Beogradske novine

... Izlaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadinl brojavl: <i I u knjtvlaa j j] hfllrtf 5 •4 t. I kr. « 9 t» p* oijml III ilClClfl U DMHUi) ......... , »a Mm

MJaaaCna pratplata: U SMfl'aUu I d kr.J.vlm« nflMjMnsttm M *• I kr. M* tm kojno I |I||N M*t« . . U flaoflndu «* illtnffl u ku4a .... 3'U 3^_ U loooJransfvu ........... 4-00

CgliiH po cljtrHku.

Uradnlitva: BEOGRAD, Vuka Karodilia ul. broj 10. Talafon broj 83. Uprava I primanjo pretplato TopllCln vonac broj 21. Tolafon br. 28, Prlmanjo oglosu Knoza Mlhajla ul. broj 38. Tolefon broj 245.

Br. 72.

BEOORAD. subota 16. marta 1918.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 15. mai'ta. Nema ničeg: novog. Načelnik glavnog sto/era. Ucjenjivnnje tlolnndlie U prkos svima suproUiim izjavajna sir Erico Geddesa dosiigla jc kriza u gradjenju brodova kod sporazuma svoj vrhunac. Prenu jeđnoj izfavi commandera Belaira u britanskom Uonjem domu izgradjeno je u toku 1917. godine u Engleskoj i u Sjedinjenim DrKtavama ukupno oko dva milijuna toiia, dok je za isto vrijeme sama Eugieska u potopijenhn brodovima izguibila tri puta toliko. Prema nekoj, I to oper engleskoj privatnoj statistici ukupn; gubitci u brođovlju iznose nedjeijno 120.000 tona, iz koga se broja tim jasliije može viđjeti, koliki su ogronmi sporazumni gubitcl, kad se ima na umu tinjenica, da Engleska u cijeloj godini može da sagradl nmogo manje nego što ua svijetu za neđjeljti dana propadne brodova, Razumije se, da ogorčenje, koje je u engleskol šta’mpi nastalo po objavlji.vanju ovih podataka, potpimo ođgovara silnont utisku, što ga čine navedeni broievi; na sve su strane raspisali, tražcći korjcn ovom zlu. Dok s jedne strane dosta otvoreno prebacuju vla: di, da sc. cna prl objavljivanjji gnbitaka u brođovima služl lažnom statistiilcom, drttgi listovi odlučno traže, da se več jednom učinl kraj ncsposobnosti javne kontrole i da se prckine sa pogrješnom nadničkom poMtikom. No očevidno jc, da se iz ovih zahtjeva, Icakvi god oni bili, ogleda ista briga za budućnost, isto priznanje slabosti, koja se ni najljepšim novinarskitn člancima ncda ukloniti. Sporazttmne viade uaravno rade pu svome metochu Dok radi umirenja svojih naroda govore o ttekoj medjusavezničkej konferenciji, koja M se iskljttčivo imala baviti brodarskim pitanjima, onc su n stvari već davmo izguMle nadu. da će se u utakmici izmedju potapljanja i gradjeuja novih brodova pđržati ovim posljednjim, Gg. LI03M 'George i Ciemenceau ix> svojoj su priTodl nasilnici, pa zato i nalaze, da je jedinl izlaz iz ove teške situacije u ttovim liasiljima nad neutralcima. Poslije Svcdske i Norveške, sada je i Holanđija na vlastitoj koži niorala iskusiti veličittu duše i nesebičnost sporazuma: engleski poslanik u Haagu predao je uitf'matum sa rokom od osam dana, kojifh' se traži ni više ni tnanje nego Izdavanje cjelokupnog holandskog brodovlja uz veonia probletnatičnu naku’adu. Pošto su na sto načiua mamili i •kušali holandsku kraljevinu. tic bi li konačno pristupila uz njih, sada su zapadnjački vlastodršci i prema toj dr'žavi sasvim jastio ispoljili uačin, kojim oui po svom običaju ,,čuvaju“ slobodu mal'ih naroda i nedodirljivost neutralii!h đržava, kada se od takvog postupIca nadaju koristl. Holandsko brodovIje, koje je po svome brojtt dosta zamašno, bilo bi do duše bez svake sumnje prtlična treuutna korist za spora-

