Beogradske novine

Brol 73.

Neđjelja

BEOflRADSKE NOVINE

17 . marta 1918 ,

eirana 9.

rikov u CariKradu a Hartwig u Beoradu bili su predstavnici panslavis.iče ideje: da Rusija uzme Carigrad Što pre po cenu rata s Nemačkom i Austrijom. Prva etapa bila je: slomiti Tursku na Balkanu pomoću balkanskih naroda. U tom je cilju osnovan balkanski biok, pod tim je uticajem načinjen srpsko-bngarski ufjovor, koji odbija Srbiju od Soluna i gura je na Jadransko more i protivu Austrije. Kad je turski rat isp^.o srećno i mi besmo dobili celu Maćedoniju. zdrava narodna svest beše odncla pobedu nad radikalskim rusofiiskim '■ buKarofliskim idejama. U jiarodu i u vojsci bilo je načisto s tim, da osvojene zemlje valja zadržati ne samo u prkos Bugarima već i protivu Rusiie. Vojvoda Živojin Mišić pričao mi je, kad je u martu mesecu 1913. pravio inspekcije da je u svima Kaf»izooiiiia, u Tetovu, Bitolju, Ohridu, Djevdjeliji dobio poruke od celokupnog oficirskog kora u ime vojske, da su oficiri rešeni da po cenu svojih života ne izidju iz ovih krajeva, pa ma šta kralj, vlada i Rusija rešili. Harlwigov je položaj bio vrio težak. Valjalo je izvesti ruske namere a ji 2 zameriti se Srbima, kojima se pravio prij&ielj i čije je poverenje bio zadobio. Boiao se naročito da pod uticajem vojske i narodne svesti ne padne radikaln’ režim, i zato je svuda govojio i obećavao, kako će car Nikola spor izmedju Srba i Bugara rešiti u srpsku korist. Kada satn o Uskrsu 1913. bio kod njega u poseti on mi je s neobičjiom tcplinom govorio, kako su nam Bugari prijateljf I kako ne treba da se s niima zavadjamo, u toliko pre, što će nam oni biti poirebni i pomoći nam u skr.ro. da se proširimo na račun Austro-Ugarske. Ipak se ou nadao, da ćemo mi Srb' kao bujan narođ prvo biti plahoviti pa posle popustiti. Ali se u tome prevario. Došao je rat s Bugarima, i njega su vodili oni isti radikaii, koji su rat od 1885. nazivali bratoubilački, a koii je vodjen za istu ideju. I tai rat vod : ahu radikali koji su smatran! btigarofilima. Moje je intimno uve'-enje. đa je rrdikalima rat s Bugarskom bio neprijatan, naročito zbog Rusiie. Znam šta mi je za vreme rata govorio I.aza Paču, a sem njega Draža Pavlović, Ljuba Jovanović i još neki ugledni radikali. Oni su u duši bili prot>v rata i za popuštanje Bugarima. Pa ipak nisu dali ostavku, iako su time demantovali svu svoju raniju politiku. Pitaće te zbog čega? Zbog Rusije. Hartuig je pristao da radikali vode rat. samo da ne padnu s vlasti, jer ako bi oni pali s vlasti, prema jednodušnosti vojske, a pomoću ostalih partija, Srbija bi