Beogradske novine
Broi 79.
Sabnta
SEOORADSKP NOVTNP
M. marfa 191«.
Posljednja srpsko-hrvatska predstava prije UskrSnjih praznika. Danas u BllbOtll dne 23. tnarta 1918. god. u velikoj dvorani posadne menaže (,,Kasina“) Pod upravom natporučnlka d-ra M. Ogrlzovlća 1 nadreditelja M. Ceklća NARODNA DOBROTVORNA PREDSTAVA
:□
*B
KOD BIJELOGA KONJA
1«
Vesela igra u trl čina od Oskara Blumenthaia I Oustava Kadelburga. Preveo Mllan K. Savlčevlć. Režija lllje Sianejevli«. Glavne uloge glume gdje Stokić, Arsenović, Rucović, Todorovlć, Stojanović, BoSnjaković I gg. llija Stanojević Cićiča Uija“), Sava Todorović, Gošić, Dinulović, Belklć, Jovanovlć i t. d. —— PoJetek tačno u 8 sati naveče. ======= :: r. Sst pnM Hisilsin je Gsiromašenim parsdirama bsoplske infaliaencije. r r Ulaznlce u knjlžarama ,,Jugo*Istok“ Terazije i S. B. Cvijanovića. 1130
b;
:□
jjrilikom ua proslave tristagodišnjice reformacije, njemački studenti iskupJjen' na Wartburgu spalili su ovu Kotzebue-ovu knjigu. 1816. godine pozvat je Kotzebue natrag u Petrog'*ad I đouijeljen je u svojstvu državnog savjetnika u ministarstvu spoljnih poslova. ali mu je već 1817. godine data dozvola, da smije živjeti u Njemačkoj. Sada je Kotzebue otišao u Weimar, pa onda u M a n n h e 1 m, gdje je izdavao *voj „Litterarische Wochenblatt‘. Svojim pisanjem u tome časopisu još je većma razdražio protiv sebe njemačke liberalce, poglavito studentske krugove, koji ga stadoše nazivati izdajnikom i ruskim izmećaram. Najzad se nek’ zanešenjak, student K. L. S a n d, odluči, da ublje Kotzebue-a. Istoga dana, čim je stigao u Mannheim, 23. marta 1819. godine, — u pet sati .pcslije podne otišao je u Kotzebue-ov stan, predstavio se ovom kao Nijemac 1z baltičkih provincija i, tek što su bili progovorili nekoliko riječi, zabode mu kainu u srce. Kotzebue se sruši mrtav na pod, a Sanđ istrča na ulicu, gdje je pokušao izvršiti samoubijstvo, udarivši sam sebe dva puta kamom, ali je pao Šaka policiji, prije no što je mogao nanijeti sebi smrtonosuu rami. Cim je Izjijcčen stavljen je pod sud, koji ga je osudio na smrt. Smrtna presuda nad Sandoin izvršena je slijedeće godine. Ko.zebue se kao književnik prije svega .oalikovao svojoin izvanrednom plodaiošću, mnogo više kvantitetom, nego li kvalitetom, Ali zato bi ipak bilo vrlo jjogrješno smatrati Kotzebua kao bezznačajnog književnika. Naročito njego>Ve komedije odlikuju se izvanrednim zapletitma, živošću dijaloga i dobrom scenskom tehnikom. Inače je Kotzebue do duše u svojim djelima frivolan 3 bez dubljih pogleda na život. Napisao je svega ne manje neigo: 15 tragedija, 60 drama, 73 komedije, 30 Iakrdija. 11 jiarodija i travestija, 13 prologa i epi3cga i tekst za 17 opera. Od njegovih idjela zadržali su se do danas nn erp-u komadi: „Die Verwandten“, „Die beidev Kiingberg“, „Der Wildfang .edeutschen Kleinstadter" sa nastavkom „Carlolus Magnus“, „Pachter Feld* kfimmel 11 , „Der verbannte Amor“, „Der gerade Weg ist der beste“, „Das Interinezzo“, „Die Pagensireiche" i „Die Zerstreuten" (,,Rasejani“, davana prije kratkog vremena u Beogradu). Prvo potpiuio izdanje njegovih cjelokupnih djela (44 knjiga) izašlo je 1827. do 1829. godine u Leipzigu. — 23. marta 1848. godine postavljen je za hrvat6kog bana i jednovretneno za komandanta ujedinjenog banskog, varaždinskog i karlovačkog generaiiteta (vojne krajine) čuveni general J o s i p grof Jelačić Bužimskl (Jellachich de Busi). Orof Jelačić rodjen je 16. oktobra 1801. god. u Petrovaradinu, svr-
