Beogradske novine

iziaze:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadinl brojevl: lilMr*«. I « kr*l**in«» |Jjf|gjg|g

ti *. I kr, tita pt oljiol ti ■ ■a.HMjl

12 tiolira

Mjasatna pretplata: O fcoirala I. kraloirliM zar»l««*rtte 1 BM.rain M 1 . a-ao ■ BOlUfO. ■ talt. .... 3 ‘—

u U mon«rhl|l U laootranit«.

Ofllssl po cljenlku.

Jredniitvo: BEOORAD, Vuke Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 03. Upravi I prlmsnje pretplate TopllCln venao broj 21. Telefen br. 20. Prlmanje oglesa Kneza Mlhajla ul. brej 38. Telefon brol 245

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJI.

Izvještaji austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. BeČ, 23. Juna. Borbe na P i a v 1 su | Juće popustile u žestini. Sanio na južnom krilu naJe vojske neprijatelj )e Juče poslije podne ponovo preduzeo svoje protivuapade, Inače le svuda bila topnička borba. Jaka kiša, kao provala oblaka, koja je posljednje nedJelje svakoK dana nad Venecijom liia j daleka područja natoplla vodom. otežala je jako četama terete borbe. Piava je postala vrlo bujna rljeka. čija je velika voda vrlo čcsto spriječavala za mnoKO satl saobraćaj Izmedju obadvlle obale. Saino je s vellklm teškoćama bilo niOKuće. da se borclma na frontu dostavi potrebne koUčhie municije | hrane. U tollko prlpa.da prlznanjehrabrim četama, čiiaje borbenasnaKaiutakoteškom položaiu ostala neslomljena. Kb. Beč 24. juna. Polo/ai. koji je nastao velikbn jjovodnjim i nepogodama. primorao nas je da napustimo M o n t e 11 o i neke odsjeke drtiKili na desnoj obali P i a v e osvojeniii položaja. Zapovijest, koja je za to izđata bila još prije 4 dana, izvršena je uprkos teškoća koje su skopčane s promjenom obale tako, da su protivniku sva naša pokretanja ostala p r J k r i v e n a. Mnoge več napuštene Iinije bile su juče cilj jake talijanske topničke vatre, koja je mjestimicc dostizala žestinu bubnjarske vatre. I neprijateljska pješadija je ranadala rovove koje smo m! napustili. N j u s u r a s t j e r a 1 e naše dalekosežne baterije. Načelnik Klavnog stožera. ini Izvještaii njemačkog vojnog vođjstva. Kb. Berlln, 23. juna. Zapadno bojište: V o j n a s k u o i n a p r i j e s t olonas!iednika Rupprechtc: Obostrano S o m tn o trajala je žlvahna djeiatnost neprljateljeva. Nočnl napad EnKleza kod Morlancourta Izmedju Ancre I Somme slomljen je u našol vatrl. Vojna skupinanjemačkog prljestolonasliednika: Odbijeni su francuski djeiimični napadi jugoistočno od Mery-a. Jugozapadno od R e 1 m s a zađoblii smo 36 zarobljenika u Uratkoj pješačkoj borbl 5 T a 1 i j a n i m a. Poručnik Lavveuthard izvojevao je svoju 28. vazdušnu pobjedu.

PODLISTAK

Istorijski kalendar. 80. rodjendan prof. Vatroslava Jagiča. 23. o. mj, proslavio je osamdoseti rodjendan jedan od najslavnijih živih s'ovenskih filoioga, čuveni hrratski naučuik profcaor Vatroslav .iagić Vatroslav pl. Jagić rodio se 23. juna 1838. godino u Varaždinu. Svršivši studje u Beću, bio jo od 1860. do 1870. goiiine gimnazij. ski profesor u Zagrobu, ali jo od 1871. godine preduzoo putovanja u Njemačku i ftusiju radi filoloških stu/lija. Još so isto godino primio povjorene mu katedre za pporednu filotogijvi na univerzitetu u IDdosi, odakle je 1874. godino pr^šao s» profosora slavenskih jezika na boriinski univerzitet. 1880. gcnliiie napustio jo B rjin, ‘da bi so primio ponudjone mu katedre Ua jK-trogradskom univerzitetii, a 1886. godino došao jo za pn>. r osora slave.nsTce filologije na l»čki univerzitot, ođakl« se ivišo nikuda hije prcmještao. Dd mnogobrojuih odličhilr radova piofesora Jagtća innogi su još rastureni po pojodinim b:ojovima „Rada“, organa jugv> 3 lavonsbe akajdemijo u Zagrebu, kojoj jo Jagić u pt'VO ivrijemo po njenom osnivariju neko vri. jemo l>io drugi sokrotar, u „"Staainama.", » „Knjižovniku" u izvještajima ga sjednica bctho akademij© nnuka i đrugim stmč|nim časopisima. Od zasebnth pak djela iobjavio jo Jagić: ,,P r i m j o r i 81 a r ohrvatskog jozika" (Zagreb 1884.1866. godine), „Gramatika hrvaTBkog jczika" (I dio u Zagrebu 1864. godino), „IstorijaknjiŽevnosti naroda hrvatskoga i srpskoga" (I Uio 1867. godino u Zagrobu) s* „PrilO-

