Beogradske novine

BEOGRADSKE NOVINE

Strana 2. JnaCkih i francuskih radnika republikafcaca na bađensko zemljište, ali je ta.j mdred rasturep n borbi sa wurttcmbertkim tmpama. Samo prisebnosti svoje Bupruge imao je Hcrwegh da zahvali, što thija zaiobljen i izveden pred prijeki sud. Poslije ovog dogadjaja Henvegh je živio jvovučeno feoje u Svajearskoj, kojc u Parisu. U posljednje' vrijeme svoga života tadio je na prijevodima Shakespearovih Bjela. & 1 ■ - J 51

Građ i okolica * Dnevnl kaleudar D a n a s je nedjelja 7. aprila, po starom 25. marta. — Rimoltatolici: Bijela nedjelja, Herman; pravoslavni: Blagovjesti. Casnička i ćinovnićka kasina otvorena jc t>oćam od 15. februara do 11 saii u noći. C, i k. v o j n i ć k i d o m: Ciiaonica, soba za pisanje i lgranje, kantiua. Otvorcno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Siobodan prislnp svakome vojniku. Kinematografi: Vojni kinouKralja Miiana ulici br. 56 (Koioseum): U 4 i 6 sati poslije podne predstave za vojnikc; u 8 , sat! uvcče opšta predstava. — C. i kr. g r adjanski kino na Tetazijama br. 27 (Paris): U 3 i 5 sati pcslljc podne te u 7 satl uveče opšte predstave. Bcogradski orieum (u zimskom pozorižtu, prlje Boulevard): Dvije predstave, prva u 4 sala posllje podne, a diuga u 7 sati uveče. Vojno pozorižte. Od tlanas, neđjclje 7. aprila, difl se u pozorišnoj dvorani mjcsnc etapne menažc kroz tri dana predstave ovoga pozorišta. Pobliže ti objavama. Biblioteka za p o z a j m i c u (Balkanska ullca br. 1, Hoic! Moskva). Otvorena od 10—1 sat prijc i od 3—7 safi poslijc podnc. Noćna službatt Ijekarnama: Ođ 7. aprlla do 13. aprlla vršićc noćnu službti u Beogradu ove Ijekarne (apoteke): Dr. F a n i o, Saborna ulica 77; D e 11 n I, Kneza Mihajla nlica 1; Nik o! i<5, Bitoljska ulica 2; P r o t i ć, Kralja Milana ulica 87. Saobraćaj na ratrtom mostu izmcdju Bcograda l Zemuna obusiavllen je svakog dana od 7—8'30 sati prije podne od 12.30—2 sata poslljc podne. K u ž n a b o 1 n i ca: Posjeta uije dozvofjcna. Obavljcštenja o boicsnicima dnevno od 11 do 12 sati prije podnc nattlazu u bašlu bolničkc zgradc sa sirane Vidinske ulice. Posjet bolesnika u bolnicama: U boinici ,Brčko‘: oti 2~4 sala posiijc podne, U bolnlcl „BriintH: od 9'30—12 saii prije podne i od 2 —i sata poslije podne. — U e. i k. gradjanskoj boinici: tt utorak, čc' tvrlak 1 ncdjciju od 1—3 posiijc pođne. Riniokafolička sitižba Božja. Danus u nedjeljn, 7. aprila vršićc ge rismofeatoliCka služba Božja po ovom račporedu: 1. U Konafeu: U 8 eati uju-tru njernačka i hrvatsfea propovijed i ®v. Inisa za vojuike; 2’. U župno] crkvi: iU 8 sati ujutra tiha bv. tnisa za školsku idjccu. U 10 sati njemačfea propovijcd i ivelika sv. niisa. T T 3 sttfa posiijo pođne Ui—— —— E —■Evengeličko bogoslužje, Danas u neđjelju, 7. aprila održaće se u 10 sati prije podne U ©vangcličkoj erkvi, Vuak Karađžića liiica br. 9, evarrgeiičko bbgoslttžje sa svćča nošću 6v. SnTcešća, koje će vrŠiti etapni sveštcnik JHolzhausen iz Smedereva u njernač. kom jezikn, nji; 9 sali u mngjarskom joiziku. Blagovijesti. Danas prazmtjc pravoslavna crkva B1 a g o v i j e s t i. U srpskom se naro<lu veli: Blagovjest pripovjest! To se tiče zime; jer narcd vjeruje, da do Blagovjesii može biti zimskih hladnoća i mepogoda, kao što se to i dogadialo, pa ise it narodu pripovjedaio. S BJagovjeftima narod vjeruje, da je zimskom ivremenu konačno kraj. — Osim ioga se n narodn još i ovo vjcruje: Kad čo*'jek ubije guju, pa da usadi ti njezlnu glavu česno bijeloga luka da nikne do Blagovjesti, pa da ga zadjcne za kapn 8<ad na BJagovjesti podje k crkvi, onda poznac sve žene koje su vještice, Sve bi se kupile oko njega da mu otrrm >!i ukradu ono česno. Na današnji se dan sastao u Sre>nskim Kavlovcitna 1862. godinc narođnocrkvenl sabor pod predsjediništvoni patrljarha Josifn R a j a č i ć a. Zbog toita je taj sabor dobio naziv Blagovježteuski sabor. Na njemu su bile utvrJdjeno granice srpske vojvod in e.

