Beogradske novine

lziaze:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslljg podne,

Pojodlnl brojavlz 11 kn|nh«t UMiJaeMta 1 kr. S«U H oljMl tt . • , M8.•••*...*.13

MJotoCna pretplatat ssssa.-.rr: , . l r. *. •. •. • ^

U iMitnuuta.

Oglitl pe cljenlku.

4«»

Urednlihro: BE00RA0, Vuki Keradllća ul. broj 10. Talefon broj 83, Uprava I prtmanje pretplate Toplliin venao bro] 21. Talefaa br. 28, Prlmanje oglaaa Knaza Mlbajla uL braj 38. Telefen braj 248.

Br. 55.

BEOGRAD, srijeda 27. februara 1918.

Godino 'V.

Grof Hertling: „.., Krv palih i osakaćenih, sva nevolja i sav jad naroda doć* će glave onima, koji se tvrdoglavo opiru, da saslušaju glas razuma i čovječnosti...“

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 26. februara. Zap-adno od Brente osujeŽen Je jedan ta 1 ijanskI napad. Načelnlfc trlavnosr sloiera. Sudbonosni čas za Rumunjsku Oeneral Avcrescu, koji .ie toliko ivremena bio pristalica nesrcttie Bratlanove poliiike, sada ie najzad bio prinudjcn, da se trgne i da od središnjih vlasti traži mir 1 milosti za sv r oju domovinu. U Bukureštu su prekjuče već počeli preftovori,*koje predstavnicl Austro-Ligatske i Njemačke vode prisebnom tnirnoćom pobjednika, a od kojih zavise sreča i budućnost rumunjskog naroda. Od zeinalja, koje su u toku ovoga rata uvučene u krvavit borbu, tiijcdna se ne nalazi u toiiko očajnom poicžaju kao Rumuitjska. Rumunjska bez cdbrane i pomoćl očektije ove pregovore, potpuuo je tisamljena i mora iražiti miiosti od onoK protivnika, koga je nekada izdajotn i uevjerstvom htjela dovesti u nezgodan položaj. Daleko je Lloyd George t ne inože da čtije očajne vapaje za ponioe. Tako se Runtunjska litjcla ne htjela tnorala ođiučiti, da otkaže ljubav sporazutnu, žbog čega će je sada grditi i omalovaŽavati oni, na čiju je zahvaluost računala. Rrobicm riununjsk'og tnira jasno je itvrdjen. On će povrijediti najživotni!c interese tcga ataroda, pošto če jedva biti moguće. da sc ovi interesi dovedu u sklad za zahtjevkna Ugarske i Bugarske. U krugovima srcdišnjih vlasti sa skepsom očekuju rezultat bukureštanskih pregovora, pošto, kao što je i ekao Radoslavov n Berlinu i u Beču, izdajuik nema prava, da traži da prcma njetnu imaju obzira. Ugarski su ?ahtjevi upravljeni na karpatske klan. ce, koji su Rumunjima toliko olakšali upad n Lrdelj. To traženje learpatskih klanaca pak opravdano