Beogradske novine

Strana 2.

Srijeda

BEOGRADSKE NOVINC

tnng" pozdravlja sa zadovoljstvom iriirovne ugovore i ako ne pretpostavIja, da nslovl istoga zajemčavaja za sva vremena bolje prilike. Sklopijenl mir Njemačke i njezhiih saveznika na Istokn i jugoistoku imao bi se i onda smatrati kao znatna dobit u svakom pogledu, ako se njime ne bi nilta đrugo postiglo, đo da se front na istoku 3 jugoistoku za izvjesno vrljeme sa svim oslobođi i đa se takođje na izvjesno vrijemc omogući privredni saobraćaj.

Podmornički rat jOVA POI APL.IAN.IA. Kb. Berlln, 19. inarta. W o 1 i I o v ur t d J a v 1 j a: Zva' riičiH) sc javlja: U zafpomom pojasu rOko Engieske naše su podmornice poliovno pptopilc 19.000 tona prostora neprilatfiiskih trgovinskili brodova. Načelnik ađnriraiskog stoJera ifiornarfe«. pn.i'-'lice iHKHgraniCenog podmornićkog rata. Kb. Berliu, 19. marta. Woiifov ured javlja: Nc davno je jeđna njemačka podmorniea potopila dva engleska jedrenjaka, koji su biil na putu iz Francuskc za englesita pristaništa. Oba jedrcnjaka bila stt slabo snabdjevena životnim namirnicama. Nadjeni hljeb na njima bio je sivastc bojc, trošnjav i neprijatnog gorčastog uknsa. Nađjena zamjena za ikavu na brodovima, sastojala se po priznanju brodskog kapetana Iz kestenja. Sećera nlje bi!o. Na mjcsto ovoga upotrebljavan jo sirup. Od drngih zaliha mogao se samo margarln tnvrditi, pa i ovoga je bilo malo f u lošoj kakvoći. Iz velike osktidice životnih namirnica na tlm brodovima daje se zaključiti, đa sii prilike o ishrairi tt francuskoj nepovoljnc. Na brodu su biia i diva dječka u dobu od 12 godina kao tnornari, što može poslužiti kao dokttz o oskndlci u momčfVdi ncpri.iateljsko mornarko. StraŠna katastrola n bliziui Parisa iKaročtti brzojav „Beoitradst.ib Novitij“} Beru, 19. marta, 0 ckhpioriji, keja se dogodiia u ( oiu j i!« u v e a bMza Parisa i rtjenim strafcovitirn podjedicanm Ima još ovih izvjeŽtaja: jlitij riirtvih t rar.jjniL izapsi ukup fio lofiO. Materijidna iletu. t) Paris« jc nreiika. fckoro u BVirna kvsrtovirna su j)oiSPani prozori. Ekai)lozij& se o >je!i!.’ i u Vers&illeso. Ć Pariau vlada trajtia ezrnjanost. Vlada ćs u uiorak £Odnije;i zakcn^ki p.ijedkg, fla oštećehim Traneuzij.na 2 «jamei naročtiu iiaknadtt. Jledjn žgrttdama, kojj su u si.il štu Ptv wsa oi.cćcne siiinoni ektsplo: ije, natnde i ove: giavna pošla, rttzne trgoV.hfe u (uliti ua.a’.vl e, : j .na binliotchn i Rus Pichelicu. Ekrplozija js hiia toiiko Vellka, da je jedaf. pu’tniuki vozj k j; je ulazio u g’avnu parjsku že’.jezuičkil s.anicu, izašrto iz kolosjekn. Posij-’dnji Vagoni au se isprevrUli i prtli stt poprtčke jra kolosjek. Pdrui' fto je eijelo -c' -j Couritetiv e. „Cokriert deiia Scra“ hua orttj ■braojav fz Pttrisa: SaijrsliŠ.c granala u Saint. iJ-nl: u naiazilo zi na sjevoru t’tiriša izmedju C’ourneuvo i Bourgeta. Bilo jc priiično ttda j ro Pct IjttdsKiii CK -' anm,K«*>amaBav!aa.-ix*Miv.iBittii ■niiii:

