Beogradske novine

1

Pe’tak

22. febniara 1918.

Sfrana 2. ' U istočnoj Finskoj. Litavski strijelci ®luže crveno.i gardl kao obavještači. Finci se očajno odupiru crvenoj gardi. Uvadianje opšte vojne obaveze. ^ Kb. Stockholm, 21. februarai. ,,S o c i a 1 d e m o k r at e n“ javlja: 0 Finskoi se sad uvodi opšta vojna obaveza. S Helsingforsom opet pteklnuta brzojavna veza. SproVodne žlce su pokiđane. Položaj na aalandskim ostrvima Kb. Stockholm, 21. februara. Položaj na aalandskim ostrvima sve se više zapliće. Kako „Stockh o 1 in D a g b 1 a d e t“ od ministra jnornaricc doznaje, nastala je znattia ; promjena uaročito dolaskom 500 „bije'Jili gardista“, koji kao da nijesti stanovništvu dobro došli, a poslije, što njihova jačina izostaje iza jačine Rusa. Osim toga je njihov dolazak namatnio i „crvene gardiste'*. Tako se sad na Aalandu naiaze četiri stranke: ruske čete, bijeli gardisti, crveni gard'sti 1 Sved'. Ovi posljednji sti od darnas ptijočan 5 četama. I predstavnik .vlade boljševika u Stockhohnu, Vorov*ki, uzima učešća u pregovorinia. Svedska misija stoji u brzojavnoj vezi s finskim poslanstvom u Stockholnnt. Tsti list tvrdi. da i daljc traju neprijateljstva izmedju bijeiih gardisia i ruskih vojnika. Pri tom oni prvi nasjedaju, jer Rusi mogu sa svojih položaja cijelo ostrvo da bonibardujn. Mutni izgledi za sporazumne sile. Kb. Berlin, 21. februara. Piema izvješiaju washingtonskog dopisnika ,,C h i c a g o D a. i 1 y T r ib u n e“, koja je ovamo odocnjeno stig3a, izazvaie su veliko uznernirenje privatne izjave jednog Člana kotnisije, koja se pod pukovnikom H o u s o m vratila u Amertku. Saznalo se, da je vrlo p e s i m i s t i č a n komisijski izvještaj o podmorskom ratu. Gubici u brodoviina su daleko veći, nego što je saopštavano u zvamčnirn objavama, te izgleda da je isključeno, da će Sjedinjene Države biti u poiožaju da Engleskoj pruže dcvoljnu pomoć. Opiranje ministra vojnog, da se o stvari izjasni, stnatra se, da i on cijeni pesimistički o položaju i da n e v j e r u j e, da će Amerika u godim 1918. biti u stanju da raz.vije svu svoju snagu. Najviši državni činovnici iskazuju sumnju, da će vlada biti u stanju da održi svoje obećanje, da u toku Ijeta stavi Francuskoi na raspoloženje milijun Ijudi. fcngieska vojska, po iskazu nesurunjivih aiiiGiiteta, u opasnom je položaju sa životnim namirnicama. tako isto t francuska i taiijanska vojska ne raspoiažu s veltkhn zalihama, što izaziva strahovanje. Drugi jedan autoritet je tzjavio, da je položaj sporazumnih sila jako ozbi3jan. stanje topništva je tako oskudno, da je svaka duža ofenziva Isključena. Engleska i Francuska uslijed vojnih nabavaka za Jtaliju nisu bile u stanju da podrnire dovoljno svoje pOtrebe. Ameriha počinie da uviđja, koliko će malu ulogit moći da igra na bojištu u toku aiekoliko idućih mjeseci. Sama engieska vojska gub' mjesečno 70.000 do 80.000 Ijudi izginuiih i ranjenih, a Sjedinjene Države nisuzaduže vrijeme u po 1 ožaju da popune ni t u p r a z n i n u.

