Beogradske novine

Bro] 186.

Cetvrtak

BEOGRADSKE NOVINE

28. maja 1018.

Uređienje skverova. Svi skverovi u Beogradu otpočell su davno već da se uredfuju. Poslije ovih lijepih kiša vješti baštovan uljepšao ie idivnim mirišljavim cvijećem ova lijepa odmorišta. Divno uredjene okrugline i aleje na njima zasadjene su najraznovrsnijim lijepim cvijećem, a u svježoj zelenoj travi uvijek potkresanoj. Pomen. Oiigorije M a r k o v i ć đavaće četrđesetodnevni pomen svojoj ženi u petak, 11. o. mj. u 10 sati prije podne na novom groblju, parcela 21. Sa loptačkih irtakmica — za beogradsku sirotiniu. Sa loptačkih utakmica, koje su održane u Košutnjaku 5. maia ove godine, priložena je sirotinjskom cdjelenju opštine grada Beograda za beogradsku sirotinju svota o<l 400 kruna. Utakmice su i održate u cilju. da se sav čisti prihod podijeli sirotinii grada Beograda. Burad od petroleja imaju se odmah predati. Svi oni trgovci, kao 1 sva ona gradianska lica, koja imaju u svome posjedu burad od petroleja, imaju ista odmah — u najkraćem roku — predati sređišnjem stovarištu petroleja, koje se nalazi u Donjoj ulici ispod Veiikog Kalemegdana. Svi on!, koii se ovoj naredbi ne cđazovu, biće najstrožije kažnjenl i prema njima će se eventualno i sudskim putem postupiti. Vijesti iz unutrašnjosti Zabava u Velikoi Planl. 18. maja priredili su u Velikoj Plani časmici 105. pučko-ustaškog batalijuna zabavu, čija je znatna čista dobit predata fondu cara i kralja Karla. Priredjivači su sve učinili samo da zabava ispađne što boije, a to im je i uspielo. Izmedju ostaloga stavili su se za ovaj dan na raspoloženje razni umjetnici iz Monarhije, a i čianovi beograđskog orfeuma, koji su na putu kroz Srbiju, dali jednu predstavu. Za časnike i vojnike postaralo se unaprijed na isti način, pa ie i ova zabava veoma lijepo protekla. Istorljski kalendar Ka današnji dan, 23. maja 1498. gođino spaljen je u Firenzi talljanski propovjednik Girolamo Savonarola. Saivonarok je rođjen 21. avgusta 1452. goidino u Ferrari, počeo jo u Firenzi propovijeđati proti v neinorainog života tamošnjik gradjana. Pošto su Fraucuzi protjerali Medicejce iz Firenze, pojavi se Savonarola 1494. godine i na političkom polju. Iznosio je maglovite i fantastične idcje o nekoj teokratsko-republikanskoj državi. Pošto je Savonarola stalIio napadao na postoječe crkveno uredbe, to ga jo papa Aleksariđar VI. 1497. godine Riiatcrnisao. Po tome sc 'i naro'đ ubrzo okrenuo protiv njega, pa jo Savonarola tiajzad na današnji dan 1498. godine spaIjen. — Danas se napunilo trista goBioa od srazmjemo noznalnoga dogadjiaja, koji je bio posljednji i neposrodni povod najdužem i najstrašnijem ratu, što ga pamti novija istorija-tridesetgodišnjem ratu. Do duše taj je rat već godinama prijo toga očekivan. 'Još od osriivanja proiestantske „Unijc‘‘ 1608. gođino, — o kome smo Hogadjaju na ovome mjcstu yeć govorili, — svaki je morao uvidjeti, da će ranije ili docnijo morati doći do velikog oražanog sukoba izmedju proteetantskih i katoličkih vladaia u Njemač-

