Beogradske novine

Br. 20.

BEOGRAD, utorak 22. januara 1918.

Godina IV,

RATNI IZVJESTAJI IzvjeŠtaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč. 20. januara. Nema osobltih događjaja. Načelnlk ciavrog stože^a. Front, koji nestaje Berlinski listovi javljaju, da o nekom zatvorenom mskom frontu ne može više biti govora. Cesto neana ored njemačkom vojskom neprijatelja u dužimi od 200 kilometara. ratni materijal je ekspedovan, u položajrma se nalaze napuštcni topovi, dovoz municije je već odavna prestao, a nastavak neprijatoljs.tava je potpuno isključcu. Sa ovom viješću iz njcmačkog tabora poklapaju se izvještaji, što stižu iz Rusije do nas. U svlma se ogleda ratuo neraspoloženje, koje je zavladalo u ruskoj vojsci. U nckadašnjoj carevini dosta se doživjelo prolijevanja krvi i na vojnike je naišlo gadjeuje sa đosadom, pošto SU uvidjeli nekoti'Snost dalje borbc. Lenjin se obratio na vojnikc pitanjem, da !i Iioće dalje da se biju, ako bi središnje viasti odbile ruske mirovue uslove. Qdgovor voinika giasio je jcdnako. Oni bi nastavku rata pretpostavili njemačku aneksiju provincija na Istočnom moru. To jc glas naroda, što govori. A ni u jednoj žemiji na svijetu nema narod toliko da kaže, i da odredjuje, kao u Rusiji, čije je demokratsko odijeio protkalo krv mnogih | gradjana. Davno prije toga doprle su I do nas vijesti. koje su opisivale nevolju ruske vojstke. Vojnici trpe stralio'vitu glad, ioše su obučeni. i nemaju clpeia, — zlo, koje se u sadašnjoj veJikoi bladnoči naročito osieća. Otuja rtije nikakvo čudo, ako uinorem vojmk iz rova svoga druga, gospodina pukovnika smiietni, te mjesto da podie protiv nepriiateija, on se uputi— kući. Konstituanta je itočela sa žasjedavanjem u Petrogradu. Prije nego je mogla stvoriti jedćim zakiiučćik, boijševiki su skupštinu rastjerali i raspustili. Makshnalistl Imaju doduše vlast u rukaina, ali u ustavotvornod skupštini netnaju većime. Gvdie vladaju socijalni revolucijonari, seliački poslanici, za koje dioba privrednog zemljišta znači glavnu stvar. a sretno rijeŠenje spoljnopolitičkog položaja samo je sporedma stvar. Boljševiki imaju sada da počnu unutrašnju borbu protiv ovili socijalnih revolucijonara. Ali ne sanro borbu za umutrašnje stvaranje nove Ruslje. Revoiucijomarni seljaci su za mir pod svaku cijenu, oni su protivnici zahtjeva Trockijevih u Brest-Litovsku, te čak ne mare ni za gubitke u zenuljištu, koje bi zbog nesretnog rata možda mogli imati. Još nije poznato, kako je konstituanta primila Trockoga, kad se on pojavio, bez željno očdkivanoga mira, praznih mku. Sveti rat, sa čijoin proklatnacijom su Trockij i Kriijenko pri'jetlli, nije kođ središnjih vlasti nikada drukčije smatran, nego kao pucanj u vazduh. Ta i/pak je več suviše jasno, da Rusija čezne za mirom, ili barem za praktičnim mironi.

Nema teritorijalnih uvećanja na račun Rusije. Veliki zakonski projekat o pojačanju vojske u Japanu. -- Proglašena flamanska nezavisnost.

