Beogradske novine

Straaa 2. ral-major Tasov zablagodariofo odgOvo Jom, punim VopiiCkog dulm. aa dadikatiju <e adrese i predao je majoru Ange1 đ v u, predsjedniku kulturnog udruženja, Zft Moraviju to poručniku Dilberovu, upra,vnlku lista, aivne počasno poklone gubtraije, dok su ostali urednici lista cdlikovani ordeni'ma i drugim odiič : jima. U Jiastavku svečanos'i referirao je član uređriištva Ivau Arnautov o političkorri i kultunicm znafienjju „Moravskog ,GIasft“j iriško pje.vačko društvo otpjevalo vje pod 'ra.vnainjem g. Bclčevft nekoliIflo pučkih pjesama, a na koncu su pred idupkojn punim glcdalištem. umjetmci popiora.vskog pozorištal odigrali komediju pDi.vlji čovjck“ od A. P. Ccliova. Svejftnosti su prisustvovali osjm general-ma* jora Taso.va l hačclnika glavnog stožera pukovnika Dervingova mnogobrcjni fiftsriici, ineđju njima takodjo pripadnici ftustro-ugarske i njemačke vojske. Isto su tako bili prisutni ninogobrojni gia/Jjanski (čuiovriici niške gra'dsko upravc na čtlu sa okružninr prefektonr Enčevom i naČelnikom grada dronr M u s. t a k o v o m. (Daleko veći |dio posjetilaca sačinjavalo jo ipak jiiško gradjanstvo, kojo ja svojom prisutnošću dokazaLo .unuLrašnji kontakt, koji .vcć postoji izmedju noi ina i stanovništva. Uvcče se ,u bolelu ,,Makedonija“ održala zakljnčna svečanost, kojoj su por.ovo kao gosti pribivali vojni i gradjanski fmikcionari guberaijo.

Razne brzojavne vijesti. Iz Engleske. Kb. London, 17. juna. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja, da će se za potponiaganje zakonodavnih nijera za unutrašnje stvari za vrijeme^ rata imenovati jedna koniisija ininistara, pod predsjediiištvom Sir Georgea Go,vea. U ovu komisiju spadaće upravnici najvažnijih vladinih departmana, m ta komisija ne će imati ni naziv ni funlccije kabineta. Komisija će se sastajati jedared nedjeijno. Njene odluke zavisićc od pristanka ratnog Jrabineta. Za ekonomske i trgovinske okolnosti postaviće se druga komisija, u kojoj će po svoj prilici preusjedavati predsjednik trgovinskog ureda, Sir Albert Stanley. Hapšenia u Loadonu. Kb. Amsterdam. 17. juna. ,,A 1 g emeen Hanđelsblade t“ Javlja iz Londona: U vezi sa pređstojećom sudskom istragom u No\vnayu protiv Sir Josefa Janesa uapšen je Charles Vernun, koji je vršio važnu dužnost u ministarstvu munjcije. Krvavi sukobi izmedju policije i stanovništva u Engleskoi. Kb. London, 17. juna. Povodom uapšenja dvojice trgovačkih namještenika u Ballgaru (irska grofovija Galhvay) došlo je do sukoba izmedju policije i stanovništva. Pred policijskom kasarnom sakupio sc silan svijet, koji jc uzco tako prijeteće držanje, da je data naredba za napadaj štapovima. Gomila je onđa bacala na oružnike kamenje. U ulicama, što vode na obalu, dignute su barikade od drveća i prepreka od žica. Zbog ov'oga nijesu sudije mogle dospjeti u sudsku dvoranu, u kojoj su se nalazili optuženici, koji su okrivijeni zbog nezakonitog vojničkog vježbanja. Kad su optužcnici poslijc dovcdeni u Sligovski zatvor, đošlo je đo ponovnog sukoba izmcđju policije i staiiovništva. Poslije uzaJudnili napadaja sa štapovima naredijeno je, da se napada bajonetom, pri čemu jei ranjono 6 osoba.

