Beogradske novine

Broj 117- ______ Cetvrtak' . •. BEOORADSKE NOVINB

ke imperijei Na taj glas imperator Pew tar III. Izjafvi. da Je voljan, da se odrekne krune. Orof Orlov ga odvede na ®aimak R o p š u i tu ga bez znauja Katarininog ubije. Za prvib dvanae&t godina svoje vladiavine, to jeste dok je trajao njen ljubavni odnos prema grofu Orlo'vu, koji nije zloupotrebljavao uticaj što ga Je tmao nad aarioom u Kebičiie ili nepoštene svrhe. vladavina imperatrice Katarine donijela ie mnogo dobra Rusiii. Katarina je favorisala naseljavanje stranaca radi usavrša.vanja polioprivrede i stvaranja indus'trije, nasedjavala ja puste krajeve, otvorila je bezbroj viših, nižih, sređjijih i stničnih škola, bolnica, sirotinjsikili domova i dječijih sklornšta, uvela je otevezno pelcovanje (kalemljenje protiv boginja). Reorganizovala je državnu upravu i uredila je kao najviši izvršni organ centralnu vladu u Petrogradu pod imenom „tajni državni sa(yjet“. Pod uticajem djela francuskih fiziokrata riješila se. dia I rusko pravosudje postavi na savremenije osnove. Svojim manifestom od 14. decembra 1760. godine pozvala je poslanike Lz cljele ziemlje, da učestvuju pri izradi opštega zakonika za cijelu imperiju. Alnogo je Katarina učinila l za podizanje trgovine i piov idbei. Radi oživjjavanja spoljne trgovine vodila je neprestano pregovora sa stranim državama radi siklapanja što povoljnijlh trgovinsklli ugovora. 1 u spoljnoj politicl Katarina je doživjda velikih uspjeha. U Poljskoj, koia je još od doba Petra Velikog potpuno bi!a zapala pod ruski uticaj, proturila ie 1764. godine na prijesto svoga prijateha grofa St. Poniatowskoga, a pomogla mu je suzblti ustanak, ikoji sa u zemlji bio podigao protiv hjega. Kada je Turska staja pomagati poljske ustanike. objavila je Turskoj rat. 1772. godine izvršila je »a Austrijom i Pruskom takozvanu prvu diobu Poliske, na kojoj su dvije države dobile Galiciju odnosno zapadnu Prusku, d,ok je Rusija dobila Bijelu Rusiju, a po miru sa Turskom još i zemljište izmedju Dnjepra i Buga i Ta.vriju. Po padu grofa Orlova zavladao Je caričimin srcem, a time t ruskoin Jmperijom čuveni knjaz Grigorij Poćomkln (piše se: PotemlkLn), pođ čljom je vladavinom mastala vellka korupcija i raspi'kućstvo u unutarnioj 1 nestalnost u spoljnoj politici. 1780. godine sastala se carica Katarina sa austrijskim carem Josipcm II. u Herzonu, gdje Je ugovoren savez protiv Turske. 1783. godine zauzcla je Katartaa krlrnsko poluostrvo, a 1787. godine stupila je zajednički sa carem Josipom II. nanovo u rat protiv Turske. Pošto je Još prije toga povoijno okončaia rat sa Svedskom, zadoblla ie Katartaa od' Turske galačkim mirom (1791. godine) zamašne krajeve. 1791. godine povela je borbu iprotiv Poljaka, koji su pokušah’, da spase ostatak svoje države o<l konačne propasti, davši zemlji slobođouman ustav i izvevši u njoj izvjesne reforme. Sa Pruskom Iz;vrši novu podjelu Poljske. kojom je zadobila grdne krajeve u Ukrajinl 1 Lrtvi, a kada su Poijaci ustaii na oružje, njihov je otpor ugušen, a 1795. godine podijeljeni su posljedah ostaci Poljske izmedju triju okolnili velikih • sila. Francusku ie revoluciju javno osu- j diivaia, ali nije pristupila oružanom ' savezu protiv nje. Umrla Je 1796. godine. lmperatrica Katartaa blia je bez sumnja visoko umna i genijaina žena, jedan ođ najznamenitljih ženskih vladara sviju vremena. Kao što već rekosmo, održavak je vezu sa svisma vidjenijim filozofinia, Jiaročito sa Voltaire-om,

