ru, izjavijuje generaini sekretar'jat u ime ukrajinske narodne republike ovo: 1. Sveko’ika derrtokrac'ja ukra-inske držav” teži za okončanjem rata u c : jelom svi : etu, za m ; mn izmf 1 ju za”aćenih država, za opštim mirom. 2. Mir, koji bi se imao sk'oniti izmedju sviju sila, mora Iriti đemnk a'ski i mora os'guravati po'puno, ničim neograničeno pravo samoepredjeli''nja sva. kom i najmanjem narodu u svakoj državi. 3. MorajU.se stvoni , i garanc»je, koje će omogućiti, da nanodi dadu pravog liizraza svojoi voiji.

4. Prema tomo jo isključena svaka aneksija; t. j. pr :o a ! edin'avanje ili predaja ma kojeg kraja bez sponizuma s njegovim stanovn : š‘vom. 5. Isto tako su s glodišta interesa radničkih klasa isključene svake ralne odštete, ma irn se ma kakvo ime da'o. 6. Maiitn narodima i državama, kojo su zbog rata pretrpjele znatne štete ili pustošenja, mora so ukaza'i materijalna pomoć jx> pravilama, koja treba da se izrađe na mirovnom kongresu. 7. Ukrajinska narodna republika, koja na svome zemljištu drži ukrajinski front, a koj:a je u medjunarodnopravnim pitanjima zastupijena preko svoje vlade i kojoj je povjerena zaštita ukrajinskih narođnih interesa, mora kaogod i ostale slle učestvovati u svima pregovorima o miru, konferencijama i kongresima. 8. Vlast savjeta narodnih kontesara ne proteže se na cijeiu Rusiju, pa prema torne ni na ukrajinsku tiarodtiu repiibliku. S toga mir, do koga bi tta osnovu pregovora sa državama, koje ratuju sa Rttsijotn eventualno rnoglo doći, samo tada može biti obavezan za ukrajhiskit narodnu republiku, u koiiko njena vlada usvoji i potpiše ttsiove toga mira. 9. U Ime cijele Rusije može zakijučivati mir samo ona vlada, i to samo savezna vlada, koju budu priznale sve republike i kao države uredjene ruske oblasti. No ako se u skorom vremenu ne bi mogla obrazovati takva vlada, to će mir moći zaključiti samo udruženo predstavništvo onih republika i oblasti, nepokoijebljivo se đržeći načela demokratskog opšteg mira: giavni sekretarijat jedttovremeno teži, ća u najkracetn roku d.odje do toga opšteg mira i pridaje m n o g o v r i j e d n o s t i s v i m a p o k u š a j itn a, koji bi mogli doprinjeti njcgovom ostvarenju. S toga glavni sekretarijat sniatra, da je neophodno potrebno, da i on bude zastupljen nn kongresu u Brcst-Litowskom, nađajući sv jcđiio ! vremeno, da če do konačnog riješenja pitanja o miru doči na inlernacijonalnoni kongresu, a vlada ukrajittske ttarodne republike poziva sve zaračene države, da pošalju svoje izaslanike na taj kottgres. Prcdsjeđnik geneialnog sekretarijata: Vinjičenko. Državni sekretar za medjtmarodne poslove: Suljgin. Ktdiliuamiov odgovor. Odgovarajući na to izjavio je predsjeđnik, državni sekretar pl. Kfihlm a n n: Gospodo! S,a velikitn snto interesovanjem primili znanju razlaganja gdspodina predsjednika ukrajinske delegacije i sadržinu učinjenih nam saopštettja. Predlažem, da se ukrajinska