mogla da fz osnova promeni dotadanju poiitiku, i da traži naslon na Austriiu i Nemačku, naročito s pozirvom na tajnu konvenciju od 1880. go■dine. Hamviga je takodje zaplašio i teiegram cara Wiljema prilikom zakljuČenja bukureškog mira, i samo jedan itnali korak u strani. pa da se Srbija aadje u logoru centralnih sila. Valjaio je đakle na svaki način sprečiti da Srbija promeni svoju politiku. Do prome.ne je moglo doći usled izmenjenih prilika. Dinastija Karadjordjevića, koja se jskijučivo oslanjaia na radikale i na za.verenike, prestala je biti nepopularnom. Mogao je najveći protivnik dinastije misliti šta je hteo, ali posle osvećenog Koscva i posle Bregalnice nije mogao ni smeo ništa ni govoriti ni preduzimatt. Ratni uspjesi učinili su da se žaborave siari gresi. Ositn toga rat je gotovo potpuno ubiažio suprotnost izjnedju zaverenika i komrazaverenika. .Vojska je sad postala odlučan faktor, i vladalac je mogao s naslonom na vojsku i na narodno raspoloženje da se la!ko i za svagda oslobodi radikaia i njihovog isključivog utlcaja. To je Martwig ztiao : savetovao Pašića da čine što veće koncesije narodnoin raspoloženju, a on je svakom prilikom i svakome revnosno objašnjavao đa je Rusija sasvim protiv Bugara. i da su Srbl iad njeni jedini ljubimci. Kada je posle rata došlo do sukoba izmedju radikala i vojske. on jc gledao da na svaki način održi radikale. Njegovom se uticaju ima pripisati što je u maju, za .vreme krize ostao i đalje na vladi čisio jadikalm kabinet s Pašićem, i što je Srbjia tako brzo uvučena u sukob s Austrijoin. Martwigov i ruski plan je bio, <da Srbija u toku rata, pritešnjena okoljiostima učini što veće koncesije Bugarima na osnovu ugovora 1912. Hartwig Ssiina nije dcživeo evropski rat ali njegov nasiednik knez Trubepkoj je otvoyeno I sa matije umešnosfi zastupao to gledište, koje je potpomagao u svome prolasku kroz Srbiju ruski ambasador a Rimu Ciiers. Pogreška je kralja Peira što se pcsle bukureškog mira nije oslobodio radikala 1 ruskog uticaja i Srbija bi sad sasvim drukčije staJala." Na primedbu neke gospode, da su Rusija a s njorne i sporazumne sile. daivale Srbijl kompenzacije na drugoj strani. na račun Atistro-Ugarske, i to mnogo zamašnije i veće, odgovorlo je starl državnik: „Ovde imam da vam naglasim dve stvari: Prvo, Srbija I da je dobila prilične kompenzacije na račun AustroUgarske to ne bi bio ekvivalenat za 'Maćedoniju. jer je položaj Maćedonije *a Srbiju mnogo važnlji, Iz razloga koJe sam naveo i generalu Kaulbarsu. Cak da Srbija zadovolji svoje težnje »a račun AustrHe njeni nacionalnl, eko-

