Beogradske novine

lzlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljhom poslije podne.

Pojedinl brojevi: I • knjMlma upaijeinatlfli I kr. tab ft oljaal *t , . •

ia w«

Mjesečna pretplota: U BMfraOu I ■ kralaalmi inp«»|a<n*Ha M o. I kr. Cata llbojna I atopou poita . . aSO U Baoprad« aa doatarera u kuto .... 8'U mooarhljl. • . • 3*_ U Inoatraastv« . • # • # a a • • « | 4 50

Oglul ps cljenlku.

UradnlStvo: BEOGRAO. Vuks KaradJlća ul. bro| 10. Telafon bro| 83. Upravo I prlmanja pretplata Topllćln venao broj 21. Tilefen br. 25, Prlmanjs ofllata Knua Mlhajla ul brol 38. Telefon bro) 243.

Br. 50.

BEOGRAD, petak 22. februara 1918.

Godina IV.

RATNIIZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 21. februara. Na visoravnl Asiaga i istočno Brente topničkc borbe. Ćete vofne skupine generala Llnsingena tialaze se u daljem prodlranju I posjele sii R o v n o. Načelnik elavnoz stoiera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 21. februara. Zapadno bojlJte: Fmnt r>’liesi"!onnsIjednika Rupprechta bavarsko?: Na više mjesta topnička borba 1 borba s minama. Jedno nadiranje u A r g o n i m a imalo je uspjeha. Front vojvođe Albrechta wflrtiemb'erškog: Na 1 o t r i n š k o m f r o n t u poveČala se borbena djelatnost izmedju Selle i PI a i n e. Jaka francuska odjelenja su s večeri napala naše položaje kod M o n c e 1 a, Rechicourta i Mouancourta. U pojedine položaje neprijalelj je prodro. Naša ga je pješađija protiv napadom izbaciia i privcia veči broj zarobljenik'a. Jugozapadno ođ Markircha privele su jurišne čete prilikom izvidjanja izvjestan broj zarobljenika. Istočuo boilšto: Vojna skupina generala Eichiior n a: Sa ostrva M o o n a pošll su našl tmkovl preko zaledfettog S u n d a u E s t o n s k u I zauzeli L e a 1. U napredovanju pored r I š k o g g a 11 v a stigll smo do P e r n 1 g e 1 a i L'emsala. Kod Lemsala je došlo So krače borbe. u kojol je zarobljeno &00 Ijudl, a zapHjenjeno 20 topova. Weod en je prekoračen. Naše čeie sioje pred W o I m a r o tn. Izmedjn Dvlnskal Plnska prodiremo prenia Istoku. '* Vojna skupina generala L i n s i nI e n a: Napredujemo dalje. Na cijelom su irontu zauzeta važna želieznlčka 1 flrnmska raskršča. NeprijatelJ Je evaJiulsao R o v no. PHien se još ne može nt pribllžno ocllenlti. Do sada je Javljeno: na zarobIjenlcjmas 1 zapovijedrtjućl general, vl»e divizilskih zapovjedtilka. 425 časnlka, 8700 vojnika; a na ratnom plijenu: 1355 tona, 120 mašinskih pušaka, 4000 Jo 5000 kola, žellezničkih vozova sa otpiilike 1000 vagona, natovarenlh veSiriont ž i v o t n I m tt a m I r n I c a m a. aeroplana I ostalog nepreglednog ratuog materijala. Sa ostaiih frontova nenia ničeg novog. Prvi zaoovfednik glavnog stnna pl. Liidendorfl.