boj i ostaloj srednjoj Evropi. Takodje se moglo predvidjeti, da ćo so u taj rat ranije ili docnije umiješati više iz poiitičkih negoli iz vjerskih razloga i susjedne držav$. No bilo kako mu drago, kao što rekosmo, neposredni povxxl početku tridesetgodišnjem ratu bio je dogadjuj, koji se danas -prije ravno trista godina —23. maja 1618. godine — z'bio u Pragu. Rimskopjematki car Kudolf II. bić) je jednom svojom poveljom priznao slobođu ispovijedanja vjero protestantima u Češkoj. U ono su doba protestanti u Češkoj bili vrlo mnogobrojni, naročito ib je mnogo bilo medju plemstvom. No s obziiom na to što većina protestantskih vladara u svojoj državi nijo htjela priznati slobodu ispovijedanja vjera katolicima, Rudolfov nasijednik, rimsko-njemački car Matija nije htio potvrdita povelju, koju jo češkim proteslantima bio izdao Rudolf If . U to se vrijeme dogodi, da su po naredbi iz Praga za'Vorene dvije novo sagradjeno prolestantske crkve, i to u Broumovu (njem. Braunau) i u Kloštercu (njem. Klostergrab). Na to su so češki protestantski savczi žalili cara prvo neposredno, pa zatim preko praškog namj<6nika. Ovu.su drugu žalbu podnijeli 23. maja 1618. godine u starođrevnom pnv škom kraljevskom dvoru, Hračanima. ioga su dana bili stigh u Prag svi protestantsld pr\ r aci sa grofoin Thumom na čelu. Na pritu za Pra" bila im se pridružila vciika masit nanoda, medju kojim jo bilO i đosta sunuijivih elemgnata, koji su so nadaii nemirima, pa su htjeli ,,u mutJiom lovili“. Dok su toga jutra, grof Thum i ostali prvaci u hračanskom -dvoru pregovarali sa namjesnikom, narod skupljeu oko dvora bivao je sve razdraženiji. Najzad se kolovodje više ne dadošo uzdržati, pa i sami prođriješo u dvoranu, u kojoj su prvaci pregovaraii sa namjesnikoin. Dok se nairijesnik dotle bio pokazao nešto popuštljiviji, ovaj ga inddenat toliko razdraži, da je Smjesta prekinuo pregovore. Sada rulja, koja je bila prodrla u dvoranti, pristupi otvorenom nasilju; jumo na dvojicu savjetnika, na kojo jo naročito bila kivua — grofa Jaroslava Martinica i grofa Slavatu — izbaciše ih kroz prozor u rov, koji je opasavao hračanski zamak. Za njima izbaciše još i rvjihovog sckretara Fabricjja. Ma da su njili trojica pali sa vrlo velike visino, ma da je svjetina još i pucala iz pištolja na njih, sva su trojica kao nekim čudom ostafi živi i zdravi: pali su na ime rui neku vehku gomilu balege. Grof Martinic so odmah digao, a grof Siavata hio je neko vrijeme onesviješćen. Ovaj akt nasilja dao je signal za opšti usianak u Češkoj. Protcslantski češki staleži organizovaše privremenu vladu sastavijenu od 30 ,,đirektora“ 1 olhnah prikupiše vojsku, koju su stavili pod komandu pomenutog grofa Mat^je Tlmma. Uskoro zatim izabrašo i novog češkog kraija (zakoriili češki kralj hio je rimško-njemački car Matija) protestanta, i to kneza Friedricha V. palatiuskog (pfalzskog). On je oklijevao da se primi ovog izbora, pošto je predvidjao, da se novo stanje u Češkoj, stvoreno pobunom, ne će moći dugo održati, ali ga je njegova supruga Jelisaveta, rodjena kraljevska princeza iz d.oma Stuartovih neprekidno nagovarala da se primi, pa je on najzad poslkišao. „KakO', zar s'i uzco za ženu krafjcvsku kćer“, govorila mu je ona, ,,a oklijevaš, da sam sebi staviš na glavu kraljevsku kranu?“. Protestantski vladarsl; i savez (,,unija“) prišao je u pomoć Friedrichu, „zimskom kralju“, kako su ga poćirugijivo naživali njego\ri prolivnici, posto se samo preko jedne zime održao na prijestolU, a ftatolički savez („liga“j stao js uz novoga cara Ferđinanda (car Matija bio jo umro K519^gochne)^^sta^^miimw^>o!ože^

