Beogradske novine

iziaze:

dne»no u Jutro, ponedjeljkom poslija podne.

Pojedlnl brojcvl: U B** 9 n 4 « I u fcra)«vljM uposle&uitinj . eO o. I tr. latipt itjtn) tl . . . U ..........12 btltra

MjeeeCna protplatai

u sJSsi'/Sr U d rt *** m * k *** • • . • »—

U iiitttrsMtvu

Oglaei po cljaniku.

4 00

Urednlttvo: BEOGRAD, Vukn Knredžlća ul. broj 10. Telefeir broj 83. Uprava I prlroanje pretplata Topliein venac broj 21. Telefen br. 26. Pflmonja oglasa Knaza Mlbajla ul. brej 38. Telefon broj 245.

Br. 27.

BEOGRAD, utorak 29. januara 1918.

Godina IV.

RATNIIZVJESTAJI IzvjeŠtaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Bcč, 28. jamiara Talijansko boJiSle: Na visoravni S e d a m o p š t i n a razvili su se na vrijeine topnički b o j c v i d o n a j v e ć e ž e s t i n e. NaCelnlk giavnoz stožcrai IzvjeŠtaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 28. januara. Zapaduo bojBte: Sjevcrno od Baccalaere zarobljeno je prilikom jednog izvidjanja u naprijed sedanmacst Engleza, medjit kojima je bio I jcdan 5asnik. Topnlčka đjclatnost jc na cijelom frontu ncznatna, a živalmlja na pojedinim mjestima u C h a m p a g n 1 I u prcdjclu M & a s c. Talliansko bojište: Na visoravni S e đ a m o p š 11 n a fraju od juče poslije podne topničke borbe, koje su se danas u zoru u jrrcdjelu'CoI del Rosso razvile do n a j v c ć c ž c s t i n e. Prvl zapovjeduik' glavnog stana pl. Ludendorff.

Na kome su se kola siomila T'rugo čitanje novog cngleskog zakonskog prijedioga o regrutovanju prošlo je u tajnoj sjednici. Ova okoinost zaslužuje utoliko veću pažnju, što je od svih tajnih sjcdnica u toku ovog rafca ovo bila prva, koja je održana 11 a prijeđlog jednog opozicijonalca. Već u iavnim raspravama, od prije poznatima, bilo je pitanje o četama u vezi sa vcoma oštroin kritilcom, upercnoni protiv vlade. Svi govornici — ne samo oni iz opozicije — prebacivali su onima na vrhu, da upravo bezumno rasipaju Ijuđski materijal, što je pod diktaturom nesposobnih vojnlh nadleštava u toku tri i pol godine rata bilo na svinia frontovima sve grdjc. Medjutim je Činjcnica bila sve jasnija, da su sve uiicrc za popuiijavanje protijedjenog Četnog stanja biie u praksi uedovoljne. Kako teško pada ovo na odgovornom mjestu, vidjclo se uostalom iz prcdioga jednog konzervativnog poslanika, koji je propagirao uvadjanje opšte vojne obaveze. Ovaj se prijedlog nije mogao primiti, pošto su drugi govoruici uvjeravali, da bi u samoj IrskoJ za svakog čovjeka, koji bi bio liasilno odveden na front, trcbalo baretn šest vojnika za sigurnost engleske vlasti. Prirodno je, da se tajna sjednica donje

Delegati središnjih vlasti opet u Brest-Litovsku. Pojačana topnička djelatnost u području Sedani opština. Potopljen veliki engleski brod.

