Beogradske novine

* Strana 2 .

■Utorak

Romondan t Putil n na§im su rukama. Kod. Aleksandrova se predalo 14 eskadrona kazaka. S e v a'StopolJ je prlznao uadleštva savjeta. Rada je tamo rastjerana. Pomorske fcoračke snage prešle su na stranu kaMjeta. Tatari su kod Yaltisa ođbaČeni i potučeni u blizini Feodosije. Napađnnt švcđski poslanik od crvenlh gardista. Kb. Stockholm, 28. jauuara. Prenm brzojavu. kojl jc ovamo sti.gao, švedski poslanik Dindliagen feio je u jednom hotelu u Petrogradu napadnut od crvenih gardista, njegov de susjed opijačkan. Tek posredovanjem gospodje Kolontaj Dindhage.n se oprostio opasnosti. Dindhagen pohvzi sutra u Stockholm.

Samostalna Finska Posiauik Griepcnberg o položaju u zcralji. JNaroJitl brzojav „DcogradiUb Noviua") StocMrelm, 28. januara. O priiikaina u Finskoj izjavio je poslauik Finske u Stockholmu Qr!epenberg: U Wyborgu je crvena garda proglasila gradjanskl rat pa se i za pomoć obratila Rusiji, koja joj Je tu pomoć i obečala. Tamo se očekuju iz Petrograda oklopni automobili. Topovi su napereni protiv tvrdjave i grada. Tamošuji ruski vojnici razlažu svoju mješavinu u finske političke prilike s namjerom, da misao ruske revolucije sredstvom fiuskc revolttcije prenesu 1 na zapad. Poslanik veii, da je položaj : u Finskoj vrlo ozbiijan.

Rusko-rumunjski rat (N.'sročitl brzojav „Beosrađsklii Novtaa“J Stockhohn, 28. januara. Pošto je izjavljeuo, da rutnunjski .odgovor na ultiinatum savjeta narodoih opunomoćenika ne zadovoljava, to si>redstoji po do sad uobičajenim diplomatskim pravilima ratno stanje niedju :objema državama. Borbe kod Q a I c a još traju. Po boijševičkim listovima moraju boljševičke čete svuda da sc ’povlače u tom kraiu ispred ruinunjskih četa. Rumunjska odjelenjti su prešia Prut i posjeia su niz Rusiji pripadajuIćili scla, koja su sa?l učvršćena. Jaka jumunjska odjelenja snabdjela stt te položaje topništvom, da spriječe upađ boljševičkih četa iz Moklavije na Ode- i su. Jedau geueral dobio je naredbu, da j .očisti cijelo moldavsko podritčje ođ ! boljševičklh četa i marodera. Bugarska štampa oruskorumunjskom konfliktu ,,V o j e n i I z v e s t i j ti“ pišu: Rumunjska nesreća u ovom ratu nije do duše tako velika, kao nesreča Bclgijc i Srbije; ali, dok ova natijošc pribježišta kod svojih savezuika, dotie prijeti Rutnunjskoj opasnost, da če po vjerovatnom zaključku mira s Rusijom biti sa svim odsječena od svojih saveznika. Izgleda, da rumunjski Šsralj i rumunjska vlada nijcsu potpuno svjesni opasnosti, koja im prijeti. U pregovorima o miru izjavili su Uknajinch da je ukrajinski front s ruskim frontom «družen. Ali i Ukrajina moH za mir. Ako dakle Rumuujska nc sljeduje pvimjeru Rusije, onda ona ide na susret samoubijstvu. — „Narodni Izvjestlja“ izvode, da su postupd rumunjskih vlasti izazvali ruski narod na poinate prinudne mjere. Možđa je rusk! ikomesar uapšcnjem riununjskog poslauika. koji je medjutim oslobodjen, prekoračio dozvoljene granice; ali ima država, prema kojima se nitl može niti smijc postupat! kuiturnim sredstvima. Takva je država Rumuujska. Bugarl iinaju puno pravo, da to tvrđc. jer m! $mo saini ua scbi iskusiU r u m u n jsko razbojništvo. Ođvodjenje 25.000 Dobrudžana, uiiorstvo tolikih nevinih gradjana, zapaljene škole l drugi zločini jesu đjela rumunjske dr?ave i rumunjske vojske. Sad su i Rusi ppoznall rumunjski inorai. Rumtmjska je biia zemlja potpune moralne pokvarenosti, psa je takva ostala l u svojim sađašnjim suženfm granicama. Runtunjska se đakle ima smatrati kao najopasnija država po mir svojih susjeđa. Treba sve učinitl, da joj se odnzme mogućnost, da i dalje daje poieta svo- ■ jim instiktima. Šta više, Rumunjsku * treba staviti pod kontrolu.

