Beogradske novine

.... Izlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom posliie podne.

Pojadinl broJavJ: • bOn

Oglool po cljonlku.

MJoaeCna pretplata: U ln.itran.tYl. . . . .1 , J ^ *.g 9

Jrednllhro: BEOBRAO, Vuka Karodžlia uL broj 10. Tolofon broj 83. Uprava I primanja pretplata Topličln venac broj 21. Telefen br. 23. Prlmanje oglau Kneza Mlhajla ul. bro| 38. Telefon broj 245.

Br. 92.

BEOGRAD, nedjelja 7. aprila 1918.

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJI izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 6. aprila. U Italiji Je borbena djelatnost opet p o p u s t i I a. Načelnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 6. aprilaZapadno bojište: MJestimičnlm preduzečima kod B u c q u o y-a I Južno od H e b u t c rn e zarobljeii je JzvJestan broj neprljatcljskih vojnika 1 mnogobrojrte rnašlnske puške. Suzbijeii jo engleski napad tia P u i s i e u xNa zapadnoj sino obali A n c r e proširili napadoin naš mostobranskl položaj sa obadvile strane A1 b e r t a. Južno od S o m m e živa'nne puščaue borbe i ltianjo uspješno pješadi]ske borbe. i Bombardovana su želiczuička postrojenja kod A m I o n s a. Francuzi su pokušavali, da nam ttapadom u širokim odsjecima izmediu IVloreuiia 1 Montdldiera ottnu 'dobitak od 4. apriia. Tl su se napadi s 1 o m i I i uz naiteže gubitke. Moiitdidier nalazio se pod franeuskom vatroni. Pred V e r d u n o m borbena so djelatnost arđljerUe p o j a č a 1 a. Sa ostalih bojišta ničeg novog. Prv! zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorfl. Britanska savjest Kada je februara ove godlne lord lollicoe Iznenada inorao istupiti iz brilanskog admiraliteta, nastalo je u upufenim britanskim pomorskim krugovinia opšte čudjenje i zaprepašćenje. Ono maio poštenili 1 zbilja stručnih vojnih ličnosti, kojima raspolaže Engleska, nisu mogli shvatiti. kako to, da čovjek, koji se bio pokazao autoriiet na svome polju, bude liajednom osudjen na nerad. Svakome je bilo jasno, da je tobožnje preuredjenje admiraliteta, koje je vlada navela kao razlog za otpuštanje llellicoe-ovo samo jcdan od jevtinih 'zgovora, kojima ljudi oko L!oyda Oeorga .pri takvim l sličnim prilikama obmanjuju javnost. Do duše su upućenl iiudi već tada uvidjeli, da je svakako moralo biti ozbiljnih nesuglasica Izmedju viade i bivšeg admirala, jer su napadi listova Nortlicliffeove grupe 1 sur;iše jasno nagovještavali, koji je potajni inicijator ove hajlce. Osim toga su oni znaii po iskustvu, stečenom ranijih ratnih godina, da su čcsto i suviše fanHastični planovi predsjednika ministarskog savjeta u više malia nailazill na ptpor iskustiog pomorskog časnika. U tvezi sa tiin bila je dcbata u donjem do.niu početkom marta, u toku koje je čiitav niz poslamika odlučno uhvatio za šiju prvoga lorda admiraliteta sir Erlc Oeddesa i uporno potražio da sazna prave razloge za smjenjivanje Jellicoeovo. Nitl Oeddesov cdgovor niti uvijeite slavopojke, koje je sir Ed\vard Carson pjevao otpuštenom admiralu nisu bili u stanju, da objasne stvar i da raspletu „srainuu intrigu", kojoj je Jelllcoc prema riječima „Moniing Post''-a bio žrtva, Sada pak, nepun mjesec dana poslije onih živahnih scena u cnglcskom donjem domu stiže iz pouzdanog engleskog izvora vijest o pravoin uzroku za Jelliocoe-ovo smjenjivanje. JelHcoe morao je napustiii svoj položaj, ,veli se u toj vijesti, jer se svim autorttetom svoga položaja protivio planu, da se u Holandiji -iskrcaju engleske trupe. Već po laltonskoj stilizaciji ove vijesli lako se može viditi, da ona svakako inora biti tačna, jer ideja, da se njemački front uhvati s ledja putem jskrcavanja u Ilolandiji odavno spada ;i rcd vratolomnih eksperimenata, pojr.oću kojih se londonski vlastodršci sve nanovo nadaju. da će izazvati preokret u ratnoj sreći. Time je izvan svake sumnje^ da je taj plati zb'tlja postojao, pa je sada samo još ođ interesa. kakvim su ga načinom mislili ostvariti. A taj je iiačin opet bio predvidjen kao povrijeda neutralnostl prvoga re> da. lsti oni ljudi, kojitna se ni u četvrioj ralnoj godinl nije dosadilo, da na Rav glas. oplakuju sudbinu Belgije. koji su rastrubili na sve strane svijeta,_da je njemačka odluka, da se promaršlra kroz Belgiju povrijeda jnedjunarodnog prava najgore vrste, — a koji prl tome nisu imali na uinu, da su Nijemci ovako postupiii u nužnoj odbrani i da

