Beogradske novine

Sfrana 2.

BEOGRADSKE NOVINE

22. jamiara 1918.

Broj 20.

Grad i okolica P»fvn’ kalendar Dflfls* jc ntorek 22. januani po natotn 9. januara — RJmokatoilcl: Vinccnsij l Anatto'lj m.; pravoslavnl: Mui. Po> Mjevkto. Casnlčka i činovnička katina ctvorena jc do 12 sati u noćl. C, I k. vojnlčki dom: Citaonlca, aobfl ta piuanje I lgranjc, knntina. Otvorcno od 7 Mtl izjutra do « sati uvcče. Siobodoa pristitp svakome vojnlku, Bcogradsk! orteumtu ztuiskom flozorištu prije (Boulevard): Počet3k picdmave u 7-30 sati uvečc. Kinematosfaii: Vojnf ktnouKralja Milana ullčl 5G (Koloscum): U 3, 4‘45 I 6'30 aatl posi. podnc prcdstavc za gradjan? aro. — C. 1 kr. gradjanskt klno na eiazijama br. 27 (Parls): U 6 eatl posl. podne predttava za gradjanstvo. Noćna služba u lj ckarnama : U aedmici od 20. do uključivo 26. januara 1918, obavljačc noćnu sluibu u Beogradu ovo ljckarnc (apotekc): M i c h 1, Stara Critvena ul. 8; K u s a k o v i ć, Kncžev Spomenik 2; S e k u I i 6, Takovska ul. 37; I;eknrnn C r v c n o g a K r s t a, Bcogradska nltea 2, Posjc* boleeiilka u bolnicama: U bolnid .Đrčko 4 : od2—4 sata poslije podnc. U boialcl c Brtli:tt u : ođ 9'80—12 satl prijc podne I oct 2—4 sata poslije pođnc. -- U c. i k, gradjanskoj bointd: u utorak, fctvrtak t nćdjeiju od 1—3 posltjc podno. Kužna bolntca: Posjcta nljc dozvo* ijcna. ObavijcStcnJao bolcsnlclina dnevno od U do 12 tntl prijc podnc nauiazu u baitu bolntčke žgrađc sa stranc VidinsK« ulicc. V o j n o p n r n o t o p 1 o k u p a t i 1 o uCarDuSaflovojulici.— 1. Kup a t i 1 o u k a d a m u: a) Za vojne osobe otvoreno radnlin dantnia ođ 7 satl prijc podnc do 5 Satt noslljc potluc, a acdjeljom 1 praznicima od 7 snti prijc podne đo 12 1 / «ati u podnfi. — b) Za gradjansivo rađniut danima od 9 sati prijc podnc đo 5 satt poslljc podne, a ncdjcbom i praznicima od D satl prijc podnc do 12 1 /* satt u podnc. — 2. Parno kupa iilo' za časniko - i nj ima ravne čitiovitlkc otvoreno je ulorkom, srllcdom, petkom I subatom od 7 satl prljc poane do 5 sali poslijc podne' « ncdjcljom i praznlcima od 7 *ati prtje podnc do J21/ ? ssil u podne. — Za građjaue muskogpolaotvorenoJcpanto kupntlio pouedjelikom i čctvrtkom (ako u te datic nc pada kakav prazulk) od 9 sat! prljc pođne do 5 saii poslije podne. — Časniclmfl i njima ravnitu ćlnovnldma stojc na voijn da so tlužc parnlm Kupatiiom i u danc odredjcne za crndjauslvo (ponedjcttitont t četvrtltom). Blflgajna sc zatvara raanlm dnntmfl u 12*/„ satl, s ncđlcljom iprazntctms ii 12 enti ti podiic. tPrUog. Clanovi uiedltislva. i ujiiuve ,,tJooIskih Novina" fikupilu suizmedju sefce 287.— za ticlovieu i djecu pok. Ivana f'ujića Svelozmova, a danas jo tuedpil\ra od jedne neposnate gosjx>djo u hfta Hvrhu stigao iznos o'd 20 krana. jSvetl Jovan U nedjeiju je u Beograd« ivecauo ipro&lavijeai S v e 11 J o v a n. Kao što Je 'poznato jedan veliki broj gradjano. slajvi kao svoga slavskog patrona 6vetog Jovana. crlvve u Beoigradu bMe su pune sveCara, a preko ciJeloga dana juriio sc tramvajima, koiitna i pjeSicc od slavc do siave, da se svl prljat.cijl 1 srodnici obkiju 1 ne ea’botave. Porcd toga i dan jc bio pravi proJJećni, ikC'Z snljega ! zlme, te jc i to doprlmjelo, da je Beograd ovoga dana bio j>ravl vćiik! grad. kroz koji se tiskalo tamo-amo. Kancclurlju za prliciu prlzitanlca za poutoć preseUena je. Kmicelarija za prljem jxnnoći, koja pripada zapovjedništvm grada Beograda, koja se dosada nalazila u Kralja 'Aieksandra ullci broj 5 u sobi broj 57, preseljena je prije nekoiiko dana, prililcom šelidbe samoga zafKivjedmištva u zgradi, gdje se rauije naiaziio okružno zapovjedništvo za okrug beognadski, nekadasnja zgrnda ministarstva finati'sije. Sama kancelarija za prijem priznanica za pomoć nalazi se na donjem spratu zgrade, gdje sc nekada nalazUo državno račtinovodstvo u Bosanokoj uiicl —8&da Crkvenoj — preko pnta Vaznescnske crkve u sobi broj 20. Plemenit dar za užičku sirotinju, Oospodin Petar S. J o k a n 0 v I ć, trgovac, dao je za užičku slrotinju preko opštine užičke o božićnim praznicima 1000 krima, 100 kgr. govedjeg mesa, 200 kgr. liljeba i za sirotinjski dom 150 kruna. Sud opštine užičke za ovaj dar odaje niu najvcću hvalu. Na uspontenu na svoju siiprugu — za beogradskn sfrotinji:. Gospodiai Josif V u j i č i ć, priložio je sirotinjskom odjelenju opštinc grada Beograda svotu od 50 krtina kao prilog za beogradsku sirotinju, a za tijpomcntt na svoju dobru supmgu K v g e n i} tt. Lijepl dat:l u Bcogradu Već nckoliko posljednjih d,ma imamo ti Beogradu vanneidno lijepe, skoro prave prolječne dane. Snijeg se već sa-svim otopio, zetmija je skoro potpuno suva, a sunce peče preko cijeloga daita i tek u veče malo zaiiladni. Kaliinegdan je pun preko cijeloga đuna šetača, koji ove lijepe dane žeic da iskoriste na polju. Pred veče Kalimeguau zamjenjuje konzo u Knez Mihajlovoj niici, i mlado 1 staro se tiska u prijatuoj šetnji pri lijetpim mjesećevim vcčerima. Dunavsko pristanlštc Ranijc akcionarsko dništvo kianice u Beogradu uamjeravalo je, da za svoje potrebe na Dunavu, prema klaničnim postrojenjima, podigne prlstanlšte za brodove. Tu svoju namjeru, zbog nesaglasnosti sviju ćlatiova druŠtva, nije moglo nikalco ostvariti. Sada je na Istom mjestu to prlstauište podignuto, gdje već pristaju transportnl brodovi. U isto vrijeme izradjen je uz soildnc postojanosti, do koga Je sproveden krak prugc, koja vodi sa beogradske žeijezničke stanice, preko savskog prlstaništa i oko grada, za klanlčmi fabrikn. Kradki. Iz Lopatico ee javlja: lladisavu K akiću iz Jasike, nopoznati lo/iovi ukrali bu prijo kratkog vremena jednu ovcu iz sjatvoi-enog tora. Istragom poljske žanidarmerijo so utvrdilo, da je tu krad,u izvršio Slanimir Baksimov.ć, iz Cudjaka, Btar 21 goUinu. Lopov je uapšen i predat je c. i k, vojnom eudu u Cačku. Ditcvna tcmperatiira n Beogradu. 21. januara: maksimum u -p ia.,5 pr^jasnjem aami Iiladnije za 1,4), na suncu +30,1 (topiije za 0,3); temperatura zemljine površine + 10,0 (toplljs za 0,6); minimtim +3,2 ttoplije za 0,8) po Celziju. Vrijemc na Baikauu. 21. januara ujutru: Cijeio pođručje vedro, 11 a nmogo mjesta magla. ”lKSPflZlTURR PmflRSHE-UOfiRSKI KOMERGIALNE BANKE u Beograđu - Knsz HiHallovci flr. 50, SpetijaiRO xa iiljanše nova$a

ratnlm žerobljgnki« tna i intsmErasižraa. Osnovna glavnlca i pričuve 232.(XK).000 kruna. m