Dobrudža za prisajedi- ; njenje Bugarskoj; Izaslanstvo kongresa kod cara Fcrdiiianda. Kb. Solija, 28. jauuara. Ovamo je prispjelo jedno izaslanstvo iz Dobrudže, da vladi i kralju ; podnese odluku, koja je donijeoa na na- i rodnom kongresu te zemlje, koji je ne- j davno održan u Babadagu, n kojom sc ' zaiitjeva prisajedinjcnje Bngarskoj. Iza- j slanstvo će ovih d«na primiti car i mi- ; nistnr predsjednik. Borbe na zapadu Gubitak Francnske u stanovnlštvu, Kb. Berlin, 28. januara. Woiffov urcd javlja: Poslije trogodišnjeg svjetskog rata iznosi g u b itak Francuske u stanovništ v u 2,2 mi 1 i j u u a i i i 5 l /a%. Prema tome cijeni drugi izvještaj neutralnog naučnog društva za socijalne posljedice rata u Kopenhagenu ovako broj naroda u Francuskoj: u god. 1917. 36.08 m i 1 i j u n a p r c m a 39 m i I i j un a p r i j e r a t a. Teritorija Francuske je 1917. brojala inanji broj žitelja nego li god. 1875. Bez stranaca, koji u Francuskoj žive, iznosilo je nacijonalno francusko stanovništvo u godini 1917. još samo 36 m i 1 i j u n a Ijudi, dok je talijansko nacijonalno stanovništvo dostiglo taj broj yeć 1915. godine. , Knglesk! gubicl u decembru. Kb. Berlin, 28. januara. Wolffov ured javlja: U prkos srazmjernom na engieskom frontu izgubiii su Euglezi po viastitom priznanju u decernbnt 4364 č a s n i k a i 75.083 v o j n i k a, koje n mrtvemn, koje u ranjcnima i nestalima. Ovamo nisu uračunati bolesnici, čiji je broj zbog nezgodnih položaja u Fiandriji vrlo velik. Pođmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Beriiu, 28. jauuara. Zvanično se javlja: Naše podmornice potopile su u zapornom pojasu oko Engleske 20.000 b r ti t o tona brodskog prostora. Veći dio brođova, uprkos jakoj neprijateljskoj odbrani, potopljen je pred kanalom St. Georgea. NačeJnik aflmiralskog stožera i ittomarice. S