Pred novim državnim udarom u RusiJi?

zum, ma da se i njegovim zadobijanjem ne bi đala otkloniti katastrofa, do koje lta kraju krajev r a mora doći. No oni u Parisu i Londonu ltikako'i ne gledaju dalje od sadašnjcg trenutka, pa za ljubav te trenutne pomoči gaze nogama sva načela, čije su pravo ispovjeđanja kanda zakupili za sebe same, pa se pri tome kese cijelom svijetu izvještafienim smijehom nasihiičkih baiikrotera. Stvar je Holandije, kako če se ona snači sa novim fakiima. Ove tri i trl četvrti godina svjetskoga rata u dovoljnoj su mjeri dokazale, kakva nagrada na kraju krajeva čeka sporazumne Izmećare i kakvi su tnetođi, kojim se od prlstalice iz straha eksploatišu do posljednje kapi krvi. No dosadanjl je tok rata isto tako dokazao, kako odlučatt i muški rad sam sebi gradi sudbiiiu. koja !z ovoga burnog doba strč! kao sjajan stup u budučnost, u kojoj će unuci puni poštovanja i ponosa pominjati itriena svojili predaka. S toga je đakle stvar Holandije, hoče !i se ona muški odbraniti ođ šake. koja hoće da je uguši ili lioće li prenta ranijim primjerima da padne na koljena pređ nasiljem zapadnih sila za Ijubav ono malo trifiavog života . , . Cidje postoje takvi primjerl, kakve predstavljaju iskustva ovoga rata. izlišno jc nešto dokazivati riječima. Četvornom savezu pak tie osiaje ništa đrugo, ucgo da svjeslan svoje siic očekuje dalji razvoj dogadjaja, o fiijem toku ne tnože biti mnogo surrmje, i da iz svega izvuče zaIdjufiajc,. i da je. njegovim najljućim neprlJatfr.tjlfl'Mn «lo.nAc i: r* U liOSlt“. * ■ Ultimatum sporazumnih sila Holandiji Držanje Njemačke u sltičaju popuštauja. (Narofittl brzoiav „Beoera'đskilt Noviaa“) Budimpešta, 15. marta. ’Jed’an ovdašnji Iist javlja Iz B c rI i 11 a: U ovdašnjitn krugovima misll se, da će Holandija biti prinudjena, da popusti sranmom engleskom pritisku i đa sporazumu preda svoje brodove. Razumije sc da Njcmačka takav postupak Holandije ne bi tnogla sniatrati prijateljskim činom, ali će za sađa št e d i t i H o 1 a n d i j u i z a u z e t i r c z c r v i s a n o d r ž a n j e. Sa drttge se strane opet čuje, da će Njemačka t r a ž i t i i z v j e s tt e kompenzač i j e. (ilasovi berlinske štatupe. Kb. Berlirt, 15. marta. Ustovi komentarišu engieski ultimatum Holatidiji. „Vossisclte Zeitn n g“ veli: Nečuveno nasiije, kojitn britanska vlada prijeti Holandiji, do-