ireba nebeska pomoć, andjelska uteha, Sđa ne bi malalcsao 1 pokolebao se Njegov vellki duh: On je bio u tuzl đo tafivog stepena, da su s njegovog, iznurenog cđ žalosti, Čela padale na zemlju graško krvavog znoja. — Evo Hrista i ma sud,u kod prvosveštenika i Pilata. 'fUz put Njega najčistijeg i najnevinijeg susreću najvećim pogrdama, najpogrdnijim ismejavanjem. otnalovažavanjem, biju Qa i pljuju . . . Razumite 1 saose’ćajte to, deco moja. Ma 1 za minut prestavite sebe na mesto Spasitelja! — Nu, gle, Hristos na Ooigoti, rasjret na krstu! Ovde Njegova telesna i psihička stradanja dostižu najveću kulminaciju. Njemu izgleda da su Qa se ne samo ljudi, nego i Sam Otac nebeski odreldi. — I On malaksao od groznih stradanja pogled svoj diže k nebu i u predsmrtnom ropcu vapije Ocu Svome: Bože moj! Bože moj! ZaŽto si me ostavio? (Mrk. XV, 64). — Prestavite sebi sav užas njegojve usamljenosti! — Da, stradanja HriStova bila su tako teška, da se od njih trozila i grozi i najbczdušnija priro!da ... I za koga su, zašta su takva stradanja?! — Za tebe, za nas, grešniče, za tvoje bezakonje!... Saznaješ li, osećaš li sađa, čoveče, svu silu, svu neizmernost Ijubavi prema tebi tvoga Posređnika, tvoga Spasitelja?! Zar još u duši svojoj sumnjaš da će ti Bog oprostiti grehe !tvoje? — Znaj, da Spasitelj duboko, 'dublje no što ti i sam, pojima slabost prirode tvoje, i ako u tebi Ima ma 1 najmanje iskre pokajanja, — 0« te neće osuditi, nego će ti oprostiti, jer Je On izvor mira I praštanja. — Hoćeš Prlmera, tražiš dokaza? Nu, evo i tjfh. Bezdušni čuvarl zakona —» knjl-
šio je Terezijansku akademiju i stupio je 1819. godine u 3. dragonski puk. Već 1841. godine stigao je do pukovničkog čina i postavljen je za kontandanta 1. banskog puka. Jelačićevo postavljauje za bana pozdravljeno je u cijeloj Hrvatskoj velikim zadovoljstvom. Svečano ustoličenje Onstalaciju) izvršio je patrijarh Josif RajaČić. Za 5 Jula sazvao je ban Jelačić kongregaciju (današnji hrvatski sabor), pa je zatim poveo narodnu deputaciju u Innsbruck vladaru. O životu bana Jelačića biće na ovom mjestu još govora. P a b i r c i ZNAMENITI L.lllDI. 0 slaix>sia nekojili s'avnih Hudi postoje ovi potlaei: Epimenid je živio 167 goclina: Pc~olcrit 107; ilipokrat 90; Diogen 90; Pir 90; Toma Par 152; Tereojje 103: Sokr.at OS- Dandolo 97. Slavri 7 heniičar Sevrelj, koji je umro 1889. cro3ir\e, živio je 103 godine, a bio je krijepak i radio je do posljcdnje 0 čnsa smrti. * Na pitanje: šta je najijepše a najlakše na svijefu? — odgovorio je filozot’ Tal: — Najteže je poznati samoga sebe, n najlakše je drngoga ogovarati. Kada }e filozof Antipa čuo da' ga hvale i uzđižu nevaljali IJndi, rekao je: — Time su mi samo naškodili ili sam možda, badgođ i protiv lične volje nčiriio kakvo nevaljalo djelo. >i* I! Pdmski car Anlonije Imao je običaj reči: — Vašc volim Jednog svog gradjanina odbranili, nego stotinu neprijatelj.ikih vojnika poubijati. Mnogi čuveni Ijudi u prvoni đobu života počeli su se zanimati vrto neznatr nirn poslovima. Docnije, pak, uzvisiji su ee u pojedinim nauenim granama tako, đa se đanas slave kao ljudi koji su stekli velake zaslugo na naučnom polju svojo vrste. Evo nekoliko prirnjera, koj : se odnosc u tom pogleđu na slavne astronome. KMi kefije jc racMo kao prost radnik na putu. Njega je Gaus pronašao i uveo u astronorr.ski svijet. Najslavni i posmatrač zvjezdanog neba VLjem Ileršel išao je u počctini od sela do sela., i od grada đo grada, gdje je svirao. Hauzen je prvo tio šegrt kod sajdžije, pa i sajdžija. Prije nego što se odao aslronomaji i meleorologiji, Medler je ueio u nc-ko; višoj ženskoj Ikok đjcvojčiec iijepom pisanju. Karl Bruns bio je bravarski radnik u Leipzagu t onda je počeo izučava'i astronomiju. Najglavniji američki a3tronom N ukom (Newcombj izučio jc zidarskf zanat, pa sc tek posMje toga odao astronomiji.