s anova i tvornica, gag a’j:no pod zer>> Ijom na otvorenom poija. U cj’riom Parisu do Versaillesa osje.iia so ek-p’o ija u prv» mali kao zemljotres, po*l j ■ je došao Užasanprasak j pucanj. Rs žorene su rnnoge tvomico i okolna mjesta. Radnici, k'j su se u purom brojti bili v.atili sa ručka, zatrpani su pod ruSevlnama krova i zidova. Steta zgrada proslire so u obimu od đesct kilometara od mjes'a nesreće. 2e’.jszni”ka praga od Courneuvc pokvaran je u zr.atnoi du i4 ir)i. Poslijc eksplozije izbili su požari u okolnim tvornicama; do subote ti požari nisu mogli biti pogašeni, jer su sc elrsplozije produžav a 1 e. Jedna vjjest k Bcinti veii: Courneuveu bliži grad ki dijctovi Auhervilliere IBourgeta izg!e: a ajtt kno botnbardovani gradovi. U Courncnve neina ni jedna kuća čitava. Veiiki braj tvornica u okolini od nekohko kiloioetara jc oštećen. Morale su obustur viti rad. U svima tvornicama ranjeni su mnogi rađnici a veliki broj je poginuo. Broj ranjenih eijeni se na nekoliko hi.juda. U cijelom Parisu su popucali prozori, ulice sn pune granatskih parčađi. U Versaillesu l Conrmeuveu Eu prozori popucali. Kube na zgradi narodne bibhoteke u Parist; srušilo so. _ ^ / Najnovije brz. vijesti KoiitrlbiKija u zauzethn oblastinu Runronjske. {Kafcčlt! brzojav »Becgrađskib rioviaa“) Soiija, 19. marta. Bukuroitaiiski dopisnik ,,U t r a‘‘ javija: U sjnislu 49, člaaia haaške kor.venciK' propisao jc maršal pl. M ac k e n s e n prema postnpku u Btdgiji ratnu kontribuciju u zaiuctim obiastima Riimnnjskc, oshn Dobrudže, u svoti od 400 niiiijona leja. Odavdt o>.p«tdaju 341 miiijuiut za pokriće troškova održanja reda, a drtigi dio služićt? za potrebc IX. votskc. Sa Balkana buoarska. : PosiupauK sa jstočno-iiiaćedoiiskiin stanovuištvom. ..Agcnce Hclleniqae", koja j Ima sjedlšte ti švajcarskoj, objav'juje ovu nottt: Pošto su bugarske čcte zauzclc istočno-inaćedonskc obfasti, nastavile stt grčke iokaine vlasti svoje djclovanjc. Ođnosi izmedjti njili, kao i i grčkog stauovništva i bugarskih četa j bili su odiični. To sc viđjelo na izjavai nn, simpatija, koje sti stanovnici i i vlasti upućivaJi bligarskoj vojnoj upra: vi. I ako sn biie vdikc teškoće n do[ bavljafiju i transportovanju, osiguraie ! su bugarske vojne vlasti ishrami staj novništva u tolikoj mjeri, da nije bilo nikakva uzroka za tužbe. Ali eto prijc mjesec daiia doniješe grčke iiovinc Vijest o jedhom tatalnom ttbijslvu, koga da su izvršilc bugarsko-njcmačke čete. Ova viiest je prešia u tranetisku kao i u američktt štarftptt Sjedinjenili Država, tc se izttiisliie priće, pljačke. kradje 1 proganjanja u zauzctitti oblastima. Prema autentičilim vijestinia moraju se ove priče označiti kito nečtivena preijerivanja, taširena zato, da bi pokrenula neprijateljska osjećanja. Bttgari stl pokazali od vlasti opšte priznatu iipeliivost u pogledti nacijottaliteta, viere, posjcda i savjesti, tuk.o da je mišljenje grčkog 9taMDVništva u Bugarskoj odlično, a tat-f I