Poziv.

Moie se dolje imenovane os Ua izvole doći u redakciju „Beogi skili Novina“, u srijedu, 10. o. mj„ «sa?i uveče: Porodice: pok. Lazc L; Tcvića, knjiž-evnika; pok. Vojislav; Jiića, književnika; pok. Radoja Do liovića, književnika; pok. Ljubinka trovića, književnika; pok. Djoke. Ks oa. slikara; pok, Steve Mokranjca, <zičara: Bože Joksimovića, muziči Brane Cvetkovića, novinara; Mili ‘Dobrića, noviuara: Perc Savića, m Mara; Sveta Savića, novinara; I Stefanovića. noviuara; Vlade Stcfe yića, štanipara; Karla Gregor Stampara; Steve Miličevića. noviu« Jvasc Djeme, noviuara; pok. Dobri\ uomića, noviuara; gosp.: Josif Ma kovic, konipoziior; Si- Titelbah. pi slikar: gdje: Zorka 'iodosićka, glu iT 1 ’ J e i e . na Oavrilović. glumica: J na Kojić ; gosp.: Kosta Hadži La ^ novinar; Vojis " n^'vinar; Dobra Miličiuc ^gospodja Jovanka pok. knnževnika-

nue u inogućka izvo-

Nedjelja

7. aprlla 1918.

Bro| 02.