ževnici i fariseji priveđosc jednom Isusu Hristu ženu, uhvaćenu na delu preljube, privcdoše nesumnjivo iščektijući da će je on usuditi. A Oospod? — ,,Ja te ne osudjujern" — reče On ženi, — ,,idi i od sađa više ne greši (.lov. VIII, 11)“. U tebi, grešnice, kaže Oospod: ,,Ja te ne osudjnjem, idi i bori se s grehom“. Jcdan od razbojnika, koji su bili raspeti s Hristom, obratio mtt se kratkom ali iskrenom molbom: „Opomcni me sc, Gospode, kada dodješ u carstvo Svoje!“ — i njemu, čijc su ruke bile uprskane krvlju čovječjont, odgovorio jc Gosix)d: „zaista kažem: danas ćeš biti sa innorn u raju (Lk. XXIII, 42—43)“. I ti, grešniče, čuješ taj umilni glas Oospoda svoea, ako Mu se obratiš iskrenom molitvom za oproštaj i spasenje. Aii evo ti i najizrazitiji pritner velikog milosrdja Božjeg čak I prema neprljateljima, — to je predsinrtna molitva Spasiicljeva Ocu nebeskom, da oprosti grehe oninra, koji su Oa razapeli. ,,Oče“ — Obraća se On Bogu za one, koji su ga do nralo čas bacali na užastte nruke, dok ga nisu i razapeli kao posledirjeg ziikovca, pa i sada Ga i isnrevaju i pljnju na Njegovo božairstveuo lice, — ,,0če! oprosti im, jer neznaju šta čine“ (Lk. XXIII, 34). Za ovako što, zaista je sposobno samo milosrdje Božje, konre nema granica. — I o tebi, grešniče, tvoj se Posrednik nroli istom molitvom, izlivajući na tebe sve obilje miiosrdja svoga, i o tebi On kaže Ocu svome: ,,0če! Oprosti mu grehe; ne po zloj volji činio ih je on, nego u neznanju l nesvesno". Stoga, deco moja, pristupite svetoj CaSI s velfkim strahom, Jer Je velika
otrana o.
