Beogradske novine

Strana 2.

Utotak

BEOORAUSKE NOVINE

14. maja 1918.

BroJ 128.

feollko ®tatlna zarohljenika f veoma mnotfO ratnog materijala, — h neuredttpm pofvlačeaju, kroz Jordansku ravnicu hatrag preko rijeke. • U ovoj pdlučnoj pobjedi imaju slavnog udjela ! a u s t r o-u g a r s k e liaubice 1 teške topovske baittrije. Prema saoi>štenjima zapotvjednika 8. otomanskog zbora oni su idonijeli bdiuku naročito pr^ odbrani u jiapadu na nož u ulasku u dolini, što ivodi na Satt. Pošto je bio i posljeđnji metak tepaljen. sudjeiovala je cijela' topovska posluga sa karabinkama u U>dbrani mosta lia drumu u pozadini iturskog fronta. Austro-ugarske tobdžije djelovali su morahto veenta povoljno i oživljujući svojom pojavom i Mplevši se u tešku borbu turskib snaga.

Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 13. maja. Zvanično. Jedna od naših podrnornieu iz Flandrije, (zapovjednik poinorski kapetan S c ii m i d t), ‘nedavno je u istočnom dijeiu kanala potopila jiekoliko engleskih' parnili brodova, ukupno 15.000 bruto tona. Ovi uspjesi podmoniice, koja se poslije engleskih pokušaja za blokiranje flandrijske iobale, vratila u svoju bazu, kazujn više nego i same riječi, da se neprijateJji odaju pustim nadama, kad neprestano rasturuju vijesti, da su tobožujim blokiranjem flandrijske obale uspjeli đa unište tamošnje oslone tač ke podmorniea. Preiua novijiiu podacima je svega potopljeno 18.000 bruto tona. Načelnik admiralskog stozera mornarice. Razne brzoiavne vijesti. Predstojeći put grofa Buriatta u SofLiu i Carigrad. (Naročitl brzoiav „Beotradskth NovIaa“) £ Beč, 13. maja. Minisfar spoljnih poslova barun Burian vratiće se u Beč u utorak, pa će onda otputovati u Carigrad, kojotn Će se prilikom zadržati kratko vrijeme u Sofili. Ts'ovi načelnik vojne kancelarije. 5 < • Kb. Beč, 13. maja. Dosađanjl zastupnik načelnika vojne kanoetlarije, geueralmajor barun Egon pl. Z e i d 1 c r-D a u b 1 e b s k y, naimenovan je za načelnika vojue kancelarije na tnjesto generala pješadije baruna pl. Marterera Pred sastankom finskog sabora. Kb. Stockholm, 13. maja. Javlja se iz Helsingforea: U četvrtak će se saštati finski s a b o r, te 'ćc sc izmedju ostaloga baviti oblikom vladavine. Šest socijalističkili sabortskiii poslanika izjavili su. da nijesu sudielovali u rcvoluclji. Za obrazovanie iinske vojske. Kb. Stockholm, 1.3. maja. U Finskoj je otpočela velika aktija prikupljanja priioga za jednu vojsku. \V i b o r g je sani priložio 1 miiijun. Sa Baikana bugarska. Dobručko pitanjc. Poffiriato je, da je Rumuiijska odstupiia Dobrudžu četvornom savezu kao cjelini. Bugarska bi imala đa cijelu Dobrudžu tako dobije, što će svakom savezniku dati naročite izvjesne