Narodna privreda Kalemlienje voćaka ,■ u proljeće U ovom ratu nvidio jo svako, kol ka mu korist od voćaka. U jednom slavonekom fielu, n kojem su se nasel li Cesi iz Moravsk© i pomiješali se sa sta.im hrvatskim mještanima, prodali su tamošnji 9eljani prošle gođ ne jabuke i krataka za nešto preko po milijuna kruna. Pošto ćo ovake dobre prilike za poijoprivre'dnika u opšto, pa i za voćara ostati poslije rata još mnogo vremeaa, a cijene će poljoprivr. daim p o luktima o.Btati i poslijo ovog izvjesnog vrem na đobra, na svaki naćin bolja, nego što je b;la prcd rat, a osobito u Srbiji, ne će blti zgoroga, 'da svaki jflš na vrijeme nadoknaćii, što je. bio prijc zancmario. Za kratko vrijerne, još samo mjesec dana, moći će se pri3tup!ti kalomljenju voćnih divljakagrančicom, kao i prekalemljavanju voćaka. Da bi se rad oko kalemljenja izvršio sa što višerspjeha, iznijećemo us’ove, koje trcba ispuniti, pa da se primi što veći broj kalemova, kao j 'da okalemljena voćka kasnije napredujc kako treba. I. Ošti usiovi za kalctniieuje u proIJeće.. a.) Kalemgranćice-vijoke. Trcba ’da su odsječeno još u januara mjeseou ('dakle jc sada najbolje vrijeme). Izuzetno icod bresaka treta ih ejeći u februaru. Kalemg-.anči-e trol a uzimati samo od jednogodišnjih laslara. Oreza.ie kalemgrančice čuvaj do upot.jebe u v lažnom pijcsku, i pijeskom ih treba pok iti preko poltr/ine dužine. Da no bi raao krenulo, prijo no što 80 možo kalemiti treba ih cuvati u hladnijem mjestu. Pii kalemljenju o'dbaciti od kalemgrančice 'drugi dio, sa 2—3 okca, kao i vđi njcn sa 6—G okaca. Za kalem dovcljna su 2, a najviše tri okca. Dobro je ako se kalemgrančice pred sarno kaJemljenjc potope u Ćistu vo'đu, da budu sočnije. b) Divljaka. Divljaka no smijc ‘da bude tanja od obične pisa'jke, niti pak deblja od 10 cm u piječniku. Inače se teže prima. Na 2—3 dana pred kal.mljenje treba 'divijaku očisi.iti od svih grana i grančica. Divljaku ti'eba kalemiti što bliže zemiji, na visini od 10 ćm, kako bi se svelo na što manji brej izbijanie divljih dzidauakai. . c) KalemarsKp nož, vezivoi voćarski vosak- pobar, oštar, i uvijek čist kalemarski nož jest jedan od najvažnijih činioca pri kalemljenju. Najbolji su zato ođredjeni noževi, ali i svaki drugi tanak i dobro oštar nož moze se upotnjctnrr ži* EaicmTjenj''. KTtTija, kcjom se vezuje loza, najbolji je materijal za vezivanjc kalemova. Prije upotrijebe ne treba je kvasiti. Voćarski vosak, ko ne umije sam da napravi, neka ga rađije nabavi kpd đobrc frme. Vosak služi da sprijcči: svako sdlaženje vod© do kaleraijenog mjošta na vočci i ]timo o^igurava prinianje kalema. II. Kako treba kalemlti poiedine vrste vočaka1. Jabuke. Kalemiti ih pros'im spajanjeni, ako jo divljačica đobela kao ! ’ asaljka, inaćo ako }e divljaka deblja ka emiti pođ kora. Kalemijeuje treba otpoj četi onda, kađ se kora lako ođvaja od i drveta. Ako se žole ođgajivati sadnice za stalno TOĆnjake na većim površinama, 1 onđa treba jabuku kalcmiti na đivljake proizvodene iz sjemena jaliuka divjaka, ili iz sjemena ma kojili dmgih sorata jabuka Ali za dvorišta, kuda tumara krupna stoka, pa uz dramovo, bašta, onda za