Vaznesenska crkva za beogradsku slrotinju- Vaznesenskai crkva priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 80 kruna, koju je svotu prikupila na tas za vrijeme bogosluženja, a kao svoj prilog za pomaganje begradske sirotinjo Crkva svetog Nikole za beogradsku slrothiju. C r k v a s v e t o g N fk o 1 e na Novom Groiblju priložila je sirotinjskoin odjelenju opši’ine grada Beograda svotu od 23 krune, koju je svotu prikupila na tas za vrijeme bogosluženja, kao svoj prilog za pomaganja be>ograđske sirotinje, Deset hiljada kruna za osiromašcnti bcogradsku inteligenciju. Prve tri predstave ,,Koštane“ donijele su do K 6000 čista prihoda, koje s prihodom „Bijeioga kon.ia“ čine d eset Iiiljada kruria. Ta je suma namijenjena osiromašenoj beogradskoj inteligenciji; jedan je dio podijeljen prvim pozvanicima, a drugi će se podijeliti doskora. Budući da dnevice stižu rnolbe za pomoć. to će i ostale predstave ,,Koštane“ blti namijenjene istoj svrsi. Preplatili su kod prve pređstave gdja Jovanka P o p o v i ć i gdja Olga S j c n i c k i s po 50 kruna, na čem nek im je u ime nadarenih osobita livala. Ugledali se u njihov primjer kod buđućih pređstava i ostali mogućnici. Buduća predstava „Koštane* 4 bićc i koncem narednc scdmice i to s gdjom jArsenovićkom u glavnoj uiozi. Karte za ovu č e t v r t u pređstavu prodaju se od ponedjeljka 8. o- mj. u knjižarama ,,Jugo-Istoka“ i S. B. Cvijanović.a« Dobrolvorna diletautska pređstava. Dobrotvorna di'.etantska predstavai komedije ,,D j a č k e v r a g o 1 i j e“, koja se imaSa davati 9. o. mj.. ođlaže se zbog gostovanja bojnog pozorišta, i to za četvrtak, 11. o. mj„ o če1 mu se publika oviin izvještavn. i Botno pozorište. Kao što so moglo i očekivau, pokiai nja publika živo interesovanje predsta! vama bojnog pozorišta, koje stoji pod ; tiprarom poznatog bečkog glumačkog urnjetnika Kurta pl. Lessena. Već današI nja prva pređstava, na kojoj će se prikaj zati omiijen šajjivi komad u 3 tina „SpanI ska lnuva*', kao da čc imati sda pribilježi | rasprodaju ulazaiica sve do posljednjeg j mjesta. Ulaznice u pretprodaji mogu se j još đobiti na pozorišnoj blagajni od > 10 do 12 sali prijc podne i od 4 do 6 sati poslije podne kao i u iknjižari ,,Ju‘ . i ocetuK preasfave je utvTCi]e)i za 8 i po sati uveče. I Pjevačko i koncertno veoe, Prodaja ulaznica za pjevačko i lcon! eeitno veče, koje so priredjujo 21. aprila j u pozorišnoj dvorani mjesne etapne rnenaže, počinje 8. aprila u knjižararna ,,Ju; go-Istok“ i S. B. Cvijanovića. Cijeno ntje| sta: loža 30, sjedišta 10, 6, 4 i. 3 krune, 1 stajanje 2 krane.

Narodna privreda Kako se sade šijivev Jedna od najvećih pogrješaka. koju čine srpski poljoprivrcdnicl pri zasnivanju šljivaka, jeste što šijivova drvcta vrlo u čssto sade. Ima krajeva u Srbiji, kao valjevska PodgorLna, kruševački okrug i t. d., gdje su šijivova drveta u šljivacima tako u često posadjcnu, da odstojanje od jednog do drugog stabla ne iznosi ni po tri metra. To i nLsu šljivaci, voćnjacl u pravom smislu riječi, to su šume od Šljiva sa visokim stablima, koja su pokrivena silnom mahovinoin i lišajevlnia i mriogobrojnim izdancima. Vara se poljoprivrednik, misleći da će gusto zasadjena drveta dati vcćeg prinosa od šljiva. Šljivama je, kao i drugim biljkama, potreban vazduh l svjetlost za njihovo pravilno uspijevanje. Ako nemaju tih elemeiuita, one će i!i same tražiti, pružajući krunu sve više i višc nebu. Tako će mjcsto zatubljeno kupaste, šljiva đobiti izdiiženu krumi. kao u jabiana. A otuđa će biti manjeg prinosa u plodu. Jer, bjegaujem stabla u visinu sva biljna snaga i rad za ishranu prenosi se u gornje dijelove krune’. Donji dio ostaje u zasjenku, neaktivan; na njemu nema ni cvjetova, pa. prema tome, ni ploda, a često čak ni lišća. Taj dio postepeno sc ogoljava, sušt i jzumire. Kad su, pak, drveta posadjena na dovoljnom odstojanju. kađ njihovu kupastu krunu dovoljno zagrijevaju i vazduh i sunce sa sviju strana, rod se obrazuje po cijeloj periferiji krune, te je ne samo obitlniji, nego boJje i sazri i uopšte boijeg je kvaliteta. Rod kod šljiva izduženih kruna teže se i bere, — za izvoz u svježem j atanju, — jer se mora tresii. Time se i nenamjerno plod izrazbiva. iz njega izlazi slatki sok, a to sve doprinosi da privredntku ne donosi onoliko dobitt, kolika bi bila da su dobrog stanja. Najzad, gusto zasadjene šljive obrastu vrlo lako mahovinom i lišajevima, koji se kao paraziti hrane o trošku drveta i đaju zgodna utočišta razi ličnim štetnim insektima na šljivama. Koji je najpovoljniji način za sadjenje šljiva? Na ovo pitanje treba da se držimo ovog uputa. Odstojanje, na kome če se saditi šljive, zavisi naročito od mjesta, položaja na komc se podiže šljivar. Na malo nagnutijim položajinut, na kosama gdje je zemljište obično posnije mogti se šljive. i malo češće saditi, ali ni u kom slučaju ne treba ostaviti maujei od 6 metara odstojanja od jednog drvcta do drugog. U ravnicama,

