Beogradske novine
S<rin« 2 , trpeke »kađemije nauka, zatim Jngoslovenske »kađemije n Zagrelm i za po'asa i'doptenog člana mnogih straaiii aemaja nauka. Bk> je Aozivolni preiisjedpik grpskog pravničkog druš va. — Gerfcćevi govori, politićki, pr svjetni i druitveno nvijek sru bili improvizirani, on je govorio kadgod je bik» potrebe i kad j© fcmoljen; u svakom govom je bio za|vii [.jiv i vrlo je rado slušan. U drušiveHom životu, nardćifo u mladj.m gddinajno, bdo je bnjan. vo*io jc amštvo, ali i tono njega zbog njegovog divnog glasa i Heiscrpnog izvora lijepih pjesama. I ako je Giga Geršić tećajem svojeg javnog djelovanja u višc prigoda u stranaČkoj neobuzdanosti nepravedno istupao protiv monarbije, koja rrm je bila rodna gruda te mu je bo i mnogim drugima prulila prvu mogućnost vaspitanja, to ga i kao priznatog učerijaka u postovanju kpraćamo sa ovo nckoliko riječi u blaženu vječnost; neka mu je laka zemlja, a pOEren trajan iriedju njegovim prijatelji|na, poznanicima i mnogobrojnim učenileSina' Grad 1 okolica
Dn«vu> kaleudar Danas je subota 23. maila, po staiom iO. marta. — Rlmolcatoltci: Otou prisv., VU:iorin; pravoslavn!: muč. Kodrat (Tod. sub.). Casnlika i ćinovnićka Uasins oivcrena je poćam od 15 fcbiuara do 11 satl u nod. C i k. vojnićki dom: Cltaonlca, soba za pisanjc i igranje, kantlna. Otvoreno od 7 sati Izjutra do 9sati uvcče. Siobođan pristup svakome vojnllcti. Klnemacograii: Vojni klnouKralja Mllana ulici br. 56 (Koloseum): U 4 sata posllje podne opSta predstava (ra ćasnine, vojnlke i gradjaae); u 6 sati poslijc podne pradstava za vojnike, a u 8'30 saU uvećc pređstava za ćasnikc uz prainju garnlzone mtiztke. — C. i kr. gradjaski uino ua ieiazijama br. '27 (Paris): U 5 satl poslije podnc 1 u 8 sati uveće opšte predstave. Veccinia predstava uz pratnjn vojne muzikc 109. ctapnog bataltjuna. Ucogradski oricum (u zimskom pozorlštu, prije Bontevarđ): Početak predslave a 8 sati uveće. Blbliotcka xa pozajmicu (Balkanska ulic.t br. 1, Hotel Moskvaj. Otvorena od 10—1 sat prije 1 od 3—7 sail posiljc podnc. INoćna sltižba u Ijekarnama: U vremenu od 17. do ukijučivo 23. marta vrčiće uoćnu službu u Beogradu ovc Ijekarne (apoleke): Dr. Psnić, Saboma uiica 77; D e1 1 n i, Knez Miiiajla ulica 1; N i k o 1 i ć, Bitoijska uiica 2; Protić, Kraija Milana nlica 87.