nomski I vojnički interesl gtirall bl je na Jug. Drugo se ima primetitl, da Srbija nije dobila precizna nl pismena obećama od sporazumnih si!a. šta I koliko ima da dobije od Austro-Ugarske. A ovo je vrlo važan momenat. Sporazumtie sile su izjavile da one nemaju ništa protiv toga ako se Srbija što više uveća na račun Austro-Ugarske, naravno ako to Srbija bude mogla učlniti svojoin snagom, inače one nisu dale obavezu, da će one to same i svojom snagom izdejstvovatl. A to Je ogromna razlika. Pored toga Srblja nema nikakvog pismenog ugovora sa sporaziimnim silama, kao što su ga imale Rumunija i Itabja. a to je isto tako važno i tt isti mah za Srbiju nepovoljno.“ Posle ovakog interesantnog i za- nas, kao i za mnoge, pouenog razgovora sa n 2 Šim starim i iskusnitti državnikom, ostalo je nama, kao i svakom Srbinu. da razmišljamo kako smo varani, i kako snio se dali varati. i zašto je došlo do ove naše nesrečS: St. V. J.

Grad i okolica Dnevnl kalendar D a n a s je neđjclja 17. marta, po starom 4. maita. — Rlmokatoliđ: Patriclj, Gertruda; pravoslavni: Prep. Gerasim (Bele poklade). Casnička i cinovntčlta kasina oivorena je počam od 15 februara do 11 ssti u noći, C i k vojničkl dora: Cilaonica, scba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl izjutra do 9 sati uvečc. Slobodan pristup svakome vojniku. Kinema'Ot'rati: Votni kinouKraija Miiana ulid br. 56 (Koioseum): U 4 16 sati poslije podne preds ave za vojnike - u 8 sati uveće opžta predstava. — C. i kr. gradjanski Itino na leiazijama br. 27 (Paris): U 3 I 5 sati poslije podne, te u 7 sati uvečc opštc predstave. Bcogradski oiieum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Đvijc predstave, prva u 4 sata poslije podne, a druga kao obično u 8 sati uvcče. Bibiioteka za pozajmicn (Balkanska uiica br. 1, Hotel Miskva). Otvorcna od 10—1 sat prije i od 3—7 sati poslijc podue. Nočna služba u ljebarnama: U vremenu od 17. do ukijučivo 23. marta vržiće nočnu siužbu u Beopradu ove ljekarnc (opoteke): Dr. Panić, Sabo:na uli:a 77; D e1 in i, Kr.ez Mihajla ulica 1; N i koIIć, Bitoijska utica 2; Protić, Kralja Milana uiica 87. Rimokatoiičko Bogoutttžic. Danas u nedjelju 37. marta: i. u konaku: U 8 sati izjutra za vojnike. Magjarska propovijed i sv„ misa. II. UžupnoJ crkvi: U 8 sati izjutra tiha tnisa za šlcolsku djecu. U 10 sati propovijed na srpsko-hrvatskom jeziku. U 3 sata poslije podne litanija. Za vrijeme posta svakog petka križni put. U radnim danima počinje prva sv. misa u 7, a druga u 7 i po sati izjutra. Evaiigeličko BoKosfužje. Danas tt nedjelju 17. marta služiće službu Božju u evangeličkoj crkvi u uiiei Vuka Karadžiea 9, e t a p n i s v eštenik Holzhausen. Narocliie dobroivorue predstave (pod upravom natpor. dra. M. Ogrizovića i nadredite'ja M. Čekića) u utorak. 19. marta 1918. tJ vclikoj dvorani ,,Kasinc“ KOD^BI.IELOG KONJA Saljiva igra u tri čina; napisali Oskar Biumental i Gustav Kadeiburg, preveo Milan K. Savičević. Reditelj g. I. Stanojević. L i c a: Jozeiina Vogelhtiber. krčmarica „Kod bijelog kcnja“ gdja Stokić. Leopold Brandmajer, calkelner gosp, Belkid. Viljem Gizeke, fabrikant, gosp. I. Stanojević. Otilija, njegcva kći, gdja Arsenovič. Šarlota, njegova sestra, gca Jurković. Valter Kincclmann, nančnik, g. S. To* dorovSć. Klarica. njegova kći, gca Todorović, Oto Sidler, advokat, gosp. Gošić. Artur Silchajmer, gosp. Dimtlović. Lojdl, prosjak, gosp. D. Jovanović. Rezi. niegovn nećaka, goa Bošnjaković. Asesor Berenbah, gosp. Sljivić. Ema, njegova žena, gdja Gošić. Melanija Sinit, gca Toporašević. Kraher, šmrsarski savjetnik, gosp.j Ilić. Turist, £osp. R. Pavlović. Kata, pistnonoša. gdja Stojaiiović. Franc. kelner, kosp. Spiridonović. Mircel. sobarica, gdja Todorović. MAIi, kuvarica. Kdja GjurKjević. Sep. brdski vodja, kosp. Vukašinović . PiKoIo gosp. Iličić. Kapeiau ladje, gosp. Bogdanović. Martln I Jczef, pokučarl, gosp. Vračarić i gdja BarlovacJcdna stara dama, gdja Rucovlć. Seljače, Zlata Vlnulović. Dogadja se u Salckamergutu. Vrijeme sadašuje. Izmedju člnova svira c. i k. garnizonska glazba pod upravom gosp. kapel. Piro-a. Početak tačno u 8 sati uveče. — Čist prihod namijenjen je domaćoj raraoj sirotinji. * U nfiorak clnc 19. ov. m]. U 8 saTi uvtče ponavlja se ova. vanreaiio uspj?!a i odličro prlkazivana komedija. Zani* manje Je i opet veliko. Preko dv’je trećine ulaznica već je rasprodaHo. Oetala mjesta — nekoliko k)ža i fjidHta u orkestrn i parketu kao i etajaća mj.sta —