j stablima ostavtti i malo veće ođstoja! nje, bar 7—8 melara. Samo na taj načiu uspjeh ti dobrom prinosu šljivinog ploda biče obezbijedjen. Prirodno je, da osim ovog uslova ne treba zanemariti nt uslovc za njegu šljiva. i =

Narodno zđravlje

i Popođnevni koncerat u časničkoj kafrini. Danas poslijo pođne biće koucerat u časničkoj kasini s odabraniro programom. ! Zasijavanje kruinpira. Sva ona lica, koja su se. prijavila ekonomatu opšiine gratla Beograda za k ru m p i r z a z a s i j a v a n J e, mogn u p o n c d j e 1 j a k 8. aprila ove gođine taj krumpir prema spisku prijavljivanja primiti u prvoj prođavnici životnih namirnica opštine grada Beograda, Makeuzijeva ulica broj 40, po cijeni oci 1.50 kruna kilogram, i Sva lica primaju samo polovicu tražene količinc. I i. Iznošeitje stolova pred hetele i kafaue.

Pozivaju se sva ona lica: kafedžije. hotelijeri, restorateri i t. d., koja želc stolove đa iznesu ispred svoje radnjc (liotela, kafane i t. d.), da pretliodno položc blagajni opštinc grada Beograđa u Kralja Aleksandra tilicl broj 7, taksu za zauzeče trotaora. Ko bi se uhvatio da stoiove iznosi prije nego š.o je položio taksu, kazniće sc pJačanjem trogubo godišuje takse, Loptački klub „Beograd“. Počev od danas održaćc loptaćki klub ,,Bcograd“ svake ncdjelje vježbanjo naigralištn n Košutrijuku.

Dnevne vijesti Vellka eksplozija u Petrogradu.

Higijena vaspitanja. Pedagoška higijena je od veoina važnog uticaja na čovjeka, jar mu se pomoću vaspilanja stvaraju sve navtke, naklonosti, Ttajzad i sve potrebe i željc, a, medjutim, to sve ima ogromnog iipliva na stanje njegovog organlzma, — na njegovu sklonost bolešijivim uticajima, — na njegovn moć da s» odupire spoljašnjim razrušavajućim uticajima. Priimjera radi neka poslužt bolest nervoznost ili neuvastenija, t. j. ako se ona uopšte inože tako nazvati, koja ti današnjc vrijeme vlada po svima kulturnim zemijama. Nema sumnje, da ta bolest u priličnoj mjeri zavlsi isto tako i od istorijskih i socijalnjh uzroka, ali u isto tolikoj znatnoj mjeri mora biti prijiisana i, vlađajućoj u dauašnjc doba, sistemi vaspitanja pođmlatka. Veoma rije’ko inože se naćl porodica, u kojoj bi sc normalno vaspitavaia djeca, to jest takvim načinom, đa se u samom sistemu vaspitanja ne nadjn takve osobine, koje bi nioglc docnije da so odazovtt štetno na fizičko i pslliičko stanje dječijeg organizma. Medjntim je uiicaj psihičkog stanja na fizičko toliko energičan, u koliko je energičau uopšte i uticaj svakog spoljaŠnjeg činloca: želudac se podjednako kvari kako kakvom teško svarIjivom hratiom, isto tako i duševnlm potresima. To što važi zia želtt-dac. važi i za cio o r g a n i z a tn uopšte. Pri najboljim fizičkitti uslovlnta, vaspitanjem se čovjek može veonm jako da iskvari, — stvarajući u njetnu cjelinu takvih pshičkih iii duševnih uslova, pri kojima pravihta radnja or-