je. Središnje blasti uporno zahtijevaju ovakvu ispravku granice, kako bi jednom za svagđa biie obezbijedjene protiv ovoga susjeda, kojl je iskoristio najnepo* yoIjniji čas, u kojemu se nalazila Auštro-Ugarska, đa bi ovu mučki napala. ITu naravno ne rnože više biti govora o nekiin obzirima, pa ntakar i petrolejska htduslrija predstavljala jeduo od najvećih bogatstava zennlje, tim više, što krvavo plaćene pobjede daju tiin žahtjevirna još i pravnu osnovu. Još je značajnije pitatije o ustupainju Dobrudžc Bugarima. Ovdjc ima da se isprave dvije diplomatskc nepravfle, od kojih je jedna poeinjena 1878., a druga 1913. godine. Za Bugarsku je Pobrudža ne samo tt političkom I uacijonaluoni pogledu važna pokrajina, ycć će ona u buduće biti neophodno potrebna [ za razvoj bugarske trgovine, niene industrije i u opšte cjelokupnog njenog privrednog života. Bugarskoj, koja od budućnosti može očekliratl nadmoćan položaj ita Balkanu, potrcbna Je ta vedilca obala, da bi stekia privrednl polet. koji je zaslužila i lcoji |e borbama izvojevala. No Bugarska zaklanja još I turskl posjed tt Evropl. Jaka Bugarslca, koja u svojoj ruci drži Dobrudžu, pokrajinu, koja je ranije totiko oiakšavala upade u Bug.aTsku, biće ■u mogućnosti. da tteda ni jednotn protivniku da pridje Turskoj. Ta u tomo se i sastojala engle&ka zaitnisao, što fe ona poslijo propasti dardanelskog pohoda htjela sa kopna, pošto bl pregazila Bugarsku i cvropsku Tursku osvojltl Bosfor. A tu su sporazutnmi namjeru osujetile samo Mackensenove pobjede. Rumuttjska dakle ne može računat! na mnogo popustljivostl, jer je pljačkaška politika Bratianova i kra.Ija izdajice feazvala gnjev »redišnjih ivlastl. Ni satn djavo, pa nl Lloyd George nc može izvući jadnu zctnlju Iz ćor-sokaka, u koji je zapala nesretnom poiitikoin svojih vodja. Zar ne zvuči ironično vijest, da }e kao jedinl Rumunjskoj obećao pomoč glavont Venizelos, taj poiitički saraf 1 telal na ministarskom položaju. I sama je Grčka u velikotn škripcu, pa siabo da bi ona mogla Što iK>moći Rutnunjiina. Osiaju dvije tnogućnosti: !li će Rumunjska usvojiti zahtjeve srodišnjilt viastf, Ui će pritještijeina sa sviju strana i bez ikakvih izgleda na uspjelt produžiti bezciljno ratovanje. No nije vjerovalno, da je psiha rutnunjslcog naroda takvA, da bi se on junački borio za Jednu stvar, u kojoj se unaorijod može nadatl sigurnom porazu.