kućc još odlučnije mo-rala bavitl ovim važnim pitanjem, a upada u oči, da su, prenia kratkoj zvaničnoj vijesti o toku ove sjednicc, riječ u giavnoin imal! govornici iz pacifističkih grupa. Neće se pogrijcšiti, ako se ras* prave, vodjene prošle sedniice u javnoj sjcdnici donjc kuće o porazu kod Cambraisa, smatra kao nastavak tajliih pregovora. Najavno, da su se argumenti moTali okrenuti na drugu stnanu, tako da bi vlada izglcdala bez niane i pogrješke, a odgovornost za pogrješke sistema uatovariia se na pojedince. To je već od uvljek bio metod sporazuma za vodjenjc rata, da s.e svaki neuspjcli na bojišiu završi uklanjaltjetn jednog ili više vojskovodja. I ovotn prilikom bilo je glasova, koji su svu krivicu tovarili na maršala Haiga, te da bi on trebao i odgovarati, gdje su drugi zgriješili. Ali sa ovitn su se suviše liitre patriote loše provele. Zaboravili su jcduu malcnkost. Zaboravili su savezno bratstvo Engleske i Erancuske i obavezu, da sa Barisoin trcba i u unutrašnjim poslovima zajednički koračati. 1 Paris itna svoj Caillauxov škandal, koji jc u izvjesnoj vez! takodjc sa mjestoin glavnog zapovjednika savezničkih frontova. Treba se sjetiti, da je Caillaux imao na duši osnove za prevrat, a nacrt o spasavanju dotnovine da je bio sasvim gotov. Ovaj progratn ima po dužnosti da proklinje svaki Englez i Francuz, a po tijentu bi se ličuost glavnog zapovjednika imala promijeniti na svima frontovima. Izgledalo je. da Je Sarrail ttajpodesnijl čovjck za spasloca frattcuskc časti. Sad se najeđarcd može lazumjeti pogrješka, lcoju su učinill suviše ambicijozn! poslanici predlažuel smjenjivanjc Tfaiga. Možc se razutnjeti ogorčenje Mac Phcrsona tta takvu jednu misao, kao i njegovu cmfatičku izjavu, da Je vlađa zadovoljna i sa Haigom i sa Pobertsonom, a može se po zasluzi i ocijcniti potvrda, koju je za tu konstataciju dao Bonar Law. U vezl s time biće takodje jasno, zašto se dosadašttjeg zapovjednika u Solunu moralo učiniti neopasnim. Nije neuspjeh na Balkanu, što se tnogao i dalje povlačitl kao i do sada, uzrok smjenjivanja Sarrailova, nije beznadnost I besciljnost ovc pustolovitie. Saveznicuna u Londonu i Parisu višc vrijedi izgled prava i dosljednosti —■ čega trcbaju u borbi protiv Caillauxa — ttego 1i rasndjivanje o tome, kako se zovc čovjek, koji bi njihovu vojsku mogao povestl k tako žcljuo iščekivatioj pobjedi.

Mirovna sjeđnica u BrestLitovsku Flnska »a prcgovorhna. Kb. Stockholm, 28. januara. Kako „Stodrhol. Tidningen“ iz Helsingforsa saznaje, finsko zemaljsko vijeće je odredilo jedno izaslanstvo, koje će finske interesc zastupati u mtrovnim prcgbvorinta u Brest-Litbvšku. lzaslanstvo se sastoji iz 3 gradjanska i 3 socijalistička člana, naime iz bivših radttika HJeta ) Stcurotha, profcsora Kricha, urednlka Sirola, magistra Vika (posljednjcg tmcna netna u btzojavu). Jedna navodna Trockova izjava. (NaroeiM brzotav „BeograđskSi N’ovina".) * Stockholm, 28. januara. Po jedttoj petrogradskoj vijesti dao je T r o c k i j glavnom kongresii radničkog i vojničkog savjeta u Pctrogradu izvještaj o stanju mirovnili prcgovora, Trockij sumnja u mogućnost sporazttma, pošto misll,. da delegati središnjih vlusti zastupaju čisto kapitalističke interese, a slabo pristaju uz slobodnjačke zahtjevc nmkslmalisličkili delegata. Stockhobnskl boljševiki o izgledima za mir. (Naroftil brzojav „Beogradsktii Novtoa".) Si'ickholm, 28. jamiara. Boljševiki, Ikoji žive u Stockliolnui, drže, da će pregovori u Brest-Litovsku sada dovesti do uspjeha. Pa’i ako ne dodje do formalnog zasebnog tnina, to će ipak liastupiti prilike, koje će omogućiti privrechiuiftrutijenu. Rusi temelie svoje pouzdanje na ttadi, da će središuje viasti uvidjeti, kako jc za ltjiit mnogo važuije, da se poboijšaju prijateljskl odnosi, nego II da aticksijama sebi otudje ruski narod ill da stvaranjem malih državica zabijaju kliti izmedju sebe u privrednim i političkim odnosi* ma ! onemoguće neposreclne odnose. _ Lord Curzon za produženje rata. (NsrcCIt! brzojav „Beogradslđli Nov!na M ) Rotterdam, 28. januara. Lord C u r z o n je držao u Gardiffu govor, u kome se zauzimao za prođužeatje rata. Jedan ne liješeni rat bio b! teret rta vratu Engleske i trjcnih kolonija.