Nova bugarska vlada. Izmjena brzojava izmedju grofa Buriana i Malinova.

■

I<b. Berlin, 24. Juua. Zapadno bojište: Stanje je liepromijenjeno. Na A n c r 1 i A v r i se preko dana održala povećana djelatnoist. S večeri je ona živahnula i u druglm odsjecima borbenog fronta. U toku noćl žlvahna izvi'dnička djelatnost. Istočno od B a d o nv i 11 e r a prodrle su jurišne čete u amerikansko-francuske rovove, nanijele su im teške gubitke i prhfele 40 zarobiJenika. Poručnik U d e t izvojevao je svoju 31. i 32., a natporučnik Ooehrlng svoju 20. i 21. vazdušnu jx>bjedu. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Izvještaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 22. juna. Maćedonsko bolište: Na muogim mjestiina fronta izmedju ohridskogipresp an s k o g j e z e r a, u predjelu M o g 1 e u I c e i ušću S t r u m e katlcad obostrana vatrena djelatnost. U predjelu Moglen i c e 1 istočno V a r d a r a rastjerale su naše predstraže neprijateljske jurlšne čete. Prigušeni vapaji. Najveći francuski partijski socijaiistički Iist ,,L l Humanite“ upravo javIja svijetu, da se nkupna francuska štatnpa mora, počevši od 1. jula, dio dalje odluke znatno ogranlčiti u svotn dosadašnjerrt obiirtu. Savoz ekonoinskih interesa svih novhta zaidjitči-o je u svojoj glavnoj skupštini ređukciju novina utoiiko, što ove ubuduće imaju izlaziti ltedjeljtio triput najviše na četirl, a četirl puta neđjeljno najviše na dviie strane. Ova odluka stajala je u uzročnoj vezi sa veiikim teškoćama u nabavci sirovitta. Ositn toga je s tLnie u vezi veiiki broj tvornica liartije prlje duže vremena obustavio posao, a druge opet tvomice naiaze se neposredno pred obustavom rada. Priznavajuči otvoreuo ove nepovoljnc pojave, pokttšava spomemiti list, da glavni iizrolc ovilt nužnilt mjera, prenese na drugo polje. On bi litio, da njegovi čitaoci vjeruju, e je glavni uzrok ograničavatije svilt imbliCfstičkilt radova u tome, što postoji težnja, da tonaža za uvoz hartije bude što manja. Obratno od ovoga mora se kotistaitovati, da odiučni zaključak francuske ditevnc štarnpe ima mitogo veći značaj. Ko je sa osobmatria „velLkog