Ludjačke osnove Talijana Kb. Lngano, 21. februaia. „Popolo d* Italia*, ,,<"'orriere 'đella Sera“, ,,Secolo“ i drugt listovi ne slažu sa sa shvaćanjem ministra spoijr.i’.i poslova Somiinom, da se zahtjrvi Italije, k'j su ornačtni u lond n kirn Ugovoru, slažu sa dajim opstankom Austro-Ugarske, jer je to shvaćanje s j <d e strane pogrjršno, a s druge st.a c js o pasno za bu'đućnost Ital jo. Ti listovi zaŠilijevaju, već a s toga š o ne v ds mikakav 'drugi put kojt bi Ita ji o' ećavao korista, 'da Sonn'no otvorcno poradi na rasparćavanju Austio-Ugarske, 'da sc u tom smislu 'daploma'ski ir-ko is'i tobožrajom 'državnom krizom u Auslr'ji, kao fda i u austro-ugarsku vojsi,u tr ju ) uno i slavenolilska agitaciona sredstva radr izazivanja pobime. Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Bcrlin, 21. februara. NVolftov ured javlja: Naše su podmornice ponovo imale uspjeha u zapadnom dijeln Sredozemnog mora, protiv talijanskog transportuog saobraćaja. Potopile su 23.000 bruto registrovanih tona trgovačkog brodskog prostora. Medju potopljenim brodovima naiaziii su se: talijanski parni brod „Harlav“ sa ugljem iz Marseilie za Livorno, zatim oružani cngleski parni brodovi: „Ne\v Minstcr Abbey“ sa 3114 tona. „Sturlon" sa 4406 tona, ,,Ce!ia“ sa 3004 tona, talijanskl parni brod ,,Abonkir“ sa 3660 tona i talijanski jedrenjak ,,Volonta“ sa tovarom krnmpira za Tunis. Ćeiiri parna broda od potopijenih istjerani su piiaijavoin iz istc osigurane pratnje, a jedan iz pratnje razarača. Zaroblieni su kapetani sa oružanog talijanskog parnog broda „Arlava" i taiijanskog parnog broda „Aboukira". Načelmk adrniralskog stožera žnornarfce.

