Beogradske novine

BroJ 148.

Utorak

Narođne dobrotvome pređstave. Predslave „Iiasanaginiee‘‘ donijelo 8u do 7000.— kruna cis'ta prihoua, koji će bo ovih đana direktno piivestt Bvojoj svrei. U svemu so o<l prihoda sv h dobrotvornlh pređstava razdijchJa suma to'd K 40.000.—, a isto toliko mddju sudjolujućo glumco i pjevače. Brutto-priho d prckoraćio jo K 100.000 .—; potanjo Lilanso rada i uprave iznijoće sc doskora U pojodino tirna—Za , Hasr.mginicu'' su preplatili u knjižari S. B. Cvijanovićo, gdja Angja Kuzmanović K 100 .—, gdja Ruža Sokić K 100.— i gdja N. N. K 60.—. Plemenilim darovaleljira usrđna hvalal Beogradski orfeum. U beogradskom orfeumu poćeie su bc davati prcdstavc na ljetnjcj pozornici, a snv progiam ovoga mjeseca jesto jo'puni i pravi ,,variete“. Zo Ijctnju posornicu genro jo veoma dobro izabran, a š:o je još više, program jo o'dlićan: bez i jednc filribije { ačko. Subreta Hell«. Brauđt ima veoma simpatičan organ, koji u dubi: i daje mek i pun soprcn. U njcnotn glasu i načinu izvodjenja' 'ima nešto prijatno i pokazujo finu školu. Vidi se, da je \-coma u'daljena od običnih prosječnih subrela. Oso'bito su originalne i dobio izvelle. no apaško igro dueta Boros. Oni izvanrcdno dobro prikazuju ukioćenost onoga, što se zove neohuzdano, onu zascbnu, naročitn maniru ove vreio igara, shvaćajući kao umjetnost ono što se izvodito. Lilli Bare 11 a zađoLi'a jo gvojoin droBurom odušovljenog i po pur.o zaslužcnog pljeska. Njeni učenici su osotito vještl, te se vidi, da su veoma veseli, kad mogu da izvrše svoje zadatko. Očigleđno, da umjctnica ima simpatičan i odiičan nr.'čin U dresiranju. Ona četvorica Fredy-a pokiizaii su se odjeđnom kao trojica. No ovo nije smctaio. Ništa nijc nedoslaj.tlo, njihovo prikazivanje veoma'je uspjelo, te su zLiL-’ k- i igara A d o R. i c h e 11 e no znamo reći, koja je od njene tri igre Lila najbolja. Kođ rije su se fijediniti gracdja i tcmpcramenat na neli narofit način. Kao igračica ona je đaleko iznad prosječno vještine, te umiji da zaidobijo uspjefca ne samo ritmom tjVa, nego i svojim origanalnim l.ostitnima. A Gustav Vv'indltopp je humorlsta, kakav na ovu pozornicu rijetko do’a-i. Kod njega jo sve u načinu deklamova'jt, kojo on sam sebi udešava. On ne treba nikakvili spoljnih sredstava, niti mimike, niti pokreta, pa ipak umijc sve slušaoce da zanese. Pa onda je tu kineska madjioničarska I akrobatslca drtižina V o n g-H i cT s i n g, koja svojim mirnim i pouzdanim .ponašanjem prosto zabczekne gledaoco. Pojeđine njibot e slvari su ouisla naji olje, Sto se na ovom polju moglo donijeti. E!o vidi se, da jr ovaj program našeg orfenma odlično biran. U ostalo’.iij najlvolji j: dokaz ovome odobravatijc i s\'akodnevrto dupkcm puno gledatište. Koncerat Jaroslava Kociana u Zemunu. Danas n utorak, 4. juna 1918. god. priredjuje svjetski umjetnik na violini Jaroslav Kocian. koncerat u velikoj dvorani „Granđ Hotela" u Z ctn u