Beogradske novine

BEOGRAD, ponedjeljak 29. aprila 1918.

Iziaze;

dnevno u Jutre, ponedjeljkom poslllB podne.

Pojedlnl brojevl: I B krtfttlEii UBotJadimUai kr. i«(a f* iljinl *t , . .

12 U hMitraail*« Ogful po cljenlku.

Mjeseine pretplata; : s&t" ss? 1

3 '*»» Jrednlttvo: BE06RAD, Vuka Karadžlće ul. broj 10. Totefmi brej 03. Uprava I prlmanje pretplata TopHSln venac broj 21. Telafan br. 20. Prlmanja oglasa Knaza Mlhajla uL brol 38. Telefon brol 243.

Godlna IV.

HjemaćKa ofenzlua satire EnslesKu: Englezi do sada izgubili 604.000 Ijudi. - Nijemci i dalje pobjedonosno nadiru u Flandriji.

ratni izvjestaji Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 28. aprila. Na talrjariskom frontu nije nikakve yeće borbene djelatnosti. Načelnik jjlavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 28. aprila. Zapaduo bojište: Na flandrijskom bojlštu neprijatelj se povukao u pozadne linije. Južno ođ L a n g e m a r k a prešao je preko Steenbacha, istočno y p r a svoje položaje od jeseni 1914., kod Zil I e b ek a još i d ai j e nazad od ovih. Oštrim.nadiranjem primorali smo neprijatelja v i š e p u t a da stupi u borbu. Tom prilikom smo zarobili Belgijance 1 nekoliko stotina Engleza. Doprli smo do linije zapadno od Langem a r k a—z apadna obala Sreenbacha — Verlorenhoek — Hooge — Zitlebeka — Voormezeelea. Dvostruki vis 60, oko kog se prošle godine vodila tolika borba, pao je u nase ruke. Jaka topnička djeiatnost u odsjeku K e m m e 1 a> Poslije suzbijanja francuskih protivnapada, s ivečeri 26. apriJa, protiv zapadnog pbronka visa, naša je pješadija svojotn odlukom gonila odbig'enog neprijatelja 1 zauzela je mjesto Loker. Na sje'vemoj obali Lyse propali su neprijateljski napadi. Tom prilikom smo. kao i pri uspješnom preduzeću sjeverozapa<hio od Festuberta, zarobili Engleze. Kod G i v e n c h y a odbijenl engleski napadi. Na bojištu sa obje strane S o m m e ograničila se borbena djelaitmost na izvfdjanja i na s vremena na vrijeme živafmrju topničku borbu. Kod hangarđske šume slomljen je djelimfčni n epr! j at e 1J sk i n apa đ. Jstočno bojištef Finska. Generaf grof pl. G o 11 z iiauzeo je poslije borbe T a v a s t e htt s. Pri ulasku u grad stanovništvo je ođuševljeno pozdravilo naše čete. Prvl zapovjednik glavnog stana dI. Ludendorff. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Kb. Sofija, 28. aprila. Mačedonsko bojlšte-, Na istoonom dijelu Crne Reke topnička je v r atra bila s vremena na vrijeme živaltnija. Istočno od D o b r ocd j a i predjelu M o g 1 j e n i c e poušavala su neprijateljska jurišna odjeionja da se piribliže našim položajima, «li su vatrom rastjerana. Na ninogim mjestima izmedjtt Vardara 1 dojranskog jezera, naročito južno od Bogorodice vatrema se borba poiačavaia. Zapadno od Q j e v g j e 1 i j e naše su patrole rastjerale dva engieska izviđnička odjelenja. U dolini S t r ume predstražarski stikobi. Dobručkl front: Primirje. Odlučni dani na zapadu. Eugleska vojska sprentria na povlačettje sa kontineirta. Kb. Berltn, 28. aprila. >,Vossische Zeltung“ javba, da »Neue Ziiricher Zeltung“ itnajti Izvješiaj, da je cjelokupna engleska transPortna flota već priknpljena n kanalu radi prenašanja engleske voiske u douiovinu, ako bi se ona i dalje povlačlla. Vazdušni napad na Calais Prlčinjena znatna šteta. Kb. Bem, 28. aiprifta. Kako sax>pštava „Petit Parisien“ preletjela je jedna njemačka letačka eskadra noću u oči 21. aprila preko Ualaisa u prkos žestokoj vazdušrtoj bdbrani i bacila nekoliko bombi na izvjesna predgradja. Cuje se, da je pričitijena prilična šteta. Napadiaj je trajao tri četvrtine sata. Očajno stanje u okrugu Pas de Caiais. — Izvodi iz francuskih pisama. Kb. Berltn, 28. aprila. Uzbudjenje koje vlada u okrugu Pas <ie Calais neopisano >a Gone« neprijatelja uzastopce, nadiru njeniačke 6ete pobiedomosaim naletom protiv engleskih linlia. U plsmima.