Dogadjaji u Engieskoj tngleska štarnpa o posljednioi Izlavi l.ioyda Georgea. Kb. Rotterdam, 21. februara. ,,Nie u\ve Couran t“ doznaje iz Lonđona: Svl jutamji listovi odobravaju izjave ministra predsjednika Lloyda Oeorgea, izuzevši ,,D a i l y N e vv s” i „Momingpos t“. ,,Daiiy Ne\vs“ piše: Mi mislimo, da svaki, koji je govor pročdao, može. doći do zaključka, kako je Robertson imao pravo, kad se ođiitčio da odbije predlog. List je mišijenja, da će usiijed novog uredjenja engleske vojske biti dva zapovjednika, koji će zavisiti jedan od drugog. Wilscn u Londonu i Rawlinson u Parisu. To je obična taktika: dijeii i vladaj. ,,Moniingpost“ apeluje na donju kuću, neka se postara, da se sačnva ustav. Londonska socijalistiČka konferencija Kb. London, 21. februara. Danas je otvorena medjusaveznička socijalistička konferencija. Radovi konferencije će se vršiti u tajnim sjednicama. BEOGRADSKE NOVTNg Najnovije brz. vijesti Zfatn! pir bavarskih kraljevskDi supružnlka. Kb. Mfinchen, 21. februara. Svečancsti povodom ziatne svadbe kraljevskog bračnog para zakliučene su svečar.cm preditavom u dvorskom pozorištu. Krali i kraljica su piilikom svoje pojave u dvorsko] loži bili predniet cduševijenih ovacija. TursKi mirovni de'egati kod sultaua. Kb. Carigrad, 21. februara. ^ Danas je sultan primio u audijencfju velikog vezira T a 1 a a t-p a š u i ostale članove turske delegacije pri mirovnim pregovorima u Brest-Litovskit. Talaat-paša je podnio suitanu izvještaj o toku prcgovora. Radoslavov se povratio u Sofiju. Kb. Sofija. 21. februara. Ministar predsjednik R a d o s 1 av o v, koji se na čelu bugarskog izaslanstva bavjo u Brest-Litovsku, vratio se ovamo, posiijo kratkog zadržavanja u Berliuu i Beču. Humbcrt optužen zbog „sporazuma sa ueprljateijem 44 . Kb. Paris, 21. februara. Kako ,,T e rn p s“ javlja, tražiče vojui guverner Parisa od senata ovlašćcnje, dr može početi sa postupkom prctiv Ctiarlesa Hutnberta, na temelju promijenjene kvalifikacije optužnice. Nova optužnica glasiće na sporazum sa neorijatejjem, za koje*je nadležan vojni sud. Đogađjaji u PortugalskoJ. Kb. Lisabon, 21. februara^ Li današnjoj sjeduici ministarskog savjeta zaključeno je, da se u skoro preduzme izbor predsjeđnika republike neposredniin giasanj&m. Ujedno će se izabrati naiodni poslanici i senatori, koji će biti snabdjeveni naročitim punomoćiima za reviziju ustava. Iz današnie Srbife) (Izvornl dcpis „Beogradskih Novlna“). Kragujevac, 15. februara. Na reci'Lepenici, u srcu Šumadije leži jedna od najvećih varoši -Srbije — Kragujevac. Kragujevac je stara varoš, bila je dugo godina (skoro punih 20 godina) srpska prestonica naročito kneza Miloša O b r e n o v i ć a, gde su se rodili l sinovi Kneza Miloša: Milau i mudri M i h a j 1 o. Kragujevac je bio mesto zaćetka srpsice kuiture i prošlosti. U njcmu je oivoren i prvi put Licej, docnije Veiika Škola, a za tim i Univerzitet, pa Vojna Akademija, Učiteijska škola i đrugi prošvetni zavodi, koji su đocmje preseljeni u druga veća mesta Srbije, većinom u Beograd, čim je postao Beograd preostonica Srbije. Za vreme mira u njemu su radile dve gimnazije: jedna osmorazredua, a druga četvororazredna, viša ženska škoia, učiteljska ženska škoia, škola za izučavanje raznih zauata i više. osnovnih muških i ženskih škola. Kragujevac je bio okružna varoš istoimenoga okruga. U njemu se naiazio:, prvostepeni sud i kancelarije srezova: kragujevačkog i gružanskog. Imao je poštu, telegraf l telefon, železničku vezu, koja je vezana u Lapovu sa glavnom prugom. Iz Kragujevca vode putevi na sve strane. U mirno doba broiao je oko 18-000 stanovnika. U Kragujevcu je bila jedina srpska fabrika municije, topova i pušaka. *) Ostavljen pravopis dopisnika.