n u. Početak u 8 i pol sati uveče. Ulaznice niogu se dobiti kod Jakova Klopferau Glavnoj ulicri. a uvcče na blagajnici. U Tcpčiđčru. Ulaskom sve više I više u letnje dane, Topčider dobija sve veči značaj za Beogradjanc. Mirisne lipe i krugovi zasejani iijepim letnjim cvijećcm i sjenoviti hladovi Košutnjaka. stari platani i grmovi topčiderski i neliotice privlačo nas, da tražimo odmora u njima. Svakoga dana od ranog jutra tram vaji za 'I c pčider puni su ili djaka, kojt sa knjigom u ruci hitaju nekoj zgodnoj klupi u prijatnom hladu, da provečlu dan, ili koje dame iii gospodina da na svježcm vazduliu pri čistom zraku provedu ovc tople časove iieta. Poslije pocine u Topčideru vri. Sve su staze pune mladeži i stariii, koji svi tražc odmora u ovom divnoni- zelenilu i svježinL Topčiderska polja puna sn raznovrsnog mirisavog cvijeća, gusta zelena trava zanosi vas svojlm đivnim mirisom. U šumi i sa svakog džbuna i grane Čuje se veseli cvrkut slavuja i krsa. Pred svima topčiderskim kafanama je puno. Kod „Topčiderske kasine’* blizii željezničke stanice na onoj lijepoj uzvišici odakle se vidi cio Topčider, .vrijedna krčmarica, još iz starog doba, trudi se da zadovolji svoje goste dobrim vinom, tom naiboijom „medicinom". porcd ovog divnog vazduha. Oko tramvaja se tiska i gura, da se dodje što prije do mjesta. Dječaci trče tamo-aino, niideći bonbone ..karatnele" i drugo. „Hajde ladna voda, za »liada gospoda“, viče iedan zajapureni niladi puša, nudeći iijepu zdravu vodu sa topčiderske česme. „Evo lijcpog cvijeća". viče jedna mala prodavačica. A jcdna ntala seka hvali svoju robu ladnu vodu damama riječinta: „Evo ladne vod'ce, za miade gospodjice“. I tako sve do mrkle noći, kada se opet sve vraća u lijepl Beograd, da provede noć, pa da opet u iutru dodje u ovaj rai zdravlja i života. Marijan Matljević u Šapcu. Kao što smo već.ranijc javili krenuo je poznati atieta Marijan Matl1 e v i ć, „Junak iž Like“ na poveću turneju. u toku koje će obići sjeverofcapadne krajeve srpske okupacijone oblasti | neke gradove na Jugu monafhije. Prva mu je predstava bila u S a p c u, I to u nedjeiju, 2. o. mj. Kako

»anf iz Šapca brzojavljaju, ta je Marijanova predstava u svakom pogledu odlično ispala. Od čistog prihoda te predstave predao je g. Matijević fonđucaraikralja KarlaK 500. Iz Šapca krenuo je Tunak iz Like“ u L e š n i c u. Priznanicc za pomoć za mjesec iunL Pi'j’iianice za pomoć za mjesec j u n i izradjene su do broja 1200 i mogu se cJmah dobiti u urcdima okružnog zapovjedn'štva Beograđ-grad u ulici Crkvenoj (prije Bosanskoj — nekadašnia zgrada glavnog računovođstva) u sobi broj 20, od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana, odmali po prijeinu priznanice prije podne blagajna c. i k. ckružnog zapovjedništva Beogradgrad, koja se nalazi u istoj zgradi, soba broj 18, isp'ačuje i ponioć. Kako prilikom prijema priznanice, tako i same