PODLISTAK

Seera: Š 1 j u k e i. Ćitn je gospodja Marijaua ugledau u nikama poštara zavežljaj, odmah [e pomislila: „Eto mojih kolača!“ Ottako je nainic prijatelj njenog supruga bio prcmješten u Bolognu, te Joj na 9 Prosnoj večeri rekao: „Vidjet ćete, ^ospodjo Marijano, da ću vas se sjetiti odinah člm stignem u Bolognu“, nije ni taska sumnjala, da joj šalje kolača, lcosu bili njenom jedinom strasti. Revno se latila posla, đa presiječe tanki iconopac, kojim je zavežljaj bio wezan; te pri tom doviknula kuharici Moniki: „Donesi pladanj za kolače!“ Dok je ova sa svom hltnjom tražila plaflaiij, gospodja je lagano odmotavala •jošiljku I odjedared za.panjeno stala i '»oviicaia: „Kakve su to odume živolinje?“ Nleno jc lice odavalo gnušauje, koe no bi moglc biti vcče ni da je ugleJala zmiju. Lagano, laga.no, pazeči, da se ne ijotakne životinja, Izvadiia ih je u pajiiru iz kutije, bojažljivo pomirisala I lotakla noktom maloga prsta kljun, pri Jemu joj je ostao na ruci krvav trag, j.ojl je brzo i brižno otrla, a onda s pretirom primijetila: ,,To nije ništa za mene; ja takvo tfp ne iedem.“

Pred novim pregovorima o miru. — Czernin! i Kiihlmann spremaju se u Brest-Litovsk. Radosiavov o Rumunjskoj i Rusiji.

Putem snage Kađa je TrockiJ na posijednjoj sjednici u Brest-Litovskom izjavio. da smatra rat sa središnjim vlastima okončanim, rnislio je, da je izbacio Bog zna kakav siian ,,adut“. Pri tome je u prvom redu računao sa zaprepaščenjeni, koje je morala izazvat! ova odluka boijševičke vlade, a na toj je okolnosti osuivao svoje dalje namjere. Nešto nečuveno i do sada još nevidjeno, — a takve stvari u opšte igraju važnu ulogu u boljševičkotn programu, — trebalo je po njegovom mišljenju da stvori dvostruki ishod iz škripca, u koji je zapao sa svojima. Ovaj novi preokret davao je zemlji, koja svim srcem vapije za mirom, zvaničnom objavom, da je rat prekinut, iluziju o položaju, koji do duše ne r.nači tigovoneni i potpisani mir, ali koji je zato ipak donosio sa sobont sve praktične koristi mira. S druge strane p&k Trockij, pošavši ovitn putem, mogao je rcći, da se nije pokorio uslovima postavljenim Njemačkom i Austro-Ugarskom, pa je tako mogao izigrati ‘držanje odlučnog f nesalomljlvog čovjeka, te da na taj način ne izgubi ni blagovoljenje sporazumnih sila. Jednoni riječju. taj mir, koji u stvari ne zttači mir, ili ako iiočete, taj rat, koji ne zttači rat, bio je zbilja pametna ideja. koja je vodila račutta o svima suprotnim i izukrštaniin strujama. Možda ,,'zbunjivanje“ u politici predstavija za prvi momenat dosta zgodrto bc.rbeno sredstvo, ali jtrotiv prisebnog i ođlučuog protivnika takva sredštva slabo što pomažu. Ta sredstva tim lakše gube svoju vrijednost, što onaj, kcga hoća da ,,zbune“, raspolaže sa više orudja, kojima če suzblti ovakve pokušaje. Trockij kao borbenitn sredstvom raspolaže samo riječinia. Već za vrijetne pregovora u Brest-Litovsku pokazala se diametralna besmislica, da je novi ruski režitn, koji je sam potpomagao raspadanje ruske vojske, stupio u pregovore o miru sa čeilri jake vojničke države, a da sebi sam nc obc«zbijedi ledja vlastitom vojn'čkom snagom. Već tada se u bliskoj budućtiosti nazirao poraz Trockov, a ovaj je svoj slom mogao za tteko vriJeme odložiti santo zaltvaljujući svojoj vještoj dialekticl i svojoj velikoj inteligenciji. Na boljševičko teorijsko iznenadjcnje odgovorio je sada protivnik iznenadjenjcm praktične prirode: vojske njeniačkoga carstva opet su sa okušanom preciznošću produžile nastupatije. I gle, za tili čas je uuutarnja situacija boljševičke vlađe postala tako opasrta, da su pctrogradsk! vlasitici uvidjeli, da iz ćor-sokaka. u koji su zapali, postoji samo jedan jedini iziaz —