Ođjek Czerninovog govora Franctiska štampa o govoru. | Ženc-va, 28. januara. Fraucuska štampa prosudjujući govor grofa Czernina, ne krijc svoj i h s i m p a t i j a z a n j. ,,T e m p s“ naglašuje, da sebi monarhija. dok tte pošalje svoje čcte na zapadni front, nije kod sporazmnnih sila n i š t a p ok v a r i 1 a. Glasovl švajcarske štampe. Kb. Bern, 28. januara, S veiikom zapetošću očekivane izjave grofa C z e r n i n a i grofa Hertlinga donosl švajcatsica Štampa doslovno i ocjenjuje ilt kao izjave od cpohalnog značaja. Listovl priznaju otvorcnu jasnu riječ kao i topli osvajajuči ton razlagaJija grofa Czernina, čije izjave dišu isto tako duhom n e p o k o 1 c h Ivc savczniČke vi jcrnost ikao i odriučnotn gotovošću za mir i g a j e n a d u u z b 1 i ž e n j e prot i v n i k a. Njemačko-švajcarska štainpa pozdravlja naročito riječS grofa Czernina, upućene na adresu NVilsonovu. kao znaeajan naprcdak u mirovnoj diskusiji, dok vcći dio romanske štaml>e do duše priznaje ligladjcni obiilc Czeruiinovih izjava, ali ne vidi u njima hikakjve koncesijc, te vijerna svom dosadašnjeni držanju, gle<la u apelu na VVilsona saino pokušaj, da se silc sporazuma namame u klopku opšte diskusije. švcdska štampa o govoru. Kb. Stockholni, 28. januara Govor grofa C z e r n i n a se vrlo p o v o 1 j n o o c j e n j uj e u švedskoj štainpi. „S t o ck li o I nt ri’ i d n i n g e n“ smatra govor grofa Czernitta i njemačkog kancelara kao na j z n ač a jn i j e e n u n c i j a c i j e u o v o j mirovnoj diskusijf. List vidi u tonte zbliženjc protivnlčkih g r u p a, i nadu obrtu u cijeiom ratnom položaju. Naročito je g o v o r C z e rlt i n a p o d e s a n, d a u s k o r i o pštu mirovnu diskusiju. Jedan poznati francuski p o 1 i t i Č a r i član odbora za spoljne poslove izjavlo je pariškom đ’opisniku ,,P a g e tt e N y lt e t e r“-a. da je govor grofa Czernitta vr 1 o vjcšto fortnulis a n. U prkos volji za tnir grof Czernin zahtjeva odlučno častan mir. Njegovo gledište u poljskom p It a n j u i od prava samoopredjeljenja naroda je prcdusrctljivo. Učinjeu je j /.natan korak u napr 1 jed i svečan otkaz Austro-Ugarske brutahtoj poiitici.