stojno se p r i đ r ti ž u je p o s t u p k u s p o r a z u m a p r e m u G r č k o j. „Berllner Tageblatt 14 piše: Jasno je, da je Holaudija ovim nečuveuim nasiljem zapala u vrlo tnučan položaj. Ona rtiofa da blra izmedju đ a 1J e g o g r a n i č e n j a svoje već i onako otežane turodne ishranc i gubitka svojih brodova u A m e r i c i bez izgleda na kakvu odštetu i izmcdju nametuutog nc neut r a I n o g d r ž a n j a prema središn.iim vlastima, koje će držanje kao što se razumije, povući za soboni i p r ivredne i političke posljedice. što se privredne strane toga pitanja tiče, to bi Hol&ndska, razumije se u buduće ostala bez njemačlcog u g 1 j a, koji joj je tako prijeko potreban i bez drtigog inaterijala, što ga je dosađ dobivala iz Njemačke. Iz dosadašnjeg toka dogadjaja dovoljno se jasno može vidjeti, da joj spo’raz um za tu pretrpljenu štetu ne će dati n i k a k v u iii će joj dati s a s v i m n e d o v o 1 j n u u a k n a d u. OJ toga bi nastupile najfeže posljed i c e z a h o 1 a n d s k n i n d u s t r i j u i za njene društvene prilike. Očigledne sti i političke’ posljedlce, tta pnvom rnjestu popuštanjc holandske snage sporazutnnom pritisku. Prirodno ie. da će pretrpiti osjetan ttdar dosadašnji .prijateljski odnosi fzmedju Njemačke : njenoga susjeda, sa kojitn jc vezuiu toliko mnogostruke veze. Smije se očekivati da će 11 Haagu na sporaztitmii ultimatum d at i takav odg o v o r, koiim će se zapadtiiin silanta jastio da ti n a z it a il j e, O a 1 r o i a iru f j a n‘i n a j m a n j e n e s l a ž e ■ s a n j i It ov i m s h v a t a n j e m o z a š t i t i m aI i h n a r o d a.

Priznanjeoukrajinske države Putovanje delegata radi notit'ikaciie ukrajinske države. (Naročitt brzotav „Beocrađslđh Novtna") Budiinpešta, 15. marta. Jedan ovdašnji list javlja iz Lavova: List ,,Djelo narođa“ javlja iz Kijeva: Pošto čc se ovili dana i z v r š i t i r a t i f i k a c i j a u g o v or a o m i r u sa središnjim vlastima, prcduzeće u k r a j i n s k i d e 1 e g a t i IP u t o v a n j e p o inostranstvu, da bi h o t i f i Jc o v a 1 i stvaranje ukrajinske države i i s h o d i I i n j e n o pr i z n a nj e. Misli se, da strane države neće odreći to priznanje, tim manje, što se već i Rttsija pomirila sa tjkrajinskom nezaviisnošču. Organizaciju ukrajinske vojske izvršiće vojni ministar S u k o v s k i j uz potnoć njeinačkilt fiasnika. Organizacija vojske ne fie zahtijevati tnnogo- vremena.

Monarhija i Ukrajina Kb. Befi, 15. marta. Ukrajinsko privredno izaslanstvo s profesorom Ostapenkom. Safarenk'om i Salisniakom vratilo se u Kijev. Proresor Ostapenko je saopštio austro-ugarskoj privrednoj koniisiji, koja je taiko isto tamo prispjela, i austrijskoj I ugarskoj štampi, da je ulcrajinsko izaslanstvo ođuševljeno i očara.no đočekom u inonarhiji i o svetnu on.ome Što je u njoj vidilo, pa na sveinu tome iskaztije sVojtt 'najiskfcniju blagodaritost.

Boinbardovanje Hartlepoola Njeniački službeni izvještaj. Kb. Berlin, 15. marta. Poslijc izvidjačkoga pohoda u sjevernom moru jedan od naših morttarskih vazdušnih brodova uspjeŠno je noću. u oč: 14. ov r . mjeseca bacao b o m b c n a pristanište i i n d us t r 1 j s k a p o s t r o j e n j a u H a r tlepoolu. Ma da je s protivničke strane došlo do jakog otpora, vadušni brod n i tt a j m att j e n 1 j e p o v r i j edjen. Kačclnik ađmirdskog stožera a riinrnarfcp. Engleski'izvještaji Kb. London, 15. marta. Siužbcno javljaju: Jedau vazdušiii brod preletio ,ie preko obale i izbacio je četiri bornbe ua Hartlepool. i 1 U t_*iu tj ~r~ , rt £1(1 k u ć a o š t e ć c n o. P o g i tt ii 1 a s u p e t 1 i c a, a đevet ih je ranjeno.

