Beogradske novine

flroj 88.

SaM

BEOORADSKE NOVTNE

9. marta 1918.

Slrana 8 .

Iraže se porodlce umrlib internlranflj gradiana. Sudskom odjelenju opšthie grada Beograda potrebno ie, da se iave rad! izvjesnog hltnog 1 važnog saopstenja porodice intemiranlh umrlin gradjana i to: 1. Josifa Miloševića iz Beo'grada, rodjenog 1858. godine, i 2. Tome Radovanovića Iz Beograda, rodjenog 18C3. godine.

Pozorišna predstava talijanskih ratnib zarobljenika. Sutra u nedjelju 10. marta biće u pozorišnoj dvorani mjesue etapne mejiaže dobrotvorna predstava „Circolo Santa Cecilije" talijanskih ratnih zarobljenika u Beogradu. Bogati program, za koji se mnogi interesuju, obe> •ćava u prvom svome dijelu zborove, a iu drugome varijetetske komade. Poslije komada na čelu. pri čemu će se dati i jedna romanca direktora Oiusepjpa Fassioneja uz glasovirsku pratnju Aliessandra Silvestrija, dolazi odlična komedija ,,L‘ Albergo dei Pezzi“ (Luda gostionica), u kojoj će pored ostalih sudjelovati Leo Soida, Emilio Boracchi, Benedetto Superbi, Flaviano Fitlva, Enrico Panada i Silvio Siano,

Trgovačka akademija. Upisivanje učenika i učenica za Irgovačku akademiju beogradske opštine okončano je, ali predstoji naknadyio upisivanje do poneđjeljka, početka redovnog školskog rada, onih učenika, koji imaju da izvrše polaganje prethodjiiii ispita u ovdašnjim gimnazijama. U prvi razrcd upisalo se 87, od kojih je 36 učenica, te se razred dijieli u dva odjelenja: muško i žensko. U drugi se npisalo 15, od kojih je 8 učenica. Otvaranjc trećeg razreda odlaže se za iduću školsku godinti, jer se prijavio aiedovoljan broj učenika. Prijavljeni učenici za treći razred mogu na kraju | školske godine polagati ispite trećeg razreda, aii za to vrijeme inoraju, zarad prakse, biti zaposleni u bankovnim 31? trgovinskim preduzećima. Isto tako dozvoljeno fm je, da za to vrijeme mo.gii pohadjati drugi razred trgovačke škcle. Ućenici trgovačke školei imaće sVidnu oznaku ,,T. A u . Liječenje i izdržavanje srpskih gradjanskih bolesnika. Troškove cko l'ječei j i £ izdržavan'ja, odnosno sahrane bolesnih srpskih gratđjanskih iica, prim'jenih na liječenje u boinicarra u okuparionoj oblast : imaju đa Snose sami bolesni 'ili njihova rodbina. Za juaknadu troškova dolaze u pitanje samo »ni roujaci bolesnikovi, k ji su po s pgkom gradjanskom pravu đužni đa izdržaffaju oboljelog, U slučaju pak da su oboijeh i dotični njegovi rodjaei siromašnog ^tanja, to 6e se troškovi oko liječenja i iz> Bržavanja, ođnosno oko sehrane platib iz saniletskog fonda. Jedan važan pronalazak. U trpezariji hotela „Centrar u Zeinunu može se vidjeti danas — 9. marta — u 4 saia poslije podne jedan .važan pronalazak. To je „Aspirat o r“, mašina za pranje. sa pritiskom ivazduha, koja uz upotrijebu samo malo sapuna i vatre za jedan sat opere rublja toliko. koliko bi pralja oprala za čitav dan, da bude bijelo kao snijeg, Rukovanje je veoma Iako, ta'ko, da se može povjerjti i djetetu od destt godina. Cijena je mašini K 50 i ona se svaikom daje kući za pokušaj. Detaijna prodaja za Zemun i okolicu osigurava dofcre prihode, a nije još nikome povjerena. Otvaranje potkivačkog kursa. C. i k. vojna glavna gubernija u Srbiji odlučila je, da se otvori potkivački kurs. Kurs će traiati od prilike oko osam nedjelja. Ako bi ko od gradjanskih potkivača ili kovača htio posjećivati ovaj kurs, neka se što prije javi opštini grada Beograda u ulici Kralja Aleksandra broj 7, I. sprat, broj kancelarije 48. Preseljeno statističko odieienje opštine grada Beograda. Statističko odjelenje opštine grada Beograda, koje se do sad nalazilo na uglu Vasine i Dobračine ulice, preseljeno jc u zgradu nekadanje ženske gimnazije na Batal Džamiji, prema novoj skupštinskoj zgradi i več je otpočdo svoje tekuće poslove.-