Danas Kragujevac ima jednu naročitu čndnu fizionomiju, 1 ako ste kad god bili u njemu ne bi ga, tako reći poznali. Nekada prljava varoš, danas biagodareći brižljivom staranju vlasti. spada nesumnjivo u najčistije varoši Srbije. U pet csnovnili škoia vaspitava se mladež cnome što je dobro i korisno. (U okrugu kragujevačkom otvoreno je 32 osnovne škole sa 64 učitelja). Sve pripreme za otvaranje osmorazredne gimnazije završene su i kroz koji dan gimnazija će otpočeti i da radi. Pored pet osnovnih škoia, dečiji azil, o kome će docnije biti reči, ima svoju spccijalnu osnovnu školu sa svojim učiteiiem za svoju miadež. U njemu se nalazi za mladju decu, nedorasiu još za šlcoiu i zabavište sa naročitom učiteljieom zabavišta. U okrugu kragujevačkoin postoji sada u svakom srezu po jedau privredni rasaanik, gde se neguje razno voće, vinogradi, obdelavaju bašte i u nj.'ma svo povrće; gaji živina, krave, svinje i konji. Pokionjena je naročita pažnja sušenju šljiva i spravljanju pekmcza. Jedna velika novina za srpskog seljaka bila je: negovanje suncokret a, od koga se, kao što je poznato dobija vrlo dobar zejtin. Sada se skoro svaki zemljoradnik privikao u n.egovanju i ove korisne biljke i nećete videti baštu, njivu iii polje oko koga se ne žute lepi i široki cvetovl suncokreta. Ranije se vrk) malo sadio nanl kukuruz, koji se sad na protiv vrlo mnogo obradjuje. kao po sve koristan za svoga obdelača. Senu i livadama se poklanja naročita pažnja. I danas u Kragujevcu radi veliki mlin, koji je sada sarno za vojnu upotrebu, a manji mlin, koji se naiazi preko puta ovoga radi za privatnu gradjansku upotrebn. Kupatiio, moderno uredjeno služi za upotrebu kako vojnih, tako i gradjanskih lica. Dnevno 500 posetioca mogu se okupati u istome. Jedna velika novina za Kragujevac je —- električno osvet1 e n j e. Kragujevac nije ranije imao električno osvetlenje; blagođareći mairijivoj brizi vlasti, kragujevačke uiice osvetljava svako veče eiektrika, k'oja j& pored toga uvedena i u mnoge privatne domove. Ono što nmogi gradovi nemaju ni n mirno doba, to sada ima Kragujevac u ovom vei kom svetskorn ratu. To su narodne kujne. JoŠ juia 1916. godine osnovana jc u Kragujevcu narodna kujnau kojoj svakoanevsio veliki broj porodica dobiia bespiatno hrann. Dnevno se izdaje 1600 porcija hleba i 500 Dorcija jela. Na r.vu narođnu kujnu votiran je stalnl godišnji kredit od 75.000.— kruna, koji se povećava još toliko razuim dobrovoljnhn i sopstvenim prih oiirr.a. Opština grada Kragujevca rešava ko ima prava koristiti se blagotvornom deianju narodne kujne. Narodna kujna stoji pod neposrednim nadzorom okrnžnog zapovjedništva, koje se velikom brižljivošću stara. da siromašni učasnici ove kujne dobiju što boiju hranu i boiii hleb. Mogu napomenuti, đa sam se lično uverio o kvalitetu hleba l Iirane, koja može služiti na čast suradnicima oko tiarodne knjne u Kragujevcu. Isto tako ustauova, koja služi na