obavez«, da bi Joj ovaj saveznrk prepustio svoj dio u Dobrudži. Kako „B e r 1 i n e r T a g e b 1 a 11“ javlja, došlo je do sporazuma izmedjti Bugarske § jedne, a Njeniačke I Austro-Ugarske s druge'strane. Za onaj dio Dobrudže, koii pripada Njcmačkoj, obavezuje se Bugarska, da će sve dugove, koje je učinila u Njemačkoi za vojne liferacije, potpimo priznati i konsolidovati. Za tu svrhu predložiće se Sobranju zakonska osnova o kreditu za porudžbifte, učinjene u Njemačkoj ti visini od 1 i pol milija/rde, a za pokriće ovog zajtna izdaće se 4 i pol postotne obvezuice. Dalje će Bugarska primiti utanačeuja, koja je več otprije sklopila sa njemačkim društvima, a zatini osporavala, o radu u rudnicima u Perniku i Boru. Ali naivažnija njemačka utanačenja odnose se ipak na upotrebu pristaništa u Konstanci i željezničke pruge Konstanca—Černavoda. Upotreba i izgradnja pristaništa u Konstanci prcniječe sc na jedno njemačkobugarsko društvo, a isto tako i uprava pruge Konstanca—Černavoda. Na ovu će se osigurati njemački upliv uz čuvanje bugarskog suvereniteta. Najposlije se Bugarska odriče svoga. dijela u rumunjskom plijenu, naime žita iz sjeverne Dobrudže. Slična utanačenja sklopila je Bugarska sa Austro-Ugarskom, samo što su potraživama ovog saveznika za vojne liferacije -znatno inanja. Ova iznose otprilike 450 milijuna kruna. Osirn toga pristaje Bugarska na to. da Austro-Ugarska kroz tako zvani negotinski okrug, na bivšem srpskom zemljištu, zbog skraćivanja duuavskog toka, tnože iskopati kanai. RUMUNJSKA. Štainpa o zakljiičeniu inlra. —’ ,,(j a z e t e B u c u r e t i 1 o r“ piše: Mora se s timo biti načislo, da jei m i r, koji je Rurnunjska zaključila. n a j p ovoljniji, koji se pod sadaiijim prilikama mogao potpisati. Mora se i s time biti načisto, da su središnje vlasti mogle bitj prerna narna mnogo strožije i da su nam mogle postaviti uslove, kojim bi nas uništile. Ali to se nije dogođilo. iz jeduog rata, iz kog će nmoge zemlje izaći vrlo teško i rasparčane, Runmnjska izlazi ne sarno kao nezavisna zeinJja, ncgo što v i š e u v e ć a n a i u svoje stare granice uspostavljena. To je primjer jedini svoje vrste. B e s a r a b i j a, oblast, koia je ravna polovini cijele zemlje, biće prisajedinjena Rumunjskoj. Mi smo dobiii mir, koji nismo ni smjeli očekivati. List ,,S t e a g u 1“, organ konzervativne stranke, kojoj ie na čelu ministar pr&dsjednik Margiloman, pišeu U današnjim prilikaina je jeđina misao, koja mora prožimati sva srca: pono vno uspostavljanje rum u n j s k o g d o in a<. Samo sarađnjoni svili, koji su isJtreno voljui, moćićemo ovu državu izvuči iz no srećc, u koju je survafa jedna nesvješna politika. Da bi se uspostavljanje i podizanje moglo ostvariti, potrebne će biti teuieljne promjene u našoj umitarnjoj organizaciji, p ol i t i č k i h, p r i v r e dn i h i f i n a n e i j s k i h r e f o r in i, naI ročito na polju neposredne poreze. Ali j pravi temelj uspjcšuog preobražaia i može se postiči samo bogatini p r i! n o s o m n a š e g z e m I j i š t a. što je j veća poljoprivredna proizvodnja, u to! liko će više biti osiguran opstanak dr! žave. „Luniine" piše: Jcdan narod treba i mora se rukovoditi i idealima; jedna država treba da se rukovodi samo stvarnošću, jer može zapasti u

