Beogradske novine

Broj 150.

CetvrtaK

BEOORADSKE NOVINB

0. Junft 1013.

Strana ^ ♦

POTPISUJTE VIII. RATNIZAJAH!

I nedjeljom u 7 s. u jutro. — Putničkl parobrodarskl saobraćal lair.cdju 0 r J a v e I Zemum I izmedju Oršave I Bralla. Polazak iz Cršave za Zemun: ncdjeljom, utorkom, četvrtkom u 6 satl u jutro. Iz Zemuna za Oršavu: ponedjeljkom, srljedom I petkom u 4 sata posllje podne. Iz Oršave za Brallu: ponedjcljkom i pctkoin u 4 sata poslije podne (srednje cvropsko vrljcme). Iz Brailc za Oršavu: ponedjeljkom 1 četvTibom u 1 sjn 50 časaka postljc podne (znpadnoevropsko vrijemc). — Parobrođarski saobračajIzmcdju Beograda 1 Sinedereva: Odlazak iz Beograda za Smcdcrevo nedjeIjom I četvrtkom u 3 sata posllje podnc iz Smcdcreva za Bcograd ulorkom i pctkom u 8 sati u jutro. Parobrodatskl saobraćaj na pruz! Budimpcšt a— Z e m u n—B e cg r a đ. (Važi od 28 . marta). Polazak iz Budimpešic dnevno u 10 sati uveče. Polazak Iz Bcograda dnevno u 5 sati ujutro. (Ptvi brod Kreče 30. marta). — Parobrodarskl saobrnćaj na pruzl Szcged—Zcmun Polazak iz Szegeda (1. vožhja 31. marta) srijcdom, petkom 1 nedjcljom u 5 sati u jutro. Polazak iz Zemuna za Tltel--Szcgcd (1. vožnja 20 niarta) srijedom, petkom i \iedjcljom u 11 sati u noći. Evanjjcličko Bogoslužje. U nedjelju 9. juna u 10 sati prije jiodne biće u evangeličkoj crkvi, Vuka Karadžića ul. br. 9, bogosluženjc na koine će etapni sveštenik u Smederevu, Holzhausen. držati propovijed. Za fond cara i kralja Karia. Beogradski kafedžija Vlada Veljković položio je za fond cara i kralja Karla c. i k. okružnom zapovjeđništvu u Bcogradt; 100 kruna. Ova je svota već upućena svojoj svrsi. HSadui dani. Posljednjili nekoliko dana imamo đosta hladnih dana, kao da se nalazimo ii mjesecu oktobru. a ne junu. Zahladnjclo jc preko cijeloga dana, a jutra i večeri su pravi jesenji. Na uiici sc vide tople jesenje odjeće kao <la nismo u posljednjim danima proijeća. Kako nam javljaju iz unutrašnjosti Srbije, zahladnjelo je takodja i u mnogim krajevima Srbije. Na mnogim mjestima bilo je kiše, ncgdje manje. negdje više. Javna prođaja. P 0 odluci starateljskog suđa iziožiće se javnoj prodaji zaostavština poč. Ljube F a j d i ć a, ua dan 26. j u n a o v e g o d i n e u njegovom stanu u uliei Sibinjanin Janka broj 5. Prodaja će jKićeti u 9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodcju dodju. Preseijen VIII. rejon. Uredi osmog rejona, koji su se do sada nalazili u zgradi u Vidinskoj ulici broj 3, preseljeni su od juče u zgradu u V i d i n s k o j u 1 i c i b r. 7, gđje su vcć otpočeli svoje tekuće poslove. Pomen. Kosta — Koca Živković đavaće četrdesetodnevni pomen svojoj dobroj i nikad neprežaljenoj supruzi Mariji Maci u subotu 8. juna u 10 sati prije podne u crkvi na novom grobiju (par> cela 19.). Ispravak. U jučerašnjcm sc broju našoga lista polkrala ua čelvrtrj strani u posinrluom ogiasu štaniparska pogij ška. Stoji f Jcla D Bukovićeva mjosbo ,,J c 1 a D. Buk v i ć e V a‘‘. Najviše cijene (rešanja I višanja. C. i k. vojni policijski komesarijat u Beogradu obznanjuje, da su najviše cijene za trešnje i višnje utvrdjene u opsegu opšline grada Beograda sa 2 krmie, a u opsegu okruga beogradskog sa 1 kruuom po kilogramu. Nikieni uovac. Nikleni novac od 10 helera, koji ie do 30. aprila irebao da se povuče iz prometa t zamjeni, primape vojne blagajnice ! dalje u punoj vrijedn o s t i pri, plaćanju i razmjenjivanju. £KSPDZiTi)RA PESTAHSKE-UfiflRSKE KdERCIALNE BANKE .1 Beo^rotiu - Knez HilioJlovo br. 53. apecijalrto ccžlelenje za šiljanja novaca ratnim zarofeljeražgima i interniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. 91 ,