Ratifikacija ugovora o miru Danas se sastaje kongres za ratifikaeiju mira izmedju središnjih vlasti I Rusije. Kb. Petrograd, 15. tnarta. Sulra će se u Moskvi sastati v c ! i k i k o u g r c s, koji ima d a r at i f i k n j e u g o v o r o miru, zakljucenotn u Brest-Litovskom izmedju središnjih vlasti i Rttsije. Kongres će jeduovTemeno riješavati i o kouačnom p r e m j e š t a ri j u s j e d i š t a v 1 a d e i z P e t r o g r a d a u Mosbvu. Na kongresu fie učestvpvati višc od 300() i z a s I a n i k a. Dogadjaji u Rusijt' Giasovi o pređstojefiein državuom udaru u Rusijl. — Denianti boljševika. (N'aroSU b'rzoiav „Bcozrađslctb Novlna".) Budimpešta, 15. marta. Slockltolmski dopisnii> ,,A z E s t“-a saznaje, da se n Rusiji sprema držav-

Godina IV.

nl udar. Prve vijesti su javljale samo toliko, da je boljševička vladavina uzđrmana. Ali sad stižu, kako izgleda, vrlo pouzdani izvještaji, pretna kojima se smjera uspostavljanje ustavne monarhije, rta fielu njenom bi bio prijestonasijednik Aleksandar, a velikt kitez Mihajlo bi bio predsjednik regentskog savjeta. Boljševički poslanik u Stockholmu, Varovski. odlufino pobija te vijesti i i.zjavljuje, • da vlada 'Lenjinova Čvrsto stoji. Promjena M s« mogla dogoditi samo pristankom boljševika. Puštanju u slobodu velikog kneza Mihajla svjedoči .satno to, da se boljševiki osjećaju dovoljno jaki i da od ničega ne strahnju. Ublo se zapovjedulk Viadivostoka. Stockholm, 15. ntarta. Kako javljaju iz Petrograda izvršio je samoubojstvo zapc>vjediiik Vladfvostoka, D n rn h a c a. Amerika u ratu Američka vojna osnova. Kb. VVashington, 15. marta. R e u t e r javlja: Glavni dvorskf tnaršal general Crovvder naglašujo u jednoj podužoj izjavi o novim uzimanjima u vojsku. da če se prilikom izbora ljudi paziti na to. da time ne bu« du oštećcne industrija i poljoprivreda. Za sada se ne može oznaciti, koliko će se Jjudi uzimati tnjesečno u vojsku, ali se svakako ne fie uzimati više. no što se mogu brzo izvježbati. Podjela po đržavama izvršiće se na osnovi od 800.000. Iz iudustrije uzeče se samo takvi ljudi, koji se ne bi mogli zbog osobitih sposobnosti ili ztianja zadvžati. Nužni broj izvje#banih Ijudi može se na fri načina postići: 1. Ljudi, koji se već nalaze u vojnoj službi i kojt su već izvježbani, dodijeliće se iinijskim pukovima i stožerima. 2. Ljudi, koje komisija uzme u vojsku, pažljivo će se soremati za vojnu službu, u ko= mto se to tie Di oato ootuzm. t ako će se isto postupati s onitna iz nacijonalnih industrija za službu kod korpustiiit stožera. 3. Miadi ljudi, dozreli za vojnu službu s izvjesnom školskom snrernom, uputiče se na sveučilišta i tehnič* ke fakuitete, gdje če izufiavati tehnićka znanja sve donde. dok se toliko ue usavrše, da tnogu biti pridodati dotičnim jedinicama. U brzo će se uzeti u vojsku 10.000 izvježbanih zanatlija i 10.000 mladića iz srednjih škola, koji će se još prije 1. aprila poslati na tehničke i dfugc škole. Iz cijelog proglasa daje se razumjeti, da se u toku idućeg ljeta ne će uzeti mnogi Ijudi iz industrije i poljoprivrede. U opšte uzimaće se u vojnu obuku po grupama u toku cijele goditte tako, da to po mogućstvu ntanie osjeti industrija i polio privreda.