POSLIJEDNJE BRZOJAVNE VIJESTI
Njemačka ofenziva na zapadnom bojištu Prvi velikl njemački uspjesi. Dosada zarobljeno 16.000 neprijateljskiii vojni' a. Kb. Berlin, 22. martaf Wolflov ured saopštava zvanično ovaj njemački večernji izvještaj: Izmedju Arrasa i Le Fere proiireni su u produžeuju naših napada dosadašnji uspjesi. Do sad smo zadobili 16.000 zarobljenlka i 200 topova. Kod Verduna je bila pojačana borba. Sa ostalih bojišta nema ničeg novog. Nijemci prodrli u frontnu HnUu izmedju Scarpe i Lantlile. — Poiožaj voj«ke soparuzmnih siia pokoleban. Kb. London, 22. marta. D<H)isnik Reuterovog ureda s britanskog fronta Javlja: Izgleda, da Nijemci, potpomognuti jakom artiljerijskom djelatnošču, bacaju vellke mase u front idasu,prodrli u frontnu liniju izmedju ScarpeiLantille. Akoodmah ne preduzmemo protumjere, onda izgleda da Je položaj vojske sporazumnih sila poko1 e b a n. Pisanje njeuiačko šiampe. (Naročitt brzoiav „Beogradsklti Noviaa".) Berlin, 22. marta. Kao uekl spas osjeća njemački narod na glas o početku ofenzive na zapadnom frontu. ,,T & g 1 i c h e R u n dschau" piše: Stupili smo u posljednju borbu za opšti mir i da osiguramo plodove pobjeda naših vojski. Z a p oČeojedvoboj izmedju Njemačke i Engleske. Neka bude 21. marta — prvi proljećni dan — historijski dan u životu njeinačkoga narođa. Vojni saradnik ,,D e u t s c Ii e Tageszeltung“ piše: Front na kojem će po svoj prilici započeti operacije, je obiast oko Verduna. Koliko njemačka vojna uprava cijeni ovaj front, dokazuje najbolje obrazovanje nove vojne skupine pod zapovjedništvom generala pl. O a 11 w i t z a. Nije Isključena Još inogučnost, da neprijatelj baš ovdje sprema svoju ofenzivu, ili moguće protivno. Od nekoliko dana znatnija je francuska borbena djelat* nost ti Loiaringiji. Predstojeća francuska katastrofa, (N:iročiU brzojav „Beoar idskih Novina - ’) i Bevlfn, 22. marta. ’ O Bprevnanju na. zapadnom fioiUu pfSe izvjestilac ,,Tageblatt“-a kod v jne ekupine gencrala G a 1 w i t z a, lVilhebn Kegeler: Malcni sanjlvi francuski gra* dič je već izodavna ispunjeu nepresianom k>nnjavom i lutnjavom. Nepop’očenim uMcema njegovim piolaze neprtstano nove čet.e i bataljuni i ni jedau vojnik ne zna za kud. Teretni auto-mobili grme u neprekidnoj povorci od jutra đo mraka, a noću se čuje brujanje žeijeznickih vlakova, koji 'jedan za drugim nepreslano pronoso merzere, topove. mmfc j', letih'ca i poutone. Neki od njih nose samo drvene stubove idaske, za koje fe bilo potrebno da bc Čitava poveća Suma tejaćo. Prim'jera rada navo’dim, da je uzidano tu sko:o oko 10 mi’.Ijuna cijevi za peći, dakle od prilike u dužini jeđno četvrtine ekvatora. To ee mase kreću automatskom tačnoSću u caprijed više trorno nego brzx>, to lžazivaju time osjećaj zapetosti, kojoj se pri-
tajna, koja se u njoj nalazl, — s velikfin strahom pred veličinom ove tajne i pred množinom grehova svojih, — i s krepkom verom u neiskazanu Ijubav Božjit, u Njegovo neizmerno milosrđje; i budite uvereni da vam pričešće tajne tela i krvi Hristove neće biti na sud i osudu, nego na isceIenje duše 1 tela, i za večni život!. Književni prijegled Izabraue pjesme Pctra Preradovića. O stogodišnjici rodjenja velikoga pjesnilca Izdala j« „MaiTCa Hrvatska“ njegove izabrane pjesme s uvodom dra Branka Vođnika, a umjrinltki je knjigu opremio hrvatski slikar Ljubo Babić. Cijena je knjizi za članove „Matice Hrvatske" K 5, uvez K 3, a za otpremu i poštarinu K 1. Knjižarska je cijena K 6.50 (broširano). Naručiti se I dobiti može knjiga izravno