pomoći, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju, radi utvrde inđentičnosti. Najviše cijene trešanja 1 višanja. C. I k. vojni policijski komesarljat ti Beogradu obznanjuje, da su najviše cijene za trešnje 1 višnje utvrdjene u opsegu opštinc grada Beograda sa 2 krtine, a u opsegu okruga beogradskog sa 1 krttnOm po kilogramu. Javna prodaia. Po odiuci starateijskog suda izložiće se iavnoj prodaji zaostavština pcć. Marije Kocić na dan 15. juna ove godine u njenom stanu u ulici Mačvan* skoj broj 20. Prodaja će početi u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci. da na ovu prodaju dodju. Poziv. Dnnas n 5 sati poslije podno nekai izvolo doći u upravu ,,B. Novina' 1 , Topličin venac 21, ova lica: Cveio Fort.unić, Dragoslav Stojanović, Ivan Franić-Požežanin, Darinka S'ojanović, M. Kostićeva, M. D. Ilić, Jelica Tcšić, A. D. Angjeiković, Gavro Gjorgjević radi primStka novca. Maiarija kao ratna zaraza. Sa jnčerašnjeg predavanja. U okviru „narodno-higijensldh \ojničklh prcdavanja'* dižao je Jučo posiije p-odno ljekar c. i kr. pričuvne bolnko „Brčko“, privatni doccnt, Dr Julius Loyry, u ovdašnjem \o;nom kinu predavanjc o malariji'. Prcdavanj:; je 1 ilo mnogo posjećeno, a predsjedavao je c. i kr. stožerni nadliječnik I. klaso, L)r. Kahdutsch. Južne zemlje, topiiji krajevi, čtk i Italija t Balkan imaju s'.aip.o dx pate ol teških malaričriih po) oijcvanja. Zi nas je ova opasnost naišla tek sad u ratu, a naročito z.a sire mase. U izvojsnim 'krajevima vladaia je malarija dođnše i prije, ali bar nije prelazala u đrago krajeve. Slučajrvi i stepen bolesti biii su Umjertni. Zauz.'mnnjsrn Srbije, Rumunjsko i jrdnog clijela Albanije došle su austro ugarske trui>e 'do krajeva, gdjo malarija u jačoj mje:i vlada, i rnnogo se austro-ugarskih vojnika razboljelo od ove zaraze. Međirinska nauka so ■cdav'no bavdla malarijom, i najposlijo je uspjeln, da nadje kako preno3ioca talco i tvorca bolesti. Prenosilac jo jedna mušica, koj v je p.i gledanju bez mikroskopa obićnoj mušici vconia slična. Razlika je samo u tome, što ona pri sisanju iskrivi tije’o. Ova mušicn, zvana Anopheies, mora prijo loga usisa'i iz krvi maiaričnog Lolesnika klicu, tvorca malarije, koga pri uLodu prcnaSa na zdrava čovjcka. Sair.o ženke Lodu, mužjaci su „miroljubivi vegetarijanci“. Klica je Živ stvor od jedno ćelijicc, protozcon. Cim ona đospije u čovjcčju krv, dohvati crvena kr\na zmca, kojo primaju kireonik i odvođe ga u tijolu tamo, kuda troba, te time u izvjeanom stepenu i o roduju pri dfeanju organizma. OLo jela krvna zrnca gube svoju Loju, a sve veći parazit ga uništava i sasvim razorava. Uz predavanjo su prikazi\ane i fotografije, na kojima sc moglo vidjeti, u kako se velikoj mjori mogu krvna zrnca po! o j ;li od malaričnih ćelijica. U napredovaeju bolesli pokazuje Lolesnik svo znake res’iašice krvi, pritnanjo iirane je slabo, a tr.o’ze nastupi!i i potpuna klonulost. Slučaj malarijc dolaz; uv.'jek