Japanski mornarl u Svatovu. Kb. Tokio. 17. juna. U nedjelju su ■ iskrcani japanski mornari u Svatovu. Englezi o njemačkim koloniJama. Kb. Rotterdam. 17. juna. ,,M o r n i n g p o s t“ upozorava. da sve zemlje iz Tihog Okeana žele, da se predjašnje njemačke kolonije nipošto ne vrate Njemačkoj. Izmedju australskog ministra predsjednika, H ug h e s a i novozeelandskog niinistra predsjednika, Massaya, \1ada razlika‘u mišljenju, šta ima da bude _sa kolonijama. Hughes ne bi imao liišta protiv toga, da kolonije dodju u ruke ove ili one neprijateljske sile, samo da ih Njemačka više ne dobije. Naprotiv, Massay navaljuje, da se priključe britanskoj državi.

Kulturni rad u Srbiji. Sadašnji školski odnošaji. Jedna od prvih i najozbiljnijili tcž. jija vojue nprave u zaposjednutoj Srbi.i' bilo je unapredjivanje kulture u na_širom . smislu. Svom živošću i bezobzirnom encr;gijom obratila se najveća pažnja ponovjiom otvaranju i dizanju škola, pošto z)>og rata sve do ulaska austrijske vojske o pravilnom školskom radu u Srbiji uopšto nije mogio biti ni govora. Prirodno je, da jo u poČetku djelovanja vojne uprave st'var išla prilično sporo. Uzrok va'j i traMii B tome, šlo jo bilo poteškoća svako te jo trebalo mnogo ciiergijc, da se to sve savlžlda. Pri svem tom pošlo je za rukom, da se do marta prošle godLno već sa 25.000 školsko djece. otpočii© rcdovna školska nastava. Vcć ovdje možemo napomenuti, da je srpska mladvž vooma pn'mčiva zi školsku naslavu, i da so odinah za tim mogao odrediti školski pian, koji je odgovarao toj inteligenciji, kakav je uobičajen uopšte u cijcloj Monai'hiji. Ali zato stt vojue vlasti imalo to zadovoijstvo, da jo stanovništvo za vdiki rad, k< j l je ovd'o i.zvršen, pokazajo intercs sa mnogo raEumijevanja, to je školski rad iado potpomagalo. I)o kraja juna prošle gođino moglo se na taj načitr otvoriti 1.28 osnovnih škola u 13 okruga. Od ovili škola su ncko sasvim no\o otvorene. Međju iih 128 šlcola spadaju 4 arbanske škoie, 30 melćtebba (iurslah škola) i 1 medresa (turska bogoslovska škola). Ovdje nijc uraćuuato 8 sirotišta, koja su otvorona, i u lcojima je takodje vršftiiia nastava. Stvorena su i idva sklonišfei za niladež, čija so institucija pokazala, da je podesna za oplcmc! njivanje I obiiazovanje. Držanje škola u rcdu, njiLovo izđržavunje, naljavka udžbanika i druge po* tivbe, sve to staje V'O.ua nmogo, naročilo u današnje doba. Udžbenici i školski polrebni maierij'al prodaje se samo djeei imućnih roditdja, dok j.njveći dio djece, lcoja, kako je poznato spada u sijomašniju i nrijsiromašniju klašu, dobija sve što treba iz sređstava vojue uprave. I’rošla je opct j dna školska godiaa, i vojna uprava n.ože sa ponosom gieda'i na rezulta'.c ovog vremcira. Neumomo se i daljc mdilo i usavršavalo, gdje je god biio potrebno. Glavr.a tcžnja nprave hila I jo u tome, da slauovništvo, odno.-uo podmladak, dcdjo do što pol.pimijcg bhgoslova šbolsko nastave. StaUslički škoiski brojevi liajbolje pokazujli u kolikoj je mjcri bio neumoran i naporan rad faktora, koji ovđje dolaze u ohzir. Kao što smo spomcnuli, bilo je krajem juna 1917. godiito 128 škoia. Danas, posiijo godinu đaiia, popoo se taj broj na 351. Pr.ije godinu dana biio jo školsko djcco 23.117, koji so broj do danas