kod „Matice Hrvatske“ (Zagreb, Matičina ui. 2). Stampana je u 5.000 primjeraka, pa se molc svi prijatelji hrvatske knjige i poklonici vfio Preradovićeve da se požure s narudžbama. Kroatische Ruuđschau (Hrvatska Smotra). Primlii smo drugu svesku ovog lista, koji izlazi u Zagrebu, te ima ovu sadržinu: K novoj orijentaciji talijdnske politike na Jadranu, od Otoiia Szlavika, Zagreb. — Jemstva za trajni mir, od dra. Frana M i I o b a r a, kr. sveučil. profesora, Zagreb. — Jugoslovenski pokret i srpstvo, od dra. Milana Kovačevlća, Zagreb. O hiljadugodišnjem pravu hrvatskog naroda na samoodredjenje, istorijski ilusfrovao dr. Fran Milobar. kr. sve-
dr * ža’oet zbog grozoto predstojeće francuske katastrofe. Na frontonma epremaju vodje i njihovi zam emćl momčad već mjesecima na ovamo, studirajući mefcod« neprijatcljeve i usvajajuća Šbo je dobro i popravljajući Sto je k>še.. Iduća ofenzdva biće njemački model 8 engleskim i francusT\im pop-avkama. Najnovije ispravke ganri smo izmislili i jedva da je ostala i jedna e' entualnost neprocajenjena Ui previdjena. Tako stoji danas n'jemački vojnik u ovoj godini sa svima svojim dobrim osobinama iz godine 1914., ali neograničeno bogatiji u ratn o m i s k u s t v u. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Bba. Sofija, 22. marta. Maćedonski front: Izmedju ohridskog l prespanskog jezera blla je topnička vatra s obje strane živahnija. Zapadno od prespanskog jezera zapalila je naša artiljerija jedno neprijateljsko municijono stovarište. U luku Crne R e k e sjeverno od sela R a p e š e t a (?) bila je medjusobna paljbena djelatnost djelimično življa. Zapadno od V a r d a r a Izvela Je neprijateljska artiljerija nekoliko napada, na koje je naša artiljerija uspješno odgovarala. Na cijelom frontu živahna vazdušna djelatnost s obje strane. Dobručkj front: Prlmirje. PROGRAM NOVE RUMUNJSKE VLADE Kb. Bukurešt, 22. marta. Ministar predsjednik M a r g h i I o m a n uputio je narodu u hne sviju ministara svoga kabineta, a koji svi pripadaju konzervativnoj stranci, proglas, u konie označava kao prvu zadaću nove vlade, da u odredjenom roku uglavi mir, čije su osnove utvrdjene još potpisanim prelhninariiim mirom od 15. marta. Uslovi istoga su djeHmično već fzvršeni. Izvršenju te zadaće posvetiće vlada svu svoju snagu i težiće za tim, da zemlja Iz mirovnih pregovora izidje što manje oslabljena kako u privrednom, tako I u političkom pogl&du. PRFD RASPUSTOM PUMUNJSKOG PARLAMENTA. Kb. Bukurežjt, 22. marta, Zbog konzervativnog sastava novog kabineta, koji uslijed toga ne raspolaže većinom u parlamentu, blče rumunjska komora raspuštena i rasplsan! novl izborl. GENERAL’ AVERESCU STAVLJEN U PRIČUVU. Kb. Bukurešt, 22. marta. Oeneral Avarescu bićc od I. apriia stavljen u pričuvu.
MAURA — PREDSJEDNIK ŠPANSKOG MINISTARSKOG VIJEČA? (NaročitJ brzojav „Beogradskih Novina**) Ženeva, 22 . marta. Kako pariski listovi javljaju, posIfje ostavke Oarcia Prieta ističe se opet na prvom mjestu kandidatura starog vodje konzervatlvaca M a ure, kojije najveći neprijatelj politike sporazumnih sila.
učilišni profesor, Zagreb. — Feljton: Dokumenti: Prvi zajednički zaključak Hrvatske sa Ugarskoin, opis očevidca. Kralj Koloman potvrdjuje prava grada Trogira (Tran). Kraij Stjepan potvrdjuje prava gradova Trogira i Spljeta. Bečka deklaracija od 19. maja 1917. — Stampa: Jugoslovenska kritika krfske deklaracije. „Konci i fine žice“. — Kronika: Hrvatski sabor. Južnoslovenske orgije. Prizor iz austrijskog parlamenta. + Dragutiu grof Khuen Hedervary.