onda, kad so malarično ćelijice raspadaju. Ovo biva za J8 ili 72 sala, i prenta fccmo razlikujo „Malaria teriiana" ili fc M. quartana", t. j. da li se jav^a Ircćeg ili četvrtog dana. Ovo lakšo vrste malaričnog poboljevania dolaze u nasim krajovima češće, a ,,m*alaria Ti ropica'', najteža vrsta ove Lolcsti, rijetka je 'u Ovim. širinnma. K;.d dodje, pnznaje se po tome, što bolesnika uhvati g.ima, pa vrućina, t Većinom glavol.olja, a završava se jakim znojenjem. Pri 8avla/lji\anju malar'je radi so koliko o prenos'ocu bolosti, toliko o ljudima, koji su izloženi infekciji, ili su vcć inficirani. Koliko se zna, ma'larična mušica so može najl.oljc lako istr’j^biti, ako s« isušo t. zv. stajaće vodc fLarc itd.), jer so u tfjima ono razvijaju. Tako su čitavi kra.jevi, n. pr. ostno Brioni isušenl, a time i očišćerii od zaraze. Ova mušica leti samo u sujnraku i noću, zato, ako je neko u malaričnim krajevima primoran, đa napolju prenoći, on treba da os'tane obučen, da obuče rukavico, a Uce da čimo god pokrije. Pnozoii i vrata trela da su noću dobro zatvo cni. Protiv ma'ariio najbolji Je lljc-k poznati kinin. Iz^leđa da ovaj lijek malarićni protoaoon 'nepo-

BEOGRADSKC NOVINE Bredno ubija, prije svega one takozvane mladje (slabije) vrste, ldioe za m. tcrtiana j quartana. Kad so ri krv unese kinin, londa so taj parazit ne može razvijati, a to> je pri iijcčenju od najvećc važrios'ta'. Daju se doze kinina od po jedr.og grama u raztnacima od desot i maiije đana i!i juanje dnovue doze. Ali še pokazalo, da su nedovoljne doze bczuspješn©. U koiiko jo t jelesni organizam zdra\ iji, u tolibo je manjo izložen ritie ju malarije i u tolileo joj jačo može da odoljcva. Za oboljele vojnike od malarijo prefrojučujo dr. Lowy ljekarsku njcgu ubolnioama, đa se njihovom lokužeiiom krvlju ne 1:1 okužile druge mušice, to bolest daljo raznijeto. Daljo prcporu'čujo predavaČ dbbru luanu za vojnike i Čuvanje od prczamoronosti. Kininsku proli'aksu pak preporučtij; samo tamo, gdje So ona može reJovno da izvcdi. i i i d Kuga i kolera mogu eo sraviflti S iizncnadnim zcmljolrcsima, a mafarija rodovno nastupajućom poplavom. Prabtavač misli, da jo malarija najvišo priiionijiela propasti prastatog čoVječans! og drušlva. Ona je na pet vijekova prje Hrista prenijela iz Afrilcc i Azije u Evropu i od njo su U srednjem vijzku ostajali pusti Čitavi veliki gradovi. Tek u kasnijem 17. vijelcu bilo je mogućo suzbijati jo, i to rivodjenjcm kinina. -}

Kojiževni prijegleđ Jubihirna (stota) knjiga ,,Zabavn3 ir. I3Iblioteke“. Radi štamparskoga štrajka bilo Je zapelo izđanje omiljele zagrebačke biblioteke kroz potpuna dva injeseca. Sada smo prlmili dvostruki (99. I 100.) svczak pod imenotn „Jeon d‘Agrćve“. Historija je to jedne „velike ljubavi“ od francuskog akademičara vicomta đe Vogfić-a. Jedan od najklasičnijih Ijubavnih romana iza „Paula i Virgiuije“. Kao da je skla-dni francuski duh htio u jcđnom svesku da