Beogradske novine

iziaze:

dnevno u )utro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadini brojovi: I b, ttli pi eljtrii . , , ?i . .

13 helen

MJeaeBna pretplata: 4« I ■ knletku **i—w asRaa'Sr?:: *?

0 lugnO« I e. I kr. ' U r UmeurMji. . . * • * • ZU hMHrenln. J»* 4 -ft

Oglasl po eljenlku.

ilrednlšhro: BEOGRAD, Vuke Kvadžlća ul. broj 10. Tetefea bre] 83. Uprava I prlmanja protplata Topllćln venao bro) 21. Talafen br. 28. Primanje oglasa Kneza Mlhajla ul. brej 38. Telefoa broj 248.

BEOGRAD, nedjelja 21. aprila 1918.

Godina IV.

Nedjeljni pregled. Dogadjajl u posljediije vrijeme 'opet su razgovjetno dokazali, da se odluka svjetskog rata može dobiti samo mačem. Kad su Nijemci počeli na zapadu sa svojom. ofenzivom, a Englezi i Francuzi do đna duše zadrhtaJi, onda je na svačijim ustima lel>djelo pitanje. za kakvim clijevima ide Hindenburg sa svojom najnovijom akcjjoin. Štampa sporazumnih sila iznosiia je svaki čas razna mišljenja o toj yažnoj tački. Jeđn! su iitjeli da u os.vojenju Calaisa vide najvažniji plan njemačkog vodjenja rata, dok su drugi smatrali, da je osvojenje Parisa „alfa j omega“ strategijskog računa njihovih neprijatelja. Mišljenja su se mijenjaia, I to prema tome, da li su udarci padali na ovom ili onom mjestu fronta. Dok jednog dana Hindenburg, koji čutanjem govori, nije otvorio usta I odmjereno izjavio, da on samo jedan cilj ix>znaje: poraz engleske vojske. Dkoliko mu je to do danas pošlo za rukom, nije potrebno naročito raščlanjavati poslije stanja stvari na zapadtt. Engiezl su pretrpjeli najkrvavije poraze u ratu na Somrni, kod Bailleula i u zavijutlcu kod Yperna. Njihove divizlje, sa kojtma stt oni hvaiiisavo preuzeli odbranu Francuske, tt tolikom su stepenu istroSene, đa uopšte ne raspolažu više ntkakvim rezervama. Na njihovo su mjesto morali „zapušiti rupe“ Fran»uzi na Šlrokim dijelovima fronta, I ako ih je i bez toga lijemačka ofenzi* 1 va na drugom injestu ddbro prikljeStila. Prcma posljednjim izvještajirna izgieda da su francuske rezerve primile na se čak i one odsjeke sa obačvije strane Yperna, čija je odbrana do sada bilta povjorena isključlvo Englezima. Vremena su se iz osnova izmijenila. Moćan I nadut stupio je Albion tt početku rata na pozornicu i ponašao se — političkl i vojuički kao stince, oko koga se okrećo cijeli plauetni sistem sporazuma. Datias je ivelika Britanija na kontiuentii sntšena lla koljena. A ista ta zemlja, koja je tivijek blla naviknuta, da milostivo dopušta, mora đauas moljakati i prosjačlti, da barem sada ostane sačuvana od onoga, što je najgore. Sve to mogao je postići samo mač. Potresom engleske vojne snage bpstigao je u isti mah i utlsak u unufcr^Šnjosti Velike Britanijo, koji če bitl jos važniji, nego 11 dogadjaji na bojhim poijanama. Ako se kabinet Lloyd Oeorgea danas sumnjlvo Ijulja, 'da mo|da već sutra uzmogne pripadati proslosti, onda su tom preokretu stvari pridonjell najviše njemački yojalk i austro-ugarski tobdžija. Bez uspjellih prodora na zapadu ne bl engleski premijer nikada zapao u onaj vrtlcg, koji sađa prijeti da će ga proždreU. Nikađa ne bi njetgov : i njegove zemlje tf estiž tako nisko pao, kao ovih dana l bez neumoljivog sjedinjenog pritiska jia savezničkom frontu jedva da bl on ikađa našao puta do svojlh saveznika ža traženje pomoću Pod grmljavinom »avezničkih topova odučio se on da iznese strog zakon o vojnoj obavezi, u kojoj granice starosti za vo-jnički s-posobne Engleze stavlja u 55. godinu. Ista okolnost primorala ga je, da proguta gorku piiulu, kojoj je ime ,,Irska“. 'AIi i ovdje i ondje stvorile su se neprilike za ncprilikama iz mjera, koje je diktovao jači, ntakar i posredno. Ponositi Englez, kojl je morao guiiđjajući fcrlstati na francusku vrhovmt komandu nad njegovim sunarođnlcima, osje2ao je, da su tnu povrijedjeni sloboda i dostojanstvo. Iz svlh dijelova zemfje počeše dolijetati vatreni protesti jua Lloya đeorgeov sto, a po nekitn znacima moglo se viđjeti, da se plan neće moći samo tako olako ostvariti. 'Još gore stoji u IrskoJ sa opštom vojnom obavezom. U tom su pitanju vlastodršci sa Temze pretrpjeli valjda najosjetljiviji udarac. A zatim je odjedared iskrsao Wilson, i kategorički je zatražio, kao naknadu za irsku vojnu čbavezu, da se prlzna samoodredjenje ovaj 700 godina ugnjetavand narod. LIoyd Oeorge Je priklonlo glavu 1 danas leži odluka o primanju zakonske osnove u engleskom gornjem domu. !Ako zakon ne bi prodro, onda će brltanske yiade nestati sa engleskog poiitičkog poprišta. Medjutim šta bi odlazak Lloyd Georgea značio, zna svako dijete: ni •manje ni više, nego uklanjanje čovjeka, koji nosi krivicu za najyeću katastrofu Evrope. Zato je dobro, da se izrično konstatuje, da je ovakvo stanje u prvom redu I prije svega stvorio mač. 'A ko ovaj mač poznaje, taj zna, da on dobro i savjesno svršava svoj posao.