vifli i ru«e ne dobfju svoje izrazl rif. ? *H a . ^ ,ab * 5,er P uder * I DI«im C ljeiu jedne doze za proba Kl— velike d Možc se posvuda doblU. Glavno prodavi -DIANA" Hudaii A. 6. »UOl • NMor mcu $,
Maura je pred nekoliko mjeseci Jav-# nim govorom zahtijevao, da se Q F braltar povrati SpanjjL OStAVKA talijanskoo mini< STRA VO.INOG. j Kb. Lugano, 22. marta, Prema jednoj rimskoi vijesti dao Je talijanski ministar vojni general AI f i e r i ostavku. Preuzeće jedno zapovjedništvo na frontu. Novim ministrom vojnim imenovan je generaS Z u p e 11 i. UMRO MAJOR MORATH. (Naročlti brzojav „Beogradskih Novlna“.) Berlin, 22. marta, Poznati vojni kritičar major M orath saradnik „Berliner Tageb!atta“ umro je danas poslije dulje bolesti. JOFFE — NOVI RUSKI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA. (Naročitl brzojav „BeogradskJb Novtna"). r Stock v, olm, 9 2 rrmia. Novinc javljaju, da j« J o f f e na 1 mjcsk Trockoga imcnovan za mlnistra’ spoljnih t . - a. UKRAJINSKI POSLANIK U BERLINU. (Naročitt brzojav „BeogradskDi Novtaa 11 .) Berlin, 22. marta, Danas će stići u Berlin budučf poslanik ukrajinske republike u njemačkom carstvu dr. Seyvold. ODLIKOVAN PREDJAŠNJI ZAPOVJEDNIK ..EMDENA«. Kb. Berlin, 22. marta. Car W i 1 h e 1 m je fregatskotfi kapetanu Karlu pi. M (i I ! e r u, prcdjašnjem zapovjedniku ,,E m d e n“-a a na osnovi njegovog admiralitetu podastrtog izvještaja o posljednjim danima svoje krstarice podario ređ „pour !e merite“. NOVI SKANDAL U ENGLESKOJ, (NarcčiU brzojav „Beozradsklb Novtaa“.) Rotterdam, 22. marta, Osvrćući se na iz-vještaj engleskog odbora narodnim izdacima, kojf ispituje stanje ogromuog novca, što ga je municioni ured utrošio, veif ,,Daily News“: Otkrića izazivaju osjećaj ogorčenja i očajanja ne samo zbog uznemiravajuće žudnje za profttom, već i s toga, što su čudne skaitdaine priče sJjedstvo žalosne konfroh ne mašinerijc u municionom uredtr, Fabrikant je bio gospodar položajav On je čak mogao đa odbije pregled njegovih knjiga. Skanđal baca žaiosmt svjetlost na poiitiku trgovaca i na vladu, koja nije ranije stala na put, ta« kvom rasturanju opšteg novca. iz otkrića se ima istaći, da se samo kođ jednog artikla uspjeio naknadnim sra* čunavanjem da spasu 60 miljiuna maraka. Obrazovan je naročiti ured za sračunavanje. Za 26 shičajno pregledanih firmi utvrdjeno je, da su izvlačiie petostruku korist Jedna firma zara* dila je 1917. godine po odbitku svih iz« dataka 340% od svoga kapitala.
m
Razne vijesti TUDJE ZEMLJE, TUDJI OBIČAJI. Prijateljsivo se neguje i u prrmi« tivnih naroda, samo što se ono u njilf čudnovato izražava. Često puta su tr njih izrazi prijateljstva tako čudnovati, da bi iole neposvećenog čoveka iako’ mogli čaJe i poplašiti. Darvin jc na pr. pričao za jednog čičicu, gradjanina Vatrene Zemije, koj(! mu je svoje prijateijsko raspoloženje izrazio na malo u osobiti način: milo« vao ga je po grudima, puštajuči glas kao ono čovek kad vabi kokoši. Zatirn ga je odjedared žestoko udario pesni* com tri puta po grudima i po ledjima, Posle oviii đokaza o svojim prijateljskim osećajima prema Darvinu, čičica : je razdrljio grudi, očevidno očekujućf iste miloŠte od slavnog naučnika. Plemena na Nigru imaju običaj, da prl zagrljajti stežu pesnice, pa se onda) munjevitom brzinom obviju ruke sa tako stisnutim pesnicama, oko vrata dotičnoj osobi, opet ih rastavljaju, 1 tako tri puta. A kad se prema nekome imaju naročite simpatije, onda se još snažno raspali šakom po njenim rebrima 1 to tri puta po levim I po desnim, pa mti se najzad i pesnica meće pod nos. Ovaj posljednji pozdrav smatra se kao znai« osobite pažnje. S a I a
Dobar odgovor. k Petar, siuga u jednom domu, kopa u dvorištu jamu za gašenje kreča. Kada je dovoljno iskopao, zamisli se, pa ća zapitati:
nuu« VcU
. * ^Dspodar: — Iskopaj drugu jamu i to toiiko, da roože sva zemlja statf u nju.