Iz K r o n s t a d t a javljaju: Tvidjava Pctev ottlctjela jo iz dosađa nepoznaiih uzroka u vazduli. Eksplozija j« bila tako snažna, da su se pdlupaii svi prozori čak i u Oraaienbautnu. Pritisak vazduim bacio je ljude na zeinlju u ludaljenosti cd 12 kilometara. Koliko je irtava iziskivala ova .utaatrofa, nijo »e dosada »uoglo pod izvjesno uštanoviti. (Juč'i srno uslijed oaakaćenoga hrzojava donPe’i, da jc odletjela u vazduh petro-pavlovs k a tvrdjava. M«)limo naše Čitaooe da to ipprave. Ne radi se o petrapavlovsfeoj, nego o tvrdjavi Re'ter. Vp. TT r .) ’

ganizma nc može biti nt mislima. Za to evo primjera: ako so zagleđamo n ninc'ge dječije igre, onda ćemo zaključiti, da one, i ako su sa fizičke tačke pogleda potpuno nevlne, ipak utiču ili će docnije uticati razdražujuči na glavni živčani sistem. Tu đolaze svc igrc. kojima se ispoljavajn straslr: žcljc za odlikovanjem, zavist, šaljivo mučenje, uzbudjenje vezano sa iznenadtcnjeni i strahom, napregnuto očekivanje, žeija za medjusobnitn nadvikivanjcm i t. d. Sve su one nevine, ali sve izazivaju jako uzbudjenje živčanog sistema, što je veoina opasno 2 a još nerazvijeni dječiii orgttnizam. Cesto se može opaziti, da su djeca, kad se vraćaju kući sa *ltrc. toliko nsbudjen^ da gube apotit i

da se za dugo vrijeme na ničemu ne mogu da zadrže. Higijena je zađovoljena igrom na lijepom vremenu. otvoreuom prostoru i drugini uslovima. All ta tačka^jogleda bila bi veoma ograničena, i higijena, izučavajući samo flzičke uslove zdravlja^ ne smije ni ukoliko upuštati iz vida 1 psihičke ili duševne uslove. • = P a b i r c i Definicija genijalnosti. Posioje dvojaka inišljenja u pogledu odgovora. na pitanje: šta je genijalnost? Po jednirna je genijalnost lwlcst, a po đrugima jo vrhrmac umne normalne razvijenosti. Prvo. gledište zastupaiu: Hartman, Reveij Parm, Moro de Tur, Sopcnbauer, a naročito Loaibrozo. Po Hartmanu j© genijalnost nesvjesnošt, po drugome je nervoza, po trećem j«tka maruja, po Četvrtom ludilo i po pctome rezul at urodjenog i nasljednog bezunil.a. Na suproinom gledištu stoje: Toli, Nordau, Bovio, Mantegaca, Diše. Po prvom je genljalnost tvoiacJea moć, po đrugom nonnulna psihološka pojava; treći i četvrti su savršeni protivnici Lombroza, a peti drži da genijalnost ne samo ne predstavlja ništa patološko, već je, naprotiv, izraz savršcnc nr rmalnosti i pri r odtu;g prO'cesa. Na svaki način da je pitanje o geuijalnosti osobito psihološko pitanje, koje se ima raspraviti tek u budučnosti, na osnovu svili nauka. koj-a se nia u kom vidu bave ličnošću čovjekovoni. Lokomotiva i klima. Prije kratkog vremena izdao je doktor King u Sjedinjenim Državama spis, u kom se na osnovu bogatog statističkog materijala tvrdi, da se uplivom lokomotiva popravila klima n više američkili varoši. naročito u NewYorku i Filadelfiji. jedan čuvcni francuski ljekar pridružuje se tom tvrdjonju s napomenom, da je Ioženje v-atre već ođavno poznato kao sređstvo za uništenje nijazmi. U Riniu je najmanje groznice u onim krajevima, gdje ima uajviše stanovnika, to jest gdje najveći broj ognjišta gori. I u Čivitaveciji i u okolini rimskih željezničkih stanica pokazuje sc dobar upliv željeznice. = Kuda žde ziato Često se postavija plianje: „kuda ide zlalo koje se po istoriji pominje da je na zemlji bilo u obiiku novca, ukrasa. suđova, idola i t. d.?“ Do nas, na primjer, nije đošia nijeđna moneta Aleksandra Veiikog ili Julija Cesara. Pa šta je sa svim tim? Gdje je to zlato? I d'C.uslcljii.'V/Cincto šlo se do zaključka, da je ziato prosto isčililo, jer je mekano. Na zemlji ima dosta zlatne prašine koju, prirodno, ne može obično oko da vidi. Često gazimo po njemu ali ga ne vidimo, a vjetar ga snosi u inore. Vjeiruje se, da kad bi usahnula sva mora, onda bi naša planeta btla zlatna. =