mog’ se još dob'tt u knj žari S. B. Cvijanovića (desna strana) i u knjižari ,,Jugoistok" Cij—• strana) ra ' r e-a~5 : a ,Y ’a. Tražl Ih stidsko opštlnsko odjelenje. Po predmetu zaostavštine pok. Mite Jovanovića iz Kamenice, pozivaju se: Aleksandra Jovanović udata Matcjić, I Milan Jovanović iz Bf.ograda. da se jave sudskom odjelenju opštine Krada Beograda, radi hitnog saopštenja. Za sirotnu djecu. Gospcdin Boško Ćirić. ribarski trgovac iz Beograda priložio je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 20.— kruna za nabavku odijel.. ! obuće one opštinske djece, koja pohode školu. Novorodjeni i umrli. Svi slučaji rar’jmja 1 umiranja na tcritoriji c. i k. glavne voj'fi mibernije, u vremcnu od 1. januara do 31. mar!a ove gođiue, imaju se radi cv.dencij) prijaviti do 5. aprita nadležnim opštinskim sudovima. Od toga vremcna svaki pomenut’ sTučaj u toku godine ima se pr j ivljiva’i opštinama. U odsutnosti ro'MV : - nrijav!jivanje ima izvršiti najsia iji Član porodice, srodnici ili kmet dotične opštine. 2a prekršenje ovoga prVvT’jana je kazna od trj mjeseQa zatvora ili 1000 K. Nedjeljni koncerat u CasniČkol kasini. Za koncerat u nedjelju poslije podne u časničkoj kaslni izabran je ovaj program: !. Uvertira k operi ,,Strade!la“ od Flotowa: 2. „Proijet.io cvijeće", valcer od Smidta; 3. Fantazija iz opere ,,La Bohćme“ od Puccinija; 4. Fragmenti iz operete „Kuća triju djevojaka" od Schuberta; 5. Intermezzo iz operete „Hrabri vojnik“ od Oskara Straussa; 6. „Ugarsko cvijcće“, potpuri od SchloKla. Marijan Matijević u Kragujevcu * Skoplju. Poznati atleta M a r i j a n M a t!j e v i ć, „Junak iz Like“. polazi danas u Kragujevac, gdje će održati jednu od svpjili dobrotvornih predstava, sa kojinia je do sada nostigao toliko uspjeha. Foslijr toga Marijan ide u Skoplje, a onda će prirediti još po jednu pred* stavu u Kosovskoj Mitrovici. pa zatim u Šapcu i još nekim mjesthna. Jaja za nasad. Za izvo^jepje; pilića jaja zđ nasad tmorajn sc čuvati u pror. rjnom i člstom nnestu, a prije toga moraju se okielata da ne leže na jednoj strani; jer, protivno rađcći, žumance Bp-”'r >’• j- du’i stranu, te »e pilići n« izvođc, a jaja o'-faju mućci. Preko ' * ’-?a st.irosti ne treba uzimati jaja za nasađ, jer unutrašnja pokožica otvrdne, uslijeđ čega j? ni'e teško prokljuvi, a često sbog toga i ugine. * Prodaja psećih inaraka. Prođaja psećih maraka sa ovu 1918. godinu otpcčela je. Taksa za držanje psa iznosi 4 krune godišnje i Ima se odmai. položiti blagajni opštine grada Bcograda, gdje će se toni prilikom dobiti i pseća marka. Iskiiznuo trantvaj. Preksinoć, oko sedam sa'S’, bldiznuo jc tramvaj broj 40 iz šina, na pruzi Ktilemegdan—Dušanova ul.ca, pri odlasku za depo. U tramvaju je bilo p. t i'lca, ali nijedan nije povrijedjen. Materijalne štete je bilo. Kočničar broj 8 n je mogso usporiti jurenje tramvaja niz ka.emegdansku nrzbrdicu običnom kočrn om, le je zato bio upotrjebio električnu. Ali ni ona nije po rnagala, te je Iramvaj, doš ivši do skretnlr ce koja vodi za grad, izletio i očjurio van šina za pedcset raetara. -• -• V 1 * Nadjeaa stvarl U vremenu od 1.—15. marta nađjene su i predate c, i k. vojnom policijskoni komesarijatu u ulici Miloša Velikog br. 20, broj sobe 29, ove stvari: 1 crn novčanik sa K 11.40 i jednom medaljom. 1 cra novčanik s K 11.02; dalje: 5 kruna, 1 džepna marama i u njoj zavezanih K 12, 1 novčanica od K 10. 1 crna džepna marama i 1 legitimacija na irne Dedić Tanasije, 2 vojničks kape, 1 portope za fenriha, 1 limena kniija za cigarete, 1 cviker s futrolom i 1 etui sa 3 cigaršpicla.

Matene dievojiice

I ive damc dobivaju sježnost I gvježina kože, sko upotrebljavalu Dlana Aiabasićf puder I Diana Crćme Maia doza III tonćić K 1— Velika doza K 4.koil se mogu posvutla dobltl. Glavno pfodavalisie: Handeis A. G. Bueepest V. Nftđor atc« 6. a