baobraćaj na tatuom mostu izmed.u tieogmda i Zemuna cbustavijeu Jc svaKog dana od 7—8'3y sati prije podae o<t 12.30 —i sata nosllje podne. Posjei bolesnika ti boinicama: U bolnlci .Brčko'’: od 2—4 satn poslije podne. U bolnici ,,Brann u : od 9'30—12 sali prijc podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. t k. gradjanskoj boir.iei i u utorsk, čatvruk I ocdjelju od I—3 poslije podne. Parobrodarskl saobraćaj. L lzmedju Zemuna 1 Bcograda. Red piovidbc, Uoji važi od 26. januara do opoziva: PoUzak iz Zemuna za Beograd u 6 30, 7-30, 8'30, 9-30, 10'30 i 11'30 pr. podne te n 1'30, 2'30, o'30, 4 30, 5 30, 6 30 i 7 30 poslije podac. — Polazak Iz Beograda za Zctnun: 7, 9, 9, 10. 11 i 12 satl prijc podne, te u 2, 3, 4, 5,6, 7 i 8 »atl posUje podnc. — IL IzmedjuZemuna i Pancsove Rcd piovidbc, koji vaii od 2b. januara do daijne naiedfce; Lz Zemuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 satl n podnc. — lz Pancsovc za Zemun: dnevno u 8'30 sati prije podne i 3 sata po>iije podnc. fcnod kojl saobraza izmedju ZediUtia i Pancsovc 1 obratno ne pnstaje u Beogradu. —111. izmedju Beograda i S a p c a, Polazak iz Beograda za Sabac *vake srijede i »ubote u 7-30 sat j u jutro. Poiazak iz iiapca za Beograd svaliog ietvrtka 1 ucljeljom u 7 *. ujutro. — Putnlčkl parobtodarski saobraćaj izmedju uršavc ( Z e tn tt n t.i izmedju Oršave i Braila Poi3zak iz OrSave za Zemnn: nedjeljosn
I’onešc ga. Upinjc se, da se ottne •— ali, sve uzalud. Već se približujtt poslediiji trenuci. Jara od vatre prži ga. llteo bl da vlče, ali mu se grlo speklo. Cujo već I klokotanje vrele vode u kazanu. Sad će unutra i... — Zaboga, šta tl je? Što već ne ustaješ? Već je pola devet sati! Tako ga jc buđila domaćica, koja je odavna podranila. Dugo ga je jjrmusala, dok ga je rastreznila od sna.
— Ama. je li liioguće da je sve to bio san? pitao sc on ustajući iz posteije. Sunce je davno već odskoćilo i probilo kroz prozor, bacajući zracima jaku toplotu na njegovu spavaću postelju. Kroz oškrlnuta vrata dopiralo jc iz kuhinje krćkanje prigotovljenog jela, kojc so kuvalo na vatri: — I ti si tu? obrati sc ženl. — Kao što vkliš! odgovorlia mu je. Bila je u čuđtt zbog njegovog ponašanja. lzglcdaio joj je, kno do jc u bunlkatna spavao, —• Hvala Bogu! završlo lc. duboko nzdahiiuvšl. A u sebl Je dođao: . ■— Santo knd je bio san.
*
Jodna mfllu ialu »aopštona širem krugu, uzbudila Je u tolikoj meri njegov llvćiutl alitem, da je tok mirnoa 1 nepomućenog llvota poremetio Jed* uom nemlrnom p.reapavanom noćl. N« preporuCuJem dostavljaču, dfl f« vU « u u,l{ani i- J«r. ko zna fcnkflv bl honomr dobio,
I
Sufioša BEOfJRADSKE NOVINE