kvo će I ostati. Svi oni, koji poznaju pravo stanje stvari, potvrdiće to. Ni jedna tužba grčklh vjasti ili stanovništva zauzetilt oblasti nije do sada dospjela do znanja bugarskih vlastl Kako dakle može grčka vlada dizatl tako ncopravdanc tužbe! Jasno je, da se hoče na tako lažnim, na senzacionalni način isklćenim vijestima stvoriti jedna struja u niišljenju, protivna Bugarskoj. Pošto im redostaje svak! realni osnov, a činjenice dokazuju potpuntt saradnjti i potpuuu solidamost mcdju grčkint vlastlma, stanovništva l okupacionih vlasti, to ovc iantastične optužbe otpadaju sante ođ sebe". Na ovo primjećuje zvanična ,,A g e n c e B u 1 g a r e“: Ovaj demantl, koji doiazi od grčke strane, najrječitije je pobijanje onih lažnilt vijesti o nnvođnom hugarskom nastlju nad istočno-maćedonskim stanovništvom, koje sti prije kratkog vremeita raširene. TURSKA. Dosadašnji mirovni zaključci mogu se, prema izjavama ministra spoljnili poslova, Ahmed-Nessim-bega, u kornori, smatrati kao važan korak k ntiru. Na govore ueprijatcljskih ministara, kazao je ott, zadovoljavamo se odgovorom, da su naši ratni clljevi svijetu več poznati. Mi ćemo zajedno sa uašint siavnlrn i vjcrnint saveznicima, s kojima snw> sjcdiniii naše suđbiite, ostati kođ naših ciiieva, dok ne postignemo častan mir, U debati je istupio arapski poslanik Emir Scheik Ars!an-bcy za oslobodjenje Arabije i izjavio, da Arapi ne traže nezavisnost od inilosii Engleske i neče da se razdvojo od svoje turske braćc.

m

su svc tmpe, posinte proiiv rijega, pHJar.iie svotrie bivšcnl gospodaru, tako dn gotovo nije pttkid lii jediia ptiška, — u Paris. No ova njegova vladavlna trnjnla je snino 100 dalia I žuvršcna jc. kao što maločas rekosnio, tijegovoni ponovnom alnlikactjom 2b. juna lblo. godine. — i?0. Uiarta 1828. godltte rodiu tsc u Skiettri najvcći rtorvfcški dranintiOar i jcdatt po hrtjsihtijih mnovii rutšega drtba — Henrik Ibscn. Otac iriri je bio ugiedan ttgovac; porcnlictt mri je biia dariSKog nDrijt'kla. Pošto mt) Jc dtac prto i)ba stcčal, lbsen jc tt rntoj mladosti doživio mnoge tcgobč j razDĆaranja. Nešlo sc školovao n /pdnom injesln, pa jc poslije tt svojoj 15. goditti otlšao za apotelrnrskog ućenika tt Orimstad. Ovdje je počeo pjevati podnigijive pjesnlice> kbjima je pbstrid strah i tnepet svojih sugradjattn, a ttajVcća simpatija Svojiiit »ugradjanki, koje Stt matijivo pnkupijftle t čitafe \e njegove dratne ,,Catejinft“ (1850. gndhie), ti kojoj je pjcšnik dao iz'raz svbj sVojoj btijnoj mladalačkoj snazl i fenrnpbi duhti bnogri VrctrtenA. 1850. godlne Ibšen pt-tditt ri Christianiju, gdjfc se za šamc nekoliko tttjeseci ntt nckoj priVatrtbj žkoii drivoljnb sprettriD. da je ttibgab poiožid pripvemn! mfeajcinskl lsplt. Pri jc još našao .vremetta, da ftapiše rttalu dram.il ,Kjoeittitehoien“ („DiVovski gibbovV'). Zatlttt je žajfcdno ša Botteti-fianšettoni ! Vinjom izdavab politi'čko-shtirlčki ttfcdjfcljni čttšopiš ,,Marrđctt“, koji fe tzlaziu đfcVfct mjeseci. \J to jc Vrijemc Ibšen Već bjb ohratfo opšttt 'pažnju tia Sfcbe ŠVojmt kttjižfcVttičkim radom. 1851. gođinfc pozVa ga oie feuii fck icđtteljtt 1 dramaturga nk narodnb pozcHštfc t Bergemr, fcbjfc fe. bštao 4b