Prođuženje govora njemačkog državnog kancelara*) Odgovor NVilsonu. Siav, kog je prije pola stoljeća sastavlo velik crlcveni otac Augustin „Justicia fundamcntum aegttorum“ još i đanas potpuno važi, I sa svhn je tačtio, da samo onaj tiiir ima uslova za opstanak, koj' st u svitn svojim dijelovima osniva na načelima pravičuosti.. Drugi stav Wilsonovili predloga zahtijeva, da državni poglavar ne može narode i provittcije prebaciti u drnge, lcao , da bi se ticalo prcdna- iii - • "iia u kri, ina i u velilcoj igri ravnoteže snaga, koja je za sva vremena diskreditovana. I taj se stav ntože bezttslovno prlhvatiti. Da, mora se svaki čuditi o tome, što je predsjednik Sjedinjenih Država našao za potrcbno, da to pooštri. Stav je upravo polemika protiv davuo minulih prililca i gledišta, protiv kabinetske poiitike, protiv ntješavino državnih obiastl I vladaiačkilt privatnih imanja, Što sve spađa ti davnašnju prošlost. Ne bi želio da bttđeni neučtiv, ali kad se setirao ranijih VVilso-tiovih Lzjava, onda b' se ntogio misliti da se on nalazi u zabludi, kao da u Njemačkoj postoji suprotnost iztnedju autokratske vlade ! bespravne mase nareda. Pa ipak prcdsjedsiik Sjedimjcn'th Đržava, kalko to bar svjedoči njetnač* ko izdanje jedne knjige o državi, poznaje ujemačku državopravtm literaturtt, pa prema tome zna, da su tt nas vladalac t vlađa najviši člattovi u državi organizovaue narođne cljeline, najviši članovi, kojima pripada posljednja odluka, ali i onl, i alco najviši orgattl, pripaJaju cjelini i u itne cjeline donose dotične cdlulce. Možda je to neugodno \ViIsonovim zemljacima, da im se ovo naročito navede. Slo se na kraju drugog stava igra ravnoteže stiaga označuje 'kao za uvljek diskreditovana, onda ml to možcmo sa zadovoljstvom pozdraviti. Kao što je poznato Engleska je bL la, koja je pronašla načelo o održavanju ravnoteže snago, da se naročito onda njime posluži, ako joj koja od država na kontinentu opasno zagrozj. Poslojao je drugi izraz za vrhovnu vladavinu Englcske. Ratni ciljevi Njeuiačke. — Zašto ie produžen rat s Velikom Rusiiom. NaŽ ratni calj je od početka. bilo o<lbrana 'Otarlžbine, ođržanjo našo teratork jalno nepovrijeilnosta, sloboda našeg privrednog razvitka U svima pravc.ima. Našo vodjenje rata i gđje je moralo biti agresivno, U svojoj cijeli je odbranbeno. Ja to naroti to sada naglašnjem, d an e (b i izbio nikakav nesporazUm o našim oporacijama ma Istoku, Pošto jo rusko izaslanstvo 10. ov, mj. prekinulo bilo mitovne pregovore, mi smo prema Rnsiji Imali slotodne ruke. Nasiupanjo naših ćeta, koje je otpočelo sedinog daaa poslije onog prekida, t m al o j e j edinu svrhn, da sobd osignramo koristi zaključenog mira 3a Uk r a jinom. Težn j o za os va j an j em misu inas nn na koji na5in u tome rukovodile. U tome su nas potpomogli vapaji Ukrajine, 'da je polpomognemo U održanju reda njene mlade 'državo, koji su boljševiki remetiii. Sto su so u daljem loku tome pridruž.ile vojničko Operaoije i U dragim oblastima; i za njili važi to isto. A1 i tn i n j i m a n ijo bila svrha osvajanje, one su preduzimano samo po Izričnoj molbi i prostavkama stanovništva, da ga zaštitamo protiv nasilja a pustošenja crvenih gardista. Ono su 'dakle preduzimac no (n| i rno Čo vjetčanstva i niti imaju na'ti ćo imati kakav đrugi k a r a k t o r. Potrebno je, da so stvori red l mir u interesu dstočno-šleskog stanovništva. Mi no pomišljamo na to, da se (ugnijezđimo U Estonskoj i Livlandiji, nego nam Jo žolja, da