BEOORADSKE NOVINE Najnovije brz. vijesti Umro Jules Lachelier. Kb. Paris. 28. januara. Jules Lachelier, Član „Institut dc France'*, umro je u 87. godini života. Lachclier je bio dckan filisolskog odjelenja akademijc za filozofske I političke uauke. Mnoga filosofsita djela je napisao. Uvodjcnjc dukanskc režije u Turskoj. Kb. Carigrađ, 28. januara. U koiuori jc trcbao da se uzmc u pretres zakonski prijediog o duhansikoj režiji. Prijc no što se prešlo na đnevni red predsjednik je pročitao brzojaV veliltog vezira T a 1 a t paše, u kome o:i izjavljuje, da ie on juće u Berlinu imao sa Džavkl pašom pregovore finansijske prirude, pa mu prije 10. februara nije mogućc da se vrdti u Carigrad. jer mora ponovo otići u BrestLitovsk. S toga moli, da se pretres zakonskog prijedioga stavi na dnevni red za sjednicu od 12. februara. Smanjeiije obroka htjebu u Švedskoj, Kb. Stockholm. 28. januara. ,,S t o c k h o 1 m T i d n i n g e n“ piše, da prema najnovijim izjavama nema izgleđa da će se, sve kad bi sc sa Engleskom i postigao sporazum. o tonaži, moći dobiti potrebna koiičina žita za hljeb. S toga se mora računati, da će sinanjiti obrok hljcba. Prvi program „Saveza nezavisnih Srba“ Kako sino već javili, organizirao se u Ženevi savez Srba od srpske vladc na Krftt nezavisnih. Predsjednik im je Živojin Moskovljević, advokat. Taj je savez održao svoju konferenciju dne 16. decembra i stvorio ovaj program rada, koji u cijelosti donosimo: 1. i. Rešcnjc euiigrauiskog pitanja. Regulisanje oduosa države prema srpskim gradjanima na osnovi jeđuakosti i ravnopravnosti. Starati se u sveniu za gradjanstvo u opšte podjednako do povratka u domovinu; nezbrinutim i obezgiavljeuim porodicama pružiti redovuu pomoć, kao i svima nesposobniin za rad (bez obzira gde su onesposobljenj). Svima sposobn ina stvoriti prema struci i sposobnosti mesta i osigurati int opstanak onako isto kao što se sada drživa brine za činovnike, pensionare I liruge. Tako isto za podmladak školske omiadine i ostale, rukovodeći se sisteniotn da im se egzistencija obezbedi I da za budući život budu za svojti struku višc osposobljeni i usavršeni. «- k8la Qd r žavanje našjh ua dorau. Postarati se da niogu opstati I Izđržavati teške prilike u kojima se sada nalaze, prnžajući im sfaino mesečno izdržanje. III. i Pripremc za povratak. Još sada, dok smo u inostransivu, rađiti na tome đa se stvori potpuno normalno stanje i obezbedi naš opstauak u obnovljenoj državL Postarati se za sve nasušne potrebe života: životne namirnice, alate, stokn I t. tf. IV. Dok ovo ne postignc, Savcz nezavisnih Srba imače, u prvom redu, za zadatak sledeće:

29. januara 1918. 1. Stvorlti mogućnost svakome članu Saveza za život iznalaženjem poslova, upućivanjcm na posao, koji odgovara njegovoj sposobnosti I redovnom zanimanju; 2. Medjttsobno {»maganje svojih članova; 3. Stvoritl čitaonicu i biblioteku; 4. Priredjivati javna predavanja; 5. Prikupljanje materijalnik sredstava za izvršenje društvenih zadataka; 6. Prikupiti podatke i materijal o I dosadašnjcm radu srpskc vlade i siuž- ' benih predstavnika Srbije kao: o budžetiranju, o dugovinta, o postupauju sa pojediniin gradjanima, o spoljnoj, unutarnjoj i privrednoj poiitici, o voisci, kao i o svakom njihovom postupku i radu. Ceo ovaj materijal srediti i objavitl srpskom narodu. radi njegovog upravljanja.

Ljepotu pokazuje zrcalo onoj dami hoja sc pogtcda n njcmu nakon upoirebe Dlana Alabašter pader I Dlana trčme. Malcna boca 111 lončlć Kr. 2.— Vclika boca ili lonćič Kr. 4 Može se posvuda dobiil. Giavno prodavaiište. „DIANA" Handels A. G., Budapest V. Nador ntca 6 13

! Izašlo I Novo ! Novo! Juraj grof Oršić-Slavctićki; ,,Na konju i u rovu" Cijena 2 K. Može se ktipiti u knjižari S. B, Cvijanovića Beograd Knez Miliajlova ul. broj 16. Poruđžbhie sa strane šalju se na gomju knjižaru ili nasamog pisca: Uredništvo „Beogradskih Novina“, — Beograđ.