koja su poslije posljednjih borbl oduzeta francuskim •zaroblienicima., triječito se opisuja zaprepašćenje i neivolja tamošnjeg stanovništva, koje upravo više i lie smije da vjeruje u kakvu uspješnu odbranu, i ako francuske čete neprekidno hitaju u pomoć jjotučenlm engleskim borbenim stiagatna. Tako se u jedtnom pisimi iz grada, kome so borbeni front sve bliže približuje, veli ovo: Francuzi su došli. Kod nas je sve puno vojske. Trenutno nema ni jedati vojnik hljeba, je,r nema kvasca. Silna artiljerija mora Englezima priteči u pomoć, inače oni neče mcći zadržati Nijemce, koji su vrlo jaki. Svl se nala, zimo u strahu, jer se mnotgo govori o ispražnjavanju. Sve manje stvari sputavatne su za shičaj, đa nam se naredl da se krenemo željeznicotn. Bolesnicf će ovđje ostati, jer se oni m tnogu otpraviti. Naređbe za povlačenje, kao što je spomenuto, još niie bilo. Ali iz raznih pripretna može se to izvesti. Jedno đrugo pismo iz jedna već evakuisane varoši pokazuje neiskazatti jad, kojl prouzrokuje rat u svojoj rođJenoj zemIji. Mjesto je bilo ugroženo. Kakva panika medju Jadinlm ljudima! Ne mogući ništa ponijeti, od svog namještaja, pravo u neSzvjesnost! Sarno rnali prtijag sa rubljem cijelo im ie imanJe. Kalcva katastrofa, biti bacan na sviet strane! I pozadina je ttznemirena, jer dolaze s\"6 više ma.se bjegunaca. U Jednom opet ipismu piše: Kad bi ti sve ove jadne ljudo imogao u prolazu vlđjeti; ovo Je užasno. Večeras ćemo rnožda joŠ i spavati u ovom knevetu, all sutra?“ NJemačka ofenziva propasf engle ske vojske. Kb. Bern, 28. aprila. „Berneft Tageblatt" od 27. o. tn. piše o ratnom položaju: Kad su sa njemačke strane prvi put izjavtlL đia se ovom ofenzivom ide za u n i š t enjem engleske vojske, mogli su mnogi posumnjatl iu to, hoće li se taj cilj postići. Veosna se rado uporedjuje ova ofenziva sa sporazuntnim ofenzivarna, koie su 'ugušene u krvl t mulju, te su progutale đaleko vište napadačeve krvL nego braniočeve. Medju te ofenzive spada J prošlogodišnja francuska na Aisne-i, jer je u francuskim redovima izazvala užasne gubitke. Prema engleskom spisku gubitaka vldl 9e s da j’e u sadiašnjoj ofenzivi nsetstalo 3819 oticira, što bi 'odgovaraio broju od okruglo 145.000 nestalih vojnika. Nijemci doduše javlJaju manji broj, no to Će biti izvjesno zato, što Englezi medju nestale računaju i tnrtve, koji nijesu zarobljetni. Pcginulih oflcira prema engleslkotm spisku itna 4008, Što bi približno odgovaralo broju od 152.000 palih vojnika. Ovaj broj treba možda još povisiti, ako zbog prebrojanih mrtvaca broj nestalih treha smanjiti. Ranjenih oficira ima po slpisku 8116, a ranjenih vojnika trebalo bi biti oko 307.000. Svega b! dakle bilo 604.000 ljudl, što odgovara polovini engleske vojske od 62 diviziie. Nijemci imaju tako mnogo topova, koji su lu vatrL da oni apsolutno sve mogu staviti pod vatrit, te nema spasa. Nijemce pak višednevnom paijbo'm nisu mogll iznenaditi, i oni mnoge gubitke uštedili. Da ova njomačka ofenziva ima karakter uništavanja, to pokazuju najbolje engleski Sptskovi o gubitcima. Dogadjaji u Rusiji. Kornjilov i Aleksejev spremaju prevrat? Kb. Kopenhagett, 28. aprila. ,,P o 1 i 11 k e n“ javlja iz S t o c kholma : Iz Fin ske javljaju, da se generali Komjilov i Aleksejev nalaze u P e t r o g r a d u, da bi, kako se tvrdi, uzeli grad u svoje ruke. Tačnost ove vijesti nije moguće provjeriti, jer je brzojavna veza s Rusijom prekinuta. Rusija opet carevina? PrUestolortasljednik Aleksije proglašen za imperatora? Kb. Stockhohn, 28. aprtla. Prema iednom brzojavu „Aftonblad“-a, a iz Aboa, tamo kruže pouzdane vijestl, da ie bivšj prliestolonasljednik Alekslje Nikolajevlč proglašen za ruskog cara, a veiikl knez Mihajlo Niko1 a J e v i č, brat blvšeg cara za regenta.