Buchaiuuia su jcdared pitall, da li bi Istup Ruslje, kao vojnog faktora u ratnim račuuima sporazuma, imalo narcčitog značaja, a on je cdgovorio skeptički i sa ustezamjem. On, prz- i nica, koji je ruskn revoiuciju tako oiako potpaJio, te izglcdao u početku da trijumfuje sa svojim pomočniikoin Kerjenskim, — postao je već takodje oprczniji. Jcr pozivl u pomoč, koje su Francuska i Italija već često upućivali Rusiji, neće u biidtućnosti uaiaziti odjeka, a ,,odleretne“ ofenzive, koje su postale strategijske mjere sporazuma, padaju već u oblast praznih nada. Stanie u Rusiji znači za središmje vlastl veliku oiakšicu. One mogu inirmo posmatnati dalji tok pregovora u BrestLitovsku. Da ii če ovi dovesti do očekivanog mlrovnog rezultata, ili me. to je izgubilo za vojnički položćij svald značćij. Sa rtiskiin frontom ne treba više računati. Ova činjenica stoji. Front na istoku nestaje, a za ratnički raspoložcmi vojsku središnjih vlasti sasvim je svejedno, da li ima pred sobom ratom iimorene vojnike iii — praznc San- * 1 čeve.

Anarhija u Rusiii Sastav konstituante. Kb. Stockliolm, 21. jaomara. Prilikom otvaramja konstituaiite u Petrogradu u petak očekivaJi su se važni đcg.a,djaji. Do sada je zvanično ctnu C’iiU Clanu . u. Uv/uomMium., v/U kojih otpadaju 161 na boljševikc, 257 na sociaalne revclucijonare, odavde 60 ljevičara. 41 ukrajinaca, 20 kadjeta i 2 memjšcvika. Barlkadc u Petrogradu. Kb. Luga.no, 21. januara. „Corriere 'della S-'ra" jivlja iz Petrognula 18. ov. mj.: Prošlo noći jo mapšeno više stotina lica. Danas prije ]>o‘dne otpočele sn u raznim g-adskim krajevima uličnc lx>rbe sa ž va’'nom pušćanom vatrom i mašinskih pušaka. Na : nekim tačkarna p<odignute su b a r i k ade. Naoružćini gradjani se bore s crvcnom gardom. Do sad ima nekoliko jnrtvih i mnogo ranjerrh. M mo'ma'i k<''ji su posljeđnjih dana prispeb iz Kron"t ,, <lta na rataim brodovima, koji su u Nevi potopljeni, učesNmju u lx>rbi. boja postaje sve žešća. Povorke socijil-revolucijo namiii radnika, koji dertionstriraju u korist ustavotvome sku r 'š*ine, nap -daju pristalice Lenjma, koji s krovova bicaju bombe i cklržavaju puščanu p"ljbu. Medju poginulim nalazi se socijal revolucijonanii poslanik ustavo'vcrne skupštine, B o g a n o v. Glavni urednik ,,Djena“ uapšen. Kb. Petrograd, 21. jćuiuara. Zatvorene su prostorije uredništva ,,Djena“, a glavni je urodmitk uapšen.

PODLISTAK Joslpa Bajo (Spiit): lz pomorskog narodnog vjerovanja Hrvata Postanak morsklh vila. — Morske ribe pjevačlce. — Morskl čovjek. — Podraorskl dvorl. — Morski div. — Morska zlatnokosa vila. Bila jedna majka, koja je imala devct ćeri. Svaka je njczina ćer imala velike kose do koljena i uročljive oči. Došlo je vrijeme, te su njezine ćeri ponarasie, i dolazilo inomaka iz daleka svijeta, da djevojke zaglcdaju i da se Talco je majka udala najprvu ćerku dalcko preko mora. Do godine i u ta doba došao je i drugi momak iz drugoga kraja, i zaprosio ćerku u majke. Ona ju je dala. To se Još za vise godina dogadjalo, I majka je sve ćeri poudala, osim najmiadje. . , Kad je došao red na najmladju kćerku, onda se u kući deslla velika nesreća. To bijaše ova: Jedinka sina, koji je isto bio na ženidbu, urekla je morska riba pjevačica, j on 9 © pretvorio u morskog covjeka, — blo je tako veiik, da mu je podmor-