naroda" barem po čuvenju poznat, taj će moći odntah opaziti, kako dubok utisak mora na cijelu javnost učiniti ovako velika ređukcija dnevne hrane za čitaai'je. Ni u jednoj evropskoj državi ne spada takva ogronma žedj za politlčkiini, lokaluim, vojničkim i, ne baš najposlije, defaitističkim senzacijama u ukupnu siiku javnog života, kao što je to slučaj u Fraucuskoj. Još za vrijeme trtira „cameioti" su, — koji Su po pariskim boulevardima i avenucama izvikivali posljedttje novosti, prodavajući čitave snopove svojih noviiia. proračunatih na jeftine utiske — predstavljali zasebne tipove. Ovu oi>Štu potrebu širokili niasa za čitanjc rat ]e znatno uvećao i tiine dao polittičarima svih boja podesno sredstvo za propagiranje njihoa'ih ideja. U ovome je drugi važan momonak koji ograničavanjem francusicc dnevne štampe dobija sMati udarac. Protmikli vapajl Clemenceaua, Pichona, Capusa i nmogilt drugih izgubiće u bliskoj lutduonosti mnogo od svojeg odjekivanja, a sve to iz uzroka priieke potrebe. Njiliovo davijenje dobija time veliki politički značaj. Više ncgo ikada treba francuski narod sada — kad se njegov ratmi fanatizam iagano mijcnja u protivnost ona zaludiivanja, što su kadra da gorniloin nečuventii fraza dttevno napltiju njegove ži'vcc, svc lo razuniije sc od ljudi, koji su ve staviii na jedmu kartu, te se .moraju smatrati izgttbljcninta, ako njiitovc viječi više nc naidju na odjek. Naročito Clemcnceau, koii je u danima velrkilt iroraiza počeo sasvim lagano i zaobiiazeći'trubiti na u.gmak, osjetićc veotna jako davljenje svojih organa. Cilelojtn svijetu mora upasti u očt, ako se onda nas, bez opšimosti, s kojom je do sada izvršavao protnjene kursa, počne truditi, da švoju publilcu upućttje na nove puteve. Razlike izmcdju nekada i sada samo će višc upadati u oči na itskom prostoru novinatV'kbg.hsta i njegov če se narod još više buniti n njegovoj nepogrješivosti i nepouzdanosti, nego Što jc to do sada bio slučaj. Iz srvega ovoga biće odmaii jastio, da stt morali bitl vcoma ozbiljni, u ncvolji fraticuskog ckojiomskog života dobro osnovani ttzroci, lcoji sti naveli vladu, da za ovakve značajue tnjerc dade svoj blago-slpv. Mora ua kod sporazumnih sila više nego loše stoji sa snabljevanjent stroviua. kad je zcrnlja pristala na odredbt!, koja u istoj mjeri pogadja i visoku politiku i narod, te moraino ugrožava dalje vodjcnjc rata. U isto vrijeme daje posljedit'ja karakterističua pojava iavnog života u Franctiskoj i dokaz, da se kopi.ie, koje je koalicija htjela zatjerati u tijelo src-

dišnjiii vlasti, okrcnuio protiv oniih, koii su ga digli. Da je dotle došlo, treba prije svega zahvaliti neumoljivom radu savezrriičkih podmomica. U vez! sa ovirn znači redukcija francuske huškačke štampe — tna kako da izgleda beznačajna — svakojako simptomatičan znak tta putu, lcoji vodi do konačne pobjede Njemačke i AustroUgarske. Povratak Njegovog Veličanstva sa fronta. Kb. Beč, 23. jnua. Jutrjs se u 7 sati vraliio Njegovo .Veličanstvo sa fronta. Ostavka austrijske vlade. Kb. Đcč. 23. juna. Dattai prije podnc održani miittstarski savjet zaključio je demisiiu c i j e I o g k o b i n e t a. Kh, Beč, 23. juua. Njegovo Vcjičanstvo je primilo mini'Stra predsjednika viteza pl. S e i dI e r a. Kb. Beć, 23. juna. N j e g o v o V e 1 i č a n s t v o uputilo ie vitezu pl. S e i d 1 e r u ovo Previšnje Sv'ojeruono pismo: Dragi vitezu pi. Seidleru: Vi ste s obairom na to, što je obrazovanje jedne većine u posianičkom domu nemoguće, podnijeli Meni molbu u ime cijelog kabineta, daVas razriješim sadanjeg položaja. Kako mi je namjera da, priđržavajući se nepokolebamo čvrsto poyjerl}ivih odnosa ptema strankama. koje su se i do sad bezu. slovno zalagale za državne interese, prije svega proučim sve mogućnosti, kojima bi riješenjc javnih poslova moglo osigurati parlamentarnim putem, t o J a z a d r ž a v a m s c b i pravo riješavanja o Vašoj molbi k o j o m p o d n o s i t e o s t a v k u i ■p o v j e r a v a m V a m d a z a s a d a i d a 1 j e v r š i t e v! a d i n e p o s 1 o v e.