Broj 50. čast I vojnoj upravi i kragujevčanima, to je d e č i j i a z i 1. Danas se u azilu naiazi 126 deteta, od kojih su 82 muška a 44 Ženska deteta. Sva deca su većinom lz samog okruga kragujevačkog, jer je ovo okružni dečiji azil, ali s obzirom, da okolna veća mesta nemaju azila, u azilu se naiazi i nckollko dece i iz okolnih okruga. Većinom su skoro sva deca bez oca i majke, izvestan broj ima samo mater, koja nije u stanju da ishrani svoje dete, s obzirom na starost, bolest ili! opterećenos; u deci. U aziiu se nalaze 4 deteta, koji neznaju ništa o svojim roditeljima. Ona.. samo znaju kako se zovu i to je sveAzi! ima svoju sopstvenu školu, koju posećuje 110 djaka, ostala deca idu u svoje sopstveno zabavište, koje raspoiaže stručnom nastavnicom. Isto .ako raspolaže svojom sopstvcnom pekarnicom, obućarnicoin, stolarskom radionicom, šivarom, sopstvenirn magacinom hrane, odela i veša ... .. Azil je smešten u dve veiike prostrane zgrade, gde je nekada bio dvorac kneiza Miloša, a dccnije oficirskir kas:n.a. U jeđnoj zgradi su smeštenc sobe za spavanje ženske dece i magacinL' Primeran red i čistota zadiviii su me. Školske učionice su zdrave. vidne, beio okrečene i u njima viada čistota i red. Azii, blagodareći okružnom zapovjedništvu, raspolaže veiikim sopstvenim imanjem u jednom okolnom seiir G r o š n i c i, na kome gaji svinje, goveda, ovce i obdeiava žito, kukuruz l povrće. Neguje livade i voćnjake. Svakodnevno po dve gospodje fz Kragujevca, vrše dobrovoljnu inspekciju u azilu. Nedavno su skupljeni prilczi u iznosu 40Q0 kruna za ovaj azil, kao I veliki pokloni u vešu i ostaloj naturi. Azil ima svoga sopstvenog lekara I specijalno odelenje za obolelu decu, Deca se svakodnevno nalazc pod lekarskim pregledom i njihovo zdravstveno stanje je više nego zadovoljavajuće. Azi! je u opšte uredjen s ugieđom na moderne azile i siuži na čast Kragujevcu. Sadašnje upravne vlasti staraju se, da s gradjansivu olakšaju ovi dani. u koliko je god to moguće. Pre nek« dan je razdeljeno otl strane okružnog: zapovjeđništva^OO pari opanaka za liinu upotrekfc' gradjanstvu po minimalnim ceiuma. Obućari takodje dobijaju dovoljno kože radi snabdevaDiič gradjanstva obućom. U svojoj režiji fabrika kože radr svakodnevno prera-du kože I do sada su pokazani sjajni rezultatL Kragujevac raspolaže dobrovoij; nom četom požarnika, pored vojnib stručuili pcžarnika. Pored toga svakom mestu u okrugu razdati su uputi za gašenje požara i šta trefca raditi u ovim nesretnhn siučajevima. Za što bolje i brže snabđevanjd gradjanstva životnim uamirnicama postoje u Kragujevcu četiri prodavnice životnih namirnica, koje su uvek snab devene biašnom, solju, šećerora i arugim potrebama. Ovim prodavnicama rukuje sama opština grada Kragujevca I viškovi prihoda doiaze ua pomaganjt dobrotvornih ustanova. Bivše činovništvo prima redovnc pomoć na blagajni okružnog zapovedništva. U toin cilju isplaćuje se mesečno 197.772,87 kruna. Preko 5500 porodica dobijaju pomoći razne vrste na kasi ovog okružnog zapovedništva. k

tiauvije se nad njiii i odmali se zaprepašteno trgne. „Pfuj’ Ta to jo trulo!“ Rumen joj podidje lice i sad poleti na dvorište, te poviče: „Veronika! Veronika!“ Na prozoru četvrtoga sprata pojavi se služavka. „Dodiite na čas k meni!“ 1 kad je Veronika dobrzala, zapita je pazikućina supruga: ,,Vi ste već dulje u službi. Jcste li već kada vidjeii jarebice? I možete ii mi reći, da su ovo?“ „ Veronika uze ptice na oko i nakon duljeg stručnog promatranja odgovori, da to nikako nisu jarebice, ali da nema siimnje, da su ptice, i to divlje ptice. „Samo se bojim“, pridometnu, ,,da Bu to lakve ptice, koje jedu mrtve.“ ,/fako? Zar uistinu?“ zaprepašteno će pazikućina siipruga." „Nije isključenol“ „Da, da, kljnn im je vrlo suninjiv*', reče pazikućina supruga, ,,a mlslite li, đa bi se to moglo jesti?“ „Stvar ukusai Što se meii'e tičc, ja volim Jednostavna jela, saiatu, vaIjuške, ukratko ono, za što znam, što je “ 2ene su neodlučno promatrafe ptlce, pri čem se, kao da im hoće užas još uvečati, stao širiti neugodni vonj 'životinja. „Odakle sto dobili te ptice?" zapita Veronika. ,,lz drugoga kata.“ ,,E pa niožete ih najprije oprati u otcu“, primjeti Veronika, sjetivši se. da su njenoga ooa, koji Je ljeti umro, prali octom. Sad se pazikućina supmga niie vi<e mogla svladatf.