d'Alembertom, Hoibaiđiom, Orimmom 1 drugitn. I sama je đosta pdsala (1 to na ruskom i m francusikom) 1 prisustvovala gotovo svima sledniaama akademije nauika. Cjelokupno Izdanje njenih djela (drama, fstorijsklh raspra 1 t. ’d.) izišlo je u Petrogradu 1849. gođtae. U 8vojoj mladosti carica Katarina biia je vanredno lijepa. S druge pak •tnane Katarina se u svoioj neobuzdanoj strasti i suiviše povodila iza uticajem svojih intimnih priiatelja, što je Izazvalo mnoge nezgode u toku njene vladavine. 1873. godine podigtiut Joj je u Petrograđu spomenik, koji Je Izradio M i k a š i n. — 2. miaja 1813. godine pobiiedio je Napoleon udružene Ruse 1 Prttse u bitci kođ Gross-G5rschena. Jedan interesantan sluoaJ. U selu Malom Požaretvcu, srez gročanski desio se ovaj slučaj. Jedna ovca iz stada Radojka Simiča, težaka ojagnjila je četvmro jaganjaca. Ovo je tim viŠe interesantno, pošto se zna, da su već tri Jagnjeta vrlo velika rijetkost. Vijesti iz umitrašnjosti Kradja. Pišu nam iz Valjeva: Prije nekog vremeaia pošlo je dvojici oružničkih narednika za rukom, da udju u trag jednoj velikoj pronevjeri, odinosno kradji. Kad Je 1914. godine bježalo srpsko stanovništvo ispred austrougarske vojske, došle su Stofanija, Julitema, Stainojka, Raidojka i Milojka Veseitaovića iz Novaka, srez Ub, u Raitkovac, srez Mionica, gdje su prenoćile kod svojiii poznatih, Radojke, Jelke ! Zorke Petrović. Idući sutra dhn dalje, ostavile su u kući Petrovića iia. čuivanje svoja stvari od vrijednostl: odijelo, rublje. pokrivače, platno, svrlene rupce i t. d. Kad su se vratile i tražile, da im se stvari vrate, dobile su za odgovor, da su ,,Švabe“ sve pokupill I odnijelf. Oružnička patrola e najveći dio ovih stvari — koje su, tao bajagi ,,5vabe'“ odnijele, — našla kod Petrovićevih, zatim u selu, po raznim fcućama, čak skriveno i po baštama. Do sada nadjene stvari predstavijaiu vrijednost ođ nekih K 7090. Istraga je nastavljena. Zapljena, Ovih dana oduzeto je Spasoju Joksiću, u Obrenovcu, 18 komada govedjih 1 svtajskih koža, polu-učinjenih, i 72 para gotovih opanafca. Spomenuti Joksić đobio je kože preko krijnmčara, a za opančarsfci zanat irijc knao dozvolu. Kože i opanci vrijede o?<o K 10.000. N Llcencije za javna priredjivanja. U smislu naredbe vojne glavne gubernije u Srbiji, pres. br. 11.594, od 26. aprila sva su izvodjenja javnih priredjivanja, kao što su: pozorlšne p r e d s t a v e, k o n c e r t i, m a t fc neje, izložbe, zabavel tomu slično vezana za lfceuciju. Za sve dotične pojedincsti, oblik 1 sadržinu molbi i druge obveze ima se za vremena upitati kod okružne komandie (poiicijskog koinesarijata). P a b i r c I IGO U ULOZI GAZDE. 7edh« vcćeri dodje u posjetu Cuveuom francuffcorn knjižcvnilcu Tcofilu Gotja nefci njigov kofcga neznatnog književnič. fcog glasa. Ma dft je Gotjca bio tek skoro upoz. nao, ipak okrc-ne da piiča dugu priču: o nezalivalnim izdavačima, o Uzajamnosti,