Govor Lloyda George-a. Borba aristokracije i dentokracije. Kb. London, 28. aprila. ,,Reuter“ javlja: Lloyd George rekao je u jedtiom govoru: Nijesam nikada mislio, da bi ovaj rat bio kratak i da bismo Evro;>it mogli osloboditi tnakar kakvim tajanstvenim načinom, pregovorima ili srora-zinnotn od pakosne vojtiičke aristekracije, koja se trudi da Evropu savlađa i dovede do moralne smrti. Uvijek sam mislio, da se mašiina, koja posJfje uspostave svoje despotske vlasti nad đušoin i tijelom svojih žrtava njih organizuje i tjera u sječu, dia bi proširila svoju vlast nad ostalim svijetom, tnože saino tako uniŠtiti, ako se slobodmi narodi pokažu dovoljito jak, I staini, <k ovaj pokušaj oružjetn suzbiju. Dogadjaji posiliecknjih nedjelja mora da ,su jasno pokazaii svakome ko misli, da u buditće nema mjesta za sporazum medju ideaiima, za koje se mi borimo, i za koje se naši nepriijateiji bore. D e m o k r acija i autokraclja borc se medjusobno na život i smrt, a iii jedna ili 1 druga učvrstiće svoju vlast nad čovječanstvom. Jasno iznašanje ovog cilja biće ono, što će sačiniavati našu snagu u budućim iskuše::jima. Ja ue sumnjam, da će sloboda trijumfovati. Ali da li će ona skoro trijumiovaiL Hi poslije poslednjih najtežili napora, idttćih mjcisect ili će to biti dtigo otegnuta samrtnička borba, to zavisi <4 snage i samopožrtvovanja. kojima će se djeca slobode, naročiito ona iza fronta odati na borbu. Nije ovo đoba za bezbrižno odiaganje iii objašniavanie. Poziv je zapovjednički, i/jJk>i jasctiC. Dužnost je svakog slobodnog gradjattina <la čini svoje.