U bolnici „Brtinn*: od y - 30—12 sati prl|e podne 1 od 2—4 sata poslije podne. — U c I k. grodlanskoj bolnlcl: u utoiak, čctvrlak 1 nedjelju od 1—3 posllje potlne. Vojno parno toplo knpatllo BCarDusanovojulleL — 1, Kupatllou kadatna: a) Za vojne osobc otvoreno rsdnim danlma od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 7 satl prlje podnedo 12*/ sati u podne. — b) Za gradjanstvo rađnlm danima od 9 satl prijc podne do 5 satl poslije podne, a nedjeijom 1 praznicima od 9 sati prije podne do 12'/ a saU u podne. — 2. Parnokupatilo za časnike i njima ravne činovnlke olvoreno jc utorkom, srijedom, petkom 1 subotom od 7 sati prijc podne do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznidma od 7 sati prije podne do 12' L sall u podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkoin i četvrtkom (ako u te dane nc pada kakav praznik) od 9 sati prije podne do 5 sati posllje podne. — Časnicima i njima ravnim činovnicima stoje na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjenc za gradjanstvo (ponedjeljkom I čctvrtkom). Blagajna se zalvara radnlin đanlma u 12 * 1 * / 2 sati, a ncdjcljom i praz nicima u 12 saU u podne. Prilozl za fond cara i kralja Karla. O. Sigmuud Schwarz, izaslanik c. i k. austrijskog trgovirrekog muzeja u Beograclu, pri!ožio je putern c. i k. pričuvne bolnice „Brčko’" svotu od 200 kruna. — U istu svrhu je priložio g. natporučnik Leo O 1 a s s, pridijejjtn središtu za iskorišćavanje žetve. 250 kruna. ,,Hasanaginica“. U subotu se daje, prvi put u Beogradu, popularna Ogrizovićeva draina ,,Hasanaginica“, sa prvacima beogradskog pozorišta. „Hasauaginica" je stalno na repertoaru Hrvatskog kazališta u Zagj-ebu i sviju hrvatskilr pokrajinskih društava. Srpski glumci igrali su u Nišu, 1914. i 1915. g. „Hasanagin icu“ više puta, sa osobitim uspjehom. — Karte se prodaju u knjižarama ,,Jugo-Istok“ i Cvijanović. Čist prihod namijenjen je, kao i ranije, domaćoj sirotinji. Čista dobit proljetnje svečanosti u Topčlderu. Kako nam javbaju, cijeni se čista dobit proljctnje svečanosti u Topčideru ©d prošle nedjelje, n a v i š e o d 30.000 kruiia. Posvećenje vojničkog donra. Nagyvaradskom 37. puku podignut jc u Beogradu prijatan dom, Čije je otvaranje izvršeno 12. ov mj. U ciiju svečane ptedaje došla je iz Nagyvarađa jedna deputacija društva Crvenog Krsta. Svečanost je otpočela u 9 i po sati prije podne u prisustvu mnogih vidjenih gostiju iz Ugarske i iz Becgrada. Medju gostima iz Ugarske bijahu veliki župan biharske županije Melatinsky LaJos, iiodgradonačelnik nagyvaradski Lukdcs Odon, dalje stožerni liječnik dr. Frater Imre, predsjednik nagyvaradskog društva Crvenog Ksta i mnogi drugi notabiliteti iz biharske županije. I mnogi vojni velikodostojnici vojne glavne gubernije nijesu propustili, da svojim prisustvom uveiičaju ©vu svečanost. Potpukovnik J. Krajčovič, zapovjednik pričuvnog balaljuna primao je goste kao zastupnik puka. On i poipukovnifc- Pejaković, zapovjednik rekonvalescentnog ©đjeieuja stekli su naročite zasluge oko uredjenja toga doma. Sve je blistalo u svjctlosti čistote i primamljivosti, a naročito prostorije za glazbu i zabavu, koja će bez sumnje biti središte za ratuike, kojima je potrebno oporavijenje. Oosti nijesn došli praznitn ruknna. Oni su sobom donijeli imioge poklone, koji su našli radosne prinmoce. Dom po sebi pruža do duše samo naknadu za toliko željenim sop-