položi na krilo svjetskih čitalaca sav žar, svu poeziju i svu snagu uzavrelog osje6aja>, koji se kroz dugi niz godina slio n maniri otmenog galskog pisanja. Opisuje se Ijubav izmedju jedne Ruskinje i jednog francuskog potnorskog časnika, koji su — kao Adam i Eva — proži'vjeli dane svojega zanosa na jednom ostrvu Sređozemnoga mora. Raj! Ovo je najljepši i najzanosniji Ijubavni romau, što ga Je „Zabavna Biblioteka" izdala iza Lat)eya ,,Hareana“. Zato je i odabran za.,jul^ilarnu, stotu knjigtt. Djelo ovo mogu čitati i starci i djevojčice s istim užfvanjem. — Knjizi je cijena K 3.60, a uvezanom primjerku K 4.60. „Hrvatska Njiva“ ; Primili smo 18.-19. dvobroj revijaln-oga tjednika „Hrv. Njiva“ s ovim sadržajem: Petar Konjović: Dani ljepcfte i radosti. — Juraj Demetrović: Karl Marx. — Dr. Slaviša Korbler: Ratom razvaljeai brakovi. — Dr. Mate Lisičar: Buržoazijska poezija. — Dr. Lujo Thaller: O seksualnom odgoju. Zofka IOveder: Slovensjjo kazalište. — Dr. Andrija Štampar: Alkoholizam. — Smotra: Potreba Narcdnog Viječa (A. Šumanović); Vjera i politika (Spectator); O organizaciji narođne prehrane (J. V. Galovac): O. morskom ribarstvu (Dr. A. Langhoffer); Što je demokratlzam (Dip.); Regionaina paezija (Dr. D. Prohaska) i t. d. Listak: Rikard Katalinić Jdretov: Skice. — Godišnja pretplata „Hrv. Njive“ iznosi K 36; ovaj dvobroj K 2. — Narudžbe šalju se na upravu lista u Zagrebu, Nikolićeva ul. 8.

Narodna privreda Strašna kriza pamučiie industrije u Špauskoj. Kb. Madrid, 3. juna. Dopisnik lista ,,L i b e r a 1“ piše iz Barceione, da španskoj pamučncj industriji prijeti teška kriza, koja će imati za poslieđicu obustavljanjc svega rada u toi struci. Kao otežavajuea. olcoinost osjeća se, što stt Sjedinjene Države i pcred zaključenog trgovinskog ugovora zabranile prenos patnučne sirovine u Španiju. Pamučne koliČine, kojih sad ima, i materijal koji se nalazi r.a putu za Španiju, jedva ćc rodmiriti totrebe do kraja jula. Tađa će bili sve fabrike priinorane da obustave rad. Čemu će kiti posljedica da se otpusti 100.000 radnika. Dalia posljeđfca ie krizc biče zastoj u svinta prtmučnim radnjama. što za industriju cijelc zemijc može bitl p r a v a k atasrofa. Razne vijesti Prepredena varalics. U čitavoj Americi pobudiia je prijo nvkolilio godina veliku re z n .ciju želje/.nička nezgoda, koja 60 dogodi'.a upra\x> pred ulazom vozn u l oatonsku stanicu. Preko dvadeset ocoba Lilo jc ranjcno. Cckaonicu su ptetvorili u lazaret. Dva Ij.kara i nekobko Lolničara bavilo so ranjeuicjma. Kađ su svirna pružili prvu pomoć i odrodili koji 8o imaju o'premi i u 1 olnicu, a koji mogu kući, udaljili šu so, a ostao je saino jcdan Loiničar imenom Spide, ioji sc nonudio, da ćo pripazjii na ranc-jniko, Neko pola sata kasnijo don'jda su dva čovjeka u čekaonicu na no.-iLma nekog čovjeka, kome su bi'e ampulirane lobjo nogo i ruke, te brižno zavijene. Neki goepodin, koji je pratao tog jadnika.