Dnevne vijesti t Svetozar Radojčić. U Nici je, kako se javlja, umro general-štabni pukovnik Svetozar R ad o j č i ć. Pokojnik je još u svojim mladjim godinama, kao odličan časnlk, zauzimao u srpskoj vojsci uglerino mjesto. Medju svojim a i od njega siarijim drugovitna se on u mnogon-e odvajao vojničkom spremnošću i znanjem, kojim je koristio i vojničkoj književnosti. Pored mnogih uglednih položaja u vojsci on je duže vrijeme proveo u Carigrađu kao vojni opunomoćenik pri taniošnjem srpskom poslanstvu. S tog položaja morao je biti ukionjen zbog sukoba sa tađanjim poslanikom u Carigradu dr. Vladanom O j o r g j e v i ć e m. Kratko vrijeme poslije toga je po molbi stav-iaen u penziju, u kojoj je ostao sve do balkanskih ratova, kada je ponovo vraćen u redove svojih drugova. S povlačenjem srpske vojske i puk. Radojćić je otišao u tudjinu, gdje je u svojoj 63. godini umro. Vječan mu pomen medju poznanicima i prijateljima! Finski revolucionari htjeii bi izazvati revoiuciju u Švedskoj. »Nya Daglight Allehan'da" javlja: Svedski mlađo-socijalisti zakijučili su u Helsingforsu sa finskom revolucijonarnom vladom formalni sporazum, prema kojem će otii na proljeće zajedničkim silama pokušati d a i z a z o v u revolupiju u Š v e d s k o j.

Narodna privreda Racifoualna privreda. Našim lič-nim nastojavanjem u atanju smo, da pojedine biljke i sjemcnje izazovemo đa porastu do neobičnc i vanrednc veličine, ođ če«a sve opet imarno mi konsti. Evo jednog primjera. Nadje se jedan dž.'mnak graška, koji jc ponikao u veoma dobnoj zcmlji, pa sc na njemu pokidaju svi osiali cvjetovi tak>, da prve godine porastu na njemu samo šcst mehuna. Iz tih šest mcbuna treba izabrati največe zmo, pa ga posijati gdje treba. Na toj biljci treba ostaviir đrage godine da porastu samo tri mehune. Iz ajih se opet izabere jedno najveće zrno> pa se posije. Treće godine ostavi se sarno jedna mehuna. CetvTte godine kađ se £z nje posije zmo, dobiće se triput kmpniji grašak nego običnim sijanjan. Isti pbstupak važi i za druge gradinarske biljke.

Kajanje uRumunjskoj OGORĆENJE U RUMUNJSKOJ PROTIV UPROPASnTELJA ZEMLJE. (Naročiti brzojav »Beogradskth Novina"J Berlin, 8. marta. Kako iavljaju ovdašnji listovL zaključenje prethodnog tnira primljeno je kod rumunjskih voinika sa najvećom radošću, a kod časnika sa rezignacijom. Vlada velika ogorčenost protiv Bratiana. koji je krivac veiike nesreće, koja je zađeslia Rumuujsku. Sada se u rumunjskim krugovima više no ikad govori o tome, kakav bi bio položaj Rumunjske, da je ona u ovom ratu umjesto što je ustala protiv središnjih vlasti, stala na nflhovu stranu i ušla u Bcsarabiju. Averescu je već u početku stalno pretskazivao, da će Bratlanovo pređuzeće zio svršitl po Rumunjsku. Njegov odnos prema francuskom generaiu i vojničkom savjet* niku Bertelotu bioie zbog toga uvijek vrlo zapet. Izmedja n]ih dolazilo je do žestokih razračunavanja. Ođnos izmedju vojske i Francuza pogoršavao se sve to više. kad se saznaio, da je Berteiot u Francuskoj zbog nesposobnosti bio ukionjen sa svoga mjesta i kad sc ispostavilo, da je maierijal, koji je liierovala Francuska. bio vrlo slabog kvaiiteta. (Do siićiilh će opažanja zacijelo ranijc iii docnij© doći takodie u srpskoj vojsci i u krugovima srpskih političara odnosno politike, koju je Pašić smatrao za shodno, da vcdi prema Austro-Ugarskoj. Op. Ur.)