ski miš služio za jahanje. Njega ne bi bila urekla riba pjevačica, da je on plovio morem po danu ili večerom, kađ sunce nije zalazilo ili isliodilo. On je išao jedmoin dok je još bio dječakom kasno u večer kad su se zadnji sunčani traci vidjeli na moru, te mu se Još onda riha pjcvačica zaprijetila, da ne smije ići morskom ohalom, a niti ploviti inorem. kad sunce ishodi, a osobito kad zahodi. U to doba ishode ribe pjevačice i tražc kćricvo ijudsko bićc. On ie već ponarnstao i zaboravio, što mu je jednom rckla riba pjcvačica. Jednoga jc julra uranio i htio da idc u Iov na ribe. Istom je zora zanidila, kad je on pošao na more. Tu je uzeo svoju barku i kremuo put jcdnoga otoka fostrva), kojeg je vklio iz daljine. Upravo su se vidjeli prvi sunčani traci, kad je on došao blizu otolca. Cuo je prekrastio pjevanje i sve ga je ivešto vuklo da dodjc bližc otoku. Kad je stupio na tlo otoka, nadje se prod njim ona ista riba pjevačica i reče mu: ,,Zar se ne sjećaš što eam ti jadnom rekla. Sada mi se više nećeš oteti. Ja sam jedna od najmočnijih riba pjevačica, I imadem svoje dvorove duboko dolje pod morem. Ti ćeš mi biti prvim pratiocem pri moine izlasku na morsku pučinu. Time ti poklanjam živoL a mače bi zaplatio od morskog diva.

Obustavljen tranivajskl proraet. T c r o ris t tck i ak t. Kb. Pctrograd, 21. jariuara. Havas: Od pct daua obustavljeii je potpuno iranivajski sacbračaj. U.po'četku je mjera preduzcta zbog oskudlce u gcrivu. Kao šfo listovi javijajti, pravi je uzrok u tonie, što su mašmrsti j>okvarili mašme u oentralnoj stanici. Atentat protlv Lcnjiiia. Kb. Stockliplm, .21. januara. Za vrijeme pokušaja atentata bio jo Lenjin u društvu isekrcvtara švajcarske socijalističkc strrntke i čl.ana sayeznog vijeća, Karia Moona. Leujinov sekretar lako je povrijedloti. Ukluuta opšta vejua diižuost. Kb. StocklioJiii, 21. januara. B o 1 j š c v i č k a v I a d a .i e u k inu Ia opštuvo'juu du žnos t u R u s i J i. ‘■Sf— • Rusija i Ukrajina UkrajJucI ne idu u Petrograd. Kb. Pctrograd, 21. jaimara. Havas: ,,N o v a j a 2 i z u ,j“ uvjerava, da uktajinski posianici, sa izuzetkom onih; što su već na putu, nećo' u Pctrograd ili, da prisustvuju otvaranju konstituame. Po pročitaaiju jodne Izjave, ostaviće delcgatt dvwanu, dok O O . 1...1 . -• *••<.*• r . - « • zavođa 1 Rade ne promijeui. Neprijćiteljstva izniedju niaksinićdisiičkiii I ukrajinskih četa iinaju da se obustave do otvorenja opšteg ko.ngresa radničkih i vo.iničkih ddegata iz Ukrajinc.