Engleska iscrpljena. — Francuzi kao hrana za topove. — Lloyd George apeluje na dominije. Posljednja odbrambena iinija.

^ * V * » -r

RATNI IZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč. 20. aprilau Na talijanskom bojištu rdjavo vrijetne sputaralo je botrbemt djelatnost. Načeiuik glavuog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin. 20. aprilai. Zapaduo bojišto: Na borbenitn fron,tovima pješačka dJeHafcmost bila je ogranlčena ina lzvidjanja. Kod Wytschaete-a i (klođ B a i 11 eu 1 a vladala je ž e s t o* ka vatrena borba, Izmeđju Scarpe 1 Soinine pređ velč* je oživila airtiljerijska djelatnost. Na A v r e-i, sjeverozapadno od M o r etu M a bila je preko cijeloga daua 'žcšća. U Vogesima sjeverozapaidino od M a r k i r cli a zado'bili smo it'spješnim upadoin u neprijateljsike rovove izvjestan broj zarobijenika. Sa o s t a H h b o j I š t a nema ničeg novog. Prvl zapovjednik' giavnog stana pl. Ludendorff. ''"•" Odlučni dani na zapadu. Nesujdasfce izmedju Fraucuske 1 Engleske? Eng 1 eska računasa mogu’ćnošću, da ostane sama sa , Amerikom u ratu? ,, 1' Kb. Haag, 20. aprila. ,,V a U e r 1 a n d" veli t Kakav li to uaročiti zadatak ima ranijl engleski vojni ministar lord Derbyu Parisu? Ma da smo čuli, da se govori, da u Londouu već r a č u n a j u s a m o g u ć n o š ć u, da Će rat morati da nastave sami, odnosno u d r u 5tvu samo sa Amerikoinf?) ne vjerujemo, da je u ve?l sa defenzivom došk> do negugiasica i sukoba Izmcdju Engleske 1 rrancuske. Lloyd George opominjo domluiie. .(Naročitl brzojav „Heogradsklli Novinn' 1 ) , Rotterdam, 20. aprila. LIoyd George uputio je telegrafski poziv vJadama samostalnih kolonija, takozvanih d o m i n i j a, u kome raziaže ozbiijan vo-jni položaj, te naglašuje prijeku potrebu, da se gttbici kolonijalnih četa najbrže popune novhn Ijudstvom. Razgovor sa geueralom Fochoui. Njegove utjelie, v (NaroSitl brzojav „Beogradskili Novlna"). >_ 2eneva, 20. &prita^ Poznatl ratni clopisnik Luigi B arzini razgovarao jo lu glarnom; stanu fja generaloi« Fochoni. Barzini istiČo, da so glavnl slan naiazi u nekoni zAl>a5onom iSfelu, gdje apsolutao lio možoto opaziti Užurbanost, koju iuačo laalazito oko važnih vojnih tsboia. 6eneral nie govori )miaga, ali njegove jsu riječi j;isno i čvrste, tao iz kamena 1 Istesano. GoneraJ Jo rekao: „NJemaćkl valovi luiifcu lia naš«ni l'rontu. Nija dovoljno da ih zadržimo. Učitnićemo još viš*, a u Htanju smo to učinitf. Možemo biti zadovdljni sa Tokoni stvari'. Naša su rezerve $koio nedc>taknuto‘‘. Na kraju jo gcneral Jivaiio talijanskog vojnika i uvjeravao Barzinia, da ustro-ugarska ofenztva, ako bi Je bilo, no bi infala lUspjeha. Pesimistički sud