da se prime uslovi, što su ih središnje vlasti postavile u Brest-Litovsku. Evo se opet siajno pokazalo, koliki je faktor vojnička snaga u politicl. opet se pokazalo, da se cilju može doći samo I jedino putem snage t snažnih odluka. Kako pak izgieda, u ovom slučaju još nije paia posljednja riječ. Za dugo će vrijetne opominJati mjerodavne krugove četvornog saveza na krajnju obazrivost siećauje na vrlo suntnjivu Trockovu Ijttbav pretna istini, na njegovu varalačku dvojezičnost u govoru i političkoj borbi I tta njegovu dokazanu naklonost, da sutra povučo ono, ua šta je danas bio pristao, Sve su to nezaboravne uspomene na etičke nedostatke toga duševno slaboga čovjeka. U buduće če i sa ntsko strane moratl da se dđhtče tta djela. Samim usvajanjem uslova što su ih postavili u BrestLitovsku izaslanicl Austro-Ugarske i Njemačke, nije ni u onom slučaju mnogo učinjenc, kađ se, što no reče Kuhlmann „osuši inastilo pod mir.ovnim ugovorom“. Ono, što sređišnje vlasti morajtt tražiti od boljševičke vlade jeste. da ona dž jemstva za nedodirljivost trtira, zaključenog sa Ukrajinom, kao i zato, da će zbilja konačno prestatl gonjenje ' itjemačkoga življa u Estonskoj i Livlandtjl. Hoće li se Troc- ! kij i đrugovi odazvati toine opravda- { nom zahtjevu, odnosito hoće li biti i u stanju to učinitf, to je njihova stvar. Svakako ovaj posljeđnji preokret za njih predstavlja oouku, iz koje oni treba đa povuku ’ onsekvencije: Ako ne budu ltrjei', natjeraće iit ua to mač, a ako ne budu mogli, ouda im je kucnuo samrtni čas, A jeđrtovremeno je to I pouka, kako vaija postupati sa političkitrt varaticama 1 njihovim beskrajnim prlčanjent, kako im se najbolie i najslgurnije možejjk odgovoritf i snažnim mitškim i cdlučnim djelotu. Nadajmo se, đa će kod'šTeđišttjih viasti i nadalje djelo stahio ostati jače od riječi — ma da riječ još i d-anas prividno viada svijetom. Prođuženje rata sa Rusijom Kulibiiaim putuje u Brest-Litovsk. Nc tnože biti govora o ponovnom započiujanjii pregovora u ranijein obliku. (NaroCIU brrolav „Beosrađskth Novtna“.) Budinipešta, 21. februara. ,,Az Est“ javlja iz Berliua: Kako „Berliner Tageblatt“ javlja^ Ktililtnann če, pošto je ođttstao od puta za Bukaiešt, ponovo otputovati u Brest-Litovsk, čim stigrie Lenjinov odgovor, gdje će se radi svršavanja čisto iortnalnih pitanja zadržati lcratko vri-

jetne. — Bcčkl đopisnik ,,Az Est“-a javlja, da o ponovnom otpoćinjanjti pregovora sRusima u ranijetn obliku ne tnože blt i n i g o v o r a. Kad bi se naime utvrdlla ponovo osnova za pregovore, onda bi se opet ntogla očekivati bezgranična debata. S tga se sad može cio rad ticati sarno tekstiranja uslov a. Za sada nJje još utvrdjeno, kad će se ostvariti taj ponovni dodir, koji Trockij žeii. To zavisi od budućeg razvoja stvarl.