Ako rat traje đeset godina... ,,Ratuo-fizIčka“ kozerUa. Nok so čitalac ne uplaši: po srijodi jc saino jeđna. hipoteza nekog francuskog naučnika, koji je sebi za prodmet studije iza'lirao ine'djusobni uticaj lata i vretnena. On je pri tom došao 'do uvjerenja, da su anormalne pojave vremena u ralno doba posljeđica artiljeriljskog djc’ovanja. Donosimo razgovor šlo ga je o lomo imao sa nekim novinarem. „Sva usta fopovskih cijevi, stojo u oštroin, ugiu prema zemljinoj površini. Svaki pucanj stvara po jodan potres. l-'o pravilu o cijeljivosti sila može se potres razdijeliti na tfvije komponente. Jedna pokazujo ua srcdištc zemlje, a druga te> čo paralclno sa zemljom. Stvar so time uo mijenja, šfo neprijateljska ariiljerija puca u obratnom pravcu...“ ,,U glavnom, đa,“ primjećuje slušalao. „Sile, koje djeiuju u obratnom Binjeru, poništavaju se medjusobno. Oni udar. ci, koji ddu prema središtu zomlje, zbiraju se u svom dje'.ovanju. A to znači taman toliko, da so putanja ^emljina sva. kim pucnjem pomaio makno u stranu. Zna se iz iskustva, da jo arliijcrijska paljba danju na obadvijo slrano jača, jer so noću rneta no možc 'dobro raspoznali. To znači: svako novo bombardovanje u Jaljujo nas cd sunca. TaCnijj rečer.o: odbijanjem inctaka, kcji odu u vnzdub, zemija se svo višo udaljuje oj svog puta, to opisujo sve veći krug oko sunca, dakic dobija sve manjo sunčane loplote. Vi me vajjda razumijeto?*' ,,Do vraga, da-li vas razuinijeml Prema tome iđc zemJja kod svakc ofanzive đaljo unazad. Ona sn pri svakom 1/ombardovanju (ovlači unazad. SiTahovit i misao! Pri lo:n nijo to samo udaiar: topa, koji utičo unazad, pa mun oiima našo mjcsto na suncu. Cak i l.ombe, koje narn padaju na glavu, imaju pravac promp. srcdištu zenilje. Prema tome je svaka t>omba udarac nogom za zeuilju, i ona so time sve dajje gurp iz kruga..." ,,Vi ćete pojmili' 1 , oijX)čc opc-t fiancuski naučnik. ,,Ako rat trajo samo još 'dcsct godina, onda se možo o ckivati kax> veoma vjcnovatco, da ćc opct nastupiti ledeno doba.“ ,,A zar protiv toga nerna nikakvog eredstva ?“ ,,Ja no znarn nikakvo. Jedino, ako bi se zaraćene strane poslijc zakijučka mira sporazumjele, da tu št-etu tako poprave, što bi njihovn uknpna artiijerija eamo uoću pucata i to foliko godina, koliko je ra't medjutim trajao. Naravno, uz svečanu obavezu, da s\ aki pokvareni top naknade novim. Samo se tako možcmo uačLati, da ćcmo našu nesretnu planetu lagano opct ugrijati." ,,To su odista veoma loši azglođi za nas jadne zapadno Evropljane. A zar ne bi rnoglo i tako da se uđcsi, da se la vje/.banja u pucanju vršo na drugoj strani 6vijeta? Ja kao mtslim, kad Li sc skrpio kakav lijep rat lamo kod našili antipoda?... Oni bi onda mogli mirno danju puca i?“ ,,To Li đođuše bio vcć neki iziaz. Kad bi so stvar ozbiljno uzela, možda bi se čak i zernlja dove.a bliže suncu.“ „Slavnol To bi narn pribavilo dvostruko kcristi: tnogio bi so saditi šećemp trsk- i kakuo i“ „O, da, ova uevo'.ja u šcćeru u Čokoladi ne smije još jodnom đa se pojavi. Prcliv loga so apsoiutno za vremena moraju učiniti kouaci.“ „Jedino, što sc bojim, to je, što ćo so opet morati počupati zl og takve jedne tačke od vitalnog intenosa, kao šlo je konačno udaljivanje zernlje od sunca. Onda bi ovdje kod nas opA piani.o rat. Morao bi se apsolutno zaključiti j dan opšte evrofiski sporazum na kongresu o miru, a to je, da so samo noću omije pucati. Ja se iiojim, da se zcmija ueće više smiriti, pa ko je rodjon u lodenom dobu, možda će u ckvatorskoj žczi sl;u viLi svadbu. Ko zna, kuda ć.enjo još doBpjeti!...“ „lmamo još dosta vremena za raznu'šljanje", završio je naučnik. Ova primjedba zadala je novin ru kako se ćini najveću brigu... E. T,