L. Barzinija o položa]u sporazuma. (Naroćltl brzojav ..BeogradskJh Novlna") , Lugano, 20. aprila. Talijanskl ratni dopisnik Luigl B a r z i n i donosi u ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ krltiku o njemačkoitt načinu napada, koja vrlo mnogo liči na šlavopojku. On veli, da bi bllo vrlo pogrješno, kađ bi se opasnost, koja prijeti, potcijenila, naročito s toga, što le sporazumnim vojskama mogućnost za povlačenja odredjena n uskim granicama. Prostor je mali, more je blizu

i pod tiin je okohiostima n e m o g u č e izviesti defenzivni sistem većega obima. Barzini veli, da se Y p e r n i odsjek A v r e-a ne smija izgubiti, jer se tiče posljednje odbranbene Jinije. Francuzi moraju svuda „zapušavati rupe“. — Englezi im ostavljaju najteže zađatke. Kb. Berlin, 20. aprila. VVolffov uredjavlja: U posljednjim borbama na frontu kod L y s o konstatovatto je v i š e f r a ncusklli divizija i jaka franc u s k a artiljerija. I na ovo bojište su, zbog britanskih poraza i engleskih vapaja za pomoć. s v o m b ržinom bačeni Francuzi. Dok’ su pred samu ofeaiziviu na francuskio nar viaJjavamJe Englezi morall 'produžitl svoj front sve do preko 0 i s e, nalaze se sada s v u d a f r a ncitske t r u p e na glavnom bojnom frontu od N o y o n a sve do okollne Hazebroucka. I sađa pod vriiovno.m komandom geueralisima F o c li a u p o t r e b 1 j u J u E ii g 1 e z i f r ?. nc u s k e d I v i z i j e p o s v o j o J v oljl. Oni ih postavljaju isto onako, kao 1 Irce, Skote, Kanadjane, Australijarice i Novozelan,djaine, uvijek u žainiišta vellkih bitaka. Narcčito rado odredjuju se francuske čete za izvocijenje protiv uapadaja. Pri tom je prirodno, da ih čekaju vanredno. teški krvavi gubici. Borbe dostlgle vrhunac. (Naročlti brzojav „BeograđskJh Novlna") »;-i' 1 maaio. 20. aiorila. ParlskJ doipisirlk ,,Stiam pe“ javlja, da izgleda kao ’da ja bifcka u E1 anđri!i đosfcigla 0d 1 uč'ni vrhunac. Sve većlm prltlskom ugrožen je ypernskf front. Neprijateljf teže u fcrima kolonama pre.tna zajedlničkoni ciljtt, C a 1 a i s u. Engleska vojna tiprava simafcra željeiznioku raskrsnicu kođ Hazebroiuckia fsto 'tako Važnom. kao 1 onu ođ Ainiensa. fr*. Talijanl ne mogu dati vojske. Lugano, 20. aprila. „Neuvellste de Lyon“ javlja: Ođnosno o d a š i 1J a n j a t a 1 i J a n s k i h četa na zapadno bojište valja istaći, da je po ,,G ii o r n a 1 e đ‘I t a1 i a“ od 15. apriia ministar fiuatisija N i 11E Još prije maio dana izjavio engieskim novlnarima, da bl u sađašnjem položaju bilo opasno, Jl i š i t i t a 11J a n s k i f r on t m a i s a m o j e d n e d i v i z I j e. Žrtve posljcdujeg vazdušuog ttapada iia Paris. (NaroČitl brzojav „Beozrudslčlh Novlna“)