mo i tako od puta ništa, već dvostruko razočaranje. Slično je mogao doživjeti 1 sam odinaii u početfcu svoje rane, a!i je za vremena javio, da će biti premješten i tako ođvratio svoje od suvišna putovanja. I zato nije sada pisao <!a će doći, već jedino, da im želi sretan Božić, a niemu kako Bog da! To za sigumost. afco bi imi s« što dogodilo na putu. U svojoj dosjetki upravo je uživao •i bio bi tiin užitkom fcrenuo u sam vlafc l tako odjurio do svojega sela, da ga nije od toga odvmulo nenadano ona bljutava prepirka nmža i žene. na kolodvoru, a imenito ujedljivi prkos.., ono o ,,bogaIJu“. l'o je potreslo njegovom dušom. I što je češće pomlslio na samu tu rlieč, osjećao se sve manjlm l slabiJlm, osjeća« se j sam bogaljem u pravom snnisltt ove riječi. I da je bilo kakve više sile, od koje bi mogao što Ispirositl, tražio bl, da postanu svl liudi bogalji, pa da jedan drugom ma može nišia prigovara-ti. Svi... svj i niegova vlastita Pave. Da i ona, jer bi onda bio sigur au, da je uklonjeno sve s puta, što bl rooglo ix>mrsitl njegove račime. Ovafco. — Ako i ona... Bože.., Veliki l Silni Bože, smiluj mi se jadntku. Još nlkada u životu nlje MataJa Gjurokov bio tako siabuniava 1 klonula duha kao ovaj putav — Sta oaio... juriš... krvavi bod... prasak... pucnjava. Sv« j* to ništa ... dalo s‘ preturiti. A1 sada, ovo. Za svaku sigumost popostao na vratima i stao se najprije nalukavati. Pogleda ovamo, pogleda onamo. Svjetlo slabo, a imkotina neznatna. Prozcr opet tako je nahuknut, da se ne viđi Jtišta. Još da Je barem odgrnut zaVor Onđa se sjetio prozora, koji cle

da u susjedno dvorište, Pobrza ona- i mo. Zastor odgrnut i baš on pogled ba* cio u sobu, a to —onako u polurasvjetl — snaš-Pave, ofcrenuta k postelji, poravnjava perimt i smještava djecu sve jedno do grugoga. One maiene četirl glavice crne se na biielim jastucima, a Pave, čas stane, čas pogtada postrance na kandilo pređ omanjim božičnim boroin, Mataju prolaze tmci. Izbusio oci, pa čefca k6 pašće čas, kad će se Pave okrenuti, da joj pogleda lice. Drhtao ic ko šiba na vodi, a nikama 'kd da se sra* stao sa zidottl. Oči upiljio, a đah sustegao. Bilo je do&ta dtigo, vječnost od vtremena 1 . I u času, kad je ta neizrvJesnost zašla u mimu kolotečinu, a u njegovu dtišu prvl laki udisaj, klikne k6 poniaman nesuvislo i Jalko, te<k da ' se glasa, a onda požuri do vrata. — Pavo... Pavica.,, ja sam.,. Pavice... ja... MataJa. Snaš-Pavia odmah je primjetila po-zmati glas. Nleziue oči čekale su sa ziebnjom, koia s& raspltaula u časiu, kad je opazlla vore i blljedilo na Matajinom licu. — Fala Bogu! pozdraviše se jednoigiasno 1 raskrlljenih ruku. TUio I betz riječi ostali bi tako do iutra, jedno uz drugo, sve do u dan u Istom položaju, da se nije čuo, izvana sa gumaa, najprije lagan, a onda s\xi brži 1 bržl lepet fcrila, zatim jako pijeUovo kufcurlfcanje. — židrava večcr... bi‘ će. I s ovim drugim jednodušnlm kkfctariem svalio se težafc fcamen s grudl snaš-Pave i Mataia. Njih dvoje đufo'oko dahne u se punlm grudima 1 podje vedriin osmjehom na ustima u susret otajnoi i toploj betlehemfskoj noći — —