vještačke oblike Ireba kaiemiti ja’ uko samo za jabuku petrovačm jer na ovoj pod’ozi pix>" 0 'li kalem mno o ranije, ali je kraćeg vijeka. 2. Kruške. Treba ih ka+nfti na isti način kao i jabuke. Ako sc žele sadnice za okućnicu, baštu : td. onda krušku treba kalemiti na dunju. Tada ranjje kruška prorodi. i ako je kr 'ćeg vij'ka. 3. Trešnjei višnje. Trešnje i viŠnje treba kalemiti samo prostim s p a j a n j e m, ako divljač’oa n je deblja od olovke. Ako jc pak deblj' 1 , k:'i miti ih spajanjem sa strane, ali bez ,,sed]a“ na kalcmgrančici. Trešnje i vi n e ne traba kalernili, ako je d'vljaka deb 1 j a od palca, jer đocnije sadnice nmogo pate od smo’oleMne. ,) ’rešnje i višnje t eba kalemiti na divljakc od tre»a n jn l vt žanja, $li na divijake od gorke điv’je trešnjo. Kaiemljcnje voća u proijcćc p. vo počinje sa trašnjama i višnjama. Ne treba čekati, da se divljake jako razviju i da gokovi rađe u punoj mjeri. Već, čirn se primijeti, da je kocl trešanja olpočelo kretauje sokova, odmah tre' a izv šiti kalemljenje. Ovako okahmljene sadn'oi) primaju &e najboije. ( 4. Kajsije. Kaiemljenje kajsi’a vrši se onda, kad se kora iako i potpuno odvaja od đrveta. I ovđje je naibo'je upotrijebiti načan ,,prosto spajanje" i ,,pođ kora“. Do sada najradije je za podlogu uzimana šljiva džanarinka. No iskrs vo je pokazalo, đa džanarinka kao podloga kajsiji nijo baš najbo'ja, jer se već za 8—10 godina suši. Najbo’je je uzeti kao podlogu krupnu bjelošljivu ili opct samo kajsiju proizvedenu iz sjemena. 5. Breskve. Vrlo teško se primaju, kad bo kalerne granč'com u p oljcće. Zato jo najbolje kalemiti breskve očenjem (okulivati) u avgustu mjesecu, na spasavajuće okce. Breskve traba kalemiti na džanar'.ku ili braskvu. 6. Dunje. Primaju se lako. Kalemiti ih treba na diraju iz sjemena, ili krušku. Ako dV-pkfi s"+ x e debel8 treba ih kalemiti spajanjem, anače pod koru. 7. MuSmule. Mušmuie treba kalemiti na krušku ili 'đunju, a najbolje na bijeli glog. Kalemiti se mora snaja' njem ili po'd kora. 8. Šljive. Šljive se pri kaiemljenju primaju vrlo dobro. Za pođlogu t.eba uzeti ili džanariku, rna aa šljive na njoj docnije prorode, naročito ako se zar sade na vlažnom i jakom mjeslu. A sada, uz Božju pomoć neka svaki nadoknadi ito je zanemario.Zvanicne objave Zcmaljska vlada za Bosmi i He r ceKovimi. Bv. 17.399 pres. Sarajevo, 21. decembra 1917,’ POZIV. Na osuovi najvlšeg odobrenja raspisa c. i k. zajedničkog ministarstva financija od 7. jula 1917. o gubitku javnih povlastica, položaja i prava zbog napuštanja Bosne I Hercegovine za vrijeme rata, list zakona i naredaba br. 69., pozivaju se svi pripadnicl Boane i Hercegovine kao i austrijski i ugarskl državni pripadnici: 1. svi oni, koji su ovlašteni da vrše javno pravne poslove, kao što su advokati, advokatski kandidatl, gradjanski telmičari, zvanično autorizirani rudarski inženjeri, Hječnici, vetcrinari, zanatlije I trgovci svake vrste, javni i privatnl agenti, pozorišni preduzimači, posjednici Ucencija za pri-