, H „ Utorak T

godinc stupio je u neku ujemačku radnju u Amsterdmu, a 1837. do 1839. godine radio je u sličnoj službi u Barmenu. No uspjeh, što ga je 1838. godinc prstigla njcg-n . i rva zbirka pjcsama pobudio ga je, da se potpuno oda književnosti. 1840 ./ 41 . godiue živic je ii Weimaru i Darmstadtu. 1842. godine podario mu je pruski kralj godišnju rentu, koja inu je omogućiia da zajedno sa pjesnikom Emanuelom Geibeloin, koji ]e prifhao istu takvu rentu, provodi veseo i bezbrižan književnički žh'Ot u St. Goaru na Rajni. U svoJiin dota-dašnjim pjesmama Freiligrath je za svoje sujete uzimao skoro iskljuČivo predmetc iz udaljenih tropskih krajcva, divno opisujući njihovu bujnu vegetaciju i njihovo egzotično, bogato životinjsko carstvo. iii pak užasc beskrajuc pustinje Sahare. Mnogo od tih pjesama nalaze se još danas po svima njemačmm čitankama. 1844. gcdinc pa.k počeo se intenzivnije baviti poiitikoin. Tada je izdao u pjesmama svoju „Političku ispovijest“, kojom se otvoreno pridružio liberalnom pokretu. Jednovremeno se svojevoljno odrekao daljeg uživanja godišnje rente. koju mu je bio dosudio kralj. Pošto je zbog suviše prononsir&nog ekstremnog političkog radikalizma došao u sukob sa vlastima, prešao je 1845. godine u Svajcarsku, ali je odatle protjeran, pa je 1846. godine otišao u Engicsku, gdje je kao korespondent stupio u neku ve« Iiku trgovinu. Pokrct,’ koji je 1848. godine zahvatio cijelu Evropu pozdravio je Freiligrath dvjeina pjesmama: „Die Revolutie j“ i „Februarkliinge", pa se zatim vratio u Njemačku. Zbog pjesme „Die Toten an die Lebenden" („Mrtvi živima“) uapšeu je 1 avgusta mjeseca 1848. godine optužeu za uvrl-

jedu veličanstva, ali ga je u oktobru porotiri sud na glavnom pretresu pustio kao nevinog. Opet je prešao u Holandiju, ali je odande 1849. godine protjeran, pa je zatim opet živio u Njcmačkoj, u Bilku blizu Dusseldorfa. 1850. godine dobio je naredjenje, da sc ukloni iz Pruske, ali je dokazao, da jo postao pruski podanik, pa je ostao u Dfisseldorfu. Zbog druge sveske njegovih „Političkih i socijalnih pjcsama“ i zbog rada u nekoj demokratskoj političkoj organizaciji u Kolnu htjeli su ga ponovo uapsiti, ali je pobjegao u Englcsku. U Londonu se nije miješao sa tamošnjim političkim bjeguncima niti se u opšte bavio politikom, več je našao mjesto upravnika nekog švajcarskog bankarskog preduzeća. 1867. godinc pala je ta banka pod stečaj, pa je onda u Njemačkoj ostvarena clavno izneseiia misao, da se narodnim darom materijalno omogući Freiligratiiu, da se opet potpuno može odati književnosti. Narođni su prilozi dali toiiku sumu, da se FreiLigrath već 1868. godine mogao vratiti u Njemačku, gdje se nastanio u Kanstattu blizu Stuttgarta, i umro 18. marta 1876. godiue. Kao što rekosmo, Freiligrath je. naročito u prvo vrijeme svoga rada najviše volio bujne opisc dalekih krajeva — mora, pustinje, stepe, prašume, užasne i jezovite prizore borbe (na pr. u poznatoj pjesmi „Kralj pustinje“, gdje opisuje lava, koji napada na žirafu) ili noćne avetinjske prizore (na pr. u pjesmi „Mrtvački karavau", gdje opisuje povorku duhova žrtava pustinje, koji su u njoj od žedji, umora i iznemoglosti našli smrt), ali zato i u takvim pjesmama možete naći ftježnih l srdačnih momenata. Kako po ovalovoj sadržini, tako i po formi, njegove su prve pjes-