„Zato, jer smo siromašni, nismo ipak zvijeri! A lju-dl misle, da siron.asi morajit sve požderati. I još možda zahvaljivati na milosti, što nas se sjetiše. Naš je žeiudac baš kao i njihov, ni mi nismo od drugoga tkiva!“ f sad razdražena žena jednostavno pograbi ptice i zaprijetivši se prema drugomn spratu, baci ih u velikom luku preko dvorišnog zida, ' III. S druge strauo ziđa naiazilo se đvorište nionsignorove palače. Prečasni je gospodin ujutro naiožio svom kuhaču: „Danas Jiioramo na svakl način fmati šljuke, jer &am pozvao priora saniostana svetoga srca Isusova na ručak, a on vanredno voli šljuke." Kuhač je smjenio primjetio, da će to biti vrlo teško, jer u ovo vrijetne uema šljuka. Monsignor jo medjutim uporuo zahtijevao, da se šljuke nadju na stolu i tako je kuhač nekoliko sati morao uzalud trčati gradom, da traži šijuke. Zlovoljno i očajno vraćao se kućL kadinu odjedared u vclikoin luku doletješe preko zida šljuke, što Hi je pazikućina supruga gnjevno bacila. Zar se je možda dogodiio čudo? S najvećom nježnošću uzme kuhač Jednu od ptica za rep, pri čemu mu rep ostane u ruci, a životinja pade na zemlju. Dakle ipak se još dogadjaju čudesai E, nije šala, kad čovjek služi kod prečasne gospode! I kuhač radosno ! spočitanjem digne obje šljuke I pohita u kuhinju, da pripravi za gospodara traženn poslastlcu.

MALI PODLJSTAK Istorijskl kalendar R e u c li 1 i n. — A- V e s p n c c f. Washington. — Schopenh a u e r. — C h o p i n. — B e b c i. Na današnji dan, 22. febraara 1455. gođine rodjen je u Pforzheimu humanista Johann Reuchiin. Reuchliu spada u preporodioce nauke u Njemačkoj. Prvi je zaveo učenje starogrčkog i starojevrejskog jezika u svojoj domovini. Bio je vrlo naprednog duha. Poznate su njegove polemike sa dominikancima pod nasiovom „Epistniae đc virorum obscurorum" („Pisma o mračnjacima"). Blo Jc protivnik s druge strane reformacije, te jc pred kraj života I ustao protiv Luthera. Umro je 1522. godine. — 22. februara 1512. godfnc mnro jc u Sevilli u Španiji znameniti moreplovac A m e r i g o V e sp ti c c i, koi’ je u toliko preotco slavu Koiuinbu, što je, kao što smo ranije jednom piiiikom naglasili, po njemu nazvat dio svijeta, koji je Kolumbo prvo pronašao — Ameriku. Amerigo Vespucci rodjen je u Firenzi 9. marta 1451. godine, poučavao ga je njegov stric Autenio Vespucci. 1490. godine otišao Je u Spaniju, u Sevillu, gdje je stupio u neku tamošnju vellku talijansku izvozničko-trgovačku kuću, koja Je preduzela opremu drugog i trećeg Kolumbovog putovanja. Ovo je pobudilo Vespucci-a, da i sam otputuje u novopronadjeni đio svijeta. Prvi put je putovao sa ekspedicijom admirala Hojede u Surinam, pa je zatim otišao u Portugaliju, odakle je preduzeo putovanje po Braziliji i ,,-zapadnoj indiii". 1505. godine privoii ga