Brol 27.

Grad i okolica

Dnevul kalcudar Danas Jc nlorah Zft, janoara po starora 16. jannara — RlmokatoUci: Franju Salcšhl b.; pravoslavul: Verlgc sv. ap. Petra. Casnička i cinovntćKa Uasina otrorena jc do 12 sati u noći. C. I k. vojulčkt dom: CJtaonlea soba za pisanjc t igranje, kantina. Otvoreno od 7 snti izjmra do 9 sati uveče. Stobodau pristupsvakofnc \-ojnlkti. Bcogradskl orfcum (u zimskom po/.orišta prijc (Botilcvard): Počctak picdstavc u 7'30 sati uvečc. Kinemaiograti: Vojul kino u Kralja Milaaa ulicl 56 (Koloseun): L'3,4'45 1 6 3<> sati pos!. pod. pređstavc za gradianstvo. — (5. i Iv. grad)anski kino na lcrazij 3 ina br. 27 (Paris): U G satl post. podnc predstavn za gradjanstvo. Noćna stnžba tt ijckarnama: L scdmici od 27. januara do uključivo 2 icbruara obavljaćc noćuu sluzbu u Beugradu ove ijckarne (apotcke): S ci a k o v I ć, kneza Miliajla ui. Vlktorović, Terazljc 28; Prcndić, Kralja Aleksandr.i ui. 64; Stojić, SarajcvsKa ul. 70 Parobrodarski saobraćaj. i. Izmedju Zerauua i Beograda. Reti p’ovidbc, koji važi od 26. jsnuara đ' opoziva: Pol.izak iz žemuna za Beograd n 6 30, 7-30, 8-30, 9 30, 10-30 i 11-30 pr. podne te u 1-30, 2-30, d-80, 4 30, 5'30, G'30 i 7 3« posliic podne. — Polazak iz Beograda zj žcmun: 7, 8, 9, 10, II i 12 saU prije podnc, te u2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati poslijt oodue.— II. lzniedjuZemtinai Pancsove. fced piovidbc, koji važi od 26. jonuara d. daljne narcdbe; iz Zemitna zn Pancsovr svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati i. podne. — lzPancsove za Zemun: dnevno u 8 30 sati prije podnc i 3 sata poslijc podne. Brod feoj! saobra.a izmedjr Zetr.tin.i i Psncsove i obratno nc pristaje u Bcogradtt. — 1U. Izmcdju beograda f Šapca, Polazak tz Beograda za Sabac svakc srljede i subotc u T30 sati u jntro. Polazak Iz Sapca za Beograd svakogtetvrtka i uedjeljom u 7 s. n jutro. Vojno parno toplo kupatilo n Car Dućnnovoj uilci. — 1. Kup a t i 1 o u k a d a m a: o) Za vojne osobe olvorcno radnim dnnima ođ 7 sati prijt podue do 5 satl poslije podne, a nedjeijom i praznlcima od 7 sati prije podneuo 12 l j sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnln danima od 9 sati prije podne do 5 sati r slijc podne, a nedjeljom i praznidina ocl satl prije podne do 12‘/ a sati u pođne — 2. Parnokupatllo za časnikv i njlma ravne činovntke otvorem je utorkom, srijeđom, petkom i subotom oc 7 sati pnjc pođne do 5 sati poslije pođnt a nedjeljom i praznicima od 7 sati ptij* podne Uo 12«/ a sail u podne. — Za gradjane muškogpoia otvoreno je parno kupatiio ponedjeljkom i četvrtkom (ako « tc danc ne pada kakav praznik) od t) sat : prijc podne do 5 sati pcslije podne. — Ćasnicima i njima ravnim činovnicirna stojo na volju da se služe parnim kupatiiom i u dane odredjene za građjansivo (ponc-djeij kora i četvrtkom). Biagajna se zatvara rać nlm danima u 12 ! / 0 sati, a nedjctjom i prsznicima u 12 sati u’podae. Posjet bolesnika u boiaicama: U boinici ,Brči<o*: od2—4 sata poslije podnc. U bolnici B Bruim a : od 9*30—12 sati prije podnc i od 2—4 sata pesiiie podne. — U c. i k. gradjanskoj boinici: u utoisk, čctvrtak i nedjcijn od 1—3 posiije podne. Kužna bolnica: Posjeta nije dozvoIjcna. Obaviještenja o boiesnidma dDevno or 11 rto 12 saa prbc podne naulazn n bažtu bolnlćke zgrade sa strane Vidinssa uilce, IV. simfonijski konceraf. Odgovarajući velikora zaninianju, koje se pokazalo prllikom davanja II) simfonijskog koncerto. Itao i sa mnogo straua izraženoj želji, p.onoviće se kompozicije Lodwiga Šafraneka: „Sljeme“ i „Soča“ na IV. simfonijskon; koncertu, 10. februara o. g. u pozorišnoj dvorani c. i k. mjesue etapne menaže (Terazije 25). Izdavanje karata počeće 31. o. raj., ali pretplate za Iože primaće se do 30. o. mi. Traži se porodica. Porodica Marije udove Dimitrijri V a s i ć a, rodjene Q j u r g j e v J ć, koja je umrla 1. ju!a 1917. godine t» Ugarskoj, potrebno je, da se odmal javi sudskom ođjeienju opštine grada Beograda, radi izvjesnog hitnog i ysž* “ nog saopštenja.