W¥*'

Bcru, 20. aprila. „Progrčsde Lyou“ javlja: Boittbe sa letiiice, šfco je j>asijedltija letlia nađ Parisom, ubile su 28 o s ob a, Fraucuske lctilice za odbranu dugo su je vremena smafcralie za francusjtu letilicu, te Joj je bllo lako pobjeći. L.U'V-f*

Slab kvalitet engieske dopune. Kb'. Berliu, 20. aprila. Wolfov ured javlja: Engleski parni brodovf neprestano dovoze nove čete, da bl popunill prorijedjene redove u Francuskoj. Kakvoća tih dopuna brzo se može raspozuatl u njemačkim zarobljeničkiin logorhna. Skorašnji zarobljenici iiijesu više oni razvijenl ijudi kao prije, ncgo jedva prezdravljcni ranjenici i posljednji regruti, koji su jedt-a nekaliko nedjclja dbu* čavani. Ova pojačatija se na vrat na nos šalju u boj, a da i-h njihove vodje ne obavještavajn čaik ni o pravom stanju borbi. Sad se svetl, što Engieska nije za zapad osiguraia francuska pojačanja još za vrijeme ruskog sloma. Danas dolaze prekasno. Najvoći teTet Je na Francuzima, kao što Je to bio slučaj i prošlih ratnlh godina. A’ i ncprestani britanski porazi otežavaju novom sporazumnom generallsimu njegov zadalaik. f Barun Gautscli. Kb. Beč, 20. aprilo. Bivši mlnlstar predsjednik barun Q au t s ch umro le jutros od Iparalize mozga. “ —

Novi austro-ugarski ministar spoljnih poslova. Zakletva baruna BurianaI Kb. Bcč, 20. aprila. Danas u podne je uovi minislar spoljnill poslot'tt barun Biurian ix>ložio zoklotvu |u farskotnl [ii,voru tt rttke NjegovogVeličanatva. Ovom svefcanom činu prišlustvovali su glavni komornik grdf JBerbtold i ministaT Vojni pl. Stoger-Steiner. Odmah poslije toga su u ntko Njegovog Velifanstva položili zaklefcVu nekoliko novonaimenovanih tajnih savjctnika, mcdju njima odjelni predslojnik •Kllmscho i gornjo-anstrijski 'zemaljski nadknpolan, predsjednik 'aust'rijsko delogacije prelat Hauger. Poslijo zakletva Nje«ovo Vdifanstvo |« pfcimilo kako inovonaimondvadog minislra tako i noTOiiaimonovane tajne sav{<-t.niko U nardi’dfcoj attdijonclji. Poslavljanje baruua Btirlatta defiultlvno je. Kb. Beč. 20. atprila. Preiat Hauser, predsjednik austrijske delegacije, rekao je poslije auđijencije kođ Njegovog Veličanstva, da my Je monarh rekao, da povjeravanjo ministarstva spoljnih poslova Btirianu nijeprivremeuo nego defini ti vn o.