Poslijednje brzojavne vijesti Njemački večernji izvjestaj Kb. Berlin, 8. marta. Wolfiov ured javlja: London, Margate i Sherness napadriuti su u noći od 7. na 8. marta od više ietilica sa b o m b a m a. Opaženo je dobro djeIovanje. S ostalih bojišta nenia ničeg novog. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Bba, Sofija, 8. mai'ta. 1 Maćedousko bojišt^; Izmedju obiidskiog i prespanskog jjczera protjerale su naše izvdđnicc jednu trancusku izvidnicu. U zavijutku Crne E.eke, kod sela Dobroraira, vatrom ie protjerano viŠe lalijanskib odjelcnja, koja su se p-okušavala približiti našim striižarna; Iood toga su Talijani pred našim žičnim zaprekama ostavili više mrfcvih. U mogljenskoj oblasti došlo je u toku noći do topničkog napada, koji nije imao uspjeba. Zapađno <wl Vardara nastupile su nekolikc brštanske čete posliie žestoke topmčko priprerne piotiv našib istaknuiih pređstraža sjevemo od sela Ljumnice, aii su đočekane š raBturene našom topničkom i puščanom vatnom, kojom su prilikom pretipjele osjetn; gubitke ispied položaja. Južno od Barakli-Džumaje naše je tapništvo otjeralo nekoliko neprijateljskih pješačkib četa. Đobručki front: 'Primirje.

BONAR LAW O POlOŽAJU NA ZAPADU. Kb. London, 8. marta. Bonar Law dao je u donjem domu ovakav izvještaj o položaju na zapađu: Po njegovom mišljenju rat bi Iane bio okončan u korist sporazuma, da nije došlo do dogadjaja u Rusiji. Ovi su dogadjaji strašan udarac z a s a v e z n i k e. Ali Njemačka se nije ni za jedan jedwii korak približila onakovom miru, kakvom se nada. Dogadjaji u Rusiji znatno poboljšavaju položaj neprijatelja sporazuma, ali je smiješuo pretpostaviti, da bi Njemačka mogla eksploatisati zemlju, kakva je Rusija. Novi položaj Rusije potpuno je izmijenio položaj na zaipadnom frontu. U toku posljednjih mjeseci prebačeno je ne manje od 30 divizija na zapadni front. No ako se ima u vkhi cjelokupni front ođ kanala La Manche do Jadrana, računajući tu i talijanski front, to sporazum raspolaže većira brojem vojske. KOOPERACI.IA KITAJA SA JAPANOM. Rotterdam, 8. marta. ,,D a i 1 y M a i 1“ doznaje iz T i e n tsina: Kitajska se viada odlučila na potpunu kooperaciju sa Japanom. Jedna će vlada drugoj uputiti vojne izaslanike radi dogovora o vojuim stvarima. JAPANCI VEĆ GOSPODARi ISTOĆNOG SIBIRA? Stockho'm, 8. maria. „Pr *vda" javlja, da se nekoliko japanskih pješačkih pukova već krećuupravcu Irkutska. Japanci raspolažu i k i t a j s k i iy trupama. Sve su željezničke pruge posjeli koje Kitajci, fcoje Japanci. U Vladivcstoku I u Harbinu već je sada vfiast u rukama Japanaca, koji su zbacili boljševičke vlasti. Ruske su porodice pokušale da bježe u Rusiju, ali im to nije bilo moguće zbog stroge japanske kontrole. IZMJENA RATiFIKACIJA. Beč, 8. marta. Ovihćeđan.auBeču'bitiizvr^ šena razmjena ratifikacija ugovorao miru sa Ukrajmom. Savezničko nastupanje u Ukrajini znatno je olakšalo đovoz bogatih x r elikib količina namirnica. I KONGRES SOVJETA ODOBRIO MIR SA SREDIŠNJIM VLASTIMA. PREKID DIPLOMATSKIH ODNOSA SPORAZUMNIH SILA SA RUSIJOM. RoUerdam, 8. marta. ,,Da11 y Chronicle" iavtja iz Petrograda: Preko dvije trećins sovjeta glasail su za odobrenje boljševičkog mira. Zaštita francuskih iuteresa u Rusiji povjerena je Danskoi, a zaštita taiijanskih interesa Švajcarskof. VJEĆITI HAOS U RUSIJI. Stockholm, 8. marta. ,,S o z i a 1 d e m o k r a t e n“ javlja preko Helsingforsa iz Petrograda: Socijalrevolucijonarna Ijevica, anarhisti i komunisti agituju za rat. Od sviju radniokih i vojničkih sovjeta u Rusiji glasali su 60 za i 60 protiv usvajanja njemačkih uslova za mir. Socijalrevolucijonari traže. da se vlast prenese na gradsku dumu. — ,,P r a vda“ izjavljuje, da će se proletarijat upravljati po ugledu na parisku komunu godine 1871. Anarhisti o-brazuju ratne batalijune sa cniim zastavama. 5. o. mj. sastao se boljševički kongres radi revizije partijskog 'programa. U petak je radnički savjet vijećao o djeli-