Proslava rodjendana cara Wilhelma Proslava u Udine. Kb. Udiite, 28. jauuara. Javlja se Iz stana ratue štanipe: Povodom rodjendnna njemačkog cara bila je u Udine 27. jauuara svcčana služba Božja, kojoj su prisustvovalf vrhovn! zapovjeditik i mnogf austrougarski I njemački časnici. U poduc )o bio svečan ručak kod vrhovnog zai>ovjedtjika, a i>oslije podne je bio promenadni konccrat na Piazza Vittorio Ema-' auele. Vellka svečanost u Briisselu. Kb. Brtissel. 28. januara. Zbog rodjendaua njemačkog cara OdrŽaua ]e u pcnkie na Velikom Trgu velika svečanost. Genenalni guvcrner baruii Falketthausen, okružen svojiut vojnim i civiiuim štabom i diplomat* skiin zastupnicima savezničkih sila, održao je govor, koji je završio trostrukim ,.hura“ caru. Na svečanosti šu sudjelovala izaslanstva svih četnih dljclova iz garnizona. Na trgu je bilo mnogo oficira, činovnika, učenikd njetnačkih škola i članova njeniačklh kolonlja. Dogadjaji u Rusiji Demokratizadja mske mornarico, Kb. Petrograd, 28. januara. U naredbi o dcmokratizacijl flot« veii se: Osoblje fiote ruskc republiks sastoji se iz gradjana, koji uživaju jednaka prava, i pomorsklh pripadnika ratne momarice rtiske republikc. Pretlx>stavljeno osoblje ttpravlja strafegijskiitt, tehničkim i zajeđnički sa izabranim odborima upravnim odjelenjent flote. Svi pomorski pripadnici nosc nazive, koji odgovaraju njihovim položajima kao zapovjednicinia, mehaničariina ili topdžijama. Svaki potnorski pripadnik ima prava da pripada svakoul profesionalnotn udritženju, političkom ili vjcrskotti društvu, i da svmje tttišIJettje javno iskazuje. Središuji odbot za mornaricu i njena vojnička odjclcttja, sa jednim starješinom i dva zastupuika, bave se. radi zajedničke uprave strategijskih i tehniČkih stv r au, prema svojoj liadležnosti zajedničkl s<t upravom privrednog i poliiičkog odjclenja. Pretpostavljeno osobljc Mra se opštiin glasanjeni, a u njegovoj dužno« sti ga utvrdjuje središnji odbor. Odbori zapovjcdničkog osoblia intaju pravo, da s pozivom na sredisnji odbor zalitjcvaju smjenjivanjc svakog prctpostav’ljenog. Smjeniivanje se vrši na osnovu voćiite od dvije trećine zastupnika odbora u konferenciji sa središnjim odboront, Dotično se mjesto popunjuje novim izboroui. SmJjenjeni pripadnict mornarice otpušfaju se i prevodc u prtčuvu. Uspjesi boljševičkih četa. (NaroCiti brzoiav „Bcograđskiii NovSua“.) Slockltolm, 28. Januara. Petrogiadska ageitcija javlja ovo saoj'štenje tiarodnog komesara A ntonova: Građovl Kre m en čug,