Najnovije brz. vijesti Američko šikanlranje putnika. Kb. Beč, 15. marta. Iz glavnog stana ratne štampe jav. jjaju: Ođ putnika na parnom brodu ,.Bopgens“, koji su iz Norveške u Ameriku htjeli da putuju, pušteni su u Arnerici na kopno saino gradjani Sjedinje-

PODLISTAK Melentljo Stanišić: U n o ć i Vco sutoiia postepcno se navlafii nađ gradom. Život dana lagatto izumire tt medjusobnoj borbi sa mrakoiti, ko.fi nadjafiava. Najzad, nastupila je noć, tamna 1 duboka kao pakao. Svet • lost ulifinih sijalica probija kroz tu tamftinu, đa bar u nekoliko zakasnelima pokaže puta. Pisak lokoinotiva od stauice i parobroda od pristaništa, koji s vremena na vrcme zatreperi vazduhom, daje ioš osetnog znaka prijatnog života u noći. Pa. ipak, nije izumrlo sve. To izgleda napoljtt, ali unutrašnjost zgrada koje su osvetljene posvedočiče natn, ako unutra zavirimo, da se tamo život dana unekoliko produžuje. L' kancelariji policijske zgratie je dežurni činovnik. Dužnost ga je i preko noćl prikovala za stolicu. A ta je dužnost delikatna. J«r, dok drugi m’ino spavaju, odmarajući se od svojih dncvnih poslova, njemu služba naredjuje, da tu sedi i budnim okom, pomoću potčinjeuih organa koji su na ulici na službi, pazi da se ništa u tom uobičajenom miru noći ne poremeti. Pa, ipak, što više osvaja doba no- [ ći, to i njegovo aamoreno telo želelo bi

počinlca. To liajboljc dokazuju njegove ttmome ofii, koje se sanjivo sklapaju. On se irudi, da svojotn voljom i energijom stane tome na suprot, ali ipak malaksava. Najzad, pritiska dugnte clckrričnog zvonceta. Ordonatts, koji je dremao na klupi u hodniku, pred kancelarijom, trže se na signal zvouceta. Protrljavši ofii. ustade i požuri u kaucelariju. Kad je ušao unut’ra, dežurni činovnik izdacle tnu ovo naredjenje: — Ja ću nialo da se odmoritn, a ti isključl telcfoii. da me ne bi budio zvrjanjem Ako se ko javi, odgovaraj mesto mene. Samo u važiiim i hitriim slučajeviina dovcdi ltte u yezin Prvu smenu stražara, ako se ništa važnije ne desi, pusti na raport zajedno sa drtigom. — Razumem, kratko je dopunic ordonans. Zatim, pozdravljajući po vojničkom pravilu, okrene se na levo krug. Zatvarajufii za sobom vrata od kancelarije, povrati se na staro mesto, da i on ostatak svoga đežurstva provede u polusnu. Uinor traži hrane. Dežurni fiinovnik ubrzo je spavao tvrdlm snom. Mada to nije san uobičajenog domaćeg pokoja, ipak krepi i oživljava. Ljudima očeličenih živaca, kao što su njegovi, on je takoreći kao i na domačoj rostelji. Lep je neiprekidni san preko cele noći, ničim neometen. To oseća najbolje cnaj kojl mu se poda, pa ga iz