mlčnoj konfiskacij! gradjanskog imanja u korist sovjeta. U Helsingforsu je proklamovan crveni teror. Kb. Bem, 8. marta. \ švajcarska irzojavna agencija javlja iz Petrograda pod 5. o. mj.: Boljševiki su prodrli u redakcijske prostorije Iista „Novoje Vremja" i uapsile su djelovodju lista. OpljaČkali su namještaj i prodali su svu ukradenu artiju za 10-000 rubalja. PITANJE BESARABIJE I SUDBINA RUMUNJSKE KRAL.IEVSKE PORODICE. , Bukui'ešt, 8. marU. s U svom dianašnjem broju bavi se .Jlukarester Tageblatt“ pitanjem: Besarabije i sudbinom rarnur jrke kraJjevBke porodicc. List veli, da Rusija pš nije priznala samostalnost Besarabije, » da prema tome Besarabija još pr pada Rusiji. Usl.jed foia središnje vlasM ne mogu garautovati Ru.nunjskcj Bjsarabija, pošfo ne mogu raspolagati dijclovima ruske države Sto se tiče sruđbine dmastije, to se to pitanje ostavlja Rumunjskoj, f oš o gre dišnje vlasti ne žele đa sc povedu za pri; mjerom sporazuma i da se m j šaju u unutamje stvari zaraćenih država. Ru munjska će poslijc rata već sama tnoći d > kazni krivce NEUTRALNI SUD O MIRU NA ISTOKU. e (Naročitl brzojav „Beozrađskih Novina“) Kcpenhagen, 8. marta. > Ovdašuji list ,,P o 1 i t i k e n“ veii. da je miir sa Ukrajinom bio „mir za hljeb“, dok se mir zaključeu 5. o. mj. može označiti „mirom za petrolej“. Poslije ovili triju zaključenja mira središnje će vlasti biti u stanju da tako urede pitanje o ishrani i sirovinama, da poslije velikog mira ne će više mnogo imati šta da se govori o nekom privrednom ratu. Sređišnje vlastl izlaze izratanaistoku pobjedonosne i jake, u čvrstom po ložaju odBaltijskog do Cr« nog mor a. , JAURESOV UBICA PRED SUDOM. (Naročiti brzojav „Beogradstdh Novlna’*) Ženeva, 8. marta, v Ciemeiiceauova se vlada najzad odiučila, da stavi pred su-d Villaina Jauresovog ubicu. Glavna rasprav« počinje krajem marta.

Lijepe srudi, iice, vrat I ruke ne dobiju svoje Izrazite Ijepoie bez Dtana Alabaster pudera I Dlana Crćme Cljena jedne doze za probu K 2.— velike dozc K 4.Možc se posvuda dobitl. Glavno prodavalište ,,DIANA“ Handeis A. <3. DUDAPCST V,. 9 NAdor utcza 6,