.vršine. Kada pojedo čovjeka, onda pije tollko vode, da na moru uestane vode, iVi se ovim časom pretvorito u viie, jer da bi se div sada probudio zaplatilc bi svc životcnn“. One so preobraze. Jecbic večeii išla je riba pjevačica na morsku obalu. Vidjela jc gdje djevojka zajjlakaiua sjcdi ua obali. Pitala je, Šta joj je? — Ona joj se potuži kro* plač jedva govoreči, da ioj jc more progutalo jediuoga brata, osam udatih sestara i staru majku. — „Obečaj mi da čes ostati kod svoje majke, sestara 'i brota, pa ču te povesti k njhna". „Učiniću sve Što od mcne zahtljevas, saiiK> me povcdi do mojc tnajkc, sestara i brata“, rečc djevojka. Išla je onim istim putem, kojim su iŠle i njezine sestre. DoŠia je u dvorove svojili sostara, s majkom, sestraina 1 bratotn sc izijubila, a po tom se prctvorila u lijepu vilu — mnogo Ijepšu nego njezine sestre Što bijahu. Nazivaiiu je vilom „zlatokosom", pa se još i dandanas čuje priČati međjn narodom od morske zlatokose vile.

MALI PODLISTAK IstoHjski katendar Na jučerašnji dan, 21. j a n u a r a 1793. godine pogubijen je na giljotini zbačeni francuski kralj Louis XVI. Pod 20. januarom opisali smo na ovoin mjestu dogadjaje, koji su neposredno prethodiii izvršeuju smrtnc presude. 20. jauuara, pošto mu je saopštepo, da će sutradan biti pogubljen, a odmah, pošto je kralj izjavio tu želju, upućen mu je željeni sveštenik Edgevvorth, Irac po narodnosti. Sada je za kralja ttoŠao najtcži Čas; oproltaj od poro-

dice. Kraljev poslužiteij C i e r y, koji je posljcdnjih časova ujego-vog života bio oko kralja, ovako opisuje ovu scemi: „Oko 8 I pol sati (20. januara) otvoriše sc vrata predsoblja, pa udjošc prvo kraljica, koja je za ruku vodiia malog prijestoionasUednika, zatim kraijeva kći i kraljeva sestra Jelisaveta. Svi padoše kralju u narućje. Nekoliko minuti vladala je tišina, koju je prekKialo pokatkad samo glasuo jecanje. Zatim svl prcdjoše u trpczariju (ovo sc đogadjalo u „Temple“-u, zatvoru, gdje sc od ieseni 1792. godine nalazio kralj sa porodicom), gdje jc kralj sjeo na stolicu, dok je desno od njega sjela kraijica, lijevo od njega kraljcva sestra, prema tijeinu njegova kći, dok je mali prijestolonasljednik stao ocu tneđju koijena. Svi su ga često griili. Cim bi kralj počeo šta govoriti, obje princcze udariie bi u giasno jecanje, kojc bi trajaio po nekoliko minuti. Ta jc bolua scena trajala skoro dva puna sata. Najzad se rastadoše, a kralj Im moradc obcčati. da će se sutradan u jutro, prije no što će poći na gubilište, još jednom vidjeti sa njima“. Te je noći kralj mirno spavao do 5 sati u jutro, kada ga je Clćry prema ranijoj naredbi probudio. Bio je osvanu.o 21. januar 1793. godine, posijednji dan ujegovog života. Sluga ga je kao svako jutro brižUrvo očešljao. Dok ga je CIery češUao, kralj je dngo gledao u neki prsten, što ga je svc nauovo navlačio na prst, pa opet skidao. To mu je bila vjenčana burma, koju je on sada htio u znak oproštaja poslati kraijici. U prkos datom obećanju, htio je svojima uštediti boi posljednjeg oproštaja te nije imao namjeru, da se još fednom vidi s nji-