Poslijednje brzojavne vijestl ENGLESKI GUBIC! PORASLI NA VIŠE OD POLA MILIjUNA LJUDf. Kb. Berlin, 6. aprila. W o I f f o v u r e d javlja: Po račuiiu iz engleskih izvora porasli su engleski gubici u borbanta od 29. marta do 5. aprila navišeodpolamilij u n a 1 j u d i o d p o č e t k a u j e m a č, k e o f e i) z i v e. GODIŠNJICA STUPANJA AMERIKE U RAT. Nov WiIsonov govor, Kb. \Vashington, 6. aprila. Reuterov ured javlja: Povodom i. godi.šnjice stupanja Sjedinjenili Država u rat i početka propagande za 3. „zajam slobode“ držao je predsjednik Wilson u Baltimoru govor, u kojem je medju ostaiim rekao: Danas se navršujc godina dana, od kako smo prihvatili njemački izazov na borbu za naše pravo, slobodno živjeti, slobodni bitl kao i za sveta prava naroda cijeloga svijeta. Narod je probudjen, i nijc potrebno da ga se bfldi. Znademo, da nam rat nameče najveće žrtve i da ćc od nas zahtijevati naše Jiajboljo miiževe i, ako mora biti, Bve što posjedujcmo. Nisam đošao da naglti. aitn potrcbu zajma, ncgo da vam dadcm živu predodžbu o svrhama, kojima on ima da shrži. Uzroci ovoga najvećega rata, i pitanjo zašto se borimo, i sve sta jc s time u vczi, danas je jasnij'' ncgo li ikada prijo. Sjedinjena Državo mogu danas viš« nego ikad biti sigurnc, 3a tijibova sudbina o<l toga zavisi, i da će, ako ae ovaj rat izgubi, njibov položaj kao volikog iiarođa kao i njihova misija n svijetu jednovrcmeno Liti izgubljeno. Pozivam svojo sugradjano za svjcdoke, da nistno ni u jednoj faži ovoga strašnoga rata dijeliii njemačko mišljenjo o niira. Uoćigled dogadjaja, boji imaju odiučoog uticaja na sudbinu cijelog svljcla’ stidio bih so, da upotrijebim oštre rijcči ili izrazo mržnje i osvete. Pokužali smo, da namjore, kojc Njemačka u ovom ratu slijodi, saznamo iz izjava ujenili vlastitih vodja i da prenia njima isto cnako otvoreno postupamo, kao što oni žek đa mi prema njima poetupamo.

Ja sam Ideale i namjere Amerike postavio bez us.ezanja i bez upotrebe dvosmislenih fraza, te sam pozvao: neprijatelje, da i oni isto tako otvoreno reknu. šta iin je nainjera. Oni su u nedvojbenim izrazima odgovorili i izjavili, da ne traže pravdu, već gospodstvo i nespriječeno ostvarenje njihovc volje. Nijemci nijesu odgovorill preko svojih državnika, već preko svojih vojničkih vodja, koji faktično Njemačkom vladaju. (Produženje govora nlje stiglo đn zaključka lista. Op. Ur.)