Godišnjica beogradskog orfeuma Juče 16 ov. mjeseca navršilo se ravno godinu dana od kada ie otpočeo svoj rad „Beogradski orfeum". Ako ’ bacimo pogled u natrag na rad ustanove naći ćemo. da se o njoj zbilja samo s pohvalom može Kovoriti. Beogradskom orfeumit bio je zčdatak. da beo- I gradskoj publici. vojnoj i gradjanskoj, u ovim teškim i vanrednim vremenima pruži koji čas prijatnog zabnrava i razonodjenja, a da uz to svojim prihodima posluži u ratne dobrotvorne svrhe. Može se reći. da je orfeum u oba pogleda potpuno odgovorio pos:avl;enom mu zadatku Kada je orfeum lanjske godine u ovo doba prvi put otvorio svoja vrata publici, posjeta je u prvi mah bila osrednja. No uskoro zatim posjeta je sve n^sclije rasla. naročito za vrijeme Ijetnje sezone, kada je orfeum davao svoje predstave u bašti „Hotel Takova'*. Beogradska se pubiika uvjerila. da „Beogradski orfeum" u pogledu proKrama nema ničeg zajedničkog sa izvjesnim usianovama, koje sebi prisvajaju to ime i da je s obzirom na gore spomenuti mu postavlteni zadatak njegov birani program uvijek takav, da u svako doba i sa porodicom možemo otići. Ne samo to. vodi se račutia i o raznolikom ukusu. Po sastavu programa zadovoljavaju se kako Ijubitelji pjesme i igre. tako i priiatelji dnhovite šale I dosjetke, ljubitelji akrobatskih produkcija, krotesknih prizora I t. d. Sada se može reći, da se beogradska publika i to baš gradjanska. urravo srodila sa orfeumom. Prvilt pe» šest dana svakog novog progratna sve se karte redovno razgrabe Još u predhodnoj prodaji, a već nedjeIjom se večernja blagajna u opšte nlkad ni ne otvara. Što se materijalne s ! rane tiče. to je orfeum za ovu godinu svoga rada i u tom pogledu odlično odgovorio svome zadatku. Tako su na primjer za mjesece januar i februar ove godine ukupni bruto prihodi iznosili 53.000 K, a Čista dobit. koja se upotrebljuje u ratno dobrotvorne svrhe, u posljednje vrijeme je iznosila 7—8.000 K mjesečno. Tako je beogradski orfeum svojim radom s jedne strane pribavio beogradskoj publici mnoge ugođne časove, a s druge strane je pontogao ublažiti dosta bola I ubrisati mnogo suza. Književni prijegleđ Zofka Kveder: Hanka. Upravo je Izišao kao 50.—52. svezak Moderne knjižnice ovaj „ratni'* roman poznate slovensko-hrvatske spisateijice Zofke Kvederove. U njemu se opisuje tragična sudbina poljskoga naroda, koji je raskomađan I podijeljen raznim državnim granicama. pa mu se sinovi bore u protivnitn redovima. Taj je roman krvava slika nesreće, što je zadesila narod, koji kraj najtežih prilika Čezne za svojim ujedinjenjem. Roman je napisan u formi pisama prijatelju onkraj streljačkih jaraka, te je osim nacionaine svoje sadržine protkan i ličnim đoživljajima glavne junakinje, Iz kojih se razbiraju muke i boli, što ih donosi žrvot iza fronte. Stranice tihoga porođičnog života izmjenjujt! se sa stranicama teškoga i nesmiljenog naturalizma kao u Zole. Nije to dakle nikakav ,,ratni“ romati obične ratne literature, nego djelo, koje će publika nesumnjivo čitatl s velikitn interesom koliko zbog psihologijskoga crtanja, toliko zbog akfuelne nacionalne tendencije. Roman je taj nagradila Matica Hrvatska. Cijena je knjizi broširanoj K 5.40, vezanoj K 6.40. Dobiva se u svim knjižarama i kod uprave Moderne knjižnice u Zagre bu, Ntkolićeva ulica 8. Pr-fitoomaSs arrh&s. (GIESSHUBLERj VčtSTA PRIRODNA ALKALlCNA J Helnrictt Motlonl 1 d. Beč I Korlstmđ. Glavno skladište za Srbiju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protić, Beograd Kralja Mllana ulica 87.