s'.voinm ognjisteln, ali svakako dobrodošlu naknadu na suprot. svima idrugim ratnim naknadama. Otvaranje srpskog odjelenja ratne izložbe u Budimpešti. Odjelnl predstojnik' u m., kapetan Kosta Hormann stigao je juče, 13. o. mj.. kao zastupnik vojne glavne gubernije za Srbiju, u Budimpeštu, da pripremi otvaranje srpskog odjelenja ratno izložbe, koja stoii pod protektoratom general-pukovnika nadvojvode Josipa. Pomen. Porodica pok. Vladislava Pet* k o v i ć a-D i s a, davaće svome dragom pokoiniku godišnji pomen u s r ijedu 15. o. mj. u 11 sati u crkvi sv, Marka na starom groblju. Izgubljeno. Jedan vojnik gubernijske štamparije izgitbio je kod kupovanja kobasica na proljetnoj zabavi u Topčiđeru prošle nedjelje jeđan zlatni prsteii, koji mu jo inila uspomena. a za drugog nema velike vrijednosti. Umoijava se pošteni nalazač, da taj prsten uz odgovarajuću nagradu preda u uredništvu „Beogradskih Novina", Vijesti iz unutrašnjosfi Razbojstvo. ' v Pišu nam iz 1 J r i j e p o 1 j a: Noću 17. i 18. apriia provalili su nepoznali iopovi u časovničarsku radnju Mihajla Stanišića, te su odatie odnijeli 29 komada srebrniii i čeličnih satova, u vrijednosti o<l K 3000.—. Loipovi do sad nijesu uhvaćeni, aii ini je žandarmerija već u tragu. ( Uhvaćen razbojnik'. Javljaju nam iz L' a z a r e v c a j 28. marta uhvaćen je oružani razboj« nik, 21-godišnji Živojin Si'monović iz kruševačkog Lazarevca, za koga se zna, da je politički sumnjiv i prerna austrijskiin vlastima neprijateljski raspoložen. Imao je rusku punu pušku, 40 austrijskih i 24 ruskih metaka, revolver od 6 metaka, pištolj i austrijski podčasnički bajonet. Pri istrazi je izjavio, da misli, da ,,švabe“ ne če ovdje ostati, nego da će srpska vojska doći i tijih protjerati, a on će ići u šunni i pomoći pri protjerivanju. Kad je imao da preda patrone, moraia je patrola proći pored nekog bunara, i razbojnik skoči unutra l ako je bunar bio 8 m dubok. Jedan iz patrole skoči za njim uuutra, te mu podje za rukom, da uz pripomoć alarmiranog' stanovništva razbojnika izvuče z_af kosu iz vode. Ujedno su uhapšene njegova dva druga:. .Vojislav Pavlović i Ivko Pantelić. Dan prije ioga uhapšeno je 5 raz* bojnika: Nikola Vukajlović, Dragoljub', Milan i Gruica Jovanović i Giiša Simič, švi iz Vel. Crljeni. Ovi njesu bili naoružani.

Narodne umotvorine. Pribilježila Millca S. Vlatkovićeva. D. Lapac. s 1 P j e s iii a narodnog pfesnika Rade Radakovića, Llčanina. Strijele t. j. pouke, koje nam. on pruža, Vrijedne su tim vlše pažnje, što potječu od čovjeka, koji nije iinao. prilike, da se usavrši u školskirn klupama. I On veli: Nek na korist sv'jetu budei. Pitam one, koji sude,

istoj sobi. Kad legnem ti krevct i kad •se ugasne sviječa i kad mrak zastre svu sobu, da se u njoj ništa ne vidi osini okna na pendžeru, onda moj nejnir još više rastc. Ležim u krevefu Otvorenih očiju i giedam u mrak. a sve mislini na Barišu. Mislim na lijega i izgaram od želje, da me makar samo jcdamput zagrle njegove snažne rukc... I ouda se zanfosem, pa liii se čisto čini, ko da me on i zbiija grli j inihije, ko da je uza me. 1 jijepo osjećam njegov vrući dah. osjećan), kako me stiskaju njegovc ruke' i tako mi je, ko da ću izdalmuti. a opet mi je slatko. slatko... I čini mi se, k6 da me njegov brk čagljiga po licu i ko da mi 011 ša« puće u uvo slatke i medene riječi od volenja i milovaatja . . . I sva onda gorim, gorim i svu me probija vatra. Onda se n&jedamput prenem iz tih rnisli. Prenem ®e i čujeni, kako sc ljube i militju Bariša i moja sestra. Dopire mi do ušiju njlhovo šaputanie Siušam i teško mi je. Nisnm pizmena na sesfru, al sam joj ntiiavidna. Tako sam se niučila dtigo i dugo. I kad sain vidjela, da me ta bolja no će ostaviti, kupila sam sviječu i zapaJila je na velikom oltaru, da me Bog dragi oslobodi toga jada. I niolila sam se I molila sam se... iz svega srca sam se molila. Al Bog me dragi nije uslišao. {. Griješna sam ti, griješna sam — Da sam se lspovjedila, siguriio bi me usilšo. A1 nisam mogla. Kako bih ju sve ono rekla našemu paroku? I strali me je l gtid me je. Onda sam sl sama odlučila pomoći. Ideni, reko'. od jiJHi. Kad ne buđem žtvjelu uz njega, b?t će ml lakšc. Smlrit ću ae v 1 kad sam

im jednoga dana kazalai, da idem k stricu i da više ne ću biti kcd njiii. obadvoje nie saletiše zabrinuto: — Ta, zašio ideš, Evice? Sta ti nije po volji kod nas? Rcei samo, i mi ćemo ti u sveni ugoditi. 'j'e.ško mi je bilo. A1 šta im ja znam kazati?. Gdje biii ja ono mogla reči?! I otišla sam od njih i smirila sam se inalo, aJ ipak ne mogu na njega zaboraviti. 1 kad se tako zamislim, bude mi teško, jer vidim kako je gorak udes moj ——: i