Ukrajina i Rumunija. V j e r o v a t a n s p o r a z u m tt b esarapskom pitauju. (Naročltt brzo]av „Beozradsklh Novfaa*'.) •Bcrllii, 20. aprila. „Neue Ailgomeine Zeitung" javija iz Beča: Ukrajinski parlanientarni krugovl misle, da će se postići sporazttm izmedju Ukrajine ! Rumunjske u pogledit diobe Besarabije. f . t i m ump Vrijenje u irskoj. Velika nacijonalistička konierencUa. Šilan utisak u zemijl. — Odiučnost sveštenstva u borbi protiv vojne obaveze, '— Zavjet protiv vojne obaveze(Naročltl brzojav „Beosradskih Noriua".) i.;.r Rotterdam, 20. aprila. ,.Nleu\ve Courant" javlja iz Lohd o ri a: U četvrtaik sm u D u b 1 in u održali zajedttičk.u konferenoijtt vodje n a ci j on ai i s tičkdli „SiiinF e i n“-a c a pod predsjediništvom Loirdmavotra (predsjednika opštiue). Konferencija je učtoite silan utisak u c 1 j o 1 o j I r s k o j. Biii su zaistuipljetti svi prvacf nacijonalistlčk e 8 t r a n k e, a takodje predstavnlci sindikata. Dillon, Healy, Debialler a i 0‘Brien otišll su u M a y n o u t h, da se tamo posavjefcuju sa vlšim katoličkim sveštenstvom, kojie sie takodje sastalo aia konferenCiju. Za to su vrijeme bdskupi več bill rdjsšjli. dia se u medjelju u ! svima i ir s k i m ž u p am a o d r ž e z b o r or i, a da se s v i u č e s n i c i n a !t I m žborovima z a v j e t u j u, da če se svima sred'stvima. što im istoje na raspoloženju, protiviti vojn o j o b a v e z i. iduće će <se neđjelje u svima Ikatplićkhn crkvatna u Irskoj Čitati naročite moiltve, u kiojima će se lnolki za spasenje zemlje od napasti, ikoja joj prijeti. Sjajan rezultat VIII. njemačkog ratnog zajina. Do sada 14.550,000.000 marakaKb. Berlin, 20. a-prllu. Wolffav ured javlia: Rezultat 8. ratnog zajtna iznosi prema d’osada primljenim vijesthna, ne računajućl one štarlje ratne zajmiovc, javljetne za razttije.ru, 14.550.000.000 m a r a k a. Manjf djelimičnt potplsi, kao i potpdsi na ’bojištu, za koje je rok tek 18. inaja, nijesu još sttgli, tako da ća sa rezultat još uvećati. Nesravnjtvim uspjestraai naše vojsko pridTužuje s« ovi<m l inovl premoćan uspjeh njemačJcog finausijskog gazdinstva. Nadimašujući daldco veUKe rezultate predjaSnjti zajmova, daja ovaj ttajnovijl rc^iultat VIII. ratnog zajma pred cljeten svijetom svjedočattstvo o neslomljivoi odiiuci njemačkog naroda da fstraje. dokie Igod bud’e potrebno, I o njegovom čvrstom povjerenjn n potpunu t konačflu pobjedu. •*