uu,rKom, ćctvrtkom n 6 s::U u iutro. iz Zemuna za Orgavu: ponedjeijkom, stijeđ. m i petkom u 4 sata postije podne. Iz Oršave za Br .Ilu: ponedjei kom 1 petuora u 4 sata posllje pcdne (srednje evropsko vrljeme). Jz Braile za Orš-vu: ponedjeljkom l četvrtkom u 1 sai 50 ćasaka poslije potine (zapadnoevropsktffj^ijemc). — Farobrodarski saobraćaj tzmedju Beograda i Smedereva: Odlazak Iz Beograda za Smederevo nedjeijom i četvrtkom u 3 sata posllje podne iz Smedereva za ceograd utorkom i petkom u 8 sati u jutro. Vojno parno toplo kupatllo u Car Dušanovoi ullcl. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danlma od 7 satl prije podne do 5 saU jposlije podne, a nedjeljom i praznidma od 7 sati prije podnedo 12 1 / satl ti podne. — bj Za gradjanstvo radniin danlma od 9 satl prije podne do 5 saU oslije podne, a nedjeljom t praznidma od satl prljc podne do 12‘/ s saU u podne. — 2. Parnokupatllo za ćasniito i njima ravne činovnike otvoreno Je utorkom, srijedom, petkom i subotom od / satt prije podne do 5 saii poslije podne* a nedjeljom-i praznidma od 7 sati pri.e podne do 12'j 2 saU u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno jepamo kupaUlo ponedjeljkom i četvrtkora (ako u tc dane ne pada kakav praznlkj od 9 satl prije podne do 5 saU poslije podne. — Časnicima i njtraa ravnim činovnicima stoje ua volju da se služe paruim kupatiiom i u danc odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i ćetvrtkom). Blagajna se zatvara radnlm danima u 12•/., sati, a nedjeljom i praz nicfma u 12 saU u’podne. Kužna bolnica: i’osjela ulje đozvoIJena. Obaviještenja o bolcsnidma dnevno od 11 do 12 saU prije podnc naulazu u baštu bolničke zgrsde sa strane Vidinskc uiice. Rliiiokatolićka služba Božja. A) Nedjelja, 24. marta (Cvjetnlca): I. U konaku: U tri četvrt na 8 češka propovijed, a u 8 sati sv. misa za vojništvo. U 10 sati talijanska propovijed i sv. misa za taltjanske zarobljenike. II. U župnoj crkvi: U 8 sati sv. misa za školsku djecu. U 10 sati blagoslov giančice i pjevana sv. mlsa. U 3 sata poslijc podne večeirnja. B) P o n e d j e 1 j a k, 25. m a r t a (Blag ovijes t): I. U konaku: U 8 satt hrvatska prtpovijed i sv. misa za vojništvo. II. Užupnoj crkvi: U 8 sati sv. misa za školsku djecu. U 10 sat.i njemačka propovljeđ 1 pjevana sv. mlsa. u 3 sata poslije pođne većernja. Narodnc dobrotvorne predstave. („Kod bijeloga konja“.) Za današnju predstavu, „Kod bi| Jeloga konja“ ima jož izvjestan broj ulaznica koje se rnogu dobiti u knjižarama Cvijanović 1 „Jugoistok'* na Terazijama. Kao što smo već javili, ova predstava ima piemeniti cilj: da od čistog prihoda pruži pomoć inteiigentnoj sirotinji, ik>rodicama tHnjetnika, knjiiževnika i pnblicista. Kako i izvedba duiiovite komedije „Kod biieloga konja'* predstavi/a po scbt VellKi POzorišni uspjeh, to će, nema sumnje, današnje veće prrvućl veiiku pažnju beogradske publike. Predstava počlnje tačno u 8 sati u veče. Zbog koncerta u Zemunu ne će sudjelovati c. I kr. gamizonska glazba, kako je biio oglašeno. To je njedno posljeđnja predstava prije katoličkog Uskrsa, Dobrotvorni koncerat u Zeimmu. Odbor za podupiranje ratnili in\ r alida priredjuje danas u subotu, 23. o. mj. koncertno veče Katy Kurteve, kr. bugarske operne pjevačice, i Mare N i k o I o v e, poznate bugarske kompcnistice i pianistice, uz sudjelovattje simfonije c. kr. garnizonske glazbc iz Beograda, pod ravnaujem g. kapelnika Piroa. Na programu su bugarske pjestne i kompozicije. — Početak u 8 sati ttveče. Ulaznlce se proda-