•) Početak govora, kojl nant je stigao u ironedjeljak u noći prl zaključktt redakcile. donlieli «mo već tuč«.

a državnim oblicama, koje sad tamo postaju, živimo poslijo rata u !d obrim prijatoljskim odinosima. (Zito clobfavanjo.) 0 Kurlandskoj i Litavslooj nemam potrebo da danas što izjavljujcm. Stanovništvu tih zomalja treba slvoiiti organo za samoodredjonje i samoupravu, ili pojačati ono, koji voć postoje. Daljem razvitku auidemo mimo u susret. Boljševička ponudii za mlr. — Njemačkl odgovor u vidu iiltiuiatuina. Ali vojnička akcb'a tta istoku poIcazala je daleko veći uspjeh, nego što je bio prvobitno odredjeni cilj, lcoji sam ja sađ ozttakio. Jedno je gospodi vcć poznato iz saopštetnja državnog tajnika za spoljne posiove, da je gospodin Trockij bežičt'hn brzojavom, kotne je odmah slijedilu i pisinena potvrda, izjavio da je gofov, da prekinute tnirovne pregovore potiovo uastavi. M1 s m o n a t o očmah o d g o v o r i 1! ispošiljanjet naših tnirovn i b n s I o v a u v i d u u 111 tn a t u tn a. Fetrogradska vlada priuiiia ujeiuačke tisJove. — Mlr osiguraii. Juče pak, a to je uajiadosnije saopštenje. koje ći vatn, gospodo tnoja, učinitl, stigla je vijest, da je petrogradslra v 1 ada prihvat!!a ttaše mirovne uslove (Odobravanje) i d a j e I z a s 1 a 1 a z as t u p tt i lc e z a ■ al j c pregovore u B r e s t-L i t o \ s k. Pr-ema tomo su sittoć otputovali i njemački izaslanici. Moguće je da će još o nekim pojedinostima bitl prepirke, a 1 i j e g 1 a v n a s t v a r p o s t i g n u t a, j e r j e s r u ske strane iskazan a volja za tn i r. N a š i s u u is I o v i p r i m 1 j e n i, mir mora u najkraćem vrcm e li u b i t i o s t v a r e n (Odobravanje). Još se možda nikad u istoriji nije sjajnije potvrđila oua istinlta rijcč, da, smo sc tni tnorali rijcšiti za rat radi žeIje za tnit'om. Da bi se osigurale koristl tiašeg mira sa Ukrajinont, naša je vojna uprava trgla mač. Mir sa Rusijom biće sretan ttsipjeh (Odobravanjc). Program za mtr s Rumunjskoni. Mirovni pregovori s Rtfm u li j s k o m o t p o č e 1 i s 'u j u č e r anjim đanom u prisustvu državnogtajnika spoljnih posIova. Bilo jo potrcbno, 'da on lunle prisutan ipn iznošenju pnih osnovnih pitanja. Sad pak moćiće on uskoro ofputovati u BrestLitovsk. Pm' pregovor.’ma s Ruiriuiijskom treha. imata’ na umu, Itlla mi u 'njirna ne fučestvujemo savni, i da imamo obveze, da ser zauzmemo za opravdane interese 'naših vjeruih saveznika Auslro-Ugarske, Bugarske i Tni-ske, pa da potražimo poravnjanja u zeljama, koje bi se tazmimoilazile. U tome če biti inožda teškoća, ali kod svest.rane \mlje .i te će se teškoće moći savladati. Ali i prema [Rumunjskoj nas mora rukovoditi tiačelo, da mi Ođ država, s kojiina sad, (na osnovu uspjoha našeg omžja, zaključujomd mir, morajno i hoćemo da stvorimo sehi nrijatelje za Inidućnost. Pollsko pitaujc. U vezi s ovim imam da reknem lcoju riječ 1 o P o 1 j s k o j, za lcojtt se ponovo interesuju sile sporazunta, a naročito gospodin Wilson. Ova je, kao što je poznato, udruženom snagom Njctnačke i Austro-Ugarske oslobodjena pretešlcc zavisnosti od carističke Rusije u munjeri, dia se ožlvotvori samostalna država, lcoja bi neukočentm razvitlcotn svoje nacijonahie kulture u isto vrijeme bila stub za mir Evrooe. Državopravni problem, u užem smislu pitanje, kakav ustav treba da dobije ttova država, sa svim pojmljivo nije se tako brzo litogao riješiti i nalazi se još u stadiju opširnih vijećanja izmcđju svili triju zaintcresovanih zetualja. Mnogim poteškoćama, koje trcba tim vijećanjima savladati. teškočatna naročito na privredmotn polju pridošla je raspadom stare Rusije nova teškoća, koja se pojavila obilježavattjem granica tnove države pramai susjednim ruskitn oblastima. lz tog razloga je ugovor s Ukrajinotn ot prvom trenutku lzazvao u Poljskoj veliku uznemlrenost. Nu ia se nadatn, da će do-