Ukrajinski grb. U Ukrajitii je imenovana komlsdja. koja će odrediti grb ukrajinskoj republici. Tom prilikom cvo šta piše prof. Hruševski, predsjednik komisije, u socijalističkom revoluctonarnom listu „Narodna Vola“:,,Od svili ukrajinskih grbova nama je najbliži ouaj iz doba hetmand, biva: jedan Kozak s puškom u ruci. Taj grb predočuie doista najboljc ukrajinsku državu, ali novoj republici ne pristaje nikako, a evo zašto: Tijem, što smo pozvali u život našu staru državu. nijesmo uspostavili hetmansku organizaciju u cjelosti, jer mi idemo za tim. da osnujemo novu državnu i društvcnu formu. Mi ne ćemo čak ni to, da se samo i poniisli, kao da bismo htjeli oživjeti što je zastarjelo. I jednako ne možemo uzeti niti grb kijevskih vojvoda pod poljskom upravom, kao god niti grb kijevske vlade pod ruskim gospodstvom — naime sv. Mihajla Arhangela s mačem' 11 ruci — jer se ti grbovi ne osnivaju ni na kakoj ukrajinskoj predaji. Bolje bi bilo, kad bismo uzeli za grb „ziatne zvijezde na lazurnoj pozadini" — to su narodne boje — i kad bismo uzcli toliko zvijezda, koliko nova republika ima pokrajina. Mogli bismo takodje uzeti slovo ,,U“ — Ukrajina — u zlatnoj boji, a na lazumoj pozadini, ili slova ,,U N R“ — Ukrajinska Narodna Republika — takodje u zlatnoj boji i na lszurnoj pozadini, od prilike kao što je grb francuske republike — R F. Ali bismo tijem povrijediii praviia eralđike. Stoga ja predlažem, da uzmemo „ziatan plug na lazurnoj pozadini“. To W bio simbol stvaralačkog i mirnog rada nove Ukrajine. Više njega, na trima poljima. u poiukrugu, mogli bismo pristaviti stare ukrajinske grbove, iiaime: 1. grb stare Velike Vojvodine KiJevske; 2. grb Haiičko-Volinjskog Kraljevstva — zlatnog lava na klisuri, a na lazurnoj pozadini; 3. lietmatiski grb — Kozaka s mačem u ruci. Podnu, na dvama poljima, trebaio bi staviti grbove Kijeva i Lavova, dvaju središta ukrajinske renesance: Kijev bio bi fok, a Lavov. bio bi lav. Ispod grba mogli bismo staviti golubicu sa maslinovom grančicom, kao amblemu Veiike Vojvodine Rusinjske poslije sjedinjenja u godini 1657. pod hetmanom Vihovskijem. Ja bih uopšjp litio vidjeti u grbu kuiturni, stvaralački i radni karakter naše nove republike“. Na to uredništvo lista ,,L‘Ukraine“, koji izlazi u Lansannei. nadovezuje ovu kritiku: „Dok se klanjamo pred znanjem i kompetencijom ukrajinskog eraldičnog odbora, mislimo ipak, da je' zašao s puta. Jer: ili je Ukrajina autonomna država velike ruske repuiblike — pa bi!a ta republika ili ,,narođna“ ili boljševička ili menčevička ili s-ocijalistička ili Miijukovijeva (kao što je arhandjelska, donska i kronstadtska republika) te se osjeća u dnu duše rusificiranom i teži za knutom, čekajući cara, i tad ne treba nikakova grba: ili je Ukrajina nezavisna evropska država. kao i druge države, biva od đugo vremena potlačeni narod, koji uskrisuje na nov život — kao što je na pr. Poljska. Finska i Litva — i tad joj ne treba da izutni nikakovog novog grba, jer već ima svoga. Mi držimo, da je jedini grb Ukrajine „srebrni andjeo, koji u desnici nosi ziatni platneni mač“ (sv. Miltajlo). To nije bio samo grb kijevske vlade ili palatinata, već i velikih vojvoda, kijevstkih suverena. i kao takav bio je prizuat kao ukrajinski grb. jednako kao što je zlatan Iav na lazurnoj pozadini priznat Jcao grb Oalicije. Mogla bi se dodati još i dva Kozaka, koji drže grb... Prijc svega daklc neka Ukrajina bude evropska država. a ne niti ruska niti crnačka niti utopistična, i nek ništa novo ne izumi, kad ima svoj vlastiti grb, koji je tako lijep, kao što je i njezina prošlost Iijepa“.