vaju kod J. Klopfera u Zemunu ili uvtče na blagajnici. Zasebna ladja kreće Iz Zemuna za'Beograd u 12 sati u noći. Program koncerta je ovaj: 1. Ružić Rosenberg: Hrvatska koncertna ouvertura. Izvodi c. k. garnizonska giazba; 2. D. H. Georgiev: Bugarska rapsodija, svira na glosoviru Mara Q. Nikolova; 3. D. Hristoff: a) Cvćta, b) Djevojka iz Lukovita; 4. A. Stojanoff: a) Vela, b) Malina, c) Manuš vojvoda, pjeva Katty Kurteva. 5. Sverdoen: Romanca za violin-solo Izvodi c. kr. garnizonska glazba; 6. D. P. Ivanov: a) Bogdan, b) Ne plači, c) Ratka. Pjeva Katty Kurteva; 7. M. G. Nikolova: a) Večemja pjesma, b) Ja te ljubim, na glasoviru komponlstica; 8. M. Q. Nikolova: a) Zimnji tno'tiv, b) Pirinska planina, c) Svibanjskl (majski) valcer. pjeva Katty Kurteva, 9. a) Sebek: Bugarski ples I., b) Dvorak: Slavenski ples IV. Izvodi c. kr. gamizonska glazba. Uvrtdtenfe lietnog vremena kod ugarskili državnih žeijeznica. Javljaju nam iz Budimpešte, da će se uslijed ponovnog uvodjetija ljetnog vremena noćit izmedju 31. marta i 1. apriia svi satovi na željeznicama n 2 sata ujutru udesiti na 3 sata. Vozni planovi ostaju nepromijenjeni. Umjetnlčko veče „Belgrfldi Hireka“ u Pančevu. Kabo 8ino već javili priredjuje danas u snbotu 23. marta u 8 sati uveče uredništvo „Belgradi Uireka" u Pančevu umjetničko veče, za knje tamo vlada opšti i n teres. No ne santo u 'PanČevu nego it’ u Beograđu * Zemunu mnogo se traže T kupuju ulamice. Cisti pribod pripašće Stefanijinom pančevačkem fondu. Na čelu priredjivačkog otlbora stcje veliki žnpan Evgenij Nedeczky i gta'dski načelnik (Radda. Sudjelovaće: poručnik Erao V a d a s z, opeini pjevač, virtuoz na v’o lint Franjo PrybiJ, zasta'mik Deszo pl. Rexa (vlastite pjesme), koncertna pjcvačica goja Kathe K e p p i c h, književru’k Evgernj Szckuia (pj sriik mdodrame „Dva Rusa"), predjašnji član bud mpeštanskog kra'j. po/.oAlta gdji Elsa Batizfalvy, gdja Friedl Ltikry od kabareta „Simplicissimua" u Bcču, kao i umjetnički slikar Eicmer pi. G y o n g y 6 s»y. Beogradska i zemunska publ ka imaće prihkc, da u 12 gati o podne putuje lađjom za Pančevo. Koncertuo vcće. Kao što je već jeđnom javljeno, biće u neđjelju 21. aprila u pozorišnoj dvoranz etapye stanično menaŽe u BeograRu koucerat, za koji su se obveza'i avojiin 4l7’/‘ul wrrt.nj^za u-\ iSliu omr.'uj, r C. k. komorska pjevačica gospo’ja Berta Kir.rina-Leuer s bečbe dvoreke opere, gudački virtuoz Georg Steiner iz Beča i brr.sk. ’glazbeni upravnik Karl Frotzkr kao pratilac na klavtru. U skoro će izlći piakati o programu. Š pretprodajom ulaznrca rofeće se poNfkom aprila u knjfžan „jugolstok". Moze *e svakome savjetovati, da &e još za vremena Bnabdje Bjedištiina za taj koncerat, pošto se već sad opaža jako raspitivs.nje i živo interesovanje beogradskog garnizona. i stanovništva. Javna prodajn. Po odluci starateijskog suda izložiče se javuoj prođaji zaostavština AneBottdanas23. marta u njenom stanu u uiici DubijanskoJ broj 15. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ova prodaju dodju.