roda. Možda bi on došao na čelo drzavne uprave kao prvi francuski ustavni predsjednik iniuistarstva, da to uije spriječilo nepovjerljivo riješenje narodđie skupštine (koja je bila postala odvajjanjem gradjanskih poslanika od ple•mića i aristokrata), prema kojoj se ni jedan njen člau nije smio prhnati ministarskog položaja. U dcbatama o noivom ustavu djeiovao jc Mirabeau u du'hu umjerenost'u Čuvena su njegova dva govora, održana u maju 1790. godine o pravu kraljevom, da objavljuje rat i <zaključuje mir, kojima je izvojevao sjaj,nu pobjedu. Ma da zbog svojih težnji za posredovanjem izmedju k/une i naroda aiije nailazio na dovoljno povjerenja nl •ti dvoru ni medju poslaničkim dmgovig na, ipak su narodne mase obožavale toga grofa, potomka pksnićske porodice, koji je tako odlučno bio stao na sirar aiu naroda i poveo borbu protiv priviSegija svojih staleških drugova. Mira* ieau je neumorno radio, a uz to je morao zadovoljiti mnoge društvene obaveze. Kada mu je njegov sekretar jed•noga dana rekao, da je nemoguće, da se za jedan dan svrši sav posao, što mu ga je bio odredio, planuo je Mirabeau: „Nemoguče? Nemojte mi više ponavljaj! tu glupu i besmislenu riječ!" |Već februara 1791. godine pokazali su ,se kod Mirabeau-a prvl znaci teškc boilesti, ali on je ipak redovno odlazio na skupštinske sjednlcc. Kada se 27, marta na putu za skupštinu oncsvijestio, on se, došavši k sebi nije htio vratiti kući, iveć je otišao na »jednicu, gdje je pet >puta govorlo. No t«da mn ponovo pozll ii moradoše ga odnijetl knći. Sada so ntoglo opaziti, koliko Jc bio omiljen Mirabeau. Oko kućc, u kojoj se veliki dr|avnik borio sa smrću. tiskala se pre-

ko cijeloga dana nepr&gleđna masa svijeta. Svakih tri sata morali su se izdavati izvještaji o stanju bolesti, kralj je dva i više puta dnevno slao adjutanta, da se raspita o Mirabeau-ovom zdravlju. Cio je narod, neko svjesno, a neko nesvjesno, instinktivno osjećao, kolika se nesreća bliži smrću jedinog čovjeka, koji je bio u stanju da spriječi strašne i krvave unutrašnje zaplete, kojl su prijetili u skoroj budućnosti. S pravom veli Tli. C»rlyle u svojoj istoriji francuske revolucije, da bi cijela francuska revolucija kremila dmgitn putem, da je samo Mirabeau živio godinu dana dužc. No sudbina to nije htjela, 2. aprila 1791. godine u 8 i po sati u jutro zaklopio je za navijck oči taj velikan, najinteresantuija, najznainenitija i najsimpatičnija pojava iz počelka francuske revolucije. — 9. marta 1888. godine umro je u Berlinti j>ruski kralj i prvi njemački car od obnavljanja njemačke carevinc Wilhelm I. Rodjen je 22. marta 1797. godine kao drugl sin kralja Fricdricha Wilh'elma II. i kraljice Luise. Pč običaju. koji vlada u pruskom kraljevskom domu, proizveden je u svojoj desetoj godini na novu godinu 1807. za oficlra. 1814. godine učestvovao je u ratu i stupio je prvi put u borbu u bitcl na Bar-sur-Aube. Kad je 1848. godine izbila u Berlinu revolucija, otišao je po savjetu svoga brata, kraIja Frjedricha Wi!helma IV. za neko vrijeme u Englesku, jer je mržnja revolucijonara u prvom redu bila upravljena protlvu princa Wilhelma, koga su smatrali glavnim protivnikom uvodjenja ustava. 1849. godine pak povjcrena mu je komanda nad vojskom, koja je ugušila ustanak n Badenskoj I Palatinatu (Pfalz-i), pa ie zatim Dostavllen za