nota kao važan lstorijski do« k ti m e n a t priloži kongresnim aktima. U duhu svoga telegrama od 26. decem< bra 1917. godine predstavnici savez« ničkih sila pozdravljaju ukra« j i n s k e p r e d s t a v n i k e, koji su došli u Brest-Litowsk. Predstavnid savezničkih sila zadržavaju sebi pra« vo, da se još naknadno opredijele pre« ma pojedinostima, koje se rtalaze u na« vod’tna ukrajinskih delevata. U vezi $ time izjavio je predsjednik, da mora postaviti nekolika pitanja, da bi stvorio rx)dIoge za odiuke, koje će do. nijeti savezničke sile. Do sada, veli on, pregovarano je sa petrogradskont viadom o svitna pitanjima, koja se od* nose na rttsku državnu oblast. S toga se mora prcdsjedniku izasianstva rus« ke vlade postaviti pitauie. da ii on i njegova deicgacija i riadalje misle na ovom kongresu diplomatski zastupati s f vari. koje se tiču cijcle Rusfife Troekij priznaje ukrajlnsku delegaciju. Gospodin T r o c k i j đao je na td ovakvu izjavu: Primivši znanju notu giavnog sekretarijata ukrajfnske na< rodne republike, lcoju je dala ukrajinska đelegaclja, ruska delegacija sa svoje strane izjavljuje, da ona slažućl se potpuno sa načelnim priznanjem prava samooprcdjeljenja svakoga naroda sve do samoga odcijepljenja nef nalazi za nikakvu smetnju za učešć# ukrajinske delegacije na pregovorim« o mit u. Oko te izjave ruske delegacijft razvija se poduža diskusija, koja s« najzad svodl n,a pitanje, je li ukrajin« ska delegacija kao neki dio ruskog iza« slanstva ili da li je vaJja smatrati u di« piomatskom pogledu kao predstav« ništvo jedne nezavisne države. Na to pitanje je Trockij odgovorio.. da ott smatra da je otto svršeno. jef se ukrajinsko izaslanstvo pojavljujof ovdje kao samostalno izaslan* s t v o, jer je njegovo izasianstvo pri« znaio ovo ukrajinsko zastupništvo ( što tti s koje strane nije učinjen drug' prijediog. Predsjednik ukrajinskog izaslatisiva je poslije ovoga zablagodario za« stupniku ruskog izasianstva na takvof izjavi i na načinu. kako je ona primlje* na. On smatra, da je time odredjett sa* rnostalni položaj, koji će njegovo iza« stanstvo r.au awii u mtrft'. ni.ni DrCgOVO* rtma, da naime ukrajinslco i rus* k o izaslanstvo sačinjavaju d v a ođvo« jena samostalna izasianstv'a jcdne stranke. Rusija hoće produžlti prcgovore, be* obzira na saveznlke. U daJjem toku današnje sjednice i državni tajnik pi. Kfihlmann je. ! odobravanjem skupštine, izjavio, da će j se prcliminarno pitanje, o učcstvova« ; nju ukrajinskog izasiatistv'a u mirov'« nitn pregovorima kao samostalno iza« slanstvo, prethodno raspravltf izmedju izaslanstva savez« n I k a i daijc raspravijanje tog pitanja iznijeti pred puttu sjednicu. Zatim jo uzeo riječ prv'i izasianik ruskog izaslanstv'a, gospodin TrockiJ, pa Je prvo izjavio, da smatra za potrebno, da prije svega otkloni jedan nesporazum, koji se u toku pregovo-

PODLISTAK Meieutije Stanišjć: U hanu Zamoreni dugim pešačkim putovanjem, nas đvojica takoreći vnkući se prilazili sir.o hanu. Jedva smo čeka’i da stignemo, da bi s© potkrepili i ođmorili. I to jedva potenciralo nam je samo želju a umor uidvostručavalo. Stogod smo se većma bliž 1 cil u, sve smo jasni’e mogli razaznati akorde šarkije. Jak bariton potresao ; e vazduh; neko je pevao u hanu. Nojzad, jasno sam razabirao: ,Od sabaha do akšama Ne napuštam bana, Ne treznim se, piću stalno Do sudjena danai Noć kad pađne, ’odža vikne: „Akšam 1“ — Allah-rahmet I Potražiću harem, bu’.e, Takav mi je k’smetl Al’ nju tamo naći neću, Proćerđanu sreću. Prazne grudi, srce studi: ,,Ne traži je ovdiI“ Zato pijem, ne treznim se, Ne napuštam hana, Da u piću zaboravim Prošlost bolnih dana“. Sentimentalni baritonist, U licu piJaaog Turčina, umuče u momentu kada