A. Grln: DAN ODMAZDE (Nastavak). Do sada mt nije pošlo za mkom, da pronadjem čovjoka, koji jo momo ocu kupio revoiver, a od koga sam se nađap, da ću moći da dobijern izvjesna obavješlenja. Prema opisu, šlo sam ga o njemu dobio, to je bio krupan i razvijen čovjelr, a po licu bio je rošav. U kući pa'lc, u kojoj je Mary. Btanovaia, prije no što ćo doći ovatno, prije kratkoga vremena vidjen je isti takav čovjek. Aloo bi to zbilja bio isti onaj". „Alt to jo vrlo malo vjerovatno; ta, Bože mioj, koiilco irna ljudi rošavih po jjcu“. ,,To jesto; ali ja Imam kao neki prođosjcćaj, da je to baš glavom onaj čovjek“. „Cudi rne, što ga onda, nisto potiažili". ,,To sam učinio, all nlsam postigao svoj ciij. No sada ću ponoviti taj pokušaj. Ono, do dušo teško da ću u onoj kući baš naći lično onoga čovjeka, a’i ću tamo možda dobiti obavještenja, koja će mo Ddvcsti na njegovtrag'*. ,,A šta ćete time dobi(i?“ „Nadam se đa ću od njaga moći da Saznam, |>osloji li opasnost da jednog dana iskrsne preda me ta Natalija Yelverton'*. ,,Od Djcga?“ „Znam, to zvuči malo nerazumijovo, ali na koga bih. se inačo mogao obratiti? Moja nada da unesem svjelosti u ovu tamu, izjaloviće sc, ali ja ncću ništa propustiti da učinim. Odmah večeras ču se odvesti tamo u onu kuću“. „Daj Bože, da postignetc vaš cili f* „Flora, boli mc vas radi, da vam moram u stare, tc-k zarasle ranc dirati, aii ja neznant nikakav drugi iziaz'*. „Tako je. Ne mislile na mene, Stanhope. Ovdje je u pilanju vaša i Maryna Ereća. R'astaJi su se. Flora sc olvezla iiući njenih roditelja, a Stanhope na večeru u klub đa zatim oipočne svoju istragu. Tck šfo su jeilna i druga kola bila otišla svaka u svome pra.vcu, kad so Mary u tamnoj domaćoj haljini sidjo niz stepenice. Ka prvom ćošku stajao je fijaker, u koji se ona pope, naredivši kočijašu, da je ođveze na Markhamov trg. 18. glava. Pošto je JIary 6tigla do Markhaniovog trga, isplatiia je kočijaša, ali mu reče, da pričeka još desotak minuta, ako se dotle ne bi vratala, reče, neka ode ea kolima. Baš kada je h'jela da udje u kuću' elučajno baci bogled na prozor očeve sobo i nad njim na svoj« najvećo čudjenjo opazi firmu, na kojoj jo pisalo: STEFAN HUSE Galvanoplastički zavod. Dbuze je strašan osjećaj napuštenosti, sjeti se, da jo sađa bez krova nad gla. vorn i bc-z igdje ikoga. Tudje ime na firmi, prornijenjeni izgled kuće, u kojoj je još prije nekoliko nodjelja stanovala, bvo kao da je iznenada prcnijclo u neki nepoznat svijet, u kojemu ona nije imala šta tražiti niti čomu se nadati. Sarno čipravdani gniev zbog nevjerstva nadzomika kućo rukovodio je, da pridjc bliže, da bi ispitaja kal-:o stoji stvar. U kući novoga kirajdždje još je gorjela svijetlost, tako da ja Mary kioz prozorska okna mogla gledali u sobu, koju je njen otac toliko čuvao od nepozna'ih pogleda. Cio jc namještaj sobe poipuno bio promijenjen, a sama soba bi’a je pretvorcna u radionicu. U prvi je mah obrati a pažnju na veliku elektro-magnetsku mašinu, na sud sa rastvorom bakarnog vftrijo, la, ari joj zatim padoše u oči i noki predmeti, koji su pripadali njenome ocu, pnje svega sanduk, u kojemu je ou rairije Idržao novac, a koji je stajao u nckom kutu eobe, pa zatim dugačka tamna zavj sa u pozadini, kojim jo bio zaldonjen onaj tajanstveni aparat. ,,Da nije i sam aparat ostao na svomo mjestu?“ pomisli ona u 6ebi. U sobi pored sloia, a njoj okrmut le> Idjima slajao je neki čovjek u godinama, -ias n oufiAn ct iforj ‘rocpl qryosiA ojja lenu bartiju neke sjajne predniete. Sađa so on najedarod okrete i priđjc prozoru. Mary ugleda za jedan čas njegovo lico i njegovu čudnu prosijedu kovrčastu koeu, zatim najednom nestade svjet’osli s prozora stari gal\-anoplastičar Lio jj spustio zavjesu. ,,Ta ovaj je sta-n moj; platila sam kiriju još za dva mjeseca unaprijed“,