Promjena bugarske vlade. Izm.ieHa brzojava iztnediu Radoslavova i Buriana, kao i izmediu Maliuova i Bnriana. — Neiztnijenjeno prijateljski odnosi. Kb. Sofija, 24. jtma. Bivši bugarski ministaf predsjednik Radoslavov uputio je austrougarskom ministru spoljnilt poslova, grofu B u r i a n u. ovaj brzoiav: Čast nri je ovirn izvjestiti Vašu Preuzviše-

izima", koji stt izašli 1868. godino. Za slovensku su iilologiju od vcliko važnosti njegova d jcla „Q u a t o r e v a n g ol i oTum codex g 1 ago 1 iticus“ (Bcrlin 1879. gođino), „Codcx Marianus" (Berlin i Potrograd 1883. godine), „Carm i n u m c h r i s t i a n o r u m v e r 9 i o p alaeoslovonico-rossica" (1886. godino), „Kriticoskija zarrijetki k istori ji'ruskavo jaaika", „Glago litica, \VUrdigung nouontdccktor glago 1 1 ti s che r Fragmente* 1 (izišlo 1890. godino u 38. svesci pub’ikacija „Denkschrifben der Wiencr Akademie"), ,,S vetostef anski hrisovulj“ (Beć 1890- godi':©), „Policijski s t a t u t“ (Zugreb 1891. god i ud), ,,M i ssalo glagoliticum Hervojae, ducis Spalatonsis" (Beć 1891. gođine), „Bazum i filozofija" (prijo\-od Me nandrovih monostiha i dr. Boograd 1891. godine), pa djelo o prvoj srpskoj obodskoj štampnriji pod naslovotn: ,Der ersto Cotinjer K irch on d r u c b von '1491.", (Beč 1894. _god.) pa ,;Dio Goltoims p rach« bei den Slaven" (Bcč 1895. godine) za ovo je dje.o ptof. .Tagić veliki djo gnulje odnosno „šatrov'ačkog jezika" dobk> otl pokojnog Tase J. Milonkovića, sa kojim so slavni fiiolog ujx>znao u BoOgradu prihkom itanketa, k»ji jo u „Hotel Imperiatu" prirodjen u čast njegovog dolaska, a koji mu so grdno dopao kao vrijedan a skiXMnan stručm i khjiževtu radnik. Zatim pomihjomio djpla: ,,Codex slovenious rcrum grammaticarum" (Berlin 1896. go/iino), „Vetoris Testamonti propltetornm interpretatio istro-croatica sacculi XVI" Beč 1897. godine), „Evangelium Dobromiri" (Beč 1898 /99. godtne), „UericTtt uber cinen mittelbulgarisćhon Zlatoust 1 , ,.Beitrago zur slavischen Syntax‘‘, „Zur Entptehungsgeschichte jjer ki rchenalavischm

Spracho"; o postanku gltigoljice tlao ie važnu rusku raspravu pod naslov'om ,,Kritikio-paloografičeskija slatji' (Potrograd godine 1884.). Osiin ioga jo izčao mnogo hrvatske i srpsko iptjižovne spomeniko u „Btarim piscima", Zatim je šztlao ,,Specimina linguao palaooslovonicao" (Petrograd 1882. gotline', pa 1885. godino pr"pisku izmodju Kopitara i Dohrovskoea. Sa Leskienom t 'Nehringom osuovao jo ,,Arcltiv fiir slavischo PhiLologio" (izhizi u Bcrlinu od 1876. godino). Mnoga su Jagićeva djela 1 ra.sttravr prevodjcna na ’drugo jčžike. Kreteld ~ Charlotta Birch-Pfeiffer — Friedrich Dralte — K. Rcineckc J. Schiliiiig — Tjett-Tsin. Na prekjučerašnji dan, 23. jinia 1738. godino bila so n toku seđmogodišnjeg rata (koji je trajao txi 1756. tlo 1763. goitiiio) kotl sela Fischolua Idizu lvrofcida u zapadnoj Njomačkoj krvava bitka izmcdju Prusa i Fnutciuza, koji su l>iit u savezu sa carioom i kraijiroin Murijom Torezijom. U ovoj bitci, boja so u istotiji obično nazrva hitka na Tvrfeidu, komiuitlovao je Prusima maršal vojvoda Ferdšnand Brauaschvreiški, a Franc.u. zima goneral Clormout. U ovoj su bitci polrijetiili Prust, — 23. juna 1800. gordiue apthLt se u wurttomber.škoj prijcsio nici Stuttgartu glumica r dramska spi&iteljica Char’.otla Birch-Pfoiffor. Bila je kći činovnika krnnhih 'dobara PAif.era, koji se 1806. godin© presolio u Munchen. U Miinchenu se Cliarlbta Pfeifferova več u svojoj 13. godini odaia g’umi, stupivši kao uČenica na iniinchonsko dvorsko pozorište, gdje ju je Zuccarini sprcmao za glumicu. Već 1818. godino date Bu Joj sve ulogo tragičnih ljubavnica, » kojima je posligla grdriih uspjeba. Uskoro