Neizmjerni engleski gubici. — Nov Wilsonov govor. — Unutarnje borbe u Rusiji.

su uz to povrijediii ,,neutralnost“ jedne države, koja je sva već biia zapala u sporazumne mre-že, — isti tl ljudi ođiučili su za zeleniin stoiom, da iz< vrše nasilje nad istinski neutralnoin Hoiaiidiiom, koja jc uz to i onako izliurena sporazumnim blokiranjem gladju, i to satno zbog toga, što su se nadaii, da time postignu neki više no problematičan uspjeh svoga oružja. Možda će na prvi pogled činiti simpatičan utisak, što je admirai Jeillcoe svojim otporom onemogućio ostvarenic Lloyd Oeorgeove iđeje 1 tlmg rnožda spasao Holandiju ođ propasti. Ali se stvar odmah prikazuje u đrttgoin svjctlu, kada saznaijemo, da je Jellicoe obrazložlo svoje protivljenje tome planu ne razlozima medjunarodnog prava, već čisto vojničkim razlozima. Plašio se, da če 11 a liolandskoj obali doživiti novo Oaiipolje, pa s toga nikako nije htio pristati na 'vladin plan. Ni oii ni Lloyd George ni jednoga se časa ni najmanje nisu obazirali na glas savjesti, ni jedau ni drug! nisu osjećali, da je akcija, o kojoj se rasprav. ljalc, imala kao osnovnu pretpostavku povrijeđu neutraliiosti, koja b! bila od nedogleđnih posljeđica. Sudbina holanđskog naroda nije igraia nikakvu ulogu, glavno je bilo, da je postojala makar jedna iskrica naide u neku englesku pobjedu, a fraze o slobodi malili naroda postaie su toga časa smiješna parodija sviju medjunarodnMi 1 čovječanskih prava na ovoj zemlji.

Treba samo pogkdati na Crveni Krst u Ženevl. Njega su u početku organizovali dr. Jevrcm Žujović, Djordje Raaojlović I Djura Paunkovlć, ! to je bio tada skup Ijudi od posia. koji su raclili svojski, nepristrasno l b e z Ikakve dnevnlce. Čiin je poređ plate uvedena dnevnica (a uvell su je partizani i lične šićardžije scbe radi) naguraše se u Crveni Krst ncradnici sa sviju strana, te ova humana.ustanova liči u mnogome na nekadanju beograclsku opštinu ili monopol duvana. Na čelu su mu danas dva pozuata fuzionaška pandura: Obrad Blagojević i Milorađ Vujičlć; prvi prtina dnevno 30 (trideset) a drugi 20 (dvadeset) franaka, i to švajcarskih, na lirie dijurne, pored njihove piate odnosno penzije. 0.ba su jedva pismena čoveka — za Vujića se zna da mu se ccla biblioteka sas'ojl iz jedne jedite knjige „Državnog Šematizma" — bez znanja stranog jezika, te nas pred stranim svetom sramote. Od amalskih psovka i svadja Obrada Blagojevića svakog dana trešte svi spratovi i hodnici Crveuog Krsta. Scm njih ima podšefova, takodje s velikim dijurnatna: Sava Kukić, Pera Odijević, Samokresović i t. d. Pa su izmlsliii i neice poslaničke odbore u kojitna Uroš Lomović, Maiiša Atanacković, Vitanović i đr. pored duple poslaničke dnevnice od 30 franaka, primaju još jednu dnevnicu od 15 švajcarskih franaka. 'Radikalski poslanlei primaju dakle dnevno v i Š e liego porodice izginulih ratnika za čitav mesec.