pomisli Mary u sebi. Brzo ss vrati kapiji i zazvoni. Neki joj ncpoznati čovjek otvorl i zapita je š;a žsli. „Hoću da govorim sa nadzcmlcom kuće, gdjom Bro\vn". ,,Brownovi su se odselili, ja sam sada nadzornik kuće“, cdgovori nepoznati. ,,Ali, molim vas, one su scbe tamo moje, itnam jo5 prava na njih!*‘ zaprepašćeno uzviknu Mary, ,,a vidim, đa se sada tamo uselio neki nepoznati čovjek. Ta nije ih valjđa gdja Bro\vn po đrugi put izdala? Ili ste možda vl to učinili?" ,,Da, ja sam ih izdao, ali sam mlslio, da je sve u redu. Rekošc mj, da je stari kirajdžija „uhvatio put“. Oprostite, g-ospodjice nisle slučajno vi oiia' mlađa dama, što je cvdje stanovala sa ocem?“ (Nastaviće se.) S a I a. Jaki razlozi. O pokojnom engleskom poborniku mira lordu Courtney-u of Pauvvith priča se o-va stvarčica (radilo st& o tome, da se jednom udovcu dopusti ženidba sestrom njegove pokojne žene): Courtney se desio na nekom mitingu, kad su se na njega obratili za mišljeuje po toj stvari. On odgovori: ,,Je II gospo-đin, koji pita, oženjen?" — ,,Jeste“. — „Ima li vaša žena sestru?“ ,,Ima“. — „Jeli tu vaša žena?“ ,,Nije“. — „Ipak vam na vaše pitanjs neću odgovoriti, jer — moja je žena ovdje, a i ona ima sestru“....

fosijetfnie &rzojcvne uijesti.