PODLISTAK

.loslpa Bajo (SpHt): lz pomorskog narodnog vjerovanja Hrvata Majka i ćer postalo morskc vještlcc. (Narodna iz Koitavlja.) Udaia jc majka ćer čak preko moja. Došlo je vrijeme, rodila je majka opet ćerku. Ona je zahtijevala ođ svoj ga muža, da ide majci tta vidjenje. Muž je nju zadovoljio. Uzeo je ladju ixt išao ženom i ćerkom u tašte. Stara ilt je dobro pričekala. U veče čovjek pošao spavati sa svojim šurjakom. Spavnli su 4 >okraj ognja. Ćcrka je kazala majci: „Otkad sam se udala, još nijesam čestito pojela“. Majka njom govori: „Nijcsam ni Ja ćeri tnoja. Kome ćetno izvaditi sroe? Hoćemo li tvom čorjcku ili tvom bratu?“ ,,Ah, moja majko. nemoj momu čovjeku, izvađičemo bratu srcc, jer sam ja miada, da ne ostancm udovica.** Prvo je zvala zeta, pa zvala svoga sina; sin je spavo, a zet nije. On slušao, što one govore. Uzeli su basliju jglu, pa su ga (t. j. onog što je sj>avo) obole na lijevoj strani. Onda su izvadile na bašlji srce, stavili ga da se peče. Otišle su točiti vino u vinicu. Zet se digo na ttoge i digo ono srce i zamotao ga u tnaramu i stavio ga u njedra. Brzom je uzeo od konja nečlst i

stavio na oni ražanj. Kad su one došle, onda su sjele, <la će jesti. Kaže ćer majci: „JoJ majko to ništa ne valja, rsrio brat ne bi dugo živio, a moj muž tteka živi.“ U to su se svi ušutill. Zora počela, zet ustane na ncge, zove svoga šuru: ,,Ustani!“ ,,Ne tnogu, kosti tne bole, ko da netna srca u mcni.“ Onda je on brzo uzeo svcte vode — morskc, srcc pokisclio i dao ntu tri puta, đa popije — i poslijo mu dao srce svoje da popijc. Onda kažo svojoj ženi: „Hajdmo doma.“ „Nemoj, čočče još, neka tne u majke.“ A on ne če, nego odmah, da ide donta. Halaliha se s tnajkom 1 poljubila. Došli su do ladjc kod mora. Uzeo je on svoje dijete, i kaže žcni: „Hajde u ladju.“ Ona uljezc u lađju, a on i>oložI dijete na zcmlju 1 skoči na svoju ladju. Uzeo vcslo, pa se vozi preko mora, ona plače i njemu govori: „Vrati se, da uzmem dijete.“ On joj kaže: „Zovi ga, doće.“ A ona tnisli i plače. Lupne tri put rukotn o ruku i zapuha tri ipnta i zovc sa'oje dijetc: „Poleti, poletioče — preko mora svojoj majci, na desno.“ A njen muž nije zadovoljan, nego bacl u more svotfu ženu i svoje dijete. I onda se vrati natrag svom šuri i ovako mu kaže: „Tvoja majka, a moja tašta, tvoja sestra, a moja žea a, one su obadvije yješticc. Tako bl bilo 1 moie dijete. Ja

satn ženu i dijete bacio u more i ttije nti grijehota, jerbo je zlo činila, a tako bi isto moje diijete biilo vještica. Sad ti baci u tnore svoju majku, jer će te otta smaknuti. Ncka traži svoju čer i unuku.“ On Jo njcga poslušao. Majku vodi do mora i baci je u tnorc: „Hujde s Bogotn, traži svoju ćer i unuku, a ja idem mojoj kttći!** Ali na veliko svojc čudo, čim je pošao kući, okrcne sc i vidi, da se njegova majka i sestra pretvorile u morske. vještice i kako raspuštanih kosa i prijcte tnu grdne kao morske nemani. Tako su postalc morske vještlcc. Dr. Frait Tućan (Zagreb): Snježni leci (kristali) (Svršetak), ’ __ Snježn! lečićl djeca su vodenlh para, potomcl bistre vode, koji nadjoše svoju kolijevku u studenijim krajevima. Voda se Isparuje, njetie parc dižu se u vis i dospiju često do zamjernih visina, gdje vlada velika studen, i gdje se one više ne tnogu da održe u parovltom stanju. Znadu se uspeti u visine i od 12.000 tn, dakle u krajeve ljute studcni 1 tu prijedju neposredno Iz parovitoga stauja u kruto, pretvore se u sitne iglice. U nižitn dijeiovitna, gdje je studen znatno manja, ne prelaze u iglice, nego u zvjezdlce, ali I ovdje pri svom prijelazu u slćušne Icčlće ne pretvaraju se možda oajprije u tckučo