raznih uzroka prekine u ujcgovom to- [ ku. Sa udvojenim zadovoljstvom ponovo niu se podaje, a u toliko više oscća se zlovoljnijim, ako ga ne može produžili. Nije dugo vremena prošlo a u Uodnilctt kancelarijskom nastade žagor. Njegova jafiitta bivaia je sve vefia, talco da je najzad i činovnika unutra uznemirila u stiu. Okrenuo se na dnigu stranu : pokrio se i po glavi pokrivačem, đa bi na taj nafiin bio obezbcdjeniji. Ali ni zapreka od zatvorenih vrata ni pokrivafi nisu mogli odstraniti žagor. — Kakve su to marve što se tollko đeru?! uzviknuo je ljutito, dižući se uaglo iz postelje. U istom momentu vrata se otvoriše. Unutra stupišc tri lica, koje je pratio jedan nofini stražar. Po ltodu i po ceiom njihovom držauju moglo se odtnali korstatovati. da su sva trojica trešteni pijani. — U pijanotn stanju larmom su pravili nered na ulici, rcferisao je stražar. Kada satn iit opomenuo'da se utnire i razidju, izazivafiki su počeli još većeg nereda praviti. Pomoću stražara sa prve litiije dovco sam ih ovde. — Nije istina! osmelio se, da izusti jedan od pijanica, trudefii se da ne prepleće jezikom. Ali, ipak, dcjstvo pića čini svoje, te teško izgovara svaku reč. — Cuti, ne pitani tel uzviknuo je gnevno policajac.

.— Dob.. • r... o. ćutaću! opet se uplco pijanac. To je toliko nerviralo policajca, da je svaki dalji razgovor prekratlo izdajući stražarii zapovest: — Da se istrcznc! Siražar jc shvatio smisao zapovesii po kojoi je itnao svu trojicu da preda apsandžiji. Zato im se obrati zapovedničkim tononi: — Napred! Izlazi! — A .li, tnolim!... počeli su moliti policajca pijanci, svaki ponaosob. — Napred! prekinuo ih je stražar, spremajufii se da kundafiki izvrši zapovest. To je delovalo. Pod utiscima da za nepokornost mogu izvufii deblji kraj pošli su, otimajući se 'koji će prvi tta vrata. Njihovim odlaskont opel sc sve stišalo i u kancelariji i u hodniku. Utiske razdraženosti policajac je gledao da utaloži. Spustio se nanovo u posteiju. ali ntu je san teško nailazio na oči. U ntislima je prvo počeo da broji, da bi na taj način zabašurio nervozu. Kad to ttije pomoglo, uzeo je da čiia. Či'ao je i fiitao. i taman da odbaci knjigu i poleti u zagrljaj sna, a na vratima neko zakuca. — Napred, do djavola! još gnevuije uz.viknuo je nego ranije. Vrata se otvorlše. Oipet jedan stražar. Predvidjajući da će se nad nji-

ine izlit : gnev pretpostavljenog, neodlučno je ulazio. — Ta, ulazi već jednom! zagnnio je policajac u vrhuncu razdraženosti. — Sta je? obratio se ovome lcada je ušao i stavio se kao kip u propisnom položajn prettta starešini. — Doveo sam jednog čoveka, koji je pokušao da na mojoj liniji izvrši pokradju jedne radnje. Ova je stvar bila tnalo ozbiljttije prirode. Bez daljeg komentara zapovedi: — Uvedi lopova! Na tu zapovest vrata se otvoriše Na pragu sc pojavi srednjeg rasta starac. Scđa kosa pokrivala je glavu. Stupao je iznetnoglo. — Sta ćeš stari? zapitao je policajac. — To je lopov, dodao je stražar, Policajac se trgao. Bilo nni je neverovatno. Dugogodišnja služba nija mu još dala takvoga primera. Biio je starijih Ijudi takvoga položaja, kojirna je još iz mladosti to postalo zanimanje Ali ovo je prestareo čovck, jeđnom nogom u grobu. Previo je tabak artije i pofieo saslušanjc. Pošto je sve prethodne podatke nzeo, zapisao ga je za. motiv kradje. Na ovo pitanje starac je prstima svojih suhih ruku još više gnječio izveštalu kapti. Uzdrhtalim glasom odgovarao je;