Btupismo na prag hana. Nas đvojica, jedan u vojničkom, a drugi u gradjanskom odelu, kao nepomnti p'-ouzrokovasmo pogleđe nepover"njn. Zamoreni potražismo skromno je.lan kutak za odmor. Naša ^gtionica bi'a je čulnova'og izgleđa. U udoij'ni, izmcđju dva planinska visa, izgledala je više na razbojničko gnezdo. Sastoji se iz đva .spra a gornjeg i đonjog. Gornji ima tri prozora, k r ji su u reŠetkama. Od nj’h ne rnožete sag’edate. Druvi donji sp"at, u korne se toči ođozgo može, sa đeset koračcji da j ne, puškom gadja'i, bez da se ma čemu nadate Drug.i, donji sp-at, u kome se toči pićc i kuva kava. pravi je poirum. Desno, samo jedn’m vTatima spojena, nalazi se konjušnica. U donjoi nro c toriu dočetnijo hnndžija gosto svake vrste. a gornja s'uža isključivo za Turke. Naroč'to da se vesele, odvoieno od o-t lng sveta. Nije varoš pa da. čim sedno'e za sto, da do«ad© uslužni, kelneri obleću cko vas sa upitnim frazama: „Mo'im, šta ste naručili? Ne. Možete komo'no sedeti i sede'i. i niko vas neće uznomiravati od posiuge. Cak. šta više, morato pet-šest puta nervomo lupati o sto i zvati dok vas, najzad, ne usluže. Moj saputnik, po navodnosti Čeh, ne znatoći da se ophod: sa ov:m e cm'ntom, ostavljao je meni da se hr'n r >m za sve. Naručio sam dva čaja. Pr'ja’no se potkrepljujemo. Sto više odmora ž.lmo, pa zato čak i ne razgovaramo, da se i tu ne bi zamarali trošenjem reči. Turčin, vidoći da smo samo obič-

ni pu'nici, i ništa više. po tepeno se vraćao svome pređjašnjem spokojstvu. Več polu tupog ro-’leda od 'piča, razdrtjeiih gmdi, neuređjene brad”, f'z'čki razv'j'-n a stasa visokoz a’i n'?što pogurenog. Moglo mu je hiti 34 do ?8 "odina. Bilo mi je čuđnovato što zatekosmo u pesmi i p'ću ličnosl m ' 1 m"n kog tipa jer to je retko-t. Zato sam vrebao momenat pa da stupira sa njime u razgovor. poznam ga i tomperamen 1 mu. Zove se Adžo. Doznrdoh od njega saaoga. Lupi snažno pesnicom o s'o; staklad se zaircsoše i zazvečaše, a on vtlcnu handžiji: — Odi, de, ti, ovamol... Donesi mi još polu_oke! Samo bilježi i ne boj sei... Platiće to sve tebi AdžoL Ima Adža još pustoga blagai... A, kad i njega nestane, onda: „Tad prodaću dora dspod sebel... Tu udari u šarkiju i i »novo zapeva. I moga saputni' a peč >o je već interesovati ovaj t'p. Tim p’e ulučih zgodu, da mu se približim pitanjem: — V’ore ti, Adžo, ko’iko i«na odavde do Vračeva. — A, tamo sie nakanili? Pa nema mnogo. I on bacd tupi porieđ u pravcu tavanioe, praveći važan izg’ed li-n. Zatiim, pošto je, po njegovom valjda mišljenju, ocenio, nastavi: —• Za đobrog pješatca, kao što vidim da ste vas dvojica, nema v še od dvije ure. Lasno ćete stići. Sjedite l odpočinite dobro. ZavTšivši to, okrete se handž'ji, ne pitajući za našu. vo'ju. pa mu doviknu: i— Daj gospodi... Nek piju šta hoće.

Ilteli ne litoli, morali s:. ouitf još po jodan čaj. Dok se čaj skuvao i nami dok jcf donet, azvadio je iz silava kuiiju duvansku, savio dvo cigaTe i pružio nam; — Eue, de, uzmitol Uzeo sam. Moj saputnik nijo p šač. rre nego što bi odbio, ja ga prinud h da primi ponudu. Jer, bo’je je Turčinu opalili šamar nego ne primiii od njega ponudjenu cigara. To ga još viŠe razgali. Ponovo za* braja šarciin i otljeknu, vcć od pić.a orapaveli, bariton: — Sabali čekam da otidnem Do najh'ižeg hana, Da nrop’tom, da proćerdam Itogu proš’ih danal Razumeo sam ga. nešto ga je tL štalo. Ali. nisam ga htco pjtati za uz.« roke sentimen'a’nog pevarja. Mo*da bih mu time pozledio kakve stare rane. A, on, kad mu g!as na usnama izum re, okrete se nami: — Je li tako, vjero vam? — Tako jo Adžo, uveravao sam ga ja, ma da ni sam nisam znao o čemu me pita. — E, ho!.. 0, lioL O, ho!.. B š t’kol Naručio je još poia oke rak : je. Nu« dio je i nas, a'i smo mi odb b da p jemo. Jezikom je počeo da prepleće, a oči mtt bile zakrvavile. Kada je bilo vrerae akšamu, poer« ćućj oleturao je domu. Zovnuo aam handžiju da mu platim za prva dva čaja. Kauia smo obraču nali, ja i moj saputnik spremiii smo sc & krcnuli aa V račevo.