BEOGRADSKC NOVINB popeo 'do 65.438, a 'broj učiteljskih sifa Ipnosi Sftda 654 pr«ma 305. od proilo gođinc. Ovdjo priinjećujcnio, da jc nojveći dio učitcljskili snaga uzit iz doinaćcg stanovuišt\\i. Ovomo ja učinjino tiifte veliko dobročinstvo, što jo za dobar d.o narodno inteligeacijo stvorena -nogućnost opstanka, što su dotični krugovi zahvalno I jjriznali i pozdravili. | Dalje je broj moktehba povišon sa 3Q na 60. Od ovih je 28 u PrijepoJju, a 32 u Novom Paztu'u. A arbanskkh škola jma sada 11, koje su svo bsz izuzetka |U Mitrovici. Najposlije jo u Novom, Pjaziaru otvorena škola za Mojsijevce. Samo djclovanje vojne upi'avc nft ovom podrućju nije ovim ni izdaleka iscrpeno. Cekaju tu još veliki i teški zftdaci. Inia veomja mnogo djcce, koja troba da podju-u školu, a broj školp. još j« nojdovolj;ui. Počelkom iduće šlcolskc godinc 1. septembra — 1 opot će se uvećftti broj osnovnih škola, sorao da se što dalje stigne. Ali u toku novog školskog pcrioda radiće se neumonio (ljčjo, sv« dotle, dok i posljednje dijete, koje treba dft ide u školu, ne dospijo u školu, da može uživftli biagodat uredjene škoiske nastave. Vojnim upravnim vlastima osiguran je najljopši uspjeh i najiskrenija zihvalnost stanovništva. Priznanje roditelja i rados f , kojoin oni svoju djecu dovcdo u škoie, najbolji su znak, 'da je način nastave svuda Stekao bezuslovno priznanje.

Grad i okoSica Dnevul kaieudar Danas je utorak 18. juna, po starom 5. juna. — Rlmok.itolici: Marko 1 Marctlijan; pravoslavni: Pelar Koriški. Gfisnička i činovnička kasina otvo* rcua jc počamod 15. fcbruara do 11 sati n noći. G. I k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i Igranje, kantina. Otvorcno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome \ojniku. B i b 11 o t e k a z a p o z a j m i c u (Ballianska ulica br. 1, Ilotcl Moskva). Otvorcna cd 10—1 sat prije i od 3—7 sati poslije podne. Kinematografi: C. iluv vojni kinou Kralja Milana ulicl br. 56 (Koloscum): U 6 sati poslije podne i u 8'30 sati uveče predstave za gradjanstvo. — C. i kr. grad j a n s k i k i n o na Tcrazijama br. 27 (Paris): U 5 1 7 sati poslije podne opžte predstave. Beograđski orfeum u Ijelnoj pozornid, ibašta „Hotel Takova“ na Terazijama). Početak predstave u 8-30 sati uveče. Nocna služba u Ijekarnama: Od 16. do ukljueivo 22. juna 1918. vršiće noćnu službu u Bcogradit ove ljekarne (apoteke): Micbl, Stsra Crkvena ul. 8; Kušakov i ć, Kncžev spomcnik 2; S e k u 1 i ć, Takovska ul. 37, i ljekarna „Crvenog Krsta“ Beogradska ul. 2. C.ikr. savsko kupatilo. Otvoreno cijeli dan. Za vrijeme otvaranja ratnog mosta — od 7 do pol 9 prije podne — ne če se vršiti prijcvoz posjctilaca kupatila, Saobraćaj na ratuom mostu izsneđju Bcograda i Zemuna obustavljen je svakog dana .od 7—8'30 satl prije podne od 12.80—2 sata poslije podne. Kužna bolnlca: Posjeta nije dozvoijena. Obaviještenja oboiesuicima dnevno od 11 do 12 satl prije podne naulazu u baštu bolničkc zgrade sa strane Vidinske ulice. Posjet bolcsnika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od2—1 sata poslije podne. U bolnici „Briinu“; od 9'30—12 sati prije podne i ođ 2—1 sata poslije podna — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i nedjeljn ođ 1—3 poslije podne. Crkva sv. Save — za beogradsku si* rotinju. Srkva sv. Save priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beo> grada svotu od 101 krune, koju je svotu prikupila na tas za vrijeme bogosluženja, kao svoj prilog za beogradsku sirotlnju. Pomoć opštlne grada Beograda — slrotinjL Radi pravičnije i bolje pcdjele pomoći sirotinji, dosadašnja ]>omoć, koju