Austrijski ministar predsjednik Seidler austrijskorn rađništvu Monarkijina volja za ralr. Kb. Bcč, 21. januara. Prilikom jučerašnjeg prijcma zastupnika austrijskog radništva izjavio je minlstar predsjednik S e i d 1 e r: Vlađi Je baŠ sao u cvom ozbiljnom vremenu miio, što stupa u neposredan đodir za zastupiicima radništva, te lioće iskreno i jasno da se izrazi o svima poduijelim pitanjima. Oduosno mira rekao jc miuistar pređsjednik, d a j e ž i v a ž e 1 j a N j e g o v o g V e1 i č a n s t v a, d a o v a j r a t š t o p r i j e o k o n č a č a s n i m m i r o in. U smislu tih intencfja Njcgovog Vciičanstva učinilo jc zajeduičko niinistarstvo spoljnih poslova, a čini će i dalje sve,d a se opšti inir uskori. Što je za sad mogućan samo zascbni mir s Rusijom, k ri vi ca je sporazumn i h s i 1 a. koje su sve naše pouude Ta se nesreća desiia u kući, te se najmladja ćerka nije udala. Kad su udate kćeri čulc za neisreću svoje kuće, molile su svoje lmižcve da ih puste doma, da idu svojoj niajci na žalost. Oni su im želju rspunili. Jcdne večeri prije no što su se litjele ćcri od svoje majke da ra^tanu, reiklc su joj: „Draga naša majko, jxivedi nas do mjcsta, gdje je našeg brace nestalo“. Ona itn želju ispuni. — Podju sve do rnorsko obale, a kod kuće ostane najmladja ćcr. Bilo je pri izlazu sunca. Kad je majka dtošla na mjesto, s kojeg joj je sin otišao, počefla je toliko plakati, a zaklmjati otioga ko je njc-zina jedinca siua uzeo, neka joj ga povrati, Ui neka i uju i sve što je s njome uztno k sebi. 0 to se pojavi riba pjevačica i reče: .,2ao mi je. da ti žeIji udovoljiti ne mogu, da ti povratini sina, ali budi uvjcrena sa svojim ćerima, da će ti bolje biti kod mene u mojim podmorskim dvO'rLma, nego ovdjc gore. Ja so od tvoga sina nikako rastati ne mogu, jer mi je on prvi pratioc na svakom putu“. Zatim malo zapjeva, 1 u velikoj pratnji prekrastuh riba koje su imalc zlatne peraje, dodje mali čovjek. Riba pjevačica reče: „Majko; evo ti sina. sestre, evo vam brata. Sada birajte, ili volltc da on ostane kod me«ie kao moj pratioc i da uživa, fll volite, da ga pro-

odbile. 1 p a k s e v I a d a č v r s t o đržicilja po mogućstvu što s k o r i j e g o p š t e g m i r a i n c č e n i k a k o d a g a otežava o s v ajačkim nainjeraina, vcć se s t r o g o p r Id r ž a v a u v j c r e n j a, d 1 a m e d J u n a r o d n i s p o r a z u ni i 0 r ći zoružanjir i medjiinarodn o m s u d u jn o g u d a p r u ž e p o_d c s n ti osnovu z a o p š t i m i r. Mo se tiče pregovora s Rujsijotn, mi izjavljujemo pouovo, da ne težimo /.a. teritorij a I n i m t c k o v i n a m a, n a raiu u Rusijc. Na takve : planove ne čc nasjesti inirovni prcgov o r i. Š t o s c t i č e P o 1 j s k e n apose, mI jc smatramo kao sam o s t a 1 n n d r ž a v u, k o j a č e 1 m a t i s a m o s t a 1 n o d a r e g u I i š e s v ojc od nose p r ema n aih a. M i ioJ nc čemo diktirati nlkakav d r ž a v n I o b 11 k. I z j a v 1 j u j emo sc gotovi da pripus 11 m o, d' a p o 1 j s k i n a r o đ s a m r i J e š a v a o S v o J o j s u db i n i. Svakako smo morali odbiti zahtjev, da napustimo zaposjednute kfajevc, jer bi to štetilo naše vojne inierese; ali mi ipak težimo da ođredimo rok okupacije u sporazumu s ruskom vladoin i nadamo se da ćemo usP j e t i, p o š t o j e m o n a r h i j a voljna da izidje ruskoj viad i n a s u s r e t, k o 1 i k o g o d t o i nt c r e s i d o p u š t a j ti. Prcgovori s U k r a j i n o m s u t o 1 i k o u s p j el V- M .» I« v — _ , . _ « p o v o 1 j n i z a k 1 j u č a k. N' a j z a d j e S e i d I e r u p o z o r i o u a i z j a v e Czerninove, u č i n j e n e p r i j e n e k o 1 i k o d a n a.