glavnog guveniera rajnske pokrajine i Westfaiije. Oktobra 1857. godine pozvat je, da na vladl zastupa svoga teško oboljelog brata, koji nije imao djece, a 1858. godine proglašen je formalno za regenta. Po smrti bratovljevoj postao je 2. jan-uara 1861. godine pruski fcralj i krunisao se oktobra mjeseca iste godine u Konigsbergu. Sada se energično dao na reorganizaciju vojske, pri čemu je dolazio u žestok sukob sa narođnim predstavništvom, koje je njega, a naročito njegovog prvog ministra Bismarcka smatralo reakcijonarima i protivnicima njemačkog ujedinjenje. Tek poslije vojnih uspjeha 1864. i 1866. godine, kada se pojaviše prvi plodovi njegovog rada, nastalo je pomircnje izmedju vladara i naroda. 1866. godinc osnovan je pod njegovim predsjedništvom Sjeveronjemačlci savez („Norddeutscher Bund“), koji je po svome ustavu i državnopravnom uredjenju u glavnom bio osnovati na istim načelima kao dauašnju njeinačko earstvo, ostiovancr za vrijeme njemačko-francuskoga rata pristupanjem južno-njemačkih država 18. januara 1871. godine u Versaillesu, gdje je Wilhelm I proglašen njemačkim cairein. O tome sma već govorili u svoje vrijeme. Po vaspostavljanju njemačkog carstva car Wilheim I. se dao na usavršavanje socijalnog zakonodavstva i u tom radu došlo jc do teškoća zbog otpora krajnjih elemenata, zbog čega je Bismarck morao donljeti niz vanrednih zakona. 1878. godine, kratko vrijeme pređ otvaranje berlinskog kongresa izvršili su u kratkom razmaku vremena jedno za drugim dvojica fanatika atentate na sijedjga cara, — 11. maja 1878. godine Hodel. a 2. juna 1878. godlne Nobiling.

Prilikom prvog atentata ostao je car nepovrijedjen, a prilikom drugog je atentata ozbiljno ranjeii. 1887. godme svečano su proslavljen carev 80-godišnji jnbilej vojnc službe i 90. rodjendan. Do kraja života stari je car bio sačuvao potpunu umnu svježinu. Još prije podne na flan svoje smrti svojeručno je potpisao neke ukaze. Umro je na današnji dan 1888. godine, a naslijedio ga je, i sam već teško bolestan, njegov sin Friedrich III, koji je viadao samo 99 dana, do 15. juna 1888. godine, kada je umro. ostavivši za nasljednika današnjeg njemačkog cara.

Porjeklo crtiine. U običaju je danas u cijcloj Evropi, pa 1 ii izvjesnim dijelovima vanevropskog kontinenta. da za pokojnicima nose crninu najbliži i dalji njihovi srodnici. Medjutim tako nije bilo uvijek. Ovai zuak žalosti prvi put sa zapazio u C-eškoj, godine 1563.. poslije smrti kraijice Ane, supruge kralja Friedricha Prvog. Njene uzorite vrline stvorile su joj kod češkog naroda toli'ku ljubav i poštovanje. da jc taj na<rod na ovaj način manifestovao svoju opštu žalost povodom njenc smrti. Vladalačke porodice o-bično su u znak žalosti uzimale svoje porodičnc boje. Francuski kraljevi nosiii su u znak žalosti bijele haljinc, engleski d\ r or,i dauas žali odjećom zagasito crvene boje. U Turskoj je odijelo žalosti bjeličaste boje, Egipćani žale otvoreno žutom bojom a afrikanski Saraceni sa otvoreno crvenom. A znate 11 ko ne žali odijelom? Jedino rodbina rlmskog pape. ler ona

smatra da se njegova «reća nl »mrću nLie ugasila. - Istinito proroštvo. Prije 180 godina, dakle 1738. god., zatvore u Francuskoj u ludnicu jednog naueuika. Proglasili su ga ludjakom zato, što je javno propovijedao: da 6« se miinjom pisati, vazduhom sobe ložiti, sunčevim zracima crtati i da će vodena para vtići ladje i željeznice. On je bio istiniti prorok. Dana? elektricitet piše, paniim grejanjem iože se sobe. fotografijom se crta i vodenom parom pokreću inašine. A šta će biti još u budućim y!5ekovima? S a l a Francuz u ćudu. 1 Ifiije riječ o Francuzu iz njcgovc evaopskc domovinc vcć iz topiih francuskib kolonija. Na svome putu stigne u sj’verni kraj Rusije. Na ulid jednog sela napadue ga pseto. U pokušaju da se cdbranr, Francuz se sagne da digne jedan fcamcn £ njime pseto odbije. Medjulim, kamen se bio zamizao za zemlju i pn ga nije mo gao dići-, — n arbleul Ijutito vikne FrancUa Kakvi su ovdje običaji ?! Pse n,e vezuf a kanien vežul