Pisma iz Svajcarske YII Uža san _ ne usp jeh dosadašnje s r p s k e p o 1 i t i k e. — P i t a u j e o pstanka Srbije. — Partizansi v o i s e b i č n o s t. Mi smo ovamo zauzeti u poslednje doba krizom Pašićevog kabineta, koja se otegla više od mesec dana. I ako velilca većina pridaje ovoj lcrizi čisto utiutrašnji karakter i značaj, kako sam u ranijem pistnu razložio, opet je nesumnjivo, da I spoljna politika igra vrlo važnu ulogu. To se vidi i po tome, što je prestolonaslednik Aleksandar sa solunskog fronta prvo išao na Krf, a potom n posetu kralju Petru, koji se nalazi u Kosteli kod Pireja. Da je skupština nezadovoljna Pašićevom spoljnom politikom nije razlog samo dosadanji neuspeh, nego i odnos našeg pitanja prema Ententi. Pre neiki dan donela je „La Serbie", koji važi kao vladin poluzvanični list jedan članak, u kome od reči do reči stoji ovo: „Naši saveznici nisu shvatili pitanje jugoslovenskog jedinstvaičitava je stvar u pit a n j u.“ Ovo prlznanje i sa ovakog m-esta pruža strahovitu sliku naše političke propasti i bezriadnežnosti. Zar tolikc godine rada, našeg privrženstva sporazuinnim silama, more prolivene krvi, pa da sporazunme sile još pravilno ne shvate piianje jugoslovenskog jedinstva? ili se u tome krije nešto drugo? Tu sc krije liemoć sporazumnili sila da Srbiji đadu formalne garancije i potporu u jugoslovenskom pitanju, što drugim rečima znači užasan neuspeli <losadašnje naše politike. U ostalom ovo potvrdjuju govori Lloyda Georga i Wilsona, koji govore samo o uspostavljanju Srbije I ništa više. ^ Pitanje našeg opstanka i naše budućnosti zadaje nam najvišc brige I ono je predmet gotovo isključivog razgovora i pretresanja u našem krugu. Svc su ostale pogreške i nedostatci mogu popraviii, ali ako se jednoin za svagda ili za duže vreme sudbina srpskog naroda i Srbije uputl rdjavim pravcem, to se ne može nl lako ni skoro. a može biti f nikada, popraviti. Zato su ta pitanja uvek važna i važnija od sviju partijskih i ličnih pitanja. Naš prijatelj S t. P., koji češće dolazi ti naš krug, slaže se u glavnom sa našim gledištent, ali misli da ne treha prenebegavati lična 1 pitanja unutraŠnje politike, jer se, vell, na tim stvarima može oceniti kako se vodi spoljti a politika i kakvi je Ijudi vode. Stoga je zamolio, da se u ovaj dopls puste i ovi podaci, koji najbolje ilustruju kako se ovanto kod nas panizanski radi, I kako sebični ljudi ni u najtežitn časovlma po otadžbinu ne prezaju od Jičnih koristL U spisku činovnika, koji danas rade u Crvcnom Krstu inta preko 450