1857. godine i gdjo se svakog 2. januttra — kadti .ie biltt grtdišil,iica osnivanja toga pozorišth, — j-ivijao s.1 pd Jeditoih novom dranioni. U tim djelima Ibseit žastupri hfteijorialrih toni.tntiku. feominierttb „Fru , Iiigcr fil Qstraat‘‘ (,>Oospodjft itiger tut Ostraatu' 1 , (1854. godine), „Oildet pau ST>liiat!g“, 0855. godirie), „Ohtf t.iljćmans“ U85(3. godine). 1857. godinc postavljen je lbseit žti artističkog tiprav* liika „NorvešUog pozprištft" u Cltristianiji. 1858. godfiie dzcnio sc Sttzanotn Dtute Thoresfcn iz fefcrgenft. U Chrlklianlji je ostao do 1864. godihe. lz toga mn je doba najenameiutijfc đjelo „Haermtndaerie paa HelgoiaiuP 1 („)tmaci na Helgoiamiit"). Ovaj jc kotttad pravo remek-djelo dramske tehtrike. 18b2. godine pojavi se „Kjafcrlighedenš Kontedie", kfntledija ijubavk u kojbj oštrb kritikuje danasnje ttobičbjerte pbjrttove o braktt i Ijttbavi. Ovo je djeio iznžValb bttrtt negbdovflnjft n norveškim sltnbgradjanskim kvugovlnia. Ogorčen zbog držftnia N)tvcške ti rijemačko-danškoin sttkobti 1864. goditte hapustio jc lbsen tfe godine svcju domovinu i otišao jc n Rim. Ovdje se u njenm prvi put poiavi mišao, dfl hapiše Velikri drariitt 1* doba raspada ritnskog cašštva, koju je docnije ostvarib, Prva rnmttenitija djela, što ih je, ttapisao u Inostranstvu jestt čuvfcne drainfc „ferand" (1866. gfdi.ifc) 1 „Pecr Xjyni“ 0867. gbdinc), n kb;ittia prikazuje ^narie f sl t')c't.O mnVtŠkoga naroda. 1868. go'dine Ibsen Sb iz Rinta prešeR u Prezđji. OVđje šč pojaviše djela ,,Pe Unges Forbund“ („Bavez mladežr) i J873. g. Velika ištbrijšfrft drartta „Kfclšer tt* Oailifcfc%r‘' C,€ar t Oalilfcjftc").