Bož. D. Lukić: Pred sv. pričešćem Katihuićka pouka ođrasiint učenichna o tome: s kakvim misfhua i osećajima treba hrišćanhi da pristuna sv. prlćešču, ,,Sa strahom Božjim i verom pristupite!" — veli nam đanas sveta crkv jnateiinsbom ncžnošću, pređ pristuporn našira najvcćcj tajni hrišćanskoj — svetorn pričcšću, đ* bi3mo toko doetojno primiu u se Gospoda slave. A kao iz dubmc svctinjc nad sv"ti jama 'čujemo Bpasonosrii glas našeg SpasHelja: „Pridjit« primite i jeditc — tclo je ovo moje, kojc se za vas lomi; pite iz ove (svete) čašc, jer Je ovo krv moja novog zaveta, koJa 8c za vas a za mnoge proiiva radi otpuštanja grehova!" MiU i svcti pozivil.. Srce čhto dtiiće Hft punoće ziriijc nj'.hovo. U đuši bruje akotdi sa blažcnstva i istinvkc sreće, koju oni donose. U.njttna zbori sva vcra uusa, Jer sjedinjuju s IlrUtom i josi. dlj i naznučenji; iivotiv našeg na zom!j‘. Zato i jesmo «vo u suaretu sa Gospodom evo, jlm i primanju njcgovog sveiog tola i i prečisU krvi u ac — 'i srećnl tako i puni ! radostl. Ali ja, deco moju, lcadgod nuijiupi taj ivečani dan te vfdim pred sobom h.išćan« da pristupnju ivetoj i ipasonoinoj tajni pfičešća, u (duhovnOm Vidjcnju svom nazrem i osetlm, u miilima ivojim oživhn punu zbHJe i kivotft priču Hristovu_ O ivadbt ■ina carevog 'i do irži zastrepi Ulo moje id zbi’Jo »logorićkog momenta u njoj i jftveiz nje, koja nam m evo uda prsdflj«. CffL ftcl^ — ,v»]t m u toj pričl, — n*
čint svađbu sinu svome i nn taj reliki i svcčarri čin pozva mnogc zvanioe. I skupišc se zvanicc ,,i rutponišo sc stolovi gostiju. IziŠavši, pak, car đa vidi goste ugkda ondc čoveka ncobučena u »vadbeno ruiio. I reče mu: prijateijul Kako si ti došao arao bcz svadbcnog ruha? A c«j oćuta. Tađa rečc slugama: svežite mu rukc i nogc, pa ga uzmite te bacitc u tamu najkrajnju; onda će bitl plač i ški'gut zuba" (Mat. XXII., 2—14). Nc pretpostavijam đa medjtl natna Jltna koga ,a da u ovoj priči ne uvidi i ne razume: da je jevanđjciski car, sam Car nebeski; vcliki pir — sama sveta evharistija, zvanice, pak, ua svadbu — mi vcmi — Jer evo mi stno se skup'li na taj vc-Liki, tajanstveni pir, gdc je 8V« neobično: neobično jelo, neobično pilo, jer, gk, nama sc u je!u pređaj« prefasto tclo Bogočoveta — Hrista, a u ptću — njegova svcUi krv. I đok jc to ztv j dnc čistilištc, kojc ih očišćuje i daruje itn život, za drugc jc oganj, koji Jh sažižo i uriištava; daklc, za jcdno — istočnik besmrća i vcčnog života, a za druge — običan hkb i vino i osuda na vcčnu pogibao. -- Tajans.vena i čudna pojava! I srcc nevoljno ustrepti od itraha: no šta, ako i tcbc upita Car nebeski: „Trijatelju, kako si amo došao na večeru Sina' Moga u grehovima oskrvnjcnom ditbovnom ruhu; zar sc s ne&Lstim mielima U3Udjuješ da primiš u svoje srco svetoga Hrista; kako smeš ustima nečiaUm i rnrskim da 3 e dotakneš božanstvenog tela i prcčiste krvi BogoČovćka?" — Prestane i da.h u tebt, um io uzmc, ■ *krv často lcdi u žilama tvojim pri bogazni: da sc na tobe no odneso I ne izruči itralni gnjev i presuđa razgnevijanog Cara- „ ivelite mu ruke i nog«, pa ga uzsiitc tt baeite u tmnu najkrajnj'u. Ti* M> it bdtl pl*Ć f Ikrgut nba". I gle ti 4