iboin ii više dijelove, gdje se ohlade i zgusnu u sićušne kapljice i tamo plove kao laki obiaci, ili sc povlače površiiioin Zcnilje kao guste magle. Zahvati li ih studfn siede se, kristaliziraja sc u naknpin« sićušnih lcđaca, koji stvaraju led. I.cd nije dakle bczlika (amorfna) masa, nego naktipiua (agregat) od bezbroja sićušnih snježnlh lečića. Zašto se ua prozortt nc hvataju zvjezdicc snježne, zasebnl Iečići snijega? Sve to ovisi o nekim prilikama u sobi. Uzdnh je u sobi jednolično ugrijan; dok od naložene peći izbija toplina, đotlc ođ prozora dolazi hladniji uzdiih. Topliji dijelovi zraka — kao lakšl — dižu se pranui stropu, a hladniji se obarajtt prama pođu: n sobl sc nalazi zrak u neprestafioni strujanju. Struje zraka poviače sa sobom vodene pare, kojih uvijek ima ti sobl, dospiju do prozora, gdje sc poradi niže temperature, što tatno vlada jjgusnu (kondenziraju) I na staklu se stanu hvatati sićušne kapljlce; ako je staklo Izvrženo znatnoj studeni, to će ic kapljice vode n tren oka nleđitf. r Strnje zraka, Sto se vafjajn pct sohi, ne teicn tivijek Istfm 1 jcđnim smjcrmn; valovito Se potnieu Uđ šve sfraile, Šfo šnto već toliko puta opazlli, kad smo promatrali gibanje dinta. gdje se izvija iz cigare, ili iz luie. ModrikaSti obl.lčići đima rrtotnju se ttzduhcrtH i odaju rtatrt Strtjer strnjanja. U svini mogućim sirtje-' rofrima i rtravcitrta dopire Valovito ginzcfaha i do studena ptozoia. a rCtodene pare, Što ?(i je uzauh sa Soboiit ^onio, pretvaraju Sc u kapljice i jeclVd tfa se kapijica uhvatl štakia, Vcć se niedila. U kom smjeru udnraju Vafovi' o nrozot, u fom se smjent redjaiu i voUćne kapijice, što munjcvitofn brzinom ptei aze o nakupfne snježhiii le’čića. u