4 . Juna 1918. predstavi se kao Ijekar, te ispiiča, da je poeve slučajno prctiažio još jednom tojesto nesreće, te tom prigodom našao ovog jadnika medju ruševinama vagona. Nabon toga preporučio jo svog štićenika pažnji bolničara Spidea, to se udaljio. Medjutim prispijo na stanicu agent nekog velikog osiguravajućeg društva, te upita šefa stanice za gospolina Lo\vny a. Odveli su ga onom nesretmku Lez ruku i nogu. t .— Vi ste mi tclegrafisali, •— započno agent. _ . - Da, ja Bam vam dao telografisati, •—. odvrati gospodin Ix>\vny slabim glaeom. — Ja sam, kako viuite unesrećen izgubivši rbke i noge, to sam tako postao nesposoban za rad. Ja sam n.iime trjgovačkt putnik. Učinićeto mi veliku uslugu, ako poradite, đa mi se što piijc isp'ati svota, kojom sam osiguran. Foiicu naći ćeto .u morne džepu. Agent izvađi policu, pregloda jo i pronadje ispravnom. ■— Daklo, vi itoate da đobijeLe 40.009 dolara odštcto. — Ali najprijo bih molio fcegitirnaciju. .— Ona'je.u mom gornjtm džc-pu, rečo gospodin Lowny. Agent progleda i njegovc isprave, pa pron;ulje svo u redu. Poslijo toga se agent raspitao još i kod Ijekara, koji so opet vralio, kakve su prirođo povrijede gospodina Lownya i da li ih jo zadoLLo kod današnj« nesreće. Ljekar je sve potvnlio. Sat kasnije prinrio jo gospodin Lowny 40.000 uokra. Ocbnali poslije toga dao ga jo ljekar prenijeti u neku bolnicu u gradu. Sve je to Li!a.luka\x) srnišljena prevara, koju su anusli’a predjašnjr dva Loljiičara vojničko Lolnice. Jeđatr je uzeo ulogu Lolničara Spidea, a drugi ulogu ljekara. Ulogu postradalog igrao jo ,,čovjek bez ruku i nogu“, koji se piikazivao u raznim vašarskim fcarakama publici. Najprije su natojeravćili, da „unesreće*’ gospodina Lownya kod kakve eksplczije, aii iriedjutim pružilaim se zgddnija pril ka kod ovc žeijezničke nesrećc. Do osigura. vajućih polica došii su na taj načia što jo Spiđe osigun.o agcnfa Lownv-a. Pošlo su 40.000 dolara „stucali' 1 , odlučili su da svoj trik još jednom azvcdu. Pošli su na žapađ i osigurali opet nekoga, ali sad kođ nekog drucog draštva. Sve je prokklo opct glatko, dok nijc došao p.gent osiguravajnćeg đruštva, a faj je sluČajno Lio isti’, boga su prvi put prevarili. Promjenio je injeato, i došao npravo ovorn drustvu, koji su ori lrijeii prevariti. — Poznao jo ,,unesrcćeriOg“ i prevara je fcila otkrivena, a „gospodina lj-kara“ i M boIničara“ Spidea etrpaše „s one straue katanca‘‘.