ma. U 6 i pol primi od sveštenika Edgeworti:a pričešće, pa zatlm ostadc sa svešlenikom, kojc razgovarajući se sa nj’mc, koje moleči se Bogu. Tačno u osam sati stupi ti sobu jedau odred opštiuskih stražara. Kralj predadc njihovom starešiul svoj testamenat i još neke poruke, kao i poveću sumu novaca, da je vrati grofu de Maiesherbesu, koji mu je bio dao na zajarn. Taeuo u devet sati general Sauterre reče kralju: „Vrijeme ie 1 '. KraU ga zatnoli za dopuštanjo, da možc na tri minuta otići u susjedim sobu. Pošto Istekoše ta tri miuuta, Santerre ga opet opomenu riječima: „Vrijeme je“. Kralj iupnu nogom o pcd i rečc miruo: „l’artons!“ (,,Hajdemo!“). Kada jc kraij sa svojiut pratiocima izlazio kroz kajiiju ,,Temple“-a, lupauje doboša, koje jc dopiralo do u njeue odaje, daio jc na znanje kraljici, da više nikađ neće vidjeti svoga supruga i da će kroz kratko vrUeme biti udovica. Od oniii koji su ostali u Temple-u sve Je ositn njegove ćerke čekala ista sudbiita kao i kralja: Kpljica i kraljeva sestra osudjene su na smrt, a mali prijestolouasb’ednik umro je 1795. god. uslijed mučenja, koje je pretrpio u kući obiicara Simona, kojeuiu je bio predat na vaspitavanje- Kraljeva kći pak, koja je jedina preživila ovu tragefliju, predata je docnije svome djedi, austrijskom caru, u zamjcuu za neke zarobijenc francuskc oficire. Put od Teu»ple-a do trga republikc, gdjc je stajala giiotina bio je načičkau vojskom, čak je bila izvcdena i artiijerija. Giijotina bila je namještena nedaieko od mjesta, na kojemu se prije revolucije dizao spomcnik Louisa XIV. [za gustog vojnog špalira tlskala se ne-

pregledna masa svijeta. Kralj sc skinu sa koia; blo je potpuno miran i priseban. liladnim tonom reče podporučuiku, koji je bio sa njimc u kolima: ,,Kažite im, neka se staraju za g. Edgeworth-a“. Zatim se pope na gilptinu. Dobosi udariše, alt kraU gromkim glascmi dovrkuu dobošarima: ,,Cutite!“ i oni umukoše. Kraij sam skide gornji kaput. Kada su htjeli du ga vežu, ou se prvo opirao, ali kada ga je Edgeworth opomenuo, kako je i naš Spasiteij mirno dopustio, da ga vežu, on se pokori. Sveštetiik glasno rečc: „Potoinče Sv. Louisa, popni se na gubilište!" Kralj pristupi ivici gilotiuc i glasno doviknu iskupljcnom narodu: „Francuzi! Ja umirem nevin, neosuovueie su sve optužbe, koje su izbačenc protiv mene. Praštain svojim neprijatcUima, a želim da Francuska....“ Toga momeuta prekide ga general Santerrc, koji se bojao, da bi njcgovc rijcči moglc ncpovoljno uticati ua masu i dađe zuak dobošarima, da dobuju, da se nebi Čulc daUe kraU’cvc riječl. Na to ga dohvatišc dželati, položišc ga na dasku, a nekoliko trenutaka docntjc sjurila se niz okvir gilotine sikira, koja je odrubila kraU’u glavu. Kada jc glavni džclat Samsoti pokazao narodu odrubUenu kraijevu glavu, masa sc odazva burnim klicaiucm: „Živila repubhka!“ KraUu Louisu bilo jc na dan pogubljenja 38 godina, 4 mjeseca i 28 dana. — 21. januara 1829. god. rodio se pokojni švedski kralj Oskar IL, koji je umro 1907. Bio jc rijetko obrazcvan i plemenit čovjek. Za vrijeme njegove vladavine, 1905. god., raskinula je Norveška personainu uniju. Na daaašnji dan, 22. j a n u a r a 1561. god, rodjen *e u Londonn «ur!es-

redjlvanje prcdstava, posjednlcf privarnih škola; 2. u Bosni i Hercegovin! postavIjcni npravljači, kao što su tehnički i komercijalni direktori ili članovi direlccije iii nadzornog odbora budi kakvog dioničkog društva ili rudarskog društva u smislu rudarskog zakona ili kakvog zanatlijskog ili privrednog uđruženja; 3. oni, koji u Bosni i Hercegovhi! posjed-uju pravo na penzije, provizije, priioge za vaspitanje i!i inače kakve rcnte iz javnih sredstava tih zemalja, da sc vrate u zemlju. i to: oni, koji su prije il? za vrijeme rata bez naročite cfozvole vlasti napustile svoje u Bosni i Herccgovini nalazeće se mjesto stanovanja, te sc nalazc izvan austrougarske monarhije, u koliko se već u sinislu § 1. rečenog raspisa nisu imali vratitt ii Bosmi I Iiercegovinu do konca septembra 1917., da to učine za dva m/eseca, a u koiiko se sad bave u kakvoj prekomorskoj zemlji, da to učine za četirl mjeseca, računajući to od dana ovc obznanc, pošto će se u protivnom slučaju s njima postupati u smisln § 7 gore pomenutog raspisa. Ako nekome za blagovremenl povraćaj u Bosnu i Hcrcegovinu stoje bez njegove krlvice smetnje na putu, navedene n tačkama 1., 2. i 3., onda ima tu smetnju da dostavi bosanskohercegovačkoj zemljskoj vladi u roku odredjencm za povratak I da se vratf za mjesec dana po otpađanju te smetnje, u koliko rečena vlada ne bi dozvoliia izuzetak. ‘ Ovaj sc poziv obznanjuje s primjedbom. da se dotični rokovi računaju od dana, kad je odredjeno njegovo ohjavljivanje u službenom listu „Sarajevski List“ 1 da prijava o povratku ima da se učinl kod nadležnog okružnog zapovjedništva.