Ovdje Ibsen prikazujc borbu izmedju hrišćanstva i antičke kuiture za vrijemc cara Julijana Otpadnika. Po riječima nekog kritičara, „Ibscn je u tom djeht položio osnovictt »vemn šVbjcm docnijcm fadu, njime jc tek u pravoiii smislu tc riječi postab ono, što sriio docnljć mi gledaii u njemu“. Svojint docnijitil djelima Ibsen je prokrčio ttoVe puteve drainskoj umjetnosti. Od 1876. gmlirie živlo je naizmjeriičrio u Mfiricltcnn l Rimu, a kadft jc » vremena na vrijeme doiazio u SktuKlinavijti, dočoklvftU je kao kak«V trijnmffttor. Tek 1892. god. nastanib sc opet konačiib u svojoj domovini, i to u prijestonici Christianiji. Od novijih lbsenovh djela itomi*njeino: ,,S a m i u n d e t s S t o 11 e r“ LStubovi društVft"; 1872. godine); „E t P u k k č h j e 111“ („Pom lutakft"; 1879. god.), „O j ć n gft n g e r e" („Avćti"; 1881. gorl.); „En Foikc» !,r i e ri đ e * („Narodrit prijatelj") 5 „Vitdaiideri" („Pivlja plovka"; 1884. god.), „R 0 8 m e r s h 01 m“ (1§86. god.) „Erućn Irft Havćt" („Zette 6ft tnobft ,, { 1888. god.K ,,Hed» dft Oabier' 1 0899, god.); «BVrtlćster Solness" („Šoiness. arhitektft"; i89)ž, god.\ jLllife Eyb\l“ (1894. gbd.), ,,J 0 h ri (Jftbrifct febrkntann" (1896.) 1 dramskt epilog „fiar vi Dbdt Vflgrier“ (,,Kada šfc probudmtb mi mrtvaci“). Ibseri 1 šVbiim dramarttfl tretira 'dftuašoja socijaftta i drnštvena pitanja, tli nc stvarft probieirre niti je tenderrcijozart. Njegovo se osnovnb ras4>oIoženjfc saštoji tt velikbm i otmenom bptimizmu; m Vfemj« u frekb „trećfc carstvb"-, gdjc čfc viadatt dnh IStht« i šlbbode. Kao dramski tehničgr Ibsett še Vtttdft

*0. aart* 1918.

ttroi 7b.

Grad i okolica

Dnevo! kaleođar Dinn Je grljcria 20. iMria, po 1. maria. — Rlmokatolici. Nlceta m. Joakim; pnvosUvni: VaslIIJ«, Jevrem. Casnlčka I ćlnovnlčka kaslna rftvorena Je počam od 15 febmara do 11 sati u aoti. C. f b. vojnlčkl dom: Cttaonlca, soba za pisanje i Igranje, kantlna. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan 'prlstnp svakome vojntkn. Kinema>o«raH : Vojni kinouKralja Sillana ul ci br. 56 (Koloseum): U 1 sata poslije podne opTta pradstava' u 6 sati posl je podne predstava za vojnikc: u 8'30 nve.e predsiava za časnikc uz pratnju garn zonske muzike. — C. i kr. gradjanski kino na leiazijama bf. 27 (Paris): U 5 sati posUjc podne i n 8 sati tiveče opštc predstave. N’a vefernjoj prcdstavi svlra vojna rnuzika 40 ). etapnog batalipma. Bcogradski orieum ttr zimskom pozorištu, prije Boulevard): Početak prcdstave u 8 saii uvcće. Bibiloteka za pozajmicu (Balkanska utlca br. 1, Hotc! Moskva). Otvorena od 10—1 sat prijc 1 od 3—7 satl poslije pođne. Nočna sitižba u ljekernama: U vremenu od 17. do ukljttčivo 23. marta vrSi.e nocnu slttZbu u Beo,,ra<Suove ljekarne (apoteke): Ur. Banlć, Saboma uiica 77; DeJini. Knez Mihajla ul.ca 1; Nikolić, Bi• toljska uUca 2; Protie, Krcija MDana nlica 87.

baobraćaj ce ratnorn mostu izmed.u ceograd.i i Zemutta ©bcsUvlJon j< svaitog đana ođ 7—8'30 sati p ije potJne od IZ30—Z sata postij« pođne. Posjet bote.nika u botntcama: U boinici ,Brčito*: od 'J--'t sau postije poduc. U betnicl ,Bfanri“: o<l 9"30—12 sait pritc podne t od 'i —4 sata posiije podne. — U C. I k. građianskej bolnicir u utorak, ćetvrtak i nedjclju od 1—3 poshje podne. Kužna bolrtica: Posjeta ulje dozvo jjenc. Obavijcitenja o boicsntctma dnevuo od 11 do 12 sati prij« podne naulazu u besta bolnitke z*,rade sa strane Vidtns»e uiicc.