UNUTARNJE BORBE U RUSIJI. (Naročlti brzojav „Beosradskib Novina"). Budimpešta. 6. aprila, ' ,,P e s t e r L1 o y d“ javlja iz Stockholma: Petrogradske vijesti potvrdjuju, da boljševička vlada sjeverne Rusi-i. je kao jedna cjelina više ne postojf. _ Moskva i Petrograd dva su jcdan o<l drugog posve nezavisna vladajuća^ centra. Dok Lenjin u Moskvi stoji na*^ čelu čisto boljševičke vlade, koja se> pomirila sa mirom, sklopljenim sa src- t dišnjim vlastima i želi da ga u cijelosti-t, izvrši, dotle je Trockij ti Pelrogradu^. pošao onoin stazom, koju su pozna- fe! vaoci prilika već pred neko vrijeme. * predvidjali, a kojom je u svojc vrijeme; bio pošao i Kerjenskij. Listovi ,,Iz-i v j e s t i j a“ i ,,P r a v d a“ pokušavajtt;, doduše- još uvijek da prik«ižu, kako Le-'^ njin i Trockij radc ruku o ruku. ali u stvari izmeđju njih dvojice postfoji“: nepremostiva provalija. Trockij je pozvao: ^ natrog iz Finske u Petrograd poslanike'v Francusko i Italije, isto tako cnglesku ik francusku vojnu misiju, koja je na izn-jf čit Lenjinov nak)g morak ostaviti Rusr- : ju. Pomoću njih želi Trockij da obraznje"! novu vojsku za čuvanje rttskih interesa protiv Njemačke. Trockij d«tlje nastoji, d<f„ — i ako to izgleda kao a.psurd — ru> BV’ciju stranu privuče rariije toko omražene kadjcte. Miljukov koga jc ptije eanj v Trockij htio radi državno izdaje dati oh* J jesiti, već je dva puta vijećao sa Trockf- > jem, adrniralom Werderevskim i •ngie-; skim posJanikom Buchtvnanom. Isto takc^. želi Trockij da se približi dcsnom kriJtf socijaJnih revolucijonara. 'Njihov vodjfi 'Cemov takodje Je već prc-govarao sff Trockijerrr.

Bugarsko sobranJe votiraio 2 miUiardć vojnog kredita. t Kb. Sofija, 6. aprila. *

Sobrauje je izglasalo 2 milijarđe vojnog kredila.

Svjeflos! i sjena su isto takove protivnosti kao dobar i rdjav puder. Dobar jc pak puder sarao Dlana Atabaster puder. Doza za probu K 2-—, vclika doza K 4.Može se svagdje dobitl. Glavno prodavališic: „DIANA" Handeis A. G. BUDAPEST V. Nidor utcza 6. 4

ERSP0ZIT3RA FESK.NSHE-UfiSRSKE 1 KUKISUUK BANKE U BEOGRADU KNEZ MIBAJLOVA 50. * GLAVNA UPRAVA C. I K- /KONOPOLA [ PSTSItglHJA | fPIRITA f Bavl se svima banktirskiin poslo- , vima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke i neutralne države. Spegijaino oef jelenje ■B—wa-a—■—————■&za žsžjsnle novaca ratRim zarobljenicima B ižtlgmifanitna« Prima uloge I obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim đnevnim kursevima Imm odjeienie m I robu zn sve ume trsov. poslovs. ! n Osnovna slnvDica 1 pričitve n i U | 232 , 000.000 hrung. | [

lufl slttz. DbUžtiJeMsefiffii.'

ATTONl] GIESSHUBLER CiSTA PRiRODNA ALKAiiČNA. SiSELl^.

Heinrich Mnttonl d. d. Beč i Korlsbatf. Glavno skladište za Srbiju: U vojnom prometn stojeća Ljekarna Protlć, Beograd Kralja MUana uHca 87.