bakali: advokatima, sudijama i proresorima. Izdaci, dijurne na ovo osoblje (sem plate) prelaze mesečuo 110.000 franaka švajcarskiin. Medjutim ti isti izdaci za vreme siarog odbora nisu prelazili mesečno 12.000 franaka, dakle sad su se udesetostručili. Pošto je po partijskim obzirima birano osoblje Je nesposobno i zato poslovi idu veoma rdjavo. U februaru 1918. šalju se tek pontoći za Srbiju za mesec ttovembar i decembar 1917. godine. U S r b i j i ć e o ii e b i t i primljene u martu, đakle bez malo pola godine d o c n i j e u .to se sa 32—35% tn a n j e negoprošlih meseca, pošto j e g. B1 a g o j e v i ć o š t e t i o p r im a o ce p otnoć i samo za ta d va m e s e c a s a m i 1 i j u n 1 p o k r u n a, n e k u p i v š i k r u n e b 1 a g o v r cmeno! Ova fakta koja je pokupio naš 1 prijatelj St. P., zaista su zaslužna pažnje, a potrebno je da i vi u Srbiji tamo znate, koji možda još ideališete i zamišljate, da se ovamo od nadležnih vodi briga feamo o krupnim stvarima, da je prestalo partizanstvo. da su prcstaii lični i sebični obziri, i d-a je svaki svoje skromne sile posvetio opštem dobru.

Radi bismo kazat 1 dobre glase, što veli narodna pesnta. samo kad bi mogli, ali na našu žalost, tili dobtilt glasova nema. Ljudi kojima je poverenta sudbina zemlje, njiliova bliža i dalja okolina, njdhovi privrženici i prišipetlje gledaju samo sebe, sanio sebe i ltišta drugo. Gledaju da sa o tudjem znoju dobro nažive i naplate, a čentu to vodi

li ne misle i ncće da misle. Ili valjda isie da tu svoju sebičiiost i nemoraiist mogu pokriti samo opštom Jraim: „dobro će biti, naši saveznici ntoju pobediti i nti sa njima.“ I verujte, id ;o govore, ne govore onl i ne misle to Srbi. već kao najgori sebičnjacl, r oni pod ncuspeltom sporazuma ne de nesrcću za biidučnost Srbije i srp:og ttaroda, već svoj lični lteuspeh. ni indelifikuju svoju iičnost sa Srbim, ali kad bi imali da biraju iztnedju rbi’je ! svoga ,.ja“, oni bi se nesumnjl3 rešili na ovo ix)slednje, i tada bi se k videlo da im je Srpstvo šuplja aza. Kad čovek viđi onu našu veselu ojsku, one junake što prolivaju krv i uiru od tnalarije, tifusa i drugih bolei i vide ove kojl ih vode, mora čovea obuzeti boi. Jeza i žalost. Nikada •pski narod nije više prolivao krvi pod or im vodjstvom i za tudje račune, neo Što evo, danas proliva. Gvi podaci ospodina St. I 3 -. samo su mala kitica vencu neizbrojnih rdjavština i zala, oiima su upravljači Srbije usrećili vai namučeni narod. O tome će biti reči u idućim pismima. St. V. J.