NjemaČka Valentinijeva ostavka. Kb. Berlin, 21. jamiara. ,,S t a a t s a n z e i g e r“ objavljuje izvanred.uo toplo pisano ručno carevo pismo, upućeno dosađašnjem šefu civilnog kabineta, pl. V a 1 c n 11 n i-j u. Saniostalnost Flanđrije Kb. Brfissel, 21. januara. Srcdišnji flamanski ured za štampu objavljuje ovo saopštenje flandrijskog savjeta: Odgovarajnći cilju, postavljcnom u svojoj prvoj objavi prije godinu dana, odlučio je flauidrijski savjet u svojoj opštoj slcupštini od 22. deceinbra 1917. svcčano i jcdnoglas.no potpnnu samostaln o s t FI a n d r i j e. U vezi sa tom ižjavom pclaže flandrijski sa'vjet švoj mandat, primljcm od flamanskog zemaljskog zbora, 4. februara 1917., te hoće da se provedu novi Izbori, koji će flamanskom narodu dati prilikc, da objavi svoju volju za stvaranje ovih zaidjučaka. kuncan, đa se obija od stijene do stijcne po morskoj obali i tako đa se pati za uvijek. — To bi se isto i vama do* godilo. jer ste vi uzrok da bi ga prokleia“. Majka je promišljala šta će. Scistre su se odmah odlučile i rekle, da će za Ijubav brata poći u njezine podmorske dvore i vjemo joj služiti. Majka se napokon odlučila i rekla: „Idem j ja djeco moja. ali šta će biti od moje najmladje ćcrke, a vašc sesrte, koja je ostala doma? ,,Ne brini se za nju“, rcčc riba pjevačica. ,.Ja ću i za nju naći mjesta u mojim dvorovima, i bićc čašćona nad svim tvojim kćerkama, jcr jc djevojka i ona će mi biti u dvorima prva i najljepša vila. Uoću da si stvorim vilinsko kolo, kojem će na čelu biti tvoja najmladja ćerka. Hajdcmo k meni“. Sa svojim su se bratom izljubile i izgrlile. Putovale su dugo kroz morskc valove, ali su ipak zdrave došie u podmorsko dvorove. Čim su došle na morsko duo zapazilc su krasne dvorove, pred kojim su stražairili morski Ijudi. Čudile su se dvorovima i njihovoni bogatstvu, a riba pjeivačica itn reče: „Dvorovi, u kojima će te vi stanovati mnogo su ljepši nego ovl, koje sada glcdate". Sutra dan odvcde ona majku i njezine ćcrl pfoko velike livade, po lco-

Borbe na zapadu ClĆMtieiiccau lia froiitu. Kb. Paris, 21. januara. Ilavas: Minislar predsjednik Clćmenceau otputovao jo u subotu u jutru ir, Parisa, a vratio so u nedjelju u večo, 9 va 'j' va - Clana proveo je ministar predsjednik u pregledanju dva ods^'ka. frorrta. D snbotu je naroćito pnoveo viije< mo mćdja \x>jniciina u i , ovr>\'in>a prve linijo. Ministar predsjednik je bio narocilo zadovoij.'Ui oriličnim dubom, te jo izjavio. uopšto* svoje zadovoljsivo o sta* nju ra'dova u jx>drnčju vojsfro.