MAL! PODLISTAK Istorijski kalcndar N;t jučerašnji dan, 13. maja 1717. god. rodjena je u Beeu carica i kraljica MarijaTerezija, o čijem smo žtvotu i vladavini već govoriii iia ovom nijestu priiikom godišnjice njene smrti (uimla je 29. novembra 1780. godino. — 13, maja 1792. g. rodjen je u SiniKag 11 j i papa Pije (Pius) IX (groi Giovanni Marije Mastai-Ferctti), o Čijem smo životu takodje već opširno progovorili na ovom mjestu prilikom godiinjicc njegove smrti. (Umro je 7. februara 1878. goditie. — 13. maja 1840. god. rodjen je u Dintcsu b južnoj Francuskoj slavni romansijer Alpiionse D a u d e t (izg. Alfonz Dodc), pisac ,,Jacka“. „Fromonta & Rislera“, „Tatarina", ,,IniinorteJa“ Itd. I o njegovom životu i radu bilo je već opšinio govora na ovorn mjestu prilikom godišnjice smrti. (Umro je 16. decelnbra 1897. g. u Parisu.) — 13. maja 1871, godine umro je u Parisu francuski komponista Daniel Francois Esprlt A ub e r. Rodjen je 29. januara 1872, godine u C a e n u. Qtac uiu je bio čmvy.-

opasnost, da se surva pod teretom stvarnosti, ako se ogrijeŠi o to političko načelo. I jadanji mir je ogledalo te stvarnosti. Aii nam on pruža novu mogućnost za razvijanje i sanio će ođ nas zavisiti. da li će zakljuČeni mir biti dobar ili rdjav. Posijedice ra<ta mi ćefno još dugo osjećati, alj ne podleži nikakvoj sumnji, da ćemo mi biti u stanju, da sve popravimo radom, dobrom voljom, poštenjem i osjećajima dužnosti. Povucimo krivce na ođgovor, ali ne gubirno vre.mena u iadikovanju, ncgo snosimo muški svoju sudbinu, laitimo se posla na djeiu p odizanja zemlje na zdravoj m o r a 1 n o j i m a t e r i j a 1 n o j o s n ov i c i, mnogo boije nego što je to bilo u prošlosti. Samo na taj načiii moćićemo izbjeći ponavljanju teških pogrješaka, koje su nas dovele do današnjeg položaja.