Pregovori s Rumunjskom. Bantn Burian u Bukureštu. Kb. BuloireŠt, 28. ai>rila. Jutros 'je ovdje prispio ministar spoljnih poslova barun Burian !u pratnji pO'Slainika baruna M f 11 a g a 1 savjetnika poslanstva grofa C o 11 o r do. Istim vo'zom prispio je I državmi tajnik dr. tpl. Kfihlmann. Turci na Kavkazu. Veiiki plijieti. Kb. Carigrad, 28. aprilaZvanični turski izvještaj od 27. t. m. Ja-vlja: U Karsu (kavkaski front) zaplijenili smo 860 it p o t r c b 1 j i v i h topova, mnGgti municiju, ratni materijaJ i druge zalihe.

Pitanje sjedinjenja Besarabije sa Rumunjskom. Ja,vlja se iz Bukurešta: Zvanično je objavljeno, da je raspuštena besarabijska vlada, koja je imala sjedište u Kišinjevu. U vezi sa budućim ujedinjavanjeflit Besarabije sa Rumunjskom izradila je rumunjska vlada čitav rsd na'redaba i raznih trtjera. Tako su besarabijska vojna odjelenja siedinjetta sa riimunjskom vojskotn. General B r i a s i, vrhovni zapovjednik besaraibijskiih trupa, stupio je u rumunjsku vojsku i imenovatt je runumjskim genieTaloini. Rumunjska vlada je imenovala itinoge učitelje i sveštenike u Besarabiji. Na ovo primječuje ,,V o s s i s c h e Zeitung“: Rumunjska nije dobila nlkakvog prava na ovakve mjere, pošto je Besarabiia još sponta oblast.

Razne brzojavne vijesti. Pretiredjeiije ujemačke diplotnatsko službe. Kb. Berlin, 28. aprila. Wolffov ured javlja: Državni sekretar za spoljne poslove naredio jc, dd komisija, koju je on nedavno obrazovao za preuredijenje s p o 1 j n e s 1 u ž b e stupi uskoro u veizu sa stručnjacitma nariležnih krugova, koji su zainteresovani zadacima, koje komisija ima da riješi. Dosadianja savjetovanja pod predsjednistvofm državnog sekretara vršena su samo u zvaničnom okviru. Onia su se medjutim već u samom početku ba-viila ne samo. uredjenjem i preuredjenjem ministarstva spoljnih poslova, nego t temeljnini novim uredjenjem diplojnatske i konzuittrnie službe. Namjeravanom upotre-

bom daijih krugova pružiče se ovlma prilika, da primjene svoja mnogostručna iskustva na poljti njemačkih interesa na strani i da u sliužbi ove stvari svoje predloge prtvedu u djelo. Za vrijeme odsustva državnog tajnika priprenmim radovima komisije će rukovoditi državni podsekretaT barun pl. B u s c h e. Njcmačka 1 Holandija. Kb. Amsterdaim, 28. aprila. Haaški dopisnik ,,A1 g e tn e e n Handelsblađa“ ja\4ja: Potpuno su neosnovani glasovi, koji kruže Haagom kao da je holamdska vlada zbog spora sa Njemač.kom dala ostavku. Teš'koće sa Njemačkotn u mnogom su se poboljšale. Tačno je, da ministar Loudon u ovoj stvari nije slijedio uvijek najbolji put, što je pojačalo neraspctoženje protiv vlade. Mnogi misle, da bi drugi koji tnmsiitaT. koji u ovom pitanjtt nije toliko vezan kao Loudon, mogao slobodttije postupati. Poslanici razmih frakcija žele aa se sastavi nacrjonalni kabiniet, u koji bi ušie najuglednije ličnosti. Izgieda medjubint, da pod sadamjim okolnostiina neće doćl do protnietie u viadi, pošto bi u sporazumnitn državama nromiemt vTade izložiili kao tritimf Njemačke. Monarhijsko raspoloženje u FinskoJ. Kb. Kopenhagen, 28. aprila. „Berlingske Tidende“ javlja: Iz HeJsrngforsa se javlja, da 96 sve više širi raspoloženje za imonarhiju ti Finskoj. Opšta v-ojna obveza blče uskoro ostvarena, Sastanak finskog sabora. Kb. Stockhoim, 28. aprrla. „Tiđnlngen** javlja. da će se uskoro sastati finski saibor. Većina socijalistiokih članova biće isključeni zbog vel-eizđaje. Ovako krnji sabor riješavaće samo hitne stvari. Oskudica radne snage u EngleskoJ. Kb. Kristijanija, 28. aprila. ,,Mittagsavis“ javlja: U Engleskoj se os.ieća oskudica u muškoj rađnoj snazi. Engleski agenti putuju pp S k a nd i n a v i j i radi vrbovanja radnika, obeićavajući im velika nadnice i povoline nslove.