Š lemcnitosti, dofc najzad n« predje na tvar I izadje na srijcdu sa mdlbom, clia mu Gofjo pozajmi pet franaka fcako /bćmogao platitl dužrvu kiriju. — Dragi prijatelju, predusroo ga j* Gotje, zar baš mcn« nadjost«? Ja bih vam to uci'nio sa zacloTOljstTOm, ali nemam nf prebijcno pare. Ta, obratile bo na bogatije fcolegc! Eto, na primjer, idit« do Viktora Iga! On će vam bez sumnj« dati, jor raspolaže doTOljnim novčanim sredstvima. — Viktoru Igu?]... zakukao je veselnik. Pa njemu i dugujem kiriju. Ta on j« moj kućni gazđa i on me je baš i uputio vama'! OSOBITOSTI 1Z ENGLESKOG PARLAMENTA. 1 u gornjem i u donjem domu u Engleskoj vlađaju Još i danas dosta čudnovaiti običaji. Tako na primer nastojnici na galeriji za strance u donjem domu strogo paze na to, da ni jcdan od posetilaca ne pisiue ni reči, čak ne sme ako bi mu debata bila dosadna ni da izvadi novtae da čita. Ako bi to učinio onda na jedared oseti, kako ga njegov sused bllago gurne u rebra, a kad pogied niz red opazi, da jedan susdd gura dirugoga, dok udarac ne stigne krivca te odmali ne prektae čitanje. Krivca je otkrio nastojnik I pokrenuo ntz laktova. U gonijem domu imaju dvadeset šest biskupa sadište i glas. Ali kako ipostoji više od đvadeset šest biskupija, to đeset biskupa statao čekaju na svoje sedište, sem bišofa od Sodore l Mena, koji je nesrećan đa u opšte I nema sedišta. Biskupi ulaze po starešinstvu na upražnjena mesta. Novog biskupa moraju da uveđu dva druga bi&kupa. On klečeći preda svoj pozlv lordkancelaru pa oud'a bude odpraćen na biskupsku klupu. Tu on i njegove vodje sednu pa tri puta sktau svoje somotske kape pređ iordkanceiara. On isto toliko puta lagano i svečano skuie svoju trorogu kapu. Posle svakog pozdrava nastaje svečana pauza, tako da je 1 za ovu ceremoniju potrebno prllično mnogo vremena.

Razne vijesti KLANJE LJUDI NA KONGlfc Da se varvarske verske ceremonije, pri kojima se ljudi pa'taose na žrtvu, još i danas vrše, dokazuje izveštaj jednog lielgijskog časopisa o krvavim jezovitim prizorima, što su se odigraii prilikom smrti jednog mladog diivljačkog poglavice u jednom mestu na gornjem Kongu. Citn je poglavica umro, njegove mnogobrojue žene dobile »u fžvespe količine otrova, « rri od nijih su ha svirep način zaklane, diofc su se usled dejstva otrova previjale na tlu. Još strašnijom }e smrću umria đruga žena. Nju su vezali za jeđan konopac ra k' onda jedan nožem naoružmi „vrhovni, s>yeštenik“ juniuo na nju, pošto je pred sakupljenim uarodorn odigrao nefcolifco krugova, zabodc joj nož u nage grudi, Jednhn brzim potczom iistrgne joj srce pa ga onako vruće, dok se još trzailo, prines© ustima, da pohlapno ispije vruću krv, praćen divljom radosnom direkom giedalaca. Leš ženin položen je ooda na jednu gomilu bananovog iišća, i dok su opet otpočele igre uz zagtašujuću lupu bubnjeva i talambasa, iz redova igrača izdvoji se drugi Jedan dželat, približi se, igrajući i na razne načtae izvijajući telo, pokojnici, pa Jednm do bro nanišanjenini udarcem svoga noža odvoji joj glavu od tela. Ako se to ne uspe pri prvom udarcu onda Je dželat primoran, da do\Tiče novu robinju, našto nanovo počinje ceo ođvratnl prlzor prtaošenja Ijudske žrtve. Brzojavne vijesti i Beograđskih Novina. j Njemački večernji izvještaj Kb. Berirn, 1. maja. VVolffov ured javlja: 8 nlJednog bojlšta nema nlčeg novog, AUDIJENCJJE KOD NJEGOVOG VELIČANSTV.A. Kb. Beč, 1. maja. Njegovo VeliČanstvo saslušalo Je danas redovne izvještaje, a po tom iprlmilo u naročitu audijenciju: general-pufcovnifca Kritefca, generala pješadije barnna Trollmanna, general-majora S z a t in o r y-a. pukovnika banma Hammerstelna, fregatnog kape.tuiia princa Llchtens t e i n a ! general - pukovnifca pl. B o t h a. Kb. Beč, 1. maja:. Danas u _pod.no primilo je Njegovo Vehčanstvo u at'dijenciju glavnog mteiv. Idanta otomanske vojske goneral lajtnanta; Iumail Hakipaiu j njegorc pratioco drŽavnog ssv'j. tuika Nuri-beja i natporačnika Komalboja, fcoji sru zatim' bili od Njegorrg Vcličanstva posvani na doručafc.