Grad i okolica Dnevni kaleudar Danas je utorak 14, maja, po starom 1, maja. — iRimokatolici: Bori:facij;)pravo slavnl: Prorok Jcremlja. Casnlčka i činovnlčka kasina otvorena jc poćam od 15. februara do 11 satl u IlOČl. C. t k. vojnićki dom: Cttaonica, soba za pisanje l igranje, kantina. Otvorcno ođ 7 sati izjutra do 9 satl uveče. Slobodan pristup svakome vojniku. Kinematografi: Vojnl kinouKrafja Milana ullci br. 56 (Koloseum): U 3, 5 1 7 sat! poslijc pođnc predstave za gradjanstvo. ■— C i kr. gradjanski klno na Terazijama br. 27 (Paris): U 5 1 7 sati poslije podne opšte predstavc. Beogradski orfeum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Početak predstave u 8 sati uveće. Nočna služba u ljekarnama: Od 12. do uključivo 18. maja vršiće noćnu službu u Beogradu ove ijckarne (apoteke): S e 1 a k o v i c, Kneza Miiiaila ui, 45, V ik t o r o v I ć, Terazije br. 28, P r e n d i ć, Kralj Alcksandrova nl, 64, i S t o j i ć, Sarajuvska ul. 70. Parobrodarski saobraćaj. L Izmedju Zemuna i Beograđa. Red plovldbe, koji važi od 26. januara do opoziva; Poinzak iz Zernuna- za Beograd u 6-30, 7-30, 8-30, 9 30, 10-30 i 11-30 pr. podne te n 1-30, 2 30, 3'30, 4’30, 5'30,6 30 7 30 i 8-30 poslije podne. — Rolazak iz Beograda za Zcmun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 saU prlje podnc, tc u 2, 3, 4, 5, 6, 7 8 i 9 sati poslije podne, — 11.IzmedjuZemuna i Pancsovu Red plovldbe, koji važi od 26. januara do daijne naredbe; Iz Zemuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujuiro 1 u 12 sati u podne. — iz Pancsove za Zemun: dnevuo u 8-30 sati prije podne i 3 sata poslije podne. Brod kojl saobraća izmedju Zemuna 1 Pancsove i obralno nc pristaje u Beogradu. — III. izmedju B e o g r a.d a 1 S a p c a, Poldzak iz lleograda za Sabac svake srijcde 1 subote u 7-30 sat ] u jutro. Polazak iz Šapcaza Bcograd svakogćetvrtka i uedjeljom u 7 s. u jutro. — Puiuički parobrodarski saobraćaj izmedju O r 8 a v c I Z e m u u a i izmedju OrSave 1 Braiia. Polazak Iz Oršavc za Zemun: nedjeljom, utorkom, četvrtkom*u 6 sati u jutro. Iz Zemuna za Oršavn: ponedjcljkom, srijedom 1 petkom u 4 saia poslije pođne. Iz Oršavc za Brailu: ponedjeljkom i petkom u 4 sata posiijc podne (srednje evropsko vrijeme). iz Brailc za Oršavu: poncdjcfjkom 1 čctvrtkom u 1 sat 50 tasaka poslije podnc (zapadnoevropsko vrijcme). — Parobrodarski saobraćajizmedju BeOgrada i Smedereva; Ođlazak Iz Bcograda za Smedcrevo nedjeIjom i četvrtkom u 3 saia poslije podnc iz Smedcreva za Beograd utorkom i petkoin u 8 sati u jutro. Parobrodarski saobraćaj na pruzi B u d I m p c š i a— Z e in u n—B c orad. (Važi od 28. marta). Polazak iz nđimpešle dnevno u 10 sati uvečc. Polazak iz Bcograda dnevno u 5 sati ujutro. (Prvi brod kreče 30. marta). — Parobrodarski saobraćaj na pruzi Szegeđ—Zcmun Polazak iz Szegeda (1. vožnja 31, marla) srljeđom, pctltom I ncdjeijom u 5 sati u jutro. Polazak Iz Zemuna za Titei—Szeged (i. Vožnja 29 marta) srijedom, pctkom 1 nedjeljom u II sati u noći. Kužna bolnlca: Posjeta nije dozvoIjena. Obaviještcnja o bolcsniclma duevno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baštu bolničkc zgrade sa strane Vidinske ulice, Posjct bolcsnlka u bolnlcama: U bolnlci .Brčko*: od2-—l sala poslije podne.

] nik na tlvoru L.ouisa XVI.. a pošto jc ! izbila revoluclja, otvorio je trgovinu lunjctničkitn prechnetima. Auber je po želji očevoj trebao da sc oda trgovini, aJi je već vrlo rano počeo raditi kao komponista, pa mu je otac najzad odobrio, da se potpuno oda muzici. Prvo je počeo raditi romanse i instrunientaina djeia, pa je od 1811. godinc stao raditi i opere. 1812. godine postao je djak Cherubinijev. I 3 očevši od 1813. godine davale su se na pozorištu „Theatre Feydau“ ncko njegove maie komične opere, od kojili je naročitog uspjeia požnjela ,,La bcrgere chatelaine“ (1820. godinc). No opšte priznanje stekao je tek pojavom svoga djeia ,.Lo macon" („Zidar" 1825. godine), koja se opera vrlo dugo održala na repertoaru. Aubor se neko vrijemc bio poveo za Rossinijevhn pravcem, ali sc uskoro vratio nacijonainoj originalnosti i postao je jcdan od najugledinijih predstavutka komične opere. Na tom je polju poslije „Macona“ dao još i djela: ,,L a f i a n c c e“ („Vjerenica"), ,,F r a DI a v o 1 o“ „Gustav III., ,,Crn| domino", „Krunski diamantl" i „Djavo1 j i u d e o“. 1828. godine dao je Aubcr kao jedino svoje djelo na tom polju veliku operu ,,L a m u e 11 e d e P o r t i c i". Ova je opera stekla donekiie i istorijskog značaja time, što je njena premijera u Bruxeliesu bila signal za početak revoiucijie, kojom se Belgija odvojila od Holandije, U djelu ,,B o g i b a j a d e r a“ (1830. godine) ponovio je Auher pokušaj, da ustupi glavnu ulogu licu, koje ne pjeva, ali sa thn pokušajem nije uspio, U opšte od 48 opera. koliko Ih je Auber Komponuvao. ima ili dosta. koje nisu po-