Grad i okolica Pravoslavno bogosluženje u beogradskim crkvama tt toku velike nedjeljie 1 na dane vaskrsenja Hristovog. Pravoslavno bogosluženje u toku nastupaiuće vtiike ncd'jelio a i na sfim dan Vaskrsenja Hristovog obavlće se ovim redom i n ovo vtrijema: a) na veliki ponedjeljak, u t o r a k i s r i j e d u: predjeosvećena Mturgija u 10 sati prije pod-ue; b) n a v e 1 i ki č e t v r t a k: jutrenje u 7 -sati izjutra, večernje sa liturgi-jom sv. Vasiiiia Velikog u 8 i pol sati prije podne. Poslij© podne u 6 i pol sati b d en i j e u spomen svetih i spasonosniih stra-danja Gospoda našeg Isusa H-rista; c) na veliki petak: car9ki časovi u 7 sati izjutra. Poslije podne u 3 sata večertne sa iznošcnjem plaštanice-; d) n a veliku subot u: Jutrenie sa pjetvaujem statija i o-bnošenjem plaštanice oko crkve u 5 sati izjutra, Liturgija sv. Vasilija Velikog u 9 sati prij-e podne; e) na I. d a it V a s k r s e n j a u nedjelju: jutreuja sa litiiom oko crkve u 5 sati izjutra; liturgija cdmah u nastavku za jutrenjem u 7 i pol sati iziutra. Poslije podne večeiruja u 4 sata. f) na II. i III. dan Vaskrsa: jutrenje u 7 sati izjutra; liturgija u 9 sati. Poslije pođne večernja u 4 sata. Sudermannova ,,Čast“. I sinoć je btlo pozorište dupkom puno. I simoč je bilo ptiijeska i izazivanja, naročito novim silama: gosp. .Gavriloviću kao grofu Trastu, i gdji Taborskoj kao Eieotiori. I g. G o š i ć u ulozi mlatdoga Roberta još se jače i efektnije istaknuo nego li prvo veče. Uopšte je cijela predstava biia u mnogo čem dotjeranija i tekla glatko i sktladno. Biio je nnnogo pljeska i na otvorenoj sceni kod značajnijih mjetsta ove još uvijek vrijedno i zanirnJjive socjjaine drame. Sudermattnova ,,Čast“ predmetom je beograd-