18. juna 1»1B.

nroj ioz.

je opština grada Beograda ukazivala sirotinji, ukida se od 1. jula ove godine. U buduće ovu pomoč mogu dobiti samo ona lica, koja neosporno ne mogu raditi I zaradjivati uslijed fiziČke nesposobnosti, ili žene zbog opterećenostl sa više nejake djece. Fizička se nesposobnost ima utvrditl ljekarskim u v j e r e n j c m opštinskih ljekara, a siromašno stanje i porodične okolnosti ličnim uvjerenjem starješina rejona. Prema ovome lica, koja su nesumnjivo fizički nesposobna za svaki rad i žene sa nejakom djecom. neka se radi traženja pomoći obrate za bliža obavještenja nadležnim starješinama rejona opštine grada Beograda. Školska Ižložba u Topčideru. C. i kr. sirotni dom u Topčideru priredjuje i ove godine školsku izložbu, lcoja će svojiin opsegom, a i izradom biti opsežnija od prošlogodišnje. Može se ustvrditi. da će svakog prijatelja škole i mladeži zanimati razne školske radnje, modelovanje, stolarski predmeti, sabiranje insekata i bilja, pletenje košara, kao i ekonomski proizvodi iz bašte koju pitomci obradjuju i cvijeće što se u domu njeguje. Izložba će biti u neđjelju 23. juna otvorena i trajati će do uldjučivo 27. juna. Pozivlju se sva gospoda časnici i vojni činovnici sa cijenjenim obiteljima, kao i poštovano gradjanstvo grada Beograđa, đa izvole posjetiti ovu izložbu malih sirotana. Dnevni posjet od 8 do 12 prije podne i od 3 do 7 poslije podne. Ulaz besplatan. Uprava c. i kr. sirotuog doma u Topčlderu. Kažnjcul zbog pretjerivanjki cijena. U ix>sijedTije vrijeme kaznila ie vojna policija u Beogradu zbog pretjerivanja cijenfi ova lica: Dragu Stank o v i ć globom od K 20, jer je grašak prodavala po K 2.50 umjesto po K 2; Katu Pantić globom od K 30, jer ie grašak prodeivala po K 2.50; Milojku S t o j a n o v i ć globom od K 20, jer je grašak prodavala po K 2.50; Dragu M i 1 o v a n o v i ć globom od K 20, jer je proju prodavala po K 2.40; Dragu Stefanović globom od K 20, jer je 1 kg hljeba prodala po K 3; Darinku 11 i ć globom od K 20, jer je hljeb prodavala po K 3.40; Darinku G j u r i ć globom od K 200 zbog falsifikovanja namirnica (nah'la suviše vode u vino); Stojana M a r i n k a globom od K 200, jer je ponovno prodavao ugalj po K 7 umjesto po K 1; Milicu Milković globom od K 20, jer je rotkvu prođavala po K 1.80; Mariju Stefanović i Ljubicu Gjorgjević sa po K 20 globe, jer su prodavale hljeb po K 3.20; Aleksandra N ik o 1 i ć a globom od K 20, jer je trešnje prodavao po I< 3.20; Natu V e 1 j a n o v i ć, globom od K 50, jer je krastavce prodavala po K 9, a kelerabu po K 1.50 po struku; Milicu S t o j k o v i ć, Ljubicu S t o j k o v i ć i Maricu K n e ž e v i ć sa po K 20 globe, jer su hljeb prođavale po K 4; Miru G jo r g j e v i ć globom od K 20, jer je P'rodavala trešnje po K 6; Sofiju Mi1 a n o v i ć globom od K 20, jer je grašak prodavala po K 2.50, te Radmilu Novaković globom od K 50, jer je trešnje prodavala po K 7,