Barobrcdarskl saobrsćaj. I. Izmedju Zemuna I Beograda. Red plovklbc, koji važt od 20. januara co opoziva: Poltzak iz Zemunr. za Beograd u 6 30, )'o0, 8'30, 9-30, 10 3011B30 pr. podne lc u l-ao, 2'3o, O-30, 4-30, 5-30, 6'30 , 7 30 r tslijC podne. — Roiazak Iz Beograda 2 a crauo: 7, 8, 9, 10, 11 » 12 saU prtjc poflne, le u2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 sati postije oudne. — iL izntedjnZemuna i Fancsove Ked piovldbe, koji važi od 26, Januara do daijne ruredbe; U Zemnna le Fancsovu evakog drna u 6 sati u,ntro i u 12 sati u podnc. — iz Pancsove za Zemua: Oncvno u 8'30 sati prije podne i 3 sata oojJlje podne. Brod ttojl saobra.a izraedju Zemnna i Pancsove i obratno nc pr.stajs u Beograđt!. — 11L lzu!ed,u Beograda t S a p c a, Polazak rz Beograda za Sabac svake srijede i sttbote u 7 30 sal j u jutro. Poiazak iz Saoca M Beograđ svakog. etvrtka i ueJjeljom u 7 s. ujutro. — Putnititi parobrodarski saobraćaj izmedju urSsvc i Z e m u n a i tzmedju Orčavc 1 Braila Polazak U Crčavc za Zemun: nedjei,om.

utoritom, ćctvnkom u 6 sati u jutrc. Iz Ze* mm:a za OrSavu: poncdjcijkom, srijcd^m i pctMinj u 4 sata poslije podne. Iz Oršavc ta Bi-iUi-. ponedjel kom i petaoa u 4 sata n je podnc (srednjc evropsko vrljeme), raiic za Ofšovti: ponetijeljkvci l četvrthom a 1 sm 50 časaka pos’ijc podnc (zapaduoevtjpsko vrijeraej. — Parobrodarski saobraćajizraeđju Beograda i-Smedereva: OoJazak iz Beograđa za Smedercvo riedjc)jom i čcfi'rtkom u 3 sata posJijc podoe iz Smedereva zj Beograd utori;orn i pctkciti u 8 sati u jutro. Vojno parnb toplo kupatilo u Car Dučanovoj ulicL — 1. Kupatiiou kadama; e)Za vojne osobe otvorcno radnim danima od 7 s.jii prije r idue do 5 satl poslije podnc, a nedjeljont prazr.icima od 7 sati prije podnedo 22 1 / sati u pođne. — b) Za gr3đjanstvo radnlra danima od 9 sfiti prijc podnc do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i prazniđma od 9 sati pnjc podae do 12>/ a satl u podne. — 2. Parnokupaillo za ć a s n I k e i njima ravne činovnike otvorcno Jc utorkom, srJjedont, pstkofii I subolom od i sail prije podne dc 5 sati posiije podne, a nedjeijom i praznicima od 7 sati prije podne do 12 1 /« sati u podne. — Z a g r adjaue mušftogpola otvorcno je parao kupatilo ponedjeijliora ! četvTtkom (ako tt !e dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prije podnc do 5 sati posiije podne. — Čas-

dane odredjene za gradjanstvo (ponedjelk koa I četvrtkom). Biagajna se zatv«a r »d nla danima ■ 12’/, satl, a nedjeljom i prn z nitima u 12 sati u podac.