Kolumbo, da se vrati n špansku pomorsku službu, pa se misdi, da }e učestvovao u petom Kolumbovom putovanju u Ameriku. Prijediog, da se „novi svijet" nazove po Vespucci-u potekao je od njemačkog štampara i izdavača Walđseemuliera, koji je znamenitom djelu „Cosmograrbiae introductio" (1507. godine) opisao Vespucci-eva putovanja. O niemu su pisali B a n d i n i (Firenza 1898. godine) L e s t e r (NewYork 1905. godine), Ober (New-York 19i>7. g.) i drugi. — 22. februara 1732. g. rodjen jc u Westmore!andu G e o r g e Washington, zasnivač nezavisnosti Sjedinjenih Država i prvi njihov predsjednik, o čijem smo životu i radu već govoriii na ovom mjestu. — 22. iebruara 1788. godine rodjen je u D a nz i g u čuveni fiiozof Artur S c h o p e nh a u e r. Po žeiji svoga oca spremao se n Fiancuskcj, Engleskoj i u Hamburgu za trgovca, miiogo je sa roditeljima putovao po svijetu, ali je po smrti očevoj stupio u gottinški univerzitet, odakle je prešao u Jenu. Pošto je dovršio svoje čuveno djelo „Dic Welt als Wi!le und Vorsiellung" otišao je u Itaiiju, da bi po povratku odande kao docenat habilitirao na berlinskom univerzitetu kao docenat, aii tu nije Imao uspjeha. Ogorčen protiv tadgnjeg stanja na filozofskim katedrama u Njemačkoj povukao se 1831. godlne u privatan život u Frankfurt na Majni, gdje je radio kao filozofski pisac. Ovdje je i umro 22. septembra 1861. godine, 1895. godine podignut mu je spomenik. Pored njegovog gorepomenutog glavnog djela, koje je u drugom izdanju proširio. pominjemo još ova važnija Scfiopenhauerova djela: „Ober den Willen In der Na-tur“ (,.Q volji u prirodi"), koje

obuhvata njegova načeia o filozoiV prirode, „Die beiden GrunđproblenK: der Eihik", dvije rasprave. od kojih jedna govorl o sažaijenju kao osnovnon; problemu etike, a druga, gdje se Schopenhauer znatno približava Kantovoj filozofiji, o slobodi volje. „Obcr das Sehen und die Farben“ („0 vidu i o bojama”). Najrasprostraujeniji su njegovi manji napisi, skupljeni pod na siovom „Parerga und Paralipomena*^ koji su se proslaviii svojom đuhovitošću, a i svcjom često neobično jetkim tonom (napis protiv „profesora filozofije'); medju ovim napisima najpopulamiji su „aforizmi o životnoj mudrosti“. Schopenhauerova cjelokupna djeia izdao je 6 godiua po piščevoj smrh Frauensiadt Samo se po sebi razumije, da ne spada u obini ovog istorijskog potsjem ; ka, da se makar samo i površ J no obilježi tako zamašna tema, kao što sa načela Schopeniiauerove filozofije. On j-oiazi sa Kantove kritike razuma I to se u prvom redu osianja na njeii Iđeaiistički eleinenat Kao i Kan* Schopenhauer označava sve stvari, vezane za prostor i vrijeme kao „pojave**, a sam prostor i vrijeme označava čistc subjektivnim. apriorističkim shvatanjima. Schoppnhauer je u svojoj filozofiji pesimista. Govori o „slijepoj” i ,,giupoj" voiji aa životom, vell da bolovi', što iii pruža život znatno preteže nad uživanjima, što ih on može dati. Stvari u prostoru i vremenu, ne treba, vehV posmatrari u kauzalnoj vezi, ue treba ih posmairati apstrakcijom, već kontemplacijom. — 22. februara 1810. godine rodjen je u Z e 1 a z o w o j W o I i slavni poljsko-fraucuski kompinista F. C h o p i n, o čijem smo životu već govorili na ovom miestu. — 22. februa^a