brom voljotn uspjetl, da se spravedljivim obzirotn na etuografskc prilike izravnaju obostrani zahtjevi. Izjavljenom natnjerom, da se u tom pravcu učini snažatt pokušaj, ttaišao sam več sad tt poljskint krugovima na velilco umirettje, što sa zadovoljstvom ulvrdjujem. S te strane ćc se regulisanje graničnog pitanja iz vojničkiti razloga neizostavno forsirati. Skorl irdr od Istočuog do Crnog mora. Kao što ste. gospodo moja, iz ovih razlaganja titogli razabrati, izgledi su, da n a vn p r e d s t o j I s k o r i m i r n a c i j e 1 o m i s t o č n o tn f r o u t u o d Istočnog pa sve do Crnog m o r a. (Odobravanje.) Pitanje opšteg mira. — Osvaiačkl clljevi sporazuma. A ratom presićeni svijet, naročlto u neutralnim zemljama, pita se u grozničavoj zapetostl, da II time nije otvoren put i za opšti mir. Ali još uvijek Izgleda, da su vodje sporazuma, da su u EngleskoJ, Francuskoj i Italiji potpuno protivni ras’položenju, da saslušaju glas razuma i čovječuosti. Na suprot središnjim vlastima težile su sporazumne sile od samog početka osvajačkim ciljcvima. / Nema elzaško-Iotrinškog picanja n medjunarodiiom smislu. One se bore, da se Elzas-Lotringija ustupe Framcuskoj. Ja sam o tom« već rekao što sam itnao reći i nemam tome šta da dodam. N e m a e 1 z a š lc o1 o t r i n š k o g p i t a n j a u m e đ j ult a r o d u o m s m i s 1 u; a u k o 1 i k o g a i m a. o n o j e č i s t o n j e tn a č k o pltanje. (Ponovno 'živo odobravattje.) Tnlijanske aspiracijc tia austrougarske zenilje. Sile sporazuma bore sc, da Italija dobije dijelove austro-ugarskog posjeda. Prohtjevl za aneksije nijasu ni malo uklonjene izmlšljenim lijcpim riječitna u Italiji o nekint svetim asplracijama i svetom egoizmu. (Tako ie!) Englcsfcl osvajačkl ciljevi u MaloJ AzijL One se bore, da se Turskoj oduzniu Palestina, Sirija i Arabija. Na.ročito je Engleska baciia svoje oko na te zemije. Odjednom joj počelo srce živije da luica za Arapina i'itada se, da pccl izgovorom „oslobodja.vanja" ovih, dakle stvaramjem države, koja bi zavi-. sila od engleske zaštite. zadobije tt stvari nov posjcd. Engleskl kolonijalni ratni ciljevi. Da se kolonijalni ratni ciljevi Engleskc odnose tia uvcličavanje I zaokrugljivanje ogrotnnog cttgleskog posjcda, naročito u Africi, to su cnglcski državnici ponovno rckli, i obziroan tta ovu skroz i skroz agresivnu polltiku prisvajanja tuclje sv'ojinc, usudjuju se još uvijek državnicl sporazumnih sila, da vojitičku. iinpcrijaJistieku, autokratsku NjemaČku predstave kao narušioca tnira, koga u iiiterosu svjetskog rata trcba zatjerati u najuže granice, ako tte sasvint uništiti. Neprestanio zabavijeui tinie,* da čitavim sistemoin laži i klevete nahuškaju ne samo svoje narode, nego i neutralne države protiv srcdišnjih vlasti. Naročito ove druge, plašeći ih avetinjom ujcmačke povrede ncutrainosti. Njcmačka nc ćc povrUcditi ueiitralnost Švajearske. Uslijed splctkaške igre, koja se opet tjer.a u Švajcarskoj, uzhnam priliku, da cijelom svijetu objasnim, d a uikada ni za trenutak nljesm o n a t o nt i s 1 i 1 i, n i t i n a t o m islitno, đa dirnemo u švajcars k u lt e u t r a 1 n o s t. (Živahno odobravanje). Mi smatramo, da smo obvezani prcma Švajcarskoj ne sanio zbog principd medjunarodnog prava, nego i zbog vjekovnih prijateljskih odnosa. Mi izražavamo najveće poštovanje l zahvalnost Švajcarskoj, kaio i ostalim neutralnim državanta, kao: Holandlji, skandinavskim zemljama i španjolskoj, koja je zbog svog geografskog položa-