Sa Balkana Bugarska. 0 r a t n I m c i 1 j e v i m a L1 o y d 3 Oeorgea vcli „Dnevnik 11 ovo: Iz načina, kak.o eingleski ministar pred< sjednik tretira b a 1 k a n s k o p i t a< n j e,, smatrajući ga na suprot ratom izazvjmim pitanjima kao potčinjeno, daje se zaJvljučiti, da je u gleelištu en« gleske pol'tike prema pitanjima isiolca nastao preokrct. Za Engleze kao da ie nmogo važnija budućnost Arabije, Jernionske i Mezopotannije od biidiićnostf Balkana. Engloska politrka izgleda da pristajc uz gledište. da Balkan pod novostvorenim uslovima sa samostalnim pravinia spada u krug opšto evropskih inleresa. A!i Lloyd George nc ostajei dcsiijedno na totn stanovištu, jamačno zato, što se je cmgloska vlada ugovo' rinia drugojačc ohvezala. On govori o uspostavi Srbije l Crne Uore i o ispražnjivanju RumunJskc, aii ne kazuje, u koiim bi granic&ma imak> to da se izvrši. Biio bi abeurdno uspcstavljati stanje prije rata, t. j. uzimati lnikareški mir za podlogu; isto b( tako bilo beismisleno, ostvarivatl projckt h ol and sko-^kandmavskog koml" Llojrđ fleorge 'vell do duše, da sd rogulisanje teritorijaliiih pitauja ima dat izvrši 11 a csnovi prava samoopredijeIjenja naroda, ali cn u isto vrijeme zadržava sebi ncka ograničenja, iz kojih' se može izvesti, da on to pravo priznaje samo onim narodima, čiji su pre-> djeli davali povođa za sporna pitanja' inedju državama, postojavšim prije rata. Takvo ,,samoopredijeljenje“ je naimc za „sporne balkauske krajeve istovjetno sa ponavljanjcm sporova u svoj njihovoj žestini. Time naravno da mir ne može mnogo dobiti. Nije tajua, dat svl ,,sporni“ krajevi na Balkanu leže tt etnografskim granicama Bngarske. a nije ni tajna, da su liašl susjedi docenijama u tim krajevima razvijali živtt vrbovku. S toga mora za samoopredijeljenje tili krajeva — Maćedonije, mo< ravsRog kraja i Dobrudže — biti mjerodavan položaj prije uspostave bugarske države. A'ko se prinii ovaj uaš pravediif zalitjeiv, onda ie dalje riješenje toga pitanja vrlo jediiostavno i što je glavno, niti bi mi niti naši snsjedi imali u buduće pravo kakvog prigovora. Balkan će prestati, da uzneniirava opštl mir, koji, ma šta ko rekao, ne može biti tra* jau, ako avije osiguran mif ua Balkanu. joj je bilo bozbroj morskih njlševa, do morske pećinc. Tu povikne: ,,Otvori“. Tajna se vrata od pećiine otvore l pckaza se starac, u koga je brada bila do zcirHje, a veličinom je bio ma.iki t njezinim ćerima do koljena. Oštro pogloda tu novu družinu i pita ribu pje* vačicu, što zapovje-da. ..Hoću da u tvojim dvorovima smjesti'in moju novu družinu“. Ou ili sviju primi u svoju špilju. Zlatniin ključevima otvori jedna posve_ zardjala vrata, a prod njiiha se stvori prekrasan dvor. Čovjeka nestane — a riba im pjevačica reče: ,,Tu će te vi stanovati, za ništa se ne trebate brinuti, samo vam nalažem, da u pola noći morate početi igratl kolo, i dok zora ne počne ruditi ne smijcte prestati. Cim zora cikne odmah bježite u svoje dvorove. Kad ja podjein na obalu morsku poči ćete samnorn. Tamo ćete vi svojom Ijepototn privlačiti putnike, i uricati ih očima, a ja ću svojim pjevanjem zamamljivati. I ja moram morskotn gospodaru svake godine daću plaćati i to jednim Ijudskiin bićem. Taj moj gospodar jest „morski div". Čitavu godinu.. spava morski dJv. Samo se jednoiri budi i tada traži od mene daću. Na taj dan nespavanja iispeče si na ražnju čovjeka, kojeg mu ja moram datl u imc daće. On j© tako veliik, da mu se elava. kada stoji, dotiče morske po-