Tražc se ; (Svršetak). "i Društvo Crvenoga Krsta u C. i k. vojnoj glavnoj guberniji u Srbiji poziva radi primanja novca niže iinenovan.. lica da so jave, ako su u Beogradu

lično #a legilimacifom (prijavnom listorn); inačs da pošlju tačnu adresu i označa nnjbližu poštu koja prima novac uput« nicom. j I. Zastupnikublagajnika društva Crv. Krsla u c. i. k. vojnoj glavnoj guberniji u Srbiji u Beogradu g. dr. Mar« ku T. Leku, prof., Dobračina ul. 16, svllkog ladnog dana ol 2 i pt> do 4 1 sata po podne sa pozivom na brcj koji so pred svakim iinenom nalazi. ( Broj 8601 Knežević Cvcta udova i 'djc« ca Tihomira, Vrčin; 8570 Knežević D.suU ka u/lova i 'djeca Uroša, Borak; 8695 Ko* dić Ljubica udova i djeca Radisava, Ru„ šaaij br. kuće 101; 8696 Kcdić Jovanka u* dova i 'djeca Toc’ora, R’nšajij br. 85; 85711 Komnenović ZoiLa mati Pavla, Ostružnica; 8567 Kostić Jovanović Angeiin,'. udova i đjcca Petronij'a, Sepojevac; 8648 IvosLić Nastasija Djordja, Kotarska 17; 8647 Kovačević Milija, stužit., Užice; 8572 Kiačunović Stojka ullovaT djeca Radisa« va, SremČica; Broj 8639 Lazić Živana udova f djeca Stcvana, Stepojevac; 8573 LaziĆ Stamcnija udova i djeca Dragutina, Ste^ pojcvac; 8574 Lazarević Živka udova' i djcca Milivoja, Umka; 8575 Lazarević Radojka udova i djeca Radojce, Uinka; 8576 Lezendrić Radojka udova i djeca Simcuna, St. Stepojevac; 857? Lukić Ivana udova i djeca Ljubomira, Stepojevac; 3167 Lukšić Jelka bolničarka, Mitrovica. Broj 8640 Maksimović udova ( djeca Milivoja, V. fvanča; 8578 Malcsimović Stanka udova i djeca Svetozara, Jasenik; 8620 Matejić Roksanda udova i djeca Stojana, Pudarci; 865đ iMatejić Stanka udova i đjeca DragoJjuba — Ljubom., Vrčin; 8710 Matič Deca Velimira, Vel. Crljeni; 8579 Marinković Stanka udova i djeca Dušana, Sremčica; 8674 Marković Darinka učP teljica, Staro Crkvena 39; 8608 Markcvić Petrija udova i djeca Jakova R. r Kumodraž: 8607 Marković Stojka udova i djeca Živka, Kumodraž; 8643 Mijatović Milica udO'Va i djeca Jovana M., Mirosaljci; 8683 Mihajlović Spasenija udova i djeca Živana, Guberevac; 8692 Milojević Radosava djeca, Amerić; 8713 Miiošević Perka. Boleč; 8681 Milošević Mileva udova i djeca Vidoja, Vlaška; 8632 Milošević Živka tnajka Dragomira, Ripanj; 8709 Milovanovič Kadivka udova i djeca Milana« Ostružnica; 8672 Milovanović Soja Obrena, Sibnica; 8626 Misirlić Persida majka Marka iz Beograda sada u Laza* revcu; 8668 Mišić Mikaila I. djeca, Ostružnica; S671 Mitrović Katarina udova i djeca Milutiua. Beograd; 8691 Mitrović Radosav, Belina; 8686 Mitrović Zorka udova i djeca Radosava, V'el. Ivanča; 8654 Mladenović Živana udova i djeca Svetozara, Dudovica. Broj 8684 Nedeljković G. Dobrosav, Parcane; 8682 Nedeljković Milojka Milovana, Guberevac; 8685 Nedeljkovič Radoice djeca, Parcane; 8633 Ncstorović Živka udova i djeca Milana, Mirijevo; 8631 Nešič Anka udova i djeca Živojina, Željeznik; 8637 Nešić Saveta udova i djeca Lazara, Ritopekj 8721 Nikodijević Mileva Rad., Mladenovac za Darinku Milivoja Radišića, Vlaš. Polje; 8719 Nikolić Draga Živote, Željeznik; 8624 Nikolić Mileva udova i djeca Milutina, Vlaška; 8708 Nikoiić Milica udova i djeca Nikole, Barajevo; 8653 Nikolić Miiinka udova i đjeca Vitomira. Zeoke; 8646 Nikolić Mihajlo, posluž. konzistorije; 8644 NovakoviĆ Zivka udova i djeca Živote, Petka; 8718 Novičić Mileva. Broj 8645 Paniić Smiljana majka 1 djeca Maksima, Draževac; 8641 Pantelić Leposava udova i djeca, Vrelac; 8621 Pavlović Leposava udova i djeca