PRIJEDLOG O SPORAZUMNOJ AKCIJI U RUSIJI. Lugano, 5. jurial ' Iz jeanoga članka ,,C o r r i c r e a e 11S Se r&“ proizlazi, da se u Parisu i Rlnm pojavila misao, da bi političkovojnom diverzijom u Rusiji tre, balc poraditi na raslrzanju vojne sna. ge srodišnjih vlasti. Ni samome pisca nije još jasno, kako bi se to vaijalo 'zveeti, njemu je samo jasan ciij, koji se U tome sastoji, da se izvjestan postotak njo, mačkih četa prikuja na istoku, te time olakša Francuskoj i Italiji, koje jako osj'.-ćajh pritisak neprijateljske najezde.

NOVO ZATVARANJE FRANCUSRE GRANICE. Ženeva, 5. juna, Francusko-švajcarska granica bićd od ponedjeijnika na duže vrijeme. z«ttvorena. ILIESCU U FRANCUSKOJ VOJSCL Ženeva, 5. juna. „Progres de Lyon“ javlja, da ss general Iliescu, predjašnji šef rumunjskog gkivnog stožera stavio francuskoj vojsci na raspoloženje. PROTEST SPORAZUMA. Malmo, 5. juna. Američki poslanik uložio je u ima svoje i ostalih sp’Oiazumnili vlada protest kod so'Vjetske vlade, što je ova tražila opozivanje francuskog poslanika Nouleusa iz Rusije,

Carobna rijeT; čar za damel Mala doza K 2’—, vellka doza K 4 —. Možc ifi posvuda dobitl. Glavno prodavallštc: ,,D!ana u Handels A. d Budimpešta V , Nftdor utca 6 . 7

Sa neizmjernom tugom javljamo, da ćetno davati godišnji pomen našem premllorn f Miioradu Vučkoviću pravniku i policijsikoin pisaru u subolti 8. juna u 10‘j 2 sati prije podne na Novoni groblju, na grobu mile niu sestre Mileve, parcela broi. T B ^ rad U Fr °‘° ulica 17. ‘ * , . . ,uaui 'uuitelji: Petat l Anka, seslre: Zorka i Ljubica, braća: Dušan i Dimitrije. 3

1‘orođica Slme ŽivoJnovKa penzionera, sa bolom u duši izvjeStava srodnike, prijatelje i poznanike, da će davati parastos u ponedjeljak 10. juna ove god. u 10 sati prije podne u crkvi sv. Nilrole na Novoni groblju f Mllld • Mleikl 1 majd f JelisaveS! Tramvaj ćeka na Terazijama u i/ a lO sati. Bcograd, juna 1918. • 37426 . Ožnlošćeni: suprug I otac Sima Živojnović, suprug i zet dr. Frank Miio sa djecom i ostala ninogobrojna familija.

U subotu 8. juna o. god., u 10^ sati prije podne, u akvi sv. Nikole, na Novom groblju, davaćemo polugodišnji poinen f Milivoju J. Popoviću iiačelnilru min. prosvete i crkvenlh poslova Beograd, juna 191% 37429 OžaloSćenl: brat Borivoje J. Popovlć, profesor; sestre: Mileva Adžić, Zorka Popović i Draga Gatalović sa ostalom rodbinom.

Jelena i Stevan Dimitrijević, rektor prizrenske bogoslovije, sa bolom u duši izvještavaju sve svoje srodnike i prijatelje, kako ovde tako i na strani, da je njihova jedina kći f Desanka udova pok. dr. Dobre Mitrovića, sanitet poručnika poslije kratkog bolovanja ispustila svoju plemenitu dušu 18. februara o. g. i sahranjena na aleksinačkom groblju. Alcksinac, juna 1918. 37432