2. maja 1918,

Strana 8.

FATNI SAVJET SPORAZUMNIH SILA.

s a 1 a

Kb. Paris, T. tnaja. ■’i’ Jemps“ Javlja da Je talljansik! nrintetar predsJednfk Orlando stigao u Parls u svrhu mediusaveznifikog natnog savjeta. Danas prije podne vijećao Je Orlando sa Clćmenceau-om.

NOVA POTAPLJANJA Kb. Berlin, T. miaja. Wolffovured javlja: U z&branjenoj zoni dko Engleeke teŠfco je dstećen trgovački saobraćaj naših neprijatelja potapljanjeni novih 28.000 bruto registrovanih tomi. Gliavni ugpjeh u tom uspjehu taino Je momarslđ natporučnik Steinberg. Fodmomica pod njegovim zapovjedriištvom potopila je 6 parriih brodova sa ukupiuo 28.000' tona. Svi ovi parnf brodovi', međju njima dva od po 5000 tona, plovila su teško natovarena i jako osigurana. Tri pama broda izbaćena 0u iž pratnje. Može se uzeti kao pouzidano, da jo tovarima potopljenih brodova (opet X velikoj količini uništen za neprija. fcelja dragocjeni ratni materijal. Načelnik adiniralskog stožera momarice. NJEMAČKA I HOLANDiJA. Pregovorl teku povoliuo, Kb. Berlin. 1. maja. Prema „L’okalainz eiger“-u naIa®e se njeroačko-holandski pregovori u povoljnom toku, tako da se može računati u doglednom vremenu sa zadovoljavajućlm završetfcom, ODLIKOVANJE NJEMAČKOG PRIJESTOLONASLJEDNIKA. HINDENBURGA I LUDENDORFFA. Kb. Berita, 1. maja. >.WolfIov ured javlja: Car W i 1 h e 1 m uputlo Je prijestolonasljeidnfku brzojav ove sadržine: Za mene Je veliifca radost, ito Ti mogu saopštiti da sam dattas naredio, da željeznički most preko Rajne kod Eugersa. koji je sazidan u velikfin vremenima i kna ea odbnanu ziemlie da čtai velike usluge, ima nositi Ime „rnosta prijestolonaslJedinika Wilhelma“. Uprava prus* kih državnih željeznica koja mi je to predložlla, hoće da tlme zahvalno ovjekoivječi Tvoje tare fcao vojskovodje, IsrtU počast učinio je car Wllh'elm maršalu pl. Hindenburgu, nazvavši novi most prefco Rajne kod Rfldeslieima, kao 1 Ludendorffu, č!je Ime ima da nosi niost preko Rajne kod Remagema 1 .

HAZENBROUCK POD NJEMACKOM VATROM. Kb. Berlin, T. maja. Wolffov ured javlja: Stasrica u Hazenbroucku stajala Je 29. ajprila pod komcentrlčnom njemačkom vatrom. Pod sigurno Je zapaženo dobro djeiovanje kao što je zapažen I požar. ODGODJENA VOJNA OBVEZA ZA IRSKU. Kb. London, T. majać KraJjevom naredbom odgodieno Je stupamje u snagu zakona o vojnoj obavezf za Irsku. . " a

PROSLAVA 1. MAJA U l * < MONARHIJf. ' _ Kb. Budimpešta, 1. mdja. Fteoslava 1. maja u Budrmpeštf, Beču kao i u cijeloj mojiarhlji prošla Je sasvhn mirno.

Pozor čitaocima! Zbog teimičklh poteškoća moralt smo danas Izosrtavriti naš romnn „Dan odmazđe“.

ISTINITE SITNICE. Vauskl Akropolis, u JermeoskoJ, smatra se kao nadstarije ljudsfco naseljenjo. Ratno pristanište u Šerburu koštalo je Francusfcu 1,200.000.000 Iranaka. i U oblasti SprevaJda Ima 300 kanala' za saobraćaj tamošnjeg stanov* ništva. Inienjerl su proračunall, da je jedna lavina, koja je paia u klancu Qemi, i čiii je pad trajao svega jedan minut, razvila pri padu jačinu od 1,000.000 konjskih snaga. Hanuma Taup, Uubimica poraijsfcog šafia Fetl AUJe. trošila je gođtš* nje 110.000 fcruna samo na začine aa svoju kujnu. Ogromna praštaa u atinosleri oduzima nam 4 / t « sunčanu svjetlosti i toplote što đolaze na senriiu.