A. Grin: DAN ODMAZDE (Nastavak). „Je li va5 otac satno osoLenjak, i’i >—’ oprostite mi, Mary, — je li uzrok njegovom Čudnom držariju i p»onašanju na. ko zlo — neki grijeh? Je li Li nam to moglo nanijeti nesreće i sramote?“ „Aloj otac mi je bio golovo jedini drug u f.ivotu. Ako jo i3tina, svako dr; o vaija suditi po njegovomo plodu, onda po karakteru moga srca i nroje đuše možete suditi o rrtomc ocu. ’On rne je stalno učio samo dobro da činim i da mislim, a pre. ma rneni je uvijek bio popustljiv i uviIdjavan**. „Načinio jo andjela od leLo'*, kbknu Stanhope i pritište Mara na grudi, ,,a to je dovoljr.o, đa mu svc oprostim, baš i da jc nešto skrivio. Možđa će nam poći irukom, da ga izlijccimo og njegovog tetraha; bar ćo moći da mt kaže...“ „Koji zna, hoćcle li ga vi ikad u životu još koji put vidj -ti. On se o;l meno oprostio na dugo vrijeme, a nomam pojma, gdje se on saz’a nalazi. To rni zadaje grdnu brigu“. „Cudnovata stvarl' 1 promrmlja Stanhope. Mora, da jo imao namjeru'* —■ —• „Rvo, đa vam kažern, šta mu jo bila namjcm: htio je da đađne prfetanak na naš brak — dragog Objašnjenja za rijegov postupak ne mogu naći. Vjerujte mi, da nikada ne biii lako što izgovorila, da me niste vt pilaii, lioću li vain biti žena. Sađa pak hoću sve đa vam, kažcm, što p.nam“. ,,Ne razumjjem, Marv, ne mogu da razumijem svo to. Ta zašlo je oriđa pobjegao i ostavio mene, da ga uzatud čekam? Svakako je morao naći knkav izgovor, kojim jo tcbi oLjasnio, zaš'.o napušta kuću krišom od meno'“. „Saino mi jo rekao, da ochnah podjcm sa njimo, — gospodin je, reče, ooećao, da će urediti sve što treba, pa će onda za nami. Tako smo izišii na zadnja vrata, gdjo su nas već i ko!a čekala“. „Zbilja? Znači, da je sve to već unaprijed bilo priprenrljeno!“ „Tako bar izgleda, je li? — Pošto Bmo sjeli u kc>a, otrc je stao razgovaral* samnorn. Ljubio mo jo, a obrr.zi su ml bili čisto obliveni njegovim suzama — toiiko jo plakao. Podijn đugog ćutauja, on mi so nadnese u lico i prošapta..,** „Nastavi, dušo, slobodno nastavi.** „Vodim te u jednu kuču,“ reče, ..gdje ćeš zateći neku mladu gospodia i jednog mladog gospodina. Glcdaj. da ti ta inlada dama, — uđovica je. bndc drugarica, a Mary se straSno zbuni, zastade i jedva. teškom ukom, prošapta... i.. I.. udaj se zu onog mlađog gospodina, ako hoćeš učiniti sretnim svoga starog oca.“ Stanliope se uozbiiji. rA ti. šta $f ti odJ^ovo^^a?* ,

Strana & „Zar t to da priznam? — Ta Šta sam mogla drugo reči, nego da pitanl oca: ,,A g. White. gdje :e on? Sta je biio sa niime. Mislila sam, da ine tl vodiš kod one njegove prijateljice ?“ Ta zar satn ja mogla slutiti, da me on vodi baš kod vas, ja sam to vei?« nu'slila — samo i jedino na vas.“ Stanliope joj pritište vreo poljubaO □a čelo. 1 „Hvala ti na tome; nemo] nikal* misliti ni na koga drugoga, nego samo ra mene: — A šta je oagovorio otaG na tvoje pitanje?