Raspored bogoslužeoia I pričtšćivanjs učenikr.-ca sviju šhoia Ijeogradshili B tohu ove prvc nedielie tishršnjcs posfa. U totu ove ptTe nedjeff; velikog po sta obaviće se u svima ovd. crkvarna bogosložcnje sa pičošćfvanjem nčen'ka-r« po ovom rasporedu: 1. u srijcdu predieosvećcoa, Jdturgij.t u 10 sah prijc podne; 2. u p e k prcJjeosvećcna Lturg^ ja u 8 sati prije podne sa prlćešćivaBjero ućenika-ca osnovriil' ikola i to:

n; u Saboraoj crkri — do.ćolska škola i III. i IV. rtizred paliluLke osnovnv škole i đjeca iz gluvo-njsuoo^ ; t; b) v Vazncsenskoj crkvi — škola u kraljlcc Natil.je ulici i djaci gubcmijsko školc, c) u cikvi sv. Sare — Skola u Makcnzijcvoj ulici; đ) u crkvi sr. Marka <— škola na sme dcxf:\i..om drtunu i I. i 11. razred palihttske osnovne škole; c) u Topčiderskoj crkvi — f’jtci u intcrnata topoiderskog za siromašnu i napr 1 ' :uu djecu; 3. uaubotu liturg:j& u 8 sai prijc pođnc sa prčešćivanjcm ućenikaca sred. njih škola i to: »j u Sabornoj crkvi — učenici c. i k. mušl.e realn« giinnazije i učcnici cc op. štinskc trgovačke akadetnija i L, u Va..,esenskoj crkvi — ttčcnk -5 Žcnske privatne gimnazije. Napomena: Predjeosvc-ćena hforgija u toku svete četrdesctnice sr jo ’om i petkop- u svima ov ’aš j m c kvarna sitižiće se izjutra u 8 sati n praznicima i dcđje!janu kao i ©ticno u 9 rat prijc pođpc.

Narodne dohrotvorne predstave. („Kod bijeioga konja"). Sinoćnja dntga fzvedba koinedij« „Kod bijeloga konja" f opet je pokazaia vrsnoću 1 spremu našiti glumaca u davanju otmjena đijaloga i fine karakterizacije. PreJstava Je uopšte bila gladia f zaokruženija od prve; teinpo još živahniji 1 vedrijf. Mnogo jc smijeha izazvala igra g. Ilife S t a n oJevlća — ,,Čiče“ i gdje Stoklć, a g. Todorović - kćerkom dali su prave kabinetne figure. I svi ostall, naroćito gdja Arsenović i Gošić, doprinijeli sb pono<vnu i još većemu uspjehu. Naređna )e predstava u subot u đue 23. o. inj. tačno u 8 sati o večc Prodaja karata u knjižarama S. B< Cvijanović 1 „Jugoistok" na Terazijama. Prilog za sirotuašuc djakc. G. Denko Stojanović, proiavodiiač, priložio je sirotinjskom odjelenju o'pstine grada Beograda (K 100.—) jednu stotinu kruna za nabavku ođijela i obuće siromašnim đjacima. TraŽc se rad: pri’erna novćaaih oput* nica. Radi prijema novčanih uputnica potrebno je, da se jave gospodinn Mihajlu Gjorgjevlću, profesoru sa stanom u Bregovitoj ulici broj 14.: 1. Petar 2. Ilić, profesor iz Skoplja; 2 . Živojki To-dorović, st. plent; i 3. Drageljub P. G j c r g J c v i č. suplent. Prllikom prljema novca, potrebno. je Imati uza se redarstvenu legitimaciju. tradicijama starih grčkih klasika. On dajc pet činova, u kojima se uesravnjivom dosljednošću otkrivaju l rijoŠavaju Čitave životne siidblue. Ibsen je urrno 23. maja 1906. goditie, a njegovu je nnrt opiakao cio kulturnl svijet Ibsen je bto u li&iom prijatdj* stvu sa srpskim političarem i ktijiževnikotn g. Svetomirom Nikolajevićein, koji ga jc u višc maha posjećivao. Ibsenov siu Slgurd Ibsen (rodjett 23. decembra 1859. god.) ugledttl Je norvtlk! političar i diplomata. — 20. rttartft 1878. godinc unvno je u M e i 1broltim fizičfnr Robert Maycr, rodjfcn 25. novetnbra 1S14. god., o ko» jemu je već bilo riKvi na ovom injcstu. — 20. inarta 1890. godina pihnljcna je ostavka prvoga kaaicclara današnje Njemačkc, kneza Otta B i s m a r c k a. Bismaivk je kojc na poiožaia pruskog IHinistra jtredsjčdnitka (na koji je došao 1862. godine), kojc na položajima sje* veionjcmaćkog, a ovl 1371. godine nje* rttačkog kftnceiftra> kojl sjiojeni sa njfcgoviin poiožajfctn, proveo punih 28 godittft. Prilfkotrt povkčettjft sa položft* jft dtžflvrtog kftncckra, car jc Bismar* cku podartt) tlvttiu voj\-ode Lauchbur* skog, tt ri Vttjsci čin gejiet'flipukovnikfl, Bisinarck še povukatt tt evoj fcatnak rrttdrichs'nih. 1891. godinfc ižflhratn je za jjoslflnikfl u Reichstflgm ftH riije nf» kada došao na sjednicu. O BisttifttckoVotn žiVTKu još ćfc hitl govora nfl ovom ritjesin. — 20. macia 1894. godine umro je u T or i n u, gdje jć proveo posljfcdnje godittć ijvotfls magjarski polrticar Lujo (Lajos) K o s s u t h. Koststrth >e rodjfcn 19. septembrfl 1802. godinc u Mouoku n zcntpliflsVoj župftniji « sirOnriiŠnoj protcstantrikoj, porijekioni šlovftčkoj pkmfčflkoj porodfčk «.kofciv«6 rifc n