ja Izložena naročitim teškoćama, n manje i onim izvanevropskim zeutlia« ma. što još nijesu stupile ti rat. za dr« žanje, kojim su očuvaie . .nralnoit uprkos razttih mahinacija. Žclja za mlrom. Ko Je krlv, da se uastavlja rat? Svijet čczne za mirom. On nemB druge žclje, ttego da jadima rata, pod kojinta uzdiše, dodje kraj, a!i izjave ne< prijateijskih državnika tiadju uvijek na» čitta, da ratnu futiju u svom stanovništvu opet potjeraju. Nastavak rata do krajuostl, to je — koliko se Čuje pa»' rola, izgovorena tta Versaljskoj kouferenciji. U govorima engleskog pre< mijera čujento svaki put glasan njeo odjek. Osint toga čull smo ponovo t dt iige državnike, naravno u Engleskoj. Pored govora Rimcimanova, koji sam odniah u početku spomenuo, doznalt smo I za jedan sličajt, tnožda pomirlii* viji, ali izvanparlamentarni govot I.orda Milnera. Može se samo željeti, da takvih glasova bude više, da i u sporazumnim zemljama prodre titiroIjtibiva struja. jer se svijet nalazi pred najvcćom sudbonosnom odJukom. Riieč iuiajn sporazumne silc. Njetnačka je spremna za svakti eventualnost. 11 i ć e s e n e p r 1J a t e l j! o d I nčltinasklapanje m i r a, p o đ k o j o m s m o p r e t p o s t a v k om s p r e m n i, d a s t u p i m o u p r e g ov o r e, i I i č e s e p o z v a t i n a t o, d a m o g u r a t i d a 1 j e n a s t a v 11LOndaćesenaše divne četa p o d s v o j i tn g e n I j a 1 n i m v o đ j a< nt a d a I j e b o r i t i. (Odobravanje.) D a s ni o i u k o m s tn o o b i m u z a t o s p r e tn n i, neprijateljima je dovoljno poznato, a naŠ h r a b r i n a r o d, d o s t o j a u d i v* 1 j e u j a, i z d r ž a ć e i d a 1 j e. A11 krv palih i osakaćenih, sva nevolja ! sav jad naroda doć! ć e ? 1 a v e o n i tti a, k o j i 3 e tvrdoglavo opiru, da sasltiš a j u g I a s razuma i č o v j e č n o« s t i. (Živahno dugotrajno odobrava« ttje.) Pošto je još govorio podkaitcelar, pl. P a y e r, sjedttica je zaključena, a naredna zakazatta za sutra.

Glasovi njemačke Štampe Kb. Berlin, 26. febnvua. Raspravljajući o govoru državnog kanoelara, grofa Hertlinga, naglašava „Froisinnige Zeitung" naročito dvije tačke, prvo više puta ponov'.jenu fzjavu, da Njemačka ima samo miroIjubive namjere, a onđa azjavu, da (Njemačka ne misli ni na kakva osva* janja. ,,G e r ra a n i a ‘‘ piše: Vodećem dr- _ Žavnik'u trebalo je, da nastavi mtrovnf razgovor sa predsjednikom Wilsonom, koji je vodjen pred cijelim svijetorn’. Da jo grof Heriling prava prijatelj mira, i đa rniru aio stavlja nikakve smetnje, kip« kazuje svojom novom izjavom o Belgiji. ,,L okala n zcigea“ dzvodi: Slo izjava o poiiovnoiii počinjanju mtrovnih! pregovora u Bi'est-Litovsku n'je izazvala bogzna kakav jKakiet, to ne znaći mnogo. Zna |so ftobi'o, šta se iraa misliti b Trocfkom i đrugovima. U ostalom, državni ikanoelar so postarao, đa se uz izgled ua skom uspostavu inira na cijekmi istočnom frontu no zaboravi teška ozbiijnost naših odnošaja prcma zapadnim silama. ,,Vo r w a rts“ kažo, da se pribldžaii vanje Wilsonu i grofu Czeminu irna uva« žiti. Giof Horlling prima. sada misao grofa Czernina, da se dzvrši dogovor u Užem kiugu, što u prvi mah naravuo no bi bilo obavczno. Pregovori sa Rumunjskom i Rusijom Urosiidjlvanjo položaja u Borllnu. > (Naročltt brzolav „Bcogradskth Novina’*) v Budimjoešfa, 26. februara. ^ ,,A z E s t“ javlja Iz Berlina: Nov) pregovori u Bresf-Lilovsku kao da n A će dugo trajatl, jer pošto jo mska vlada bezžičnim tolegramom piislala na uslove, to će sad i rnafci dn se irasprave samo detaljna pitanja. Progovori će po svoj prilici I»iti javni. Kuhlmann će jamačno u najkraćem vremonu opet prispjeti U BrestLitovsk. O bukureškim pregovoiima sudi so nešbo jioTOljnije. U ovdašnjim neu< tralnira diplomatskim krugovima misle, da ć« se položaj na istoku n bfcoro raa bistriti. • '■* V' ' •’ *’ ' V