njo vojsku po čuveoim generalom Tilfv-em, da njome povrati svoju vlaet u Ceškoj. Tiliy je prodro u Cešku, potiskujući pred sobom vojsku „zimsbog kralja“ i najzad ga jo bonačno potukao u bitci na Biloj Hori (Bjelom brdu) kod Praga 8. novembra 1620. godine i naljerao ga da pobjegne iz zemije. Sada so rat prenio u Njemačku, uskloro se umiješala Danska, docnije Sveđska, a najzad Francuska. 0 sambm toku ovog dugotrajnog i krvavog rala već jo bilo riječi na ovom mjestu. — 23. ma.ja 1707. godine rodjen je u Rashultu u Svcdskoj čuveni botaničar Karlo pl. Linne, o kojemu je već bilo riječi na ovome mjestu. — 23. maja 1886. godino umro je u Berlinu čuvem istoričar Lcojpbld 'pl. Ranke, koji jo m<Wju ostalim napisao i svoje čuveno'djelo iz srpške isborije o prvom ušlanku, a o čijem smo živoiu i radu već pisali na ovom mjestu. — 23. maja 1906. godine umro je u Knstijaniji čuveni noiTeški književnik Henrik Ibson. I o njemu je biio već opširno riječi na ovomo mjestu. Traže se Društvo Crvenoga Krsta ti c, I k. ^vojnoj glavnoj guberniji n Srbiii, poziva niže imenovana lica da se jave radi primanja novca ako su u Beogradu lično sa legitimacijom (prijavnom listom) inače da pošlju svoju tačnu adresu i oznaee naibližu poštu koja prima novac uputnicom: Zastupnika blagajnika društva crvenoga krsta u c. i k. vojnoj glavnoj guberniji za Srbiju u Beograđu g. dr. Marku T. Leku, prof., Dobračina ul. 16, svakog rađnog dana od 2 i po do 4 i po sata poslije podne sa pozivom na broj kojt se pred svakim imenom nalazi: A. Broj 8342 Atanacković Liubica Dragutina. B. Broj 8331 Bogićević Živka D. Mlađenovac, Poštanska 13. D. Broj 8332 Danojlović Kata, Ivanovac; 8328 Djordjević Savka kći Dimitrija/Grocka; 8329 Gjurić Persa udova Andreje. I. Broj 8350 Ilić Milica udova Nikole; 8334 Ivanović Katarina ćerka Aksentija, učit.. Koraćica. J. Broj 8333 Janković I. Miiisav preko Cvetka GJorgjevića, trg., Miadenovac; 8355 Jocić Ružica udova Dr. Hranislava, Paraćin; Lj. Broj 8351 Ljubisavljević Radisava sin, kod svešt. Mih. Milojevića, Nemenikuće. M. Broj 8330 Marinković Julka, vrtarka da preda Milici, Rakovica; 8352 Medaković Mirosava- kći Ljubomira; 8357 Miienković Darinka udova Alekse; 8353 Milosavljević Danica udova i djeca Rado-mira; 8332 Milutinović Vasa, abadžija, Lazarevac, da p r e d a Kati Danojlović, Ivanovac. N. Broj 8355 Nikolić Milorađ S Mileva djeca Stane, Stiška 23. O. Broj 8356 Ostojić Kosara kči Dimitrija. P. Broj 8358 Petrović Božiđar sin Svetozara, biv. sudije, Dubljanska 168; 8339 Petrović Marija-Marica udova Koste, Grocka; 8340 Popović Angelina udova Alekse, Resavska 5.

Strana & ,

. R. „ 8347 Ranković Zivana Milana, Brestovik. T. Broj 8345 Tošić Zivana Nikole, Grocloa; 8344 Trifunović Mara Živorada, Grocka. V. Broj 8336 Vuletić Mileva uđova Dr. Jovana. Z. Broj 8348 Zdravković Juca udova L. Narodna privreda Kako ćemo odgajatl ždrebad? Ni jed-na naša domaća životinja nije od prirode tollko stvorena za slobodno kretanje, kao što je konj. Stoga mnogi odgajivači konja čine veliku pogriješku time, kada odgajaju svoju ždrebad u zatvorenim prostoriiama. Nije ništa prirodnije, nego kada mladoj životinji pružimo priliku, da se u najranijoj svojoj mladosti slobodno kreće. Treba dakle ždrebe. dok još siše, sa majkom voditi u šetnju, jer se time tok krvi znatno pospješuje, a povećava se izmjena sokova, jednom riječju apetit se poboljšava; samo slobodnim kretanjem razvija se životinja normalno. Poslije svršene prve godine treba ždrebe tri godine uzastopce puštati na pašu, da time dobijemo valjanoga konja za rad. Već prije, nego što ždrebad puštamo na pašu, treba ih priučiti na sijeno i travu. Tim postepenim hranienjem ždrebadi sa travom i sijenom, izravnaćemo naglu promjenu, Icoja bi inače nastupila, kada ih šaljemo na pašu, te bi mogla nastradati. Nekoliko nedjelja prije paše treba prestati ždrebaditna davati zob, koju treba zamijeniti sa travom i koju im valia dati jesti sa zentlje, Čime se nauči na sagibanje, te će tako umjeti pasti, kada ih pošaljemo na pašu. Kada se ovako postupa pri odgajivanju ždrebađi. nestaće onih mnogih jadikovki, koje čuiemo od mnogih: da im je ždrebad zakržljaviia i da se.nijesu razvila do valjanoga konja. Dakako da se to mora dogoditi svakome, koji svoju ždrebad odgaja u zatvorenim prostorijama i kada iit prije vremena upreže u kola, samo da se što prije koristi, a ne pomišlja, đa tirne sam sebi pravi štetu, jer prije vremena uništava nježnu snagu ove životinje, koja se pod tim okolnostima ne može potpuno da razvije.