stanje, pa istom iz ovoga tla zadju u kruto, nego ncposredno Iz ncvidljive pare razviju se snježni, bijell, staklasti lcci. Pojav taj, gdje neka tvar iz parovitoga stanja prclazi n c p o s r e d n o u kruto. pozitat je u fizici pod imcnom s u b 1 i nt a c i j a, pa se i za ovu kristalizaciju snježniii lcčića veii, da nastaje sublimacijotn vodenih para. Da snježni lečiči nastaju zaista subliinacijoni. dokazali su to i pokusima: u stakieni balončić stavili su tieznatne količinc vode, te je pustili, da se sledi na jednoj samo strani balončiča. ri'aj su balončič stavili na otvorcn prozor sobc, u kojoj je zrak bio ipalc topliji nego vaui; ona stijena balončcta, na kojoj se uhvatio ied„_ okrenuta je bila pranta sobi. Topliji zrak sobe strujao Je prama vani, pa je pri tom strujauju zahvatio 1 l>alončić na prozoru; led se tta stijcni stao isparivati i nevidljivo njegovc Čestice u obliku pare sabraše se na protivnoj strani balončića, koja je blla prama vani okrenuta, gdje je bilo hladnije, 1 tu se prctvoriše u snježne lečiće vrlo lijepe i pravilne. Taj je pojav zapažen mnogo puta i u samoj prirodi, osobito u polarnitn krajevima, gdje za posve vedra neba stanu da lepršaju snježtte pahuljice, koje su nastalc u uajdonjim dijelovima otmosfere l ). U velikitn visinama, pa u polar-

l ) Pa I u naširn krajevima znademo kadikad motriti. gđje za vedra, jastta dana, kad je osobito jaka zirna a na nebu ni traga oblacima, lepršaju zrakont sičušni snježnl lečići.

nim krajevima znade se čcsto pnta para, što je izdišu ljudi, smcjesta da pre* tvori u sićušne suježne lcčiće. lnta slučajeva, gdje se I u toplim sobatna, a koje jc naglo navalio studen! uzdult, raztrio snijeg i po sobi stadoše da leprše snježne patiuljicc. Prh>ovijeda se tako, da jc u Petrogradu u jednoj plesnoj dvorani, koja je bila puna plesača i plesačica, nastala takva vručina. da stt gost>odje od sparine i u nesvijesfc padale. Da udje u sobu nešto svježa zraka i studeni. otvori ncki gospodin prozor, a u taj čas spusti sc u sobi sni« jeg, zalepršaše snježne zvjezdice: soba je bila puna vodenih para, a ltagla studen, što je jurnula kroz prozor, pretvori ilt za čas u snijeg. Posve drtigačijc nastaju one lijcpo ledene figure, što ih zapažamo za zitn* skih datta na staklu prozora naših so« ba. I pri'tom stvaranju pokazala jc priroda svu svoju vještinu i ncobuzdatiu fantaziju. Kakve svc čudcsne slike ttije satkala tia onoj glatkoj površini stakla. Kao đa je presadila čitavo biljno carstvo na onu malu staklenu ploču! Eno uskrsavaju pred nama kao tickc mahovine, paprati, resine, preslice, sitne travke i granata sfcabla, kao da se podižu gustc šume. livade i bašte, a sva od liladna leda, Ronm je i opet i otao i ntajka studena voda. U tri razUčna stanja znadc voda — baš kao i svaka druga tvar — da se prlkaže: sada je tekuča, sad se pretvo« rila u nevidljivu paru, sad sc opet ukru* tila u prozirnu pločlcu leda. Dlžu se la« ke pare u uzduh, oti ih povlači sa so<