Pregovori s Rumunjskom Pnt grofa Czeniina u Bukarešt. Kb. Beč, 21. februara. Kako bečki listovl javljaju, tniiilsiar spolinih poslova grof C z e r n 1 tt namjerava da večeras otputuje u Bitkarešt. Da H će se ta namjera ostvarltl. ne zna se još pouzdano, jer obrt, koji je u rtiskom mirovnom pitanju nastupio bežičnim brzojavom Trockog, ntožda će daii tnlnlstru povoda da učinl drukčije rasporede.

Dogadjaji u Rusiji Kerjenskl u Kristijaniji. Kb. Kopenhagen, 21. februara. ,,E x t r a b 1 a d e t“ javlja Iz Krlstljattije: Prema jednoj vijesti „Aftonposten“-a, ured za savladjivanje protivrevolucije dobio je izvještaj, da se Kerjenski nalazi u Kristijaniji. Trgcvinske nijere velike Rusije. Kb. Petrograd, 21. febntara. Od.ielenje za spoljnu trgovinu narodnih komesara sastavilo je spisak proizvoda, za kojei je izvoz i uvoz zabranjen. U spisku robe, kojoj je izvoz zabranjen, nalaze se životne namirnice i sirovine, koje su prije rata sačinjavale glavnu grupu robe za izvoz. Zabrana izvoza sirovina izgleda da je nemogućna, jer Rusija tnora nabavljati strojeve i robtt, koja je posredno ill neposredno polre.bna za rusku sirovinu. „Karta Rtisile gospodltta Trockog“... Kb. Sfcockboltn, 21. februara. Petrogradski brzojavm urcd jav.'jac List ’„Utro Kosiij“ osudjen je na novčanu kaznu o’d TDO.OOD ml a’ja zbog toga, što je obnat'Pdovao jadnu kartu poi naskv vom „Kar-ta Rusijo gospo’dina Trockog". Sud je našao, da se time sumnj’če narnjere Tir>ckog preina sred šnjnn vlasfma. — Smoljnski inslit.ut nije litio da izđa putue listove za inostranstvo scćjalnira (revolucijonarima Rosanovu i Su(homlinovu, koja je stranka odrrdda kao izaslanike radi organizacije medjunarodnog socijaJističkog kongresa.

Petrogradska vlada srušena? Gfasovl o novoj koalicijonoj vladi I bjegstvu Leitjina I Trockoga. Stockholni, 21. februara. S dva različita izvora stigla je vljest, da je petrogradska vlada sovjeta srušetta. Vodfa socijaliiih revolucljonaraca. Cernov, preuzeo je sastav nove koaiicijcne vlade. Trockij i Len j i n su pohjegli. Ova vijest još nlja potvrdjena. Svakako se množe unutarnjc poteškoče boljševlka. Iz Petrograda javljaju da je započeo opšti ustanak Kazaka protiv gospodstva boliševika. I na rutminiskom je frontu položaj boljševika očalait. Pretna vijestl odeskog iista ,,Eko“ nastupaju Rumunjl protiv Odese, pa su već zauzeli varoS Ackermann. Revofucijonarnl odbor javija, da je sve izgubijeito, ako ne stigntt pojačanja.