Književni prijegled Izdanja „Matiee Hrvatske" za gotlimi 1917. Dovvšene su i raspačavaiu se knjige „Matice Hrvatske“ za godinu 1917. (III. kolo) u svemu četiri knjige, i to: 1. Krsto Pavletić: Život i pjesnička djela Franje Markovića. Ilustrovano sa 8 siika. Potanka i kritična monografija velikoga hrvatskoga pjesnika i filozofa. 2 . Mirko Jurkić: Iz Završja. Crte i priče iz zapadne Bosne s ilustracijama Gabrijela Jurkića (16 slika i s nasiovnom u boiama: Selo u Završju. 3. Kosor: Mime. Pripovijesti. 4. Dr. Fran Bubanović: Slike iz kemije. llustrova' no sa 57 slika. I ako je štampanje i oprema knjiga u današnjim vremenima vanredno poskupila, opet je članska cijena za sve četiri ove knjige ostala K 6.—, samo is u ime otpreme poštarine i poraslih troškova udaren prinos od K 2.—; za članove u Zagrebu i koji knjige podižu u uredskim prostorijama „Matice Hrvatske" K 1.—. Prema tome zapadaju redovita izdanja za članove izvan Zagreba K 8.—, a za čla-

— Tako je to. kad car zo-ve svoje graničare!... Pa koji graničar na glas o tom đa ostane kod kuće? Kad je došao čas polaska, svrstale su se nepregledne povorke. Pred njima barjaci, za barjacima glazbaši svirao je svak ko je znao i na čemu je znao —, iza giazbe momci s djevojkama, poslije ovih muževi sa ženama i djecom, iza ovih starci sa staricama, — čitavo selo... Zazvoniia ponovo sva zvona, zaorila pjesma, silna urnebesna, i povorka se krenu put Otočca... Iz svakog 9ela tako... — To car zove svoje graničare!... Smijeh, veselje, pjesma... Cvijećem i hrvatskim troboikama okićen, praćen od svojih, kojima je srce poigravalo od radosti, što će njihovi vojne i opet jednom moći da pronesu svijetom slavu roda svoga, pokzio je granlčar na megdan junaka, da liie krv, da gine ako ginuti se mora... U Otočcu se slilo more narođa... Ne možeš ni proći... Pred kasarnom

vreva, opisati se ne da... Svak hoće, da bude prvi... — Ljudi, šta je ovo? pitali ča:snici Jelačićevog puka sakupljeni narod ... — Car je pozvo svoje graničarei Pa eto, tu smo!... Uzalud svako dokazivanje da su pozvana tek nekoja godišta rezervista, a ne i čitav narod, utzalud svaki pokušaj, da se nepozvatii vrate kuči... Niko niie litio da siuša... — Svi ini hoćemo dia se bijemo za cara našeg!... odgovaraju pojedinci. — Svi! Svi! Svi! zaorila za njima ona ncpregledna masa. Mobilizacija na taj način zapinje, red se učiniti mora. Nije, druge, mora da ureduje viši jedian časnik. Ćitn se on pojavi, nastane tišina. Narod skida kape i s-a strahopočitanjem čeka, dia ovaj carski čovjek, koji najbolje zna za ,,red u vojsci“ pouči one svojc ni.že tamo n kasarni, kako narod ima I pravo..,

— Ljudi, započme viši časnik, reda mora da bude!.,. — Tako je, generale...— Pridoći Lmaju samo oni, koji su služili u vojsci i koji su rodjeni te 1 te godine... Ostali neka se vrate... Žamor... Dalje se riječl višega časnika ne čuju... — Kući?! Zar mi da idemo kući? Da nam se smije svijet?... Graničar da sjedi kod kuće dok drugi bojak biju? ... Ne može to da bude... — Ljudi, opametite se! nastavlja poiačanim glasom viši časnik. SSm car je tako naređio!... To je upalilo. Kad car nešto hoće, onda graničar sluša... Žamor se na te riječi utišao, ali je u isti čas nestalo i ranijeg veselja. Ljudi klonuli glave, uzdisali... Na mnogom se oku zacaklila suiza... Micao se još nije niko... Liudi stajali kao ukopani, kao pred nekom zagonetkom... Odjednom s-e začuje ponovnl ža-