leđ, koji stvara one fantasučue.gvanatc forrae. I tako prirođa svagdje, gdjc stupa u pcsao, pokaznje svoju nedostižnu vještiau, pa stvarala ona sićušni ledac, il: čitavi sunčani sustav; sve, što stvara, po stalnim zakonima, kojima u trag nastoji ući čovjek. ■> rtmraif MALl PODLISTAK Islorijski kalendar Na današuji dan, 29. j<uiuara 1523. godine održao jc švajcarski reformator Ulrich Zw ingii u Zfirlchu disputaciju o svojoj nauci sa izaslanikom konstanačkog vladike. — 29. jairaara 1871. godine predati su pariski forovi Nijemclma. pošto su dan prije toga u VcrsaiUesu Bismarck sa njemačke i francuski ministar spoljnih poslova Jules Favre (o kojemu *mo onranafl opširno govorili oa ovom mjestu) bfli potpfsali kapitulacij« Rari*a I primlrjo, Tako Je pao Faris poSto se hfflbro bid branio čltavlh četirl i po mjes«či, pošto je u veHkcmi graflu gotovo biid ptmestalo namirnica, a poštd irtu francusko Vojskc iz nntitTašnjđSfi zemfjo Višc nish mogfe pomoćl. Na osrtovu tigovora rt kapitulaciji, Nijemci šu poSjeli sartid forovc (htvrdjenja)* a « fcrađ nisu uiažifi. (Tek I. tnarta 1871. godirie pošjelo je 30.000 ijudi ujemačkc vojske zdpddnl (lio Rrada, ali su opet fzaŠIi 3. ttiarta, čim je narodna skupžjtina u Bordeauxu potvrdila aslove preifiodiiog mirfl). Samo reguiame trupe Sfrtatiane šu zarobljenicima i odvedene Su u Njemačku, dok je dobroVoljefnia, tžV. rtarodrfrtj gardl čak f

ostavljeno oružje, što je docnij&*biIo od vrlo kobnih posljedica, jer se većina narodne garde, razdražena nesavjesliiin agitatorima, pridružila jx)braii tzv. komiraarđa protiv francuske vlade, koju jc posiijc krvave bcwbe po fraucuskini uiicama ugušila fvancuska redov* na vojska. 23. januara 1871. godine došao je nrtnistar spoljnili poslova Jnles Favre, koji je, kao što je poznato, sa ostaliin čLanoviina vlade (osim Gambelte) bio proveo svo vrijcme opsaclc u opsadjenom gradu u Versailles, gđje jc bio njcmački glavni sian, da sa Bismarckoni pvcgovara o prcdaji Parisa i jednovrcmcno o primiriu za cijelu trancnskii vojsku. Kao vojni stručnjak pratio jc .fidesa Favrca ordonansoficir komandaufca Parisa, kapetan grof d'Herisson, koji se docnije prosla,vio kao vojni pisac i istoričar. U svojoj čuvenoj knjizi „Journal d'uu officier d'ordonnance" („Dnevnik jednog odron;uis-oficira“) Iznio je kapetan gvof d'HćrLsson-ttmogo zanimliiVUi pojeđhfosll o toku pre^ovom. Kađa su pregOVđrali o kbniribudji, koju bi imao platiti grad Paris, priča grof d'Hćris*Ort, Bisrtiarčk feče fta Ijubazflifrt osttiejkom: „Vaša je prijestonica toiiko otmertn datna, da bih jd ttvrfjedio i tmialoVažavart, kada bili joj trrtžio rtlrtrtje od fhilijarde fraflaka kbfttrifrtieijc.“ Jules Favre pak uvjemvacf ga jc, da sutnnja, fid bi tnogao skupiti i podeset trtiiijuna ftaftaka. Najzad se pogodiše i UgoVoriše^kontfcibuciju od 200 irtllijUna frattaka. Poslijd zajedničkog ručka nudio je Bismafcek Favrea i kapetana finim hambufcškitn eigaratna. Qrof d‘ Hćrisson priini, dok je Juies Favre odbioj izjovljujući, da rte ptiši. .jšteta, g. trtirtištre“, reće Bfsmarcki „rtemate pnj-