Odlučni dani u Francuskoj FosUednjl udar u ovoni ratu. (Naročltl brzolav ..Beogradsklh Novlna") Kotterdam, d. apvila. Dopisuik Reutorovog ureda na zapadnom bojištu brzojavlja: Sve je za odluku sprenuto. Sad predstoji jio.sljed. nji udar u ovom ratu. Encrleska vojska se bori pod dalolco nejx>vo!jnijim uslovitna nego li neprijafeij, a!i so ona bori sa uvjercnjcm, da če svojim uspjesima tnorati zas\‘j;-doči‘i svoju nadmioćnost. Englezi priznaju, da su izgubHi rat. (Naro6!tl brzojav „Beogradsklh Navlna“.) Berlin, 6. apriln. Casonis ,,D a s nou e’E u r o pa‘‘, lcoji biisko stoji državnom kancv'arn, javlja, da je u trosljedniem oiudeskom ministarskora vtjeću pao iz usta ongleskib ministara izraz: „IVi i smo r.at izgxibili‘‘. AmJens odjednom — Izgubio važnost. i (Naročltl brzolav „Beogradskni Novina".) Rottcrdam, 6. aprila. ,,M a n ob o s te r Gu a r d i a n“ go\on u svome itvođniku o novirn njemačkim 'napadima i smatra kao vjerovatno, da ćo Nijemci produžiti svoje napore u pravcu prema Amiensu, a da će austrougarsko čete tako islo otjiočeti of-nzivu na t alijanskom frontu. — „Daily Chronicle * 1 * ' misli, da neprijateff svojira napadima protiv Amiensa hoće samo da skrene pažnju, da bi uiogao na kojoj drugoj strani prodrijeti. U oštalom Amibiis je, s obzircm ria rlak-ko isturem ujimački lclin, izgubio svoju velilcu vnjcmfost Ogromni engleskj gubici: Od 21.—29. ntarta 412.000 Ijudj. Kb. Berlin, 6. aprila. Ratni list „T.okalan zeiger‘‘-a saznaje iz holandskog pouzdanog izvora o engleskim gubicima u prodomcj bitci kod Cambrai-Le Fcrc-a, da su Englezi od 21. do 29. marta izgubih 412.000 ijudi. I alco su po sobi englcslđ gubici u uzaludnim ofenzivama protiv njemačkih položaja bili neobično veliki, oni su većinom zađesili prekomorske čefo. Ali u počotku borbe u sredini engleskog poiožaja bile su isključivo doinaće čcte. Engkski gubici prcstavljaju j a k p r o 1 o m, lcoji je ikad udaren u itoračku snagu Engkske. S toga je sa svim pojmljiva žaiost u eijoloj Englcskoj zbog sinova, koji 'su hiljadama hiljada pali na boj'štima Francuske. Razočarani EngleziKb. Bern,,6. aprila. Gardiner piše u ,,Dai 1 y Ncwsu‘‘ orl 30. marta: Mi smo dobili iznenadni, teški udar, koji nas je đrakčije jx)godio, nego li svi, koje smo osjetiii iod sudtonosnih dana tia Marni. Tri su godine prošle, od kada je u drugoj bitci na Ypru englcska linija bila u neposreclnoj opasnosti. Od tada smo držali, da se engleska linija ne može rauili. Ali se pokazalo, da so ni njemačka linija no može olalco raniti. U cijeloj prošloj godini cngkska je vojska bila neosjx>mo nadmoćnija U svojim položa'jima. Sad smo d.oži vjoi i noprijatnu javu.

Francuska ponuda za mir NJeimićkl socijaliste o Clemencean-ovoi đvoličnostl. Kb. Berlin, 6. aprila. „Vonviirts“ piše: Sad jc rcd tta gospodinu Clćmenceau-u. da dokaže, da ili nekakav gospodin Amiand ne postoji, ili da Jc ovaj Armand kakvo bilo laparalo, koji nema nikakva posla sa francuskom vladom. Ne možc sc uvidjeti, kako bi so pobjcdilac ntogau opet izvući iz dvorane mira, u koju Je neoprezno zalutao. I ako bi se moglo opkladiti sa hiljadu protiv jednoga, da se radi samo o nevještom pokušaju, da se Austro-Ugarska izmami iz saveza, ipak če pakosno ogovaranje okrivl jivati Clćineticeant-a iza leđja zbog dvolične igre.

Japanci se iskrcali u Vladivostoku Rotterdam, 6. aprila. Anierički minisiar ntornarlce saopštio je, da su se u Vladivostoku iskrcali japanskl mornari za zaštltu života i svojine stanovnika.

Japan ne će učestvovati u evropskom ratu Kb. Bcii), H» aprila. ,,Matin“ javlja iz Ncw-Yorka: Jedna japanska ličnost visokog položaja u W;ishingtonu je izjarila, da ae Japan |>rotivi svakotn učešću u ratu n Evropi. Takav se projekat uo možo i 7 ,vesti zho” v <® 1 >lca uda 1 jo. nosti.

Podmornički rat NOVA POTAP! IAN.IA. Kl). Berlin, G. aprila. Wolffov ured javlja: Jedna od naših podmornica j«od oprol>anom upra 'voir. pomorskog natporućnika Lolisa tcško jo oštotila neprijateljski traiisj>ortru saobraćaj izmodju Francusko i Engleskc. Ona }o uništila 6 parnih brodova i 2 jedrenjaka, uknpno 22.000 brnto tona. Većina brodova je jx>topljena u istočnorn, dijelu kanala. Misli se, da se tovar brodova sastojao vcćinom iz skupocijenog ratnog lnatcrijala. Modju tim Ijrodovima se nalazio veliki parni brod od 4000 lona. Zna so da su medju potopljenim brodovima bili ovi: ©ngleski oklopni j,arni brod ,,Sequ©ye“, 5203 tona francuski jedrenjaci ,,Arvor“ i „Annie Yvonne“, Načelmk idmtralskog stožera rnoraarice.