*8. m»ri» 1918. Zabraniufe se prodaja Jafa. U dopunu raspisa o gajerju fc'vine c. i k. j'; nžno *zapovjsdn : štvo za Okrug beogradski Jzdaio je rasois od 10. marta, kojim sc narcdjuje: 1. da se prod-ji ja : a van okruga kao i prodija tr"ov’lma j ja Btrogo zabran jt’je ; 2. 'da se sve^coličin e 'jaja od kokošaka boljih rasa, zatim od pataka, gusaka i ćurki smiju upotnj’’ iti samo za izlijeganje ž.Vine; 3. da se kokoške od rase, patke, guske i ćurke, za vrijemc kad se ž'G-'a i Tježe rie sniij’u ni prodavali ni klati. Jaja se srn ji prodavati sarro odgaj vačima u istom okrugu, ako ovi pođnes i dopušte"j' 1 na> le'žnog sreskog zapovjedništva; 4. da svaka zadruga mora urža’i bar n kol ko koic š ’ka za odgoj živine; 5. da se živina preko noći pio:a držati ii zaivorenom prcs oru; 6. da svaki, ko ima živine za raznr ožavanjc i odgoj, mora svome rejonu do 25 svakog mjeseca prijaviti stanje ždvine i njeno razmnožavanje. Ovo se dostavlja stanovništvu rađi znai ja i upravljanja Zabrana prevoza gradjanskih Hca vojniui parnim brodom Beograd— Smederevo. Unutrašnji srpski bnoda'skr saobraćaj na pruzi Beograd—Smeđerevo t Beograd—Sabac opet je otpočeo, a ukinuta je dozvola vojnc glaime guberaije u Srbiji, odj. I./b. br. 8970. od 17. đecemb;a za putovanje gradjanskih lica vojnim parnim brođom. Redarstvena kronika. Prekjuče oko jađanaest sati p - k Šak je da se otrujs u svome stanu, u Slj'varskoj pLici broj 8, tridesetogodišnja Draginja Mi!ovančeV:ć. Popila jc jiku dozu rastvorene sode, uslijed čega su odmah na; stupili jaki grčevi u unutrašn'jim orgariima za varenje. Pozvati 1 j’čn'ik vid'ći đa je opasnost po život samoubice vilo velika, nije sačckao da doi’ju bolnička kola, već je ustupio svoj fijaker i naredio da se san'ioubica preveze u gradjansku bolr.icu na Dorćolu. Tamo joj je ispiranjem organa za varcnje odmah ukazana brz* i brižljiva lij ’čnička pomoć. Medjutam, rastvor sođe bio je tako si’ovit di }e sau.oubica juče ujutru umila u najvećim grčevima. Za sobom je ostaviia tri pisma, iz ‘koijh će se doznati pobuda za samotrmslvo. Vjerovatno }e, đa je po srijeđi neka ljubavna avantrira. Zivjela je kao razvjenčana, a u stanu je bila sa jednim bratom od šesnaest godina. Izgubljeno. Dana 16. marta o. g. izgubljen je ziatni pečattn prsten sa crvenim (karniol-) kamenom, staroslavenskim napisom i godinom 1764. Ko ga nadje, neka ga preda kod pravosudnog odjeia za krivične stvari c. i k. gi. voj. gut>ox-«i3e u Boogro/lu, \J CkivcxQC\CtlC\ lllioa 27. Biti će dobro nagradien. LJepota je najuspjelije oružjo žena. Ona je imo đar Božji, ali se mora neprestano čuvati i njegovati, jer ona nije vječna. Diana puder ne pridiže samo ljepotu, nego služi i njezi kože l zdravlju.