skih razgovora i pubiika je složna u tom, da je to ttajbolja od đosad izvedenih narodnih dobrotvornih predstava. O pojedinitn glumcima i njihovim kreacijama — kao o Almi gdje Stokić, Hajneke-u g. Stanojevića, uspjelom bračnom paru gdje Arsenović i g. Todorovića — uopšte o svakoj sitmici kao i o sveukupnom utisku raspravlja se još uvijek, pa je stalno, da će se ova jaka stvar održati du?ie na repertoaru nego li svi dosadanji komadi. ,,Čast“ se stoga ponavlja reć u §rijcdu dne 1. maja kao treća predstava, a kao „prva ljetna“. Ulaznice se prodaju u knjižarama ,,Jugo-Istok“ na Terazijama i ,,Napredak“. Svako nek se požuri tta vrijeme, da se postara za kartu. Čista dobit namijenjena je poinoći. koia se daje osiromašemoj inteligencijl. Plemenita svrha kao 1 vrijedmost same predstave opravdava veliki intercs u pub'ike. t Posianlk D. Rizov. Balkanskim vozom, koji Jc u subotu u noć prošao kroz Beograd, prenešeni su u naročitim kolitna posmrtni ostaci bugarskog poslanika u Beriinu D i nt i t r i j a R i z o v a, koji je u svoje vrijeme bio i bugarski jtoslanik u Beogradu, a koji je onomad naprasno umro. Prema naredjenju bugarskog pretđsjeđnika rninistarskog savjeta dr. Radrislavova. Rizov će biti sahranjern u Sofiji o d-ržavnom trošku. Ratni album c. 1 kr. 71. pješadijskog pttka. C. i k. 71. pješadijski puk radi na izdanju ratnog albuma, u kome se itnaju prilbilježiti neprolazna junačka djeia ovog puka. Umjetničku izradu knjige naročito će uvećati materijal siika. Zato se upravlja hitna ntolba svima •prijatelitma i oninta, što pripadaju ovom puku, njiitovim roidjacima i poznanicima, da upravi (bojna pošta br. 361.) stave na raspoloženje upotrebIjiv materijal, pfsmeni i u slikama, da bi djelo dobiio što bogatiju sadržinu. Dobit od' ovog djeia daće se skrbi za uđovice, siročad i Invaiide. Karte za nteso za ntjesec tnaj. Karte za n>eso za mjesee m a} ove godine izradjene su i takseno-poresko odjelenje opštine grada Beograda razdalo ih je svim kotarevima opŠtine građa Beograda. Kotarevi su otpočeli sa njihovim izdavanjem, pa se ove mogtt primiti istog đama, kada se primaju I karte za brašno za idnć! mjesec. Izđavattje karti za brašno za nijesec mai. Kotarevi opštine gra-da Beograda otpočeli su od 26. ovog mjeseca izdavati gradjanstvu potrošačke listove za brašno za mjesec maj. Izdavanje se vrši po ulicaina, to jest svakoga dana samo izvjesne ulice dobitjajn istoga dana potrošačke listove, drugoga dana druge uliee i tako daije. Red ulica, koje će koga dana dobijati hljebne karte, nalazi se objavljen na vratima svakoga reona. Proširenje brodarskog saobraćaja Beograd—Zentun. Ođ srijede, 1. maja, biće brođarskr saobraćaj Beograd— Zernun uvećan, i to tako, što će posljedmji brod toga dana poiaziti iz Zemuna u 8 f pol sati, a iz Beograđa u 9 sati uveče. Prvi brod polazi, kao i do sada, u 6 i pol sata iz Zemuna, a u 7 sati iz Beograda ujutru.

Zvanične objave OBJAVA. U vezi sa naređbom c. i k. okružnog zapovjedništva Beograd V. A. br. 4660/918. glede naredjenog po-> pisa sviju poreskih objekata — izvje,štavaju se svi poreski obveznici gra-< da Beograda, da će se popis poreskiii objekata u niže navedcnim ulicama slijedeićih dana 'obaviti: 29. apriia: Djuričićeva. Veljkova. Nova Školska; 29. i 30. apriia: No\x>-Pžizar9ka; 29. i 30. aprila i 1. maja: Vatroga-sna, Makedonska, Donja; 29. 30. aprila I 1. I 2. tnaja: StaroCrkvena.; 1 30. aprila: Rajićeva, Nova; 30. aprila, 1. i 2. ntaja: Bregovita, Gospodar Jevremova; 1. i 2. maja: Knez Mihaiiov Venac, Prištinska, Niška, Mrac^ića Bašta, Čelopečka; 2. maia: Kolarćeva, Knežev Spomenik. Svakont lpore9kom obv-ezniku skreče se pažnja, da na dan popisa svoje ulioa bude u svome stanu iii da tamo ostavi svog zastupnika, kojl bi pctpisnim orga-nima inotgao dati sva po* trebne podatke. C, f k. okružno zapovjedništ-vo.