C. I k. vojna glavna gubcmija u Srbiji

OBJAVA. C. i k'. vojna giavna gubemija na mjerava da dozvoli otvaianje jodne trgo* vačke akademije s trogodišnjim tečajem. Ista bi se u pogledu naučnog gra» fliva oslanjala na više trgovačke škole u monarhiji i na postojavšu trgoradku aka'đemiju u Beogradu. U prvi razred akademije primali bi se 'đječaci i djevojčice sa svršenim četvr. tim razredom srednje škole ili sa znanjem, koje se u tom razredu posUzava. Djaci bi imali ’da npiate 5 kruna u pisnine i mjesečno 8Q kruna školarine gvagda u naprijetL Škola bi se otvoriia poče kom marta, tako, da bi djaci uključivo s mjesecima’ odmora još u toku ove školske godine mogli da svršo jeđan tečaj. Riuli prijema u akademiju iniaju dja cifio 27. januara o. g. da se prijave c. i k. okružnom zapovjednišlvu (šaoiskom refercntu) za grad Beograd. C. i kr. okr. zapovjednik.

boja za bojadisanje itofova, bojadišc savršeno. SvaKa đomaćica neka jc upotrebljava u vlastltom iuteresu. U svimt se bojama prolzvođl kod flrme: Herczeg Gfiza, Budapest V., Bdlvdnjr ut. 88 1016

ki filozof i državnik Fraucis Baco u. Umro je 1626. god. — 22. januara 1729. god. rodjen je u Kamencu u saksonskoj Lužici klasički njeniački pisac Gotthold Ephrahn L e s s i n g. koji se> naročito kao kritičar smatra tnfomiatorom njeniačke književnosti, koji je svojim radom pripremao zanUište za Goethe-a i Sciiillera. Počeo je pisati 1748. god., a živjeo je naizmjenično u Beriinu i Leipzigu; od 1760. do 1765, god. bio je sekretar pruskog gencrala Tauenziena. 1767. god. dobio je mjesto dramaturga u Haniburgu, 1770. god. posiao je bibiiotekar u Wolfeabfittelu, a nmro je 15. fobruara 1781. gođ. u Braunschweigu. Od njegovib drama najpoznatija jc koniedija ,,M i nnavon BarnhelnT* (1763. god.). zatim drame „Nathander Weise“, kao i tragcdijc: „Emilia Galotti" i „Miss Sara Samson*. U Leissingovu čast nazvato je poznato veliko berlmsko pozorištc „Lessing T h e a t e r“. — 22. januara 1775. god. rcdio sc u Lyonu francuski fizičar Andre Marie Arapere. Umro je 1®6l god. — 22. januara 1788. god. rodjen je u Londonu Georgc lord B y r o n (izg. Bajron), najveći eugleski pjesoik. Pošto nam danas ne dopušta prostor, pisaćemo sutra opširnijc o lUegovom ži* votu i radu. — 22. januara 1849. god. rodjcn je u Stockholmn siavni švedski književnik AHgust Strindberg. U svojini pjosniama, novtiania. roraanima i drainania, Strindberg zastupa strogo naturalistički pravac. Umro je 1912. god. — 22. januara 1900- god. mnro je u Londonu fizičar David Edwm Hughes. koji je prooašao teiegrafski aparat, prozvan po njemu „llughesov apaT«t“, Kao $to je poznato