Isforijski kalendar Kofz«bue. — Orof Jelačlč postavljen za bana. Na današnji da<n, 23. marta 1819. godine poginuo je u M a n n h e i m u od atentatorsko ruke njeanački književnfe 1 ruski dipiomata Aug. Friedrich pl. K o t z e b u e. Kotzebue je rodjon u Weimaru3. maja 1761. godme. Otac nm je bio we-miarski savjetnik poslansiva. 1777. godine stupio je na prav-
gotov na očajanje, ti si gotov da te odrečeš učešća u strašnoj trpezi... AK, pasti u očajanjc, znači po'rinuti, Jei’ smo mi bez Hrisla, kao slocLjena grančica, koja se sitst i kao takva baca u vatru, pošfco š nijc ni zašta đ-u*To. Samo u sjcdiiijcnju s Njirne mi crpirao spasonosnc sokove života. S toga, mo'žemo li mi, i smemo li lišiti sebe zajednicc s Hristom svojim? Odbacujmo ,ođ scbe očajuife vcrom u veliku ljubav Božju prema coveku ž njegovo neizmerno milosrc’js prema grešniku; venom — u veliku silu Posrcdnika našcg pred Bogom Ocern — Gospada Isusa Hrista. Jcr svi mi znamo, da Bog ,,nećc smrti grešnika, nego želi da se on o* bralt i buđc živ u (Jez. XVUf., 82). On ,Jioće da se svi Ijudi spasu, i, da do’ju u poznanje istine" (I. Tim. II., 4.). Svi mi znamo, da jc ljubav Božja ncizmerna, da je maloardje Božje prema nama, grcšnicima, bezdano more. I ma koliko bilia duboka t* mračna pučina naših grehova, ona tone, gubi sc u tom bozdanom moru. Covek je jako uvredio Boga svojlm grehovnira padom, kad je Njegovu svetu volju pretpostavio volji satane; ali Bog ga je i pored kaznc pomilovao, oboćavši mu, da će scme ženino satrti gbivu zmijinu (Post. Ilf., 15), da ćc Ijubljeni Sin Njegov uništiti' vlast satane i fzbavitl IJuđe od greha, prokktstva I sm.ti i vrauli un fzgiihljcno blaženstvo. PO BeskonaTSnoj Ijubavi gvojoj prema nama, Bog je ra.ii Jgknpljenja grehova naših i poslao u ivet Sina svoga, ođredivši ga s% strašna Ifli-adanja š krvuu žrtvu. Tlm hodom upravljajmo danas ml*H «voje, i zapitajmo se: pa može H ljubav Božja, sve dok u nama tlnja ma i najslabija iskra pokajanja, — dopustiti našu poglbao, sem ako nlsmo «& svjm ogrttti! n grehu . . .
Broj 79.
ničkl fakultct univerziteta u JenL pa je poslije produžio studije u D u i s b u tg u. Neko je vrijeme bio advokatu rodnom mjestu, pa je 1781. godine otišao u Pctrograd, gdje je stupio u rusku državnu službu kao sekretar generalnog guvemera Bauera. 1783. godine po sravljen je za sudskog činovnika uRev a I u. Več 1785. godHie bio je predsjednik magistratskog savje.a u Estonskoj. Za vrijeme svoga siužbovanja počeo je pisati na svome maternjem njemačkom jeziku i uskoro je svojim pripovjetkama (kao n. pr. „Die Leiden der Ortenbergischen Familie“) izašla 1785. godine i sentimentalnim dramama (od kojih je najpoznatija „Menschenhass um.1 Reue“, davana prvi put 1789. godine) postao Ijubimac publike. Poslije smrti svoje prve žene, ćerke ruskog generala pl. Esena, dao je ostavku na državnu službu, pa je živio neko vrijeir.e u Parisu i Mainzu. Zatim je ot šac na svoje imanje u Revalu, gdje se pot-, puno odao književnoin radu. Ovdje je, dovršio preko 20 pozorišnih djela, od kojili su najpoznatija: „Armut und Edelsteine" (1795. godine), „Die Spar nier in Peru“ (1796. godine), „Die Negersklaven** (1796. godine) i „Die Verle«mder“ (1796. godine). 1798. godine bio je neko vrijeme dramaturg u Beču. Poslije toga oti-šao je Kotzebue op»t u Njemačku i bavio se neko vrijeme u rodnom mjcstu Weimaru. ali je uskoro opei otišao odande, jer je bio došao u sukob sa Ooethe-om. Hiio mu se osve* t : ti Pn.