Mir sa Ukrajinom Engtezi ne priznavaju Ukrajinu satnostaluom državom. Stockholin, 21. februara. Prema jednoj stockholmskoj vijestl Iz Petrograđa izjavio je cngleskl otptavnik roslcva, da cngleska vlada nije voljna priznati Ukrajinu samostalnortt državom. Isto tako nije engleska vlada voljna priznati ni separatni mir Ukrajine sa središnjim vlastima. Revolucija u Finskoj Strašna nedjela crvene garde. Kb. Stockholm, 21. februara, Kako ,,A f t o n b I a d e t“ iz Finsk® sazrtaje, crvene gardisle su u Helsingforsu nonovo strijeljale ijitde najugled* nijilt položaja. Medju njima se nalazl f barun pl. B o r n. Prema izvještaju jednog švedskog lista ubijstva su u Helsingforsu još uvijck na dnevnom redu, Očajne borbe n FhtskoJ. Kb. Pcirograd. 21. februara. Bijela garda je potisnuta do obala botnijskog zaiiva, ostavivši Tavaste; 4 hus, Tammerfors i Wukuiu, kao i druga važna strategijska mjesta u ruka« ma crvene garde. Uskoro će biti ođsječeni od ostale Rusije. General M a n n e r h e i m, kojt shvaća czbiljnost položaja, čini pripreme, da spriječi crvenim gardistima prodiranje preko Wikule. Na željeznič' koj pruzi Wikula—Kellomaeki vode sa ogorčenc borbe. Crvene gardiste na jak otpor boračkih snaga bijele garde, oko 20 (iGO Ijudi. koje polpomaže topništvo. Oiavni zapovjcdnik crvene garde prikuplja na liniji Wikula>—Kelio« tuaeki svu snagu, da bi se mogao upustiti u c-dlučujuću borbu. U južitoj Finskoj položaj je crveniii gardista tako isto povoljait. Spajanjs bijeie garde na sjeveru sa onom na jugu sve više otežano. Kod Wilman-< stianda je došlo do ogorčenih borbtv Crvene garđiste su preduzele snažnu ofenzivit i primorali su bijele gardiste da se po\*nku u istočnom pravcu. Crvcne gardiste produžujtt s prodiranjem

,,A što je to zapravo?“ zapita Monika, promatrajuči sumnjičavo ptice, koje su ležale u kutiji. ,,Ja sani već slušala o faraonskim kokošima." „Ah, kakve kokoši“, gnjevno će gospodja Marijana, ,,to nisu kokoši. već odttrne rtice." „Nočne ptice?“ ,.Možda.“ Kad se muž povratio kuči iz ureda, pchiti mu gosiKtdja Marijana, koja sc nikako tiije mogla oporaviti od razočaranja. u susret, te gnjevno poviče: „Znaš li, što je poslao tvoj prijatcij Tade?“ Suprtig, koji ie nekoliko sedtnica bio mnogo zaokttpijen posiom, rastreseno odgovori: „Valjda kolačc, koje toliko votiš.“ ..Lijep! su to lcoiači! Pogledaj samo!“ Mcdea nije zacijelo pred svojitn mrtvim slnovlma odavala toliko tragike, koliko gospodja Marijana pred ovom pošiljkont. No nemalo sc začttdi1a, kad je suprug, ugledavšl dar, veselo kliknuo: ,,Ta to su šljuke! Izvrstio!“ Užas na licu gospodje Marijane još se povećao, kad je opatzila, kako njen suprug ttzima ptice u ruku, te llt stručnjački mjeri pogleđom. Opazivšl prijekoran pogled svoje suprnge, začudjeno reče: „Zar ti još nikad ltisl jela 51Juk5?“ „Zar ja?“ ponovi gospodja pozlljedjeno. ,,To je izvrsno jelo, kažem ti, izvrsno!“ „Ako ne želiš, da mi se u stanju, u kojeni se nalazim, dogodi kakvo zlo“, odgovori gospodja Marijan>a ozbiljno i moleći. „onda budi tako dobar i odtnah odnesi te nemarill“ „Kamo da ih odnesein?“ „Knda te je volja, samo da ilt ja ne viditn.“ On tzvadi šljtike iz kutije i iščeznu s njitna tt tajanstvenom mraku hodnika. Na krajtt hodnika nalazila se mala terasa, gdje bi nezvani gosti rnogli naći nesmetano skrovište. Na čavlu skrovirog zida nadje im mjcsto ništa gore, no što ga imaju tnnogi drttgi gosti, koji tumaraju svijetom. Uveče zapita gcspodja Marijana supruga, što d-a čini s onitn odttrnim životinjama? „Valja se stnpjeti. dok dozriju." v, .,Kako?“ <- ,,Kako?“ ,,$Ijukc, da budu Što tečnije, moraju izvjesno vrijeme odiežati“, objasni joj suprug. „No, ja te uvjeravant, da ih ne ću tti okusiti." Tu se je gospodja Marijana gotovo stresla od gnušanja. (Slučaj je htio, da je dva dana iza toga gospodja Marijana pošia na terasu, da ispraši svilenu haIjinu, koju nije htjela povjeriti nespretnoj Monikl. Tom je prilikom opet ntorala ugledati šljuke. koje su visjele na čavlu i već širile oko sebe on&j izvje•nl miris. što kod divifačl odaje zrelost.