Eperjesu. Saionalya-UjhcIyu i Saros^ pataku. pa je u Pešti stekao advokaturu. Neko je vrijente bio advokat grolice Szapary, pa se 1831. godine kom.čnc nastunio u Peštl 1839. godiue bttde zbog toga što je produžio teaavtmje nekog zabraitjenog lista osudjen na čcsiri godiive tvrdjavncg zatvora, at ; jc već 18-10. gc-.line amnestiran. 1841. godine stupi u redakciju „Pesti Hiriapa", koji je uskoro posiao jcdan od najviše čitanih magjarskih IiStova. 1844. godhic istupio je iz uređ* ništva „Festi Hiriapa" i učestvovao K u osnivatiju tzv. „zaštUnog saveza“ (,.vedegy!ct‘‘), koji jc sebl bio postavio cilj, da potpomaže stvaranjc magjarske domaće industrijo i jake trgovine. Oktobra 1847. godinđ Kossuth bude izabran u sabor, pa je zatim bk) minista.r finaosija u kabinetu grofa Bartliyanva. 18-48. godme nastupili su i u monarhiji, kao god i u gotovo svim ostalim evropskim državama (ETancuskoj, Njctnačkoj, itaiiji i t. d.) unutamji sukobi, u toku kojih je Kossuth kao Što je poznavo igtao telakmuu ulogu. Avgusta 184$. god.ne p«bjegao je sa Izvjesnlnt broicrii prijatelja n Bugarsku, tada turskn ptovrnciju, gdje jc bio tatvoreri prvo tt Vidinu, pa u Snmen« (SufllH), a riajzad n Kutahiji u Maloj Azijk Naizad je puštea u slobodu, pa je oEšao u London, gdje je duže vreriKoa živio, dok so nije odatie preselio u Italiju, h Torino, gđje 1 uinro. Ptilikoir opštfc flirtnestije 1867. godinc poaiš eue su ' pravnfc posljedlce ranijog Kossmhovo? djeiovaikja, pa je 1867. & z«tim još jednom 1877. «odine i biran u ugatski sabor, »ii se nij« vraćao u domovinu. 1. aprila 1894. godine jmencsejii su posmrtnl ostati Kossathovi «