li ■

Uspostavljeni diplomatski odnosl izmedju Njemačke i Rusije. Joffe ti Berliiiti. — Grof Mhbach u Moskvl. Berliu. 20. apriln. Novoiposlavljeni predstavnilc ruske vlade tt Berlinu, Joffe, koji zal sada nosi titulu „komesar ruslce vlfj> de“, stići će, kakovveli „BerlineJ, T a g e b 1 a 11“, sa svojitn pratioceiri' večeras u Ber 1 in i odsješće privretneno u hotelu „Elite“. Pošto će b: Isto vrijeme stići njonifički poslani® grof Mirbach u Moskvu, to su ti« me diplomatski odnosi iztnedju Njeinačke i Rusije opet uspostavljeni. Razne brzojavne vijesti. Ukrajitiskl posianik u Carigradu. Kb. Ca,rlgrad, 20. aprila. •<’ Ukrajinski poslanlk Levlckji sligao je oćatno ■ sa cijellm osobl.iefn poslanstva. Povratak francuske vojne luisije Iz Rtntiunjske. i Bern, 20. aprila. 1 l J o paiiskjm listovima prispio >o u Paris Jedan dio francuske vojne mislie iz Rumunjske, uaitne 400 časiaikai i vojnika. a oetatak se očekuje za kojt dan. Vellka katastrofa u Havre-u. P. o ž a r b e 1 g I j s k i it v o j n I li s I ag al i šta. -V/. Bern, 20. aprila. „Nouvelliste de Lyo 11 “ javIjai Noću u očl subote tiništio je p«žar artlljerijska ! inžinjerska slagališta belgijske voj* ske u Havre-u, u kojitna se naiazio g r d a n r a iu i m a t e r i j a i. Anicričaiti so plaše njeinačkog vazdušliog riapada 11 a New-York. Kb. Borlin, 20. ftprila. '■ Ma koliko 3a zvoui čudnovato, 4 New-Yorku se strabuje od rijemačkog va# 'dušnog napada. Prerna *američkim brzoja- : virna (rauc'us'kili listova američld minislar vojni Je naredio, đa pomorsko lefcilice stra;> ža.e 'duž cjjele obale Sjedinjenih Državai. iPukovnifcHavors jeu javnom piedava jul jzjario, 3a vazđušni napad na New-Yorkl ne saim'o da Je mogttć, TKgo j« i vje. rov.at a'tt. t Aleksandar Girardi. U m r 0 č u v e n ! g 1 u m a c. Kb. Beč, 20. aprila. . Prlje nekodko dana oboijell umjetnik Aleksandar Girardi, koii je od kratkog vremena bio Čian dvorskog pđžorišta, umro Je danas poslije podn#.

Pisma iz Svajcarske

XIII.

'Od naših prijatelja Iz Srbije doSj" vamo čfcsto pi'sma u kojima nam stavijaju pltanja 0 našiina na solunskoiu froaitu. U tome poglcdu ne možemo ift mi dlati gotovo tticakvih obavešfcenja« Jer snio vrlo malo i sanii obaveštenL' pošto vlada krije kao zijiiija nogei, đa se sazna šta se tamo radi. Ztiamo samo tolilco da je peuzioul^auo I iiz vc|ske udadjeno oiko 200 oficlra. O Iprilikama kc>je ovatnot i 11 Fraitcuskoj vteđaju daćemo opširnija obavctštenja. Puštam ptrijatdjai S t. P, koji je prlkupio potrebne podatlce, da oai sve ’iznese, ono što i mi cA'amo ma* nje više svi znamo. „Više je od 'godinu I po d.atta, od Jča-* ko je ofcpočelo deljenjc 1 slanje poinoći sirotniin porodicama fci SrbiJL Kažu, da Crveui Kr>t šalje tu pomoć činoviiidma lz zajma naročito uzetog z& ovaj cilj; liclma slobodnih profesija šaIje st< pomoć iz skupljenih prilogai sai različitih strana, ali razni glasovi kru2e 0 ritlcovattju % tiovcem, skutpljeniatt za taj ci’lj. Vele, da je prošle godlnei došlo do svaidje izmedju narodniit po-? siamilc« ti Pašfća, 'koji nikom nije hteai‘ dati vflčuna 0 grdnim suniaina prtloga, koji su slati preiko njega lično, naroči-* to iz Rusijec Kad tse Pašič pretprošde godine bio viratio iz Rttsaje doneo Je sobom preko dva 1 po tttiliona ifrana-< ka. Tom sumom (pored onih drugih u dispozioionom fondu, koje iznose pefc inilijuna) on sam lično ruteujo. Prvo mu je biio. kia iz te surne, odimali u prolazu kroz Nicu. podeli po ne*i koliko hiljada radfkaisklm Inarodttiittf poslanioima. Peri Jovanoiviću zvanom „komifci", poznafcom drdkavou u skupštliif, dao je pedeset hiljada (50.000) da lli sa Sreteirom Kojklem, tribunom izš Zakute, dele onima, kojitna onl 1 njilićvfc partijsJcl prfjateljf nadju da treba po-’ delifcl. [ i Fonid za đeljeinje pojnoć* privatnhn llcima u Srbfcji nedlovoljaji j» 1 ua to se ’pomoć deli nepravično. U ■po*