“ „Pitao me, jeste li vi g. White, pa kad satn mu rekla, da jeste, dugo' nije ni riječi progovorio; čini mi se, da je bio i suviše iznenadjen. Tek kada su koia bila stala ovdje pred kućom predao mi je džak s novcem. Za*«! fim se oprosti od mene i reče, da ine! sad mirno može ostaviti, pošto zai moju budućnost nema više šta da stra-’ huje. Reče, da mi ne smije reći, kuda ćc, ali da će stalno da bdi nadamnom i da uživa u mojoj sreći. Naložio mi je l( da ne tragam za njime, niti da sa drugima razgovaram o njeinu. sve dotle, dok se on sam opet ne bude pojavio. Reče mi još, da treba da se nazivam Mary Daiton, pošto su me kcd gospodja prijavili po-d tim imenom. — Evo, tako sam đospjela u ovu kuću i opet vidjela vas — ah. ali vidite li, kako je sada ispalo sve sasvim drugojače“. Bila je upria poglcd u njega; usne su joj drhtale, obrazi su joj se bili zažarili od stida i uzbudjenja. Bila je sada sve priznala i svalila teret, koji joj je bio na duši. Kako je dražesna izgledala sa svojom plavom kosom, lijepim, izrazitim očima, čijoj čarobnoj moči nije mcgao odoljeti. Sada nikako više nije mogao ni zamišljati život bez nje. Bio je uvjeren, da će iz ljubavi ovog dražesnog stvora crpiti nade, energije i odušcvljenja. da stvori mnogo što-! šta lijepog i uzvišencg. Toga je časa sve zaboravlo: t čudnovate ekolnosti. pod kojima je dospjela l njcgovu kućii, zagonetnu tamn, kojom je bila obavijena egzi-; stencija ujenog oca, pa i nien žlvof, sva sumnja i sav neiagodni osječiij, koji sii ga đotle zbog toga biii obuzeli. ,,Mary!“ tizviknu on, „volim ts cd svega srca i opct te pitam: ho'ieš h biti moia?“ Ma koiika da je bila radost, koja je toga trenutka obuze, ona je ipak cstala prisebna. Elago se ote iz njegovog nacučja i, prikupivši svu snagu, odgovori: „Danas vain još ne mogu konačiift. odgovoriti na to pitanje. Ostavite me, oa još nedjelju dana provedem n ovoj kući; po Isteku toga vremena odiučiću se. Ako blsi e se vi pokoliebali u svaioj odluci, ako bi se u vami pojavila lcakva biio i.'Oinisao ili sumnia. knja bf vam remeiila duševni inir fll koja bf vam daia povoda, da se pokajete, što ste ovaj korak učinili — onda nemojce pokušavati, da me zadržavate. Mn igo ću radije slomijenoga srca otići u smrt, nego što bi ikada u očima svcga snpruga pročitala sumnju u moju prošlost i strah pred btidučnošćii. Od toga neka me sam Bog sačuva." Ove su riječi učinile na StanhofiiM silan utisalr. Uvidio je. da bi bio izl'šan svak pokušaj, đa pokoleba njenu: čvrstu odluku, pa je htio, ne htio morao pristati na rok. koii je oua tražUa do konačnog odgovora. (Nastaviće se.)

Pasljetlnje brzojovne vsjestf. NJEMACKf VEČERNJI IZVJEŠTAJ, Kb. Berlin, 3. jtma. Woiffov ured jčvlja- Jugoistoćco nđ S o I s s •> n s a dalje smo napredovalj. S obiju strana Omqa Franctizl vrse protlvnaoade GROF BURIAN U BERLINU. Kb. Beć, 3. juna. .10. ov. noj. otićiće auslro-ugarski mlnistar sj>oIjnili poslova, gro" Burian u: Berlin, (la se piedstavi n j e m a č ko m d ržavnom kancelaru. To;n prilikom doći će do temeljne razmjene mi. sli o svima pitanjima, ko a su sađa na dnevnom rodu izmedju oj.ju savezuih sila. Pošto još nijesu izvršmi svi pripremui i>oslovj, to još neće doći do konaćriih odluka. PODViG JEDNE N.JEMAČKE PODMORNICE. l Kb. Londcn, 3. jur.a; Iz Belfasta javljaju, da j> u četvrtak u veče neka njemačka podmo.nica na sa« moj cngieskoj obali napala ftoti ju od 30 engleskih ribarskih ladja, koje je obasu. la metcimn i od kojih je p >to ila 12. Da' nij«, vcle, iznenada uzncmircna u radu, no bi s« ni jedua jedina ladja spasla.

EKSPOZITOM PESTANSKE-UGARSKE KOMERGIAIHE 8ANKE u Beogradu — Knez HiHaJlova br. 59. Specfjalno odjelenje la šiljanje novaca ratnim zarobljenldma i intfcrniranlma. OsiA)vna glavnica l pričuve 232,000.000 kruna. «