jo produzela zaniašnija gostovanja )X> N'e inačkoj i svuda je dočokivana sa najve ćim pohvalatna i slavila ji> grdr.o trijumfe. 1825. godino udala so za knjižcvnika Oiristiana Birc.ha (rodjen u Iiopenhagemi. innro je 1868. gođiric u Bertinu; liajpoznatije mu j<> tljeio „Loui-i Filip L, kralj l'rancuski"), pi st> dd toga vremena potpisivaia „Ctiarlolta Birch-Pfeiffer". I daljo je s velikim uspjasima produz'mala gostovanja po Njemačkoj i van nje. (Naročito so proslavila u Potrogratl.', Builtmpešli i Arnsterdamu). 1837. gidine pvjvrena joj jo tiprava sialnoga pozcrišta u Ziirichu, kojtt je dužnost obavl a'a sa velikim uspjohom. i'ozor'.šle se pod njcnom upravom i maler jalno i umj tn'čki vrlo dobro razvilo. Pcšto je 1813. godi c tlala ostavku na tti službu, angažovuna jc> za starijo iil.»ge na kraljevskom ber i iskcm pozoriš'Ui, gijje je ostala tlo svoje s nr,i. Umrla je 24. avgusta 1888. godir.o. Njenc nmogobrojno tlrante (najv’.še tlrunjatizovnui romani), davane su na p^eđmim njcmačkim puzornicama. 1C o dobra giutnica »mjela je u svojim dje'ima odlično da pjgodi dobre stonske ofckte, a utnjela »* i prilagoditi ukusu publike, ali jo zato či sto književno-umjetnički tiivo njenih đrnmskih tljcla ipak samo osrednji. Najvcći su uspjoh {»stigla ova njoua dje'a: ,,P‘efferrbsel" (premijora 1828. godine), „Hinko", „Dio Gunstlingo", „Der Glo-kner vcn Notre-Damo" (po romanu Victora Hugo-a „Zvonar Bogorotlične crkvo"), „Rubens iu Madriđ" . Scheilvontoni", „Dio Marqui' so von Vilette" (1846. godinc), „Dorf uud Sladt" (1848. godine); zbog ovog posljed njeg kormula, koji jo ratljon po ntkoj }>rtjX)vjotci BertJioltia Auerbacha imala jc Charlotta Birch-Pfe'f'er i pošla s i s ldoui, nli jo ona dobila spor. Od nmogoluojnib njonih docnijih komada oJržaili su s© do danA9 »4 pozomid samp jo5 ftvi ,,Dic