stigle naročitog uspjeha i koje "su uskoro opet isčezie sa repertoara. Auberoiva jc muzika laka i frivolna, aii ujedno i pnna finoće i draži. U njoj se ogleda njegov čisto francuski duh. 1842. godine postavljen je Auber za upravnika pariške konzcrvatorije, a od 1829. godine bio je čian francuske akademije. 1847. god. dobio je koinandirski krst počasne Jegije, a 1857. godine tituiu dvorskog kapelnika. Vcčinu libreta za njcgove opere napisao je S c r i b e. Umro je kao što rekosmo 13. maja 1871. godLne u Parisu. U svome testamentu raspisao 'je godišnju nagradu od 5000 franaka za najbolju komičnu opcru. — 13. maja 1904. goditte umro je u Jeni istoričar Ottokar Lorenz. Rodjen je 18. septembra 1832. godine. Qd njegovili djcia pominjemo: „Istorija Njemačke u 13. ! 14. vijeku", „I z v o r i za' njeitiačku istoriju poznijeg s r e d n j c g v 1 j e k a“ itd. Na današnji dan, 14. maja 1608. godine žaključen je u A n h a u s e n u u Ansbaclm odbranbeni savez njeniačkih protestantskih vladara, poznat pođ imenom ,,u n I j a“ („Union"), a zvali sii ga docnije za razliku od drugih unija po mjcstu. gdjc jc zaključen 1 „anhauscnskom unijom". Tome su sa-vezu u prvi mah pristupili Christian anhaltski, vojvoda Johami Friedrich wurttemberški, markgrofi ansbachski, kulmbachski i badenski, 1609. godine pridružiše se unijl još i siobodni gradovi Strassburg, Ulm 1 Wfirzburg, a 1610. godine Brandenburška. U odgovor na osnivanje protestantske unije osnovaše katoiički njemački .vladari 10. jula 1609. godine svoj savez. nazvan ,.llgom“. Oitnivanfe „utjile" !

,,lige“ jesu prvi predznaci strašnog triđesetogodišnjeg rata, koji je izbio 1618. godine. — 14. maja 1818. godiue umro jc u Insterburgu u Njemačkoj čuveni ruski vojskovođja iz napoIeonoviii ratova knjaz Miliajlo Bark 1 a j d e T o 1 i (Barclay de Tolly). Barc!ay de TolIy rodjen jc 1761. godine u Livlandiji, a porijekiom je bio iz neke doseljene škotske plemićske porodice. Stupivši u vojsku učestvo* vao je od 1788. godine u svtma rafovima, što i!i je Rttsiia vodila, i to u ratu sa Turskotn i u ratovanjima sa francuskom republikom i docnije sa francttskim napoleonovim carstvima. Naročito je vidnu ulogu igrao u ratovanju sa Napoleonom 1806.-07. godine. 1810. gođine postavljen je za vojnog ministra, pa je izradio ratni plan za vojntt 1812. godine, po kojcmu se ruska vojska pod vrhovriorn komandom knjaza Mihajla Kutuzova ispred NapoJeona sve dublje povlačila u tinutrašnjost zemlje, da bi njegovu vojsku time svc više udaljiia od njene baze i izložila katastrofi. koja je usiijed strašne ruske zime i zađesila. U toku šamog rata Barclay de Tolly komandovao je ruskom zapadnotn armijom. U, velikoj bitci na B o r o d J1 n u ko« mandovao je lijevim krilom i centrom. Kada je 1813. godine pristupanjeni Prusko Rusiji rat prencscn u Njcmacku, Barclay de Tolly dobi vrhovnu komandu tiad vuskom vojskom, koja je tamo operisaia. Naročito je vidnu u!ogu igrao u bitkama na Kulmu, Drezdi l Leipzigu. 1814. godine prodro Je sa ostalom savezničkom vojskom u samu Francusku. 1813. godine doblo je grofovsku, a po završetku Napolconovih ratova 1815. godine i knja-