nia, gospodo, koliko je korisna stvar cigara. Ublažuje živce i često vam neda, da planete i da učinite kakvu nerazmišljenost. Uvieren sam, da se pri 'pregovorima, kao što su ovi naši, pušači uvijek Iako mogu pogoditi od nepušača.“ Prcgovori su tekli daljc, aii se najeđared pojavi veliko sraetnja, kađa iskrsnu pitanje oOaribaldiju. Kao što je po 2 iiato, sijedi talijanski Četovodja. Oaribalđi bio je po zbacivanju Napoleona III i progiasu republikc skupio veliki dobrovoljački odred, sa kojiin Jc pošao u pciuoč Francuzima, koliko kao oduševijeui republikanac, toliko đa bi se odužio Fraiicttzinui za njiliovu oružauu pomoć u ratu 1859. godine. Bismarck pali sa svoje strane tumačk) je ovo kao talijansku nezahvalnost, jer su se opet Pruska I Italija 1866. godine bile borile rame uz rame 1 tražio je, da se*prhttirje ne protegne na Garibalđijev odred. već da mu sc ou prcđa. „Nljestc ga zvali", fečc on Favre-u, „ncmate prema tome nikakvih obaveza prema njcmu, on ratuje na svoju ruku, predajte ml ga." Favrc opcf stadc uvjeravati Bismarcka, 'kako je to potpuno nemoguće, kako s« okoinosfi načiniic od Gflfibalđija fraflcuskog genefala i kako bl en bacio Strtašnu Ijagu ha cio francuski narćd, kađa bi sada izdao fleprijatelju ftovje« ka, koji ]c dohrovotjno došao da SC boft za Francusku. Na td Bisiiiarck skoči 11« rtoge, lupmi pošfličoiil o sto 1 Viknu: „Hoću ga, hoću! Hoču da ga proveđcm kroz BčTliii sa tablom na ledjlrrtai“ N6 kapetan grof dUerisson sjećajilći se riječii §to ih je Bistnafek bio ižgoVortO poslije ručka, a opazivši, Bismarčk duže vremeiia nije bio pušio mlfrto dohvflti srebfni poslnžavrtiir sa eigarmn«

i ponudi Bismarcka. Bismarck se na to momenfcalno umiri, nasmješi se ' pokloni, uze cigaru i reče: „Vous avez raison, capitaine’* („Imate pravo gospodine kapetane“), izvini se, što sc dao za tili čas savlađati svojim temperatncntom, sjedc i nastavi pregovore o Gairibaldi-u, pa je za uekoiiko rninuti pristao na zahtjev Julesa Favrea. da se primirje protegnc I na Oaribalđi-a i njegove četnike s time, da se onr smatraju kao ređovni francuski vojmci. — 29. januara umro je u Araerici. kada je bio otišao slavni đanski knjtževnik, romansijer i kritlčar Hernian Bang. Bang je rodjen 27. aprila 1857. godinc na Seelandu. Živio Je natviše u Danskoj prijestonici Kopenhagenu. Pored svoiih značajnib JcritJčkih radova Bang je dao bezbroj odličnib romaoa i pripovjedaka. Ođ njegovih romana pomenućemo samo roman ,,T B n e“, koji se dogadja za vrijeme rata 1864. godmc. a koji se odliknje ledin*tveno dubokim psihološkim posmatranjem. Od njegovih pripovjedaka pak jedna je od najčuveriijih: „De fire djaevle'* (Cetlri djavola), n kojoj se divno pfikazuju tarrme strane artističkog Života, a Čijl je ftlžc, kincmatogrofski film protiio cijelom Evropom. Preminuo upravhctj dtibrovačkoga 1 muzeja 18. januara preniitiuo jc — kako ttatlt iz Dubrovnika javljaju •— u svo* Joj osamdeftet i deVctoj godini prof. Baldo Kosič, upravitelj tamošnjegto domorodnoga muzeja. ^okojnik bijaše učen nutodidakt općega prirodopisa i •trastven radiša, koji ne življaše ncgo za jedsn idcai, naime dn Što boljc po-