me biiei potpuna novina na polju njcmačke poezije. Najviše je sličnosti Freiligrath kao pjesnik pokazivao sa Viclcroni Hugc-om, čije je ,,Odes“ i „Chants du Crepuscule“ sjajno prepjevao. Isto je tako odlično prepjevao ratuogc pjesme engleskih liričara, kao što su Thoraas Moore, Tannaihiil, Fel. Hemaus, Burns i t. d. U svojim političkim, republikanskim pjesraama ncšto je bilo suviše bombastih fraza i usiljenih izraza, kr.o što to takvl sujcti obično i donose sa sobom. Za vrijeme rata 1870. godine uzimao je sujctc sa bojišta, od kojih je pjesama naročito poznata „Die Trompete von Gravelotte“ („Gravelotteska truba“). U toj pjesmi opisuje, kako se ljoslije bitkc na Gravelotti (18. avgusta 1870. godine) na dati trubni znak .,zbor!“ poslušno sami vračaju konji, eiji su jahači u borbi poginuli. I u docnijem toku svoga života mnogo je prevođio sa engleskog, a njegova najstarija kći K & t li e ođlično je prevela rnnoge očeve pjesnie na engleski. 1901. godine objavila je ona n časopisu „Dcutsche Revue“ interesantne uspomcne sivoje matero o životu Freiligrathovom. — 17. juna 1813. godinjei napale su udružene francuske i wfirttemberške trupe pod komandom generala Fouraicra i Normanna na poznati dobrovoljački odred majora L fi t z o \v a i skoro potpuno su ga satrli. Tom je prilikom teško ranjen časnik u tom odredu. poznati pjesnik Theodor Korner, koji jc nekoliko nedjclja docnijc, tek što je bio ozdravio, 26. avgusta 1813. godlne poginuo U borbi na Gadebuschu. Na 'đanašnji đan, 18. funa 1757. j*ociJno izTOjevao jo u toku sedmogodišujeg rata (od 1756. do 1763. godine) austrij.sk* piaršal Leopold grof Daun, grvi