nove u Zagrebu K 7—. Za Slovenc«,' koji su članovl „Matice Slovenske*-« K 6.—. Uvez knjiga III. K0 la stoji K 7/, Uz ova' redovita izdanja izdane su kao vanredno izdanie: 1. Petar Preraii dović: Izabrane pjesme. Umjetnički Je knjigu opremio Ljubomir Babić. Za čianove K 5.—, uvez K 3.—, poštarina K L— (ako se naruči posebice). 2. Laza Lazarević: Izabrane pripovijetke. U ovome je izdanju 8 najbiraniiih pripovijedaka velikoga srpskoga pripovjedača sa književnom studijom Jovana Skerlića. Za članove K 4.—, uvez K 2, otprema i poštarina K 1.— (ako se n*ruči posebice). Dok traje raspačavanje III. kola, ne će se prodavati posebice pojedine knjige ovoga godišta. Članovi zakladnici dužni su da se prijave sami za knjige i označe tačru adresu, ako kojira slučajem ne dobiju narudžbenice.

Zvanične objave OBJAVA. Od 17. o. mj. počela je u Bajlono-* voj pivari raditi fabrika leda, te će odatle i gradjansko stanovništvo iz Beograda moći dobiiati led po K 1.80 po tabli od 10—14 kg. Restorani će dobijati kd za K12.50 po 100 kg. KoličinR ispod 100 kg davaće se samo uz de* taljnu cijeu po tablama. Led se izdaje satno do 8 sati ujutru u pivari, i tamo se mora doći po nj. U kuću se ne će dovoziti. Preprodavci su isključeni, a zato gornje cijene važe kao maksimalne za Beograd. C. i k. voina glavna gubernija u Srbiji, ekonomsko odjelenje.

mor... Tamo na đesnoj strani gomile gurao se kroz svjetinu stari jedan. sijedi graničar. Blijed je i uzrujan... Proturavši se kroz gomilu, stupi taj starina pred višega časnika... Vidi se, da je nekoć bio vbjnik... — Gospodme generale!... započe on drhtavim iznemoglim glasom.., Gospodine generale!... — Šta ćeš, govori!... — Gospodine generale.,, ovaj.., dozvolite da... I starac. koji }e sve dotle stajao u voiničkom stavu, u tom času klekne.pred časnika... Dozvolite, da vas u ime ovoga naroda umolim za dobrotu... — Govori starče i ustani.., y 0 jnik pred vojnikom ne kleči... — Raizumljem, generale, ali... eto vidite... ovaj... Vi nas šaljete kući... nas, koji smo uvijek prvi bili na bojištu... nas, koii još nikad nijesino žalili umrijeti za presvijetloga cara svoga... Zašto to činite? Zar graničar više nije dostojan da lije krv-

Halsrss disvojčšce

I sve dame dobtvsju nježnost i svježinu kože, ako npotrebljavaju Diana Alabaster puder I Diana Crćme Mala doza 111 lončić K 2.— Velika doza K 4 ko]l se mogu posvuda doblU. Glavno prodavalište: „Diana" Handels A. G. Bueepest V, Nždor utca 6. 3

EKSPOZITURA PESTANSKE-DGARSRE KOMERGIALNE BANKE ii Eeogradu — Knez Hitinjiova Gr. 50. Specižalno odjelenja za šiijanie novaca ratnim zarobtjenidma i interniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. 9 i? cu svoju prot‘ dušmana kletijeh staroslavne Austrije?... Velite, da car t tako hoće.., Dobro ... ako ie to) istina, onda... onda, gospodine nerale, isporučite starom našem dobrom Frani, da ćemo ga poslušati i vratiti se ojadjena srca, tužni i čemerni... Ali, isporučite mu, da smo mt svi došli na glas, da on nas zove i da nijesmo krivi. što... što eto moramo da se vratimo ... Isporučite mu, da ga molimo i čekamo da se udostoji ovo svoje naredjenje preinačlti... pa da tako i graničar u Njegovoj voisci uzmogne i opet zauzeti svoje staro mjesto... Gospodine generale... Viši je časnik obrisao suzu. Potreptao je starca po ramenu i obećao da će tu molbu poštenih graničara dostaviti na pođnožje Previšnjeg prijestola... Onda se povorka za povorkora počela opet da kreće, tužna, bez plesme i bez svirke... ko na pogrebu kakvom...

đobija se u radnii POPOVk i RISTIĆ BEOGRAD—TERAZIJE ^

SIRIŠTE U PRAŠKU

—u—II ir-iai —II ir—If imimmmi

31 II

dobiia se u radnii Atanasija Vajatisa Beograd—Terazije 1165 i iL=CTEZ3c=icz3aiancnc=3