Nestalan. P5«snifc: — Od sada ću đa Btvaraflf Sa.mo odBčna djela? — O, zar u tim godlnama }o5 da ml, jeojate pravac?... Terajto samo | daljd kako ste poćelil...

Poziv m pretplutu! Od 1. maia otpodnje nova mjesečna pretplatal Molimo, da se ista za vremena obnovf^ da bi se mogao list bez ikakova prekidanj* dostavljati. Kod obnove preiplate umoljavamo, d* se uzmu u obzir ove cijene. Pretplata: Za Beograd, za Gubernlju Srblje, it vojnc I etapne poSte, mjesečno 2-50 krune; Za Beograd sa dostavom u kuću mjescčno K. 3'Za Mouarhiju mjesečno K. 3'—; Za inostranstvo mjesečno K. 4'60. PlBČanJa se mogu obaviti poštanskom doznačnicom, a naručHf iist je najbolja kratko poitanskom kartom. Kod preselenja, osobito kod promjena bojnih pošta nužno je, da se osim točna nove adrese navede i prljašnja adresa. Uprava „Beogradskih Novina" etapna pošta Beograd.

Zvanične objave OBJAVA. U vezl sa nared'botn c. f fc. ofcružnog zapovjedništva Beograd V/ A. br. 4660/918. glede naredjenog popisa s\'iiu poreskih objefcata — izvjcštavaju se svi poreski obveznici grada Beograda, da će se popis poreskih objekata u niže navedenim ulicama slijedećih dana obaviti: 29. 30. aprila I 1. i 2. maja: Staro* Crkvena; 30. aprila, 1. 1 2. maja: Bregoviia, Oospodar Jevremova; 1. I 2. maja: Knez Mihailov Ve* nac, Prištinska, Niška, Mraovića Baš*l ta, Čelopeoka; 2. maia: Kolarčeva, Knežov Spo ; menifc. Svafcoin poresfcom obvezniku skreće se pažuja, da n"a dan popisa svoje ulioe bude u svome stanu ili da tamo ostavi svog zastupnika, koji bl papisnlm organima mogao dati sve potrebne podatke. C. i k. okružno zapovjedništvo. G. i kx. okružno zapovjeđništvo Beogi’vL U. od. broj 7156 od G)18. ", v v OBJAVA . . ' o roku za uaplatu dugovane takse zai j vodovod i kanalizaciju iz II. polugodišta 1916. ! I. I 1L polugođišta 1917. Na osnovi naredbe voju« glavn« gu. bernije u Srbiji, ođjelenje XIII., broj 5035 od 18. aprila 1918.: Dvim se pozivaju s\i potrošaS vo. <T«, da dugovanu 1 neplaćenu iafcsu za ! vodovod j fcanalizaciju iz II. polugodišta 1916. I. polugodišta 1917. i II. polugodišta 1917. j Uoloze odmah, a najđalje do 15. tnr.fa j i918. blagajnici uprave vo9ovoda u Ju« | govića ulici broj 1. Tafcsu za vodorod i kanalizaciju, ko. ja se do OTOga roka ne plati, naplaliće po. licijska vlast eksekutivnini putem, a po. ! red toga ć* nemami platiša biti kažnjen' novčano do 1000 kruna, odnosno zatvo. rom do 80 'đana. v ' - ,

Ljepotu za pogled

pruža ona Ijupka dama, koja svoj tclot njcguje »a Dlana crenom I sa Diena Alabsster puderom. Cljen* dozc za probu ill lončiia K 2 —, vtllkc đoze ili lončlća K 4' —. Posvuda sc može dobitl OLAVNO PRODAVALISTEt ,,D!ana“ Handels A. (L, Budapest V., N4dor uua 6. 11

ERSPOZITSRA PESTANSRE-OGARSRE KOMERGIALNE BANKE o Beosrađu — Rncz Hilmilova Or. 50. Spe<ilalno odjelenie xa šiljanje novaca ratntm zarobljenkima 1 internlranima. Osnovna giavnica i pričuve 232,000.000 kruna. «•

- *