vitez roda Marijo Tercz’ije, sjajnu pobjeđu nad pruskim kra'jem Frieilrichom II, koji jc dotle važio kao ne]M>bjeclljiiv, korl čcskog građa Kolina. 6. mcja 1757. godino bio jo kralj Friedi'ich pobijeđio u bitd kod Praga i otpočeo je op-ađu česke prijestonice, koju jo sa 44.000 'jjudi branio 'djover cai'ice i kraljico Marij’o Tcrczije, lnaršal vojvoda Karlo Lotarinški. Maršal Daun pa’k, fcoji Jc bio oslat u pravcu bio jo stigao sa 30.000 o na 40 km od 'grada, kada jo biika već bila odlučena, pa se lr.orao sa TOjskom vratili natrag. Za vTlj me toga povlačenja pojačao jo svoju vojsku na 54X03 Ijudi. Prenia njemu bio je pruski genoral vojvođa Avgust W i 1 h e 1 m b r a u ujscli weig bo vernski sa nckih 20.0G0 Jjudi. Dvorski ratni savjot u Boču naredi Daunu, da primi bitku i da pokuša natjerali rruso, da prekinu op-adjivanje Praga. Na fc> Daun 12. juna ponovo pieduzo ofanzivu, a vojvoda braunschweig-bever.> ski poče odstupati. Na to kralj Friodrich od vojsko, koja je opsadjivala Prag, odvoji 43.000 Ijudi i pridruži se sa toin vop skoru vojsci vojrl'covodje braunschweignevernskog, uzimajući, kao i uvijck, komandu lično u svojj ruke. Sada j: FrieiF rich imao 18.000 Ijudi pjcšadije i 13.000 konjunika (ovaj jx> današnjim pojmovima ncsrazjnjcrno veliki broj konjice objašnj.iva se kud j kaino voćim značajjin, što ga jo n ono vrijemo ža sam "tok borbo još imala konjica, što je bilo mogućo s obzirom na tada joa nesavršeno vatitono pružje: jednometno puško ,,prednjače“ i isti tukvn topovi). Daun jj bio sa vojnkorn posjeo položaje hlizu graila Kolina, a koji su bili đohro izabrani, jer teško pristupačni od barustina i provalija. Desno krilo nalazilo mu So kod sela Krečora, a lijevo kod se'Ia Voscica. Ti BU ee položaji naloaili južno od glavnog

druma, koji je vodio za Prag. Pri sa-laVJjanju plana za ovu bitku vidi se, da ja kraij Friedrich u vcliko potcijenji’.ao Dau« riSVe Sposobnosti'kao i k.ahtativuu vrijcdnost njegovo v’oj.-ke. Narcdio jc svojitp trupama, da dotie maršuja glavuim dramoin, dok no bi nrogJi ohuhvafcti desnot austrijsko krilo; zatirn je gencral Zieteii po tome platiu imao sa konjicom da uzdrrna to ki iio, a jiješadija da zauzme s lo Krečor, giavni. oslo: ac njegovih položaja. Pošto se to sve izvrši, iniao je vojvo la Mor i tz dessavski da 'napadno i potu« če lijeTO krilo. Oko 2 sata poslije podno otvorila ge borba. Isprva su se zbilja; stvari razvijale onako, k..ko je to kr lj biq pi'ed\ idio pomenutim sv-jini d. : S]X;zicijamaza bilku .Zicten j; odtKu:io austrij.-kit konjicu, koja je bi!a pod komandom grofa IŠf a d a s d y a, a general grof II ii i s o n' I zauzoo jo sek> Krcčor r austrijske baterije, koje su njime dominiraie, ali je propu; stio da posjcdno neki važni položaj vi. še u lijevo, ‘zbog čega je prusko na-tupanje I zaustav 1 jeao. Sađa sc očekivao napad priu1 ca dcssavskog, da ovaj svojim nap idoift olakša položaj pruskoru lijovoin lu'ilu. Noi | princ dessavski pogriješito je u pra/cu svo* • ga napađa. Udario je suviša u closno, pa je izgubio vczu sa trapaina gro.'a Hiil ena na pruskom lijevom krdu. Da b; popunip piazniiiu, koja je time nastala u njegovomt frontu, kraij Friedrich morao jo izbaciti svo svoje rczciTO u pivi Jorbeni rod. Sa, ! da su opot tosvjetlali obraz hrahri gra nii čari, koji su so vazda todliko\ r ali, gdje! god su stupali u Itorbu. Napri . su na pru, ! skog generala Mannsteina, koj: js od kntI ija bio dobio strogu noredbu, da ne sU*. i pa u borbu, pa su ga naljeraii, da prinu« | djen silom okolnosti uvuče u bltku svu, I svoju pješadiju. Medjutiin, pored svcg« tpga odluka još nijo bila pila, pi jc inar| šal Daun, licteći žtediti svbje trupe bk)