Molbe za pomoć Svi oni koji so obraćaju za pomoć preko dmštva Crvenoga Ivrsta u c. i 1c. vojnoj' glavnoj gubcmiji u Srbiji u Beogradu, treba da jrodnesu ntolbu, n kojoj mora biti ovo: 1. Imo i prczime molioca, sa tačnom adrosom; 2. Imc muža i i oca (staijašino porodice) i gdje se ltalazi; 3. Zanimanje, koliko je ranijo godišnjo zaradjivao, i ođakle je, sadanjc zanimanjo i cadaiiji prihodi molioca i kako -CLazlii i z/lriiivaoi 4. Koliko ima sada članova u kuci ; 5. Godine štarosti odraslih i njihovo stanje zdravlja; G. Godine starosti djeoe i stanje zdravija; 7. Da li je ntolioc doliijao do sada kakvu pomoć, i ako jo ‘dobijao onda od koga, kada i koliko; 8. Imena članova porođić© van zeuilje, zanimanje njihovo, i šta znaju O njima; 9. Iinena članova porođice, koji su za vrijente rata urnrli, gdje i uslijed če. ga, gođine starosti umrlilt i njibovo ra. nije zanimanje; 10. Napomena —'u napomeni dodati — ako ima još što god 'osim gornjih podataka, 'da sc doda. Molbe bez-ovih podataka ne će šo uzimati u rad. U koliko svi gornji navodi budu vjemiji i tačniji, u toliko će se l>rže i bolje uvažiti molba za pomoč. I kad sc bude izdavala jromoć, obraiiće se pažnja na svo navode 'u molbi za pomoć 7 u slučaju ako s<> sazna, da fiomcnuti navodi nisu istiniti, novčana. pomoć ne će se isplatiti.

Istorijski kalendar Na današnji dan, '7. aprila 1875. godine urnro je u Badcn-Badenu lvjetnački pjesnik Georg Herweg1h. ITorwegh je najpoznaBji medju rijema'Čkim jrolitičkun: liričarima . etrdesetili godina prošloga stoljeća. Rodjen je 31. maja 1817. godino U Stuttgartu, studirao je prvo neko vrijeme teologiju, pa se zaiim potnuno odao književnosli. Iz Svajcarske izdao je zbirku pjesama „'Gedichte einos lebondigen“ ( kojoin se u'brzo popularisao u cijeloj Njemačkoj. U tim pjesmama izbijaju bujni t»i nejasni pjesnikovi ideali, tu nalazimo nacijonalizrna pored kosmopo’.itizma, republikaštva pored monarliizma. 1842. go. dine proputovao je Njemačku i već je tolikc> bio popularan, da je svuda dočekivan kao kakav triumfator. Cak j<> i sani pruski kralj Friedric.h Milcbelm IV. želio da so ujKtzna sa pjesnikom i rckao mu j«> prilikont U>ga sastanka: „\o!im karakternu opoziciju“. Docnijeje islina zbog nekog ođveć slolxvlrio7 pisnia kralju protjeran iz Pruske. Docnije jo otišao u Svajcarsku i stekao jo pravo gradjaustva u basdskom kanfonu. Tu se ožcnio Emmoin Siegmund ćerkom nekog bogatog ijerlinskog jevrcjskog bankara. la Svajcarsko je olišao u Paris, gd)e je izdao drugu knjigu svojih „Godichto einos lebendigen“. U njima je već otvoreno ro. publikanac. Za vrijente febniarske r«volucije Henvegh je u viš« maha na čeht Nijemaca, koji su živjoli u P&risu prire. djivao manifcstacije simpatija za rcpublikansku stvar, pa so najzad riješio da l' sam prećluzme revolucionarni pokušaj volikoga stila u Njemačkoj. Aprila 1848. godine preŠao jc sa jednim odredom tije.