,,Monika!“ „Miiostiva gospodjo!“ „Dodji odtnah i pomiriši ove žlvotinje!“ Kad je Monika stavila svoj nos u dodir sa životinjaina, zaprepošleno je povikala: „Bože. to je strašno!" ,,No, što ti kažeŠ? Da li se može dopustiti, da se u urednoj i čistoj kuči drži trulo smeće? Zar je to zdravo? Ta to širi bolesti! Zttatn, da moj muž često ne zna, što čini. Ali ovaj se put radi o zdravlju." „Dakako i otiđa još u toj otnari!" potvrđi A!onika. Pošto se muž vratio iz ttreda, te ga gospcdja odmah pozvala na odgovornost, razioži joj, da šijuke nikad ne mogu dosta mirisati 1 da su onda tek za jeio, pošto padnu s konopca, na kojem vise. Oospodja Marijana začepi ttši i odbježi, «!• u duši jc već bila stvorila odluktt. Najprije je htjela staviti sttpruga pred alternativu: Ili ja, ili one! No kasnije se predomislila I radijc pozvala Monikti, te joj jcdnostovno naložila, ircka baci one odurne životinje. Služavka se časak skattjivala, ne znajttći, što će gospodin na to reči? „Oospodin?" odgovori gospodja Marijana, a bljesak njenih očiju jasno je odavao, da na njene zapovjcdi nema supritg ništa da kaže. Ali zato je ipak objasniia svoju odluku: „Kad muž netr.a razbora, mora ga imati žena. Ta on bi mogao odoljeti, ili čak umrijeti, da

okusi te trule životiuje, a jadno bi dijetc osirotjelo prije, nogo što bl ugleđalo svijet...“ Ovaj argument nije dopuštao prigovora i Monika skine životinje sa čavla i sakrije ih pod pregaču. II. Dok jc služavka hitjeia stubama, razmišljaia je o stvari. Ako gospodja u svom sadašnjem stanju osjeća gnušanjc od divljači, nionat će se gospodin sprijateljiti s njenom odlukout. Ali ako on tvrdi, da su te životinje iina poslastica, onda zacijelo itna on pravo. Nije li đakle grijeh baciti te životinje, dok toliko ljudi uinire od gladi? Pazikućina sttpruga, koja ima petoro djece, bit će zacijelo piesretna, ako joj davttje šljuke. A kcsti će ostati za tnačku. Eto da« kle prilike, da se ulaska piazikućinoj porodici. Monika je pri tutn osjcćala neki duševn; ponos i sarnosvijesno je bacila šliuke na pazikučin stol: „Evo vam slasna zaiogaja! Ispccite ih s mttogo luka, bit će izvrstto pečenje!“ Da se ukloiti zahvalama, brzo je iščeznula. Pazikućina supruga, koja je baš čistila svom najtnladjem odvjetku nos, stupi k stolu, da vidi, što je Monika donijeia: Ugledavši dugokljunc životittje stala ilt je s nepovjerenjem proniauati. Kokoši nisu, a bogtne ni patke! Da nisu možda j&rebice? Ona ih doduše nije nikad još vidjela, ali je mP sliia, da bi jarebice inogle ovako izgledati. Da ih uzmogne bolje vidjet.