-e, što je na njegov uširb dizao u ntbesa Schillera. Zatim je pošu natrag u Rusiju, ali ođmah po prelasku granice bude, — valjda zriog iieke optužbc, — uhapšen i protjeran u S.oir. No kađa je iariperator P a v 1 e L dočuo za Kotzebue-ovu draniu „Dvorski ko« čijaš Petra III“, koju je Krasnopoljsk! bit preveo na ruski, a u kojoj se rosreovi uzdiže Pavle L, ne samo da je snpesta poinilovao Kotzebue-a. vcć mu je dao i satisrakciju time šao ga je po> stavio za ttpravnika ujemačkog pozorišta u Petrogradu i pokionio mu ie neko imanje u Livonskoj. Doživijaje u Slbiru opisao je Kotzebue u knjizi ,,Da? merkwurdigste Jalir meines Lebens“ („Najznamcnitija godina moga života 1 ’: 1801. godine). Posiije smrti imperatora Pavla Kotzebue je opet otišao u Wetmar, ali tu nije dugo ostao zibog nepri* jateijstva sa Ooethe-oui. Pokušavao >e omalovažavati Qoethe-a time, šio j« dizao u nebesa Schillera, a Goethe-a ignorisao. Iz Weimara otišao je Kotzebue u Berliu, odakle je poveo žestoku književnu polemiku protiv Goethe-a. 1806. godine otišao je u Konigsberg gdje se bavio is.orijskini studijama Plod tih studija bilo je djelo „Aeitert Oeschichte Preussens'* („Starija prus l<a istorlia"), kojft je postiglo SartK osrednji nspjeh. Iz Konigsberga otišao je Kotzebue u Estousku na svoje bnanje, gdje je izdavao časopise „Die Biene“ (1808./1809. g.) I ,J)ie OriIe“ (1811. 12. god.), u kojima je u ruskom duhu pisao protiv Napoleona I.' Da bi ga nagradio za taj njegov rad. postavi gć, hnperator Aleksandar I. 1813. god. za državnog savjetnika, u kojemu je svojsivu Kotzebue 1814. godme pratto vladara u glavui stan. Posiije pada Napoieonovog Kotzebue je postavijen za ruskog generalnog konsula u Konlgs bergu, gdje je prođužto svoje ranijc započete istorijske siudije. izdao je djelo „Gesckichte dcs deutschen Reiches**, pisano u veoma kouservativnom duhu, tako da je izazvalo opšte negođovanje u njemačkiin liberalniin krugovima. koji počeše u Kotzebue-u gledati jednog od najglavniiih protivnika slobode I narodnog ujedinjenja. 1817. godine
Dalje, svi ini aamo, kako nas je ilhio ljubio i svesihii Posrednik naš pred Bogom Ocem — Čovek HristcsIsiis,koji sebe dade u o t k u p z a s v e (I. Tim. II. 5—9). Otvorito sv. Jevandejlje i — vklećete. kako neiscrpni izvo-r ljubavi i miiosrdja prestavlja zeimljski život Hrista, Spasitelja našcg. Sve uesrečrio, bolno, ubijeno tugom, sustalo pod bremenoin života — sve je išlo k Njemu, Istočniku blaga — i tu je nalazilo sebi iscelenja. utehe t ssmge. Svi ti slepi, hromi, prokažeui, uzeti, i najieži bolesnici sretaii su Oa, gdegod bi se pojavio — I od Njega se vraćali sem telesnog iscelenja još i duhovno preporođjeni i nije više bik) bolesti za onoga koga je On izlečfo; nije btlo više tuge za utešenog: nije bi!o suza, ,Jer ih je On utro. Ali svc je to još vrlo slabo i bledo ispoljavanje Ijrbavi Hristove prema čoveku. Tek kad se razgmc slika stradanja Spasite. ljcva za grešni rod ljudski. slika, koju sn tako reljefno ocrtaii jevandjelisti. teik m silno i najvećom svetlošću bljesne ljubav Božja . . . ... Gle, evo, poslednja večera Spasiteljeva s učenlcima; Njegova poslednja beseda s njima, u vreime koje je On i ustanovio svetu tajnu pričešča. Kakvom samo ljubavlju diše ta večera, kakvom je silinom iste proniknuta sva ka reč te besedel Stet još ntkad nijc čuo, nlti će čuti sličue besede. Hristos se obrača svojim učenicima imenujuć 1 Ih. a kroz njih i sve verne, svojim ,,drugovima**, svojom ,,decotn“. Oospod pere hoge svojih učenika, kao sluga. — Q1 e, Gospod je evo i u Getsiman »kom Vrtu. Ko može ma i do nekog »repena da preživi 1 da se prenese u Njegovo duševno stanje?! On Je blo mnčen siinom tugom. I blla je> ćisto po-