Narodna privreda Tečno sirište. Mada se danas stoka u velikint koIič : n3ma kolje, ipak mnoge domaćice su u nemcgućnosti da nabave sirišta za siretije mlijeka. Da bi ipak nadoknadile to i mlijeko iskoristilo sirenjem, iznosimo irti dva načina za spravljanje sirišta. 'I reba dobavitl 8.0 pepsina, 5.0 vinske k'seline, 5-0 soli i rastvoriti u 20 0 vode i 180.0 bi : e!a vina. Tome dodati 5.0 vinskog alkohola. Pošto se ostavi da stoi’ par dana. procijedi i po* tom upmrijebljavati. Drugi način spravljanja je ovaj: teleće sirište naduvati kao bešiku I osušiti tako da se, pošto se sastruže salo i krvave žilice. može u najsitnije dijeiiće isjeći. Od ovoga 100 grama pomiješati sa 900 grama kišnice — destllirane vode — i 100 grama čistog 95 /o — špiritusa. os:aviti da prenoći. Po tom procijed ti. aii ne gnječenjem Smjesom vcde i špiritusa talog isprati. tako da cjelokupna ocijedjena tečnost bude kilogram teška. Kad prestoji, izbistri se kao dobro bijelo vino I onda je trajna. Pe gnama te tečnosti, na 43.5° Celsijevih ili 35° Reomirovih podsire litar miijeka. Poslijednje brzojavne vijesti ZBOROVI ZA MIR U FRANCUSKOJ CNaročltl brzojav „BeoKrađskih Novtna“.) Bern, 16. marta. U toku posljednje nedjelje održati sn u Francuskoj na više mjesta velikt zborovi, na koje su se slegle hiljade rađnika, a na kojima je traženo, da se smjesta zaključi mir i da se provede borba protiv Clemenceaua. KRIZA RUMUNJSKE VLADE. Kb. Bukurešt, 16. marta. Prvi rumunjski delegat na konfe. renc'iji o miru, Argentoiano. vra*tio se prema dogovoru 14. o mj. iz Jaša u Bukurešt, i izjavio je dele^ gatima središnjih vlasti, da je Averes-. cova vlada rz unutarnjo-političkih razloga dala ostavku, a da nova vlada jo? nije obrazovana. S toga, ve!i, za sada ne važe mandati runmnjskih delegatapa mora da nastane za to vrijeme prekid u pregovorima. Rad komisija i po jedinih odbora konferencije produžujc se i daijc. TROCKIJ — VOJNI MINISTAR! Nema glavnokotnandujućeg. (Naroćiti brzojav ..BeoKradskil) Novtna".) Stockholm, 16. marta. U mjesto Podvojskog, koji je dao ostavku, postavljen je za vojnog ministra T r o c k i j. Položaj glavnokomandujućeg ukida se. POVJERENJE LENJINU. (Naročiti brzojav ,3cograđsklh Noviua 0 ) Stockholm, 16. marta. Moskovski kongres sovjeta izglasao je sa 980 protiv 125 glasovfti povjerenje Lenjinu.

EUNIITtiM rEJTSHSHE-DCIlSSRE KOMERCULNE BANKE V BEOGRADU KNEZ MiHAJLOVA 50, I 6LAVNA UPRAVA C.« K. MOW*«LA PETR61EJA I ŠPSRITA Bavi se svima banltarskim poslovima, pošiijkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, sa~ vezničke i neutralne države. 5peci|a!tto cdletercje za šiljafija novaca raliiSr«i zarofr;jeni<ima i interniraiiima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim đnevnim kursevima Zasebno ocijelenje za rGtjn za sve vrste trgov. pcslova. n Osoovna elavnlca I arlčuve n J | 232.000.000 Rruiia. | [

□

C. I kr. vojni kino od 16. do 19. marta 1918. 1. Moj drug u tuzi. 2. Poldi naprave, Industrijski snl* mak. 3. Mirakel, misterij odd-raVollmvelleca i prof. Maxa Reinhardta. 16.111. u 4 sata predstava za sve, n 6 uti u momćad. 17. IIL u 4 ssta predstava za moraćad, u 6 sati za momćad, u 8 sati za sve. 18.111. u 6 satj predstava za momćad, u 8 satl za sve. 19. DI. u 4 sata predsiava za gradjanc, u 6 aati za gradjane, u 8 satl z* gradiane.* .' ICod »vlh preda(*va Vončertrir« bat»lju»Ik* glazba 409. bataljuna. . - - 1 iiarnifP za klno vrijede

Ukr. srndjonski bino od 16. do 19. marta 191& 1. On Ima mamurluk. — Vesela igra. 2, Zov u poraoć. -— Drama n 4 ćina. 18. m. u 5 satl predrfavc za gradjane, n n 7 sati za gradjane. 17. m. u 4 safa predstava za građjane, u 5 sati za gTadjane, u 7 satl za gradjane. 18. m.u 5 satl predstava za gradjane, n 7 sati za gradjane. 19. ffl.u 5 satt predstava za gradjane, n 7 sati za gradjane.

Kod ivih predituva gluzba na klavlru* podjedno kao propusnice. =■

1100

0=