nost o demisiji kabineta, kome sant bia xta čelu 5 godina. Ostavka je uslijedHa u vezl sa odstupom dvojice tnojlli koiega, članova jedne grupe, koja sačiujava koaliciju. Uklanjajući se sa vla« de. naročito nil leži na srcu, da Vašoj Preuzvišenosti zahivalim za vjernu I. prijateljsku sarađnju. Budite uvjcrenr. da ću ja, kao i u prošlosti, nastaiviti'. da sve svoje napore posvetvm slavnoj stvari saveztrika. Cirof B u r i a n odgovorto je ovim brzojavom: Vjjest o demisiji Va>še PreuzviŠenosti isintnjujc me živalmim žaljenjem. Molitn Vas. da izvoiite primiti uvjerenje. da ću odnose, kojc sam bio tako sretan podrža* vati sa Vatna, zadržati uvijek u naiboljoj uspomeni. U jednom od najkritičnijili momenata bugarske istorije pozvan na vladu, Vaša Preuzvišenost je dobila zadovoljstvo, da vidi potpuni itspjcli one politike, čiji je najtnarljiviji i najvjerniji prcdstavnik od uvijek bila Vaša Prcuzvišenost. Sinatram. da je oti velike vrijednosti za našc konačne uspjehe uvjerenje, da ce Vaša Preuzvišenost obzirom na našu zajedničku stvar i ubudućc htjeti nanla pokloniti I svoiu saradnju. No'voimenovatii bugarski mitiistat prođsjednik Malinov uputio je c. i k. miuistru za spoljnc poslove, grofu B u r i a n u, ovaj pozdravTii brzojav: Čast mi je javiti Vašoj Preuzvišenostk da ’satn imenovan minfstfom predsjodnikom i ministrom spoijnih posiova. Pošto sam povjcrenjem moga previšnjcga gospođara postao upravnikom spoljnc politike Bugarskc. koja u Vašoj Preuzvišcnosti već godiitama poštuje jednoga o>d svojiit ttajboljih pokrovitelja. itilo bi za mene od najvećc vrijednosti, kad bi me Vaša Preuzvišenost pri isptinjavanju moga zadatka litjela potpomaga'tl istom povjerljivom saradnjom, kojom se mogao ponisiti i moj prethodnik. U isto vriieme ne bih htio propustiti da naglasim, kako vlada. kojoj ja tta čelu stojim. svoje sa/ vezničke dužnosti najpažljivije ispunjuie. Mi smo osvjedočeni. da se sanio ovim načinom narodti najbolje služi Na ovo je grof Burian ovako odgovorio Malinovu: Čast tni je izjaviti najtopliju zahvalnost VašoJ Prcuzvišenosti za prijatelisko saopštenje Vašeg pozivanja na čelo kralj. bugarske vlade. Meni služi za naročito zadovoijstvo, što smijem pri našern zajedničkom djeiovanju računati na isto onaicvu saradnju Vaše Preuzvišenosti, kakvu sam imao prilike, da u onako velilcoj mieri cijenitn kod prethodnika Vaše Preuzvišenosti. Čestitajući iskreno Vašoj Preuzvišenosti u Vašent novom svojstvu, zahvaljujem za uvjcravanjc nepromjenliive savezničke vjer> nosti i mclim Vašu Preuzvišenost, da bude uvjerena, da će sc i c. i k. vlada iteslomljivo držati onog osnova tnedjusobnog, kao stijeua čvrstog povjerenja, koje narn omogućtiie, da tnožemo u ovitn teškim vremcnima gleđat u bii'dućnost sa ptrno rouzdanja.

Waisc von Low<xxi“ (po romaau Cli. ! Brohtca ,,Ja,no Ejro") i ,T’io Grillc ‘ (go* ! dino 1857.'. Naše ć.o čiU>co i i creso a i, ako ih ovotrt prilikom potrje rnm, da jc onog znamenilog 24. npvembra 860 g>dinc za vrijomc pazorišno predstave u staroj gnnl koj vij;6ni i tt Zagrebn, kada su izl> 1 > demonstra 'ij", kojo s.t dovc. lc do otvaraija s a’: Og hrvatskog po zorišta, ilavau biš ncki kotnad Chnrlotio Blrch-Pfeifierovc, i to ,,l’; v ter v 8zapary“. Porcd clramskih djela, po k jima jc ti prvom ndu poznata, Čharlo-ta B f"h Pfcifforova pisala jo i pripovjc kc. Njo-ra su „Skupljer.a dratrska djeia" izltzila 1863 do 1880. gođine u Lcipzigu (23 knjige), o. 1863. do 1865. godine izlaztlc su <>pct u Leip/.igu (u tri knjig«) njcio skupljvno pri;»\'jolko i novclc. Njena kćf' Wilhelj inina pl Ilillern, istakia se kao roj mansijerka. — 23. jima 1805. g'Niinc rodjen je n Pvrmoutu n:l<*dni vajar Frkv j drich Drake. Drakc j? u svojnj p:voj ruladosti bio umjntničkt stoiar, pa je 1827, godir.o kao učcnik stupio u atcljo Čuvcnoga vajara Rauclia. Ovdjc i r.a utnje'. tiičkoni pulovanju u I-aiiju, gdjc so U svomc radu ugledao na slavnog Thorvvaldsena (o kojcmu jc vcć l>:lo rijcči na ovom mjestu’), razvio so Drakoov ialenat u klasičao-idcalisličkom pravcu. Medju njegova prva djela spadaju: Maika Božja, ratnik na samrti, reljef radjen po Gaetheovoj petoj ritnskoj elcgiji („Cesto sam vcć pje vao u njenom naručju"), vinodjeljka, p.< statueta Raucha, Gcethoa, Wtiiu*lma t Alcksandra pl. Humkoldta, Schinkela, Hu fchvnda i Schillera. Zatim jo izradio kolosalni bronzani kip Julija Mosera (u Osinabriicku) i dvije mramorro statue pru skog kralja Frieđricba Wilhelma Ili./od kojih jedna stoji u Stcttinu, a druga u Berlinu. Kompozicija ovog s[jomoi:ik:t yrk> je sretno izabrana. Radio je jednu od