Beogradske novine

$trafln 3« Rumunjska komora.

OtoraK

Ođuovor iia prljestonu besjedu. Biidiiće p! ijateljstvo sa središnjiru vlastiina. Kb. .laš. 23. juna, U juće održanoj sjednici komore ti Jašu proč.'tan je odgovcr na prijesjonu besjedu kralja Ferdiuaaida: U. odffovorn sc kaže: Poslanici počeće odinah diskusiju o niirovnom ugovoru, tei su uvjercni, da će Rumuujska u ži.votnoj snazi mnogo iskušane doinovine i požrtvovnoin duliu svoga narođa naći snagf. za život i napredak. Mirom, koji §u rodoljubi kao predstavnici naroJa, priveli dobrom završetku, ostvaren je san koji je trajao duže od jednog vijeka. Besarakija je dobrovoljno prišla Rumunjskoj. i to u trenutku, kd‘;i je krvava zerrrija trebaia najviše utjehe i jačanja. U želji, da se ,u buduće veseli plođovima mira, vidi zemlja u predusretijivosti sild, s kojima je zakliučila mir, most za usipostavu prodjašnjih prija4 eljskih o dn o sa. Mirovnim ugoivorom posia'a je Rumunjska nova dr'žava, a ovaj položaj dopustiće joj, da održi medjr-panodne odnose sa ostalim silarna. Ist 'tako ona želi, da stupl u dobrc snsjeđne odnose sa novoobrazovanim državama, koje su stvoretie ina osnovu principa neutralnosti. Zatim upućuje odgovor na uspostavu državnili finansija i razno druge refornre, kao I ' reformu ustava, koie treba da Ijudu proveđenc. Najposli.'e su kralju .'/javljene sinipatije.

Problem opšteg mira. Pitanje kolonija. Kb. Berlin. 2.3, juna, VJadin savjetnik Z i n t g r af držao je u hotelu „Kaiserhofti" predavanje o kolonijalnim pitanjima. Kao uvod izjavio je direktor obavještarjnog odjelcnja: Važnost kolonija vidi sc iz toga, što Englcska, i ako treba vojnikc ti j Evropi, ipak preduziina osvaiačkc po- > iiode protiv njemačkih kolonija. U drža'vnoj konfcrenciii u Londomi čuli su sc glasovi, koji tražc, da sc zaposjednutc njemačke kolonije zadrže. Njeniačka teži za tim, da ima koionije, no samo ckonoinskc svrhc, ali Englcska i FfSiiCnska ušle su u rat iz vojničkih uzroka. On upozorava na cngleske lozinkc Kap Kaire. Kairo i Kalkuttu, koji su pođ vladom britanskog iinperijalizma vcć dvijc dcsctine godina. Optužbc protiv njemačke kolonijalne uprave. — čak i protiv belgijske upravc u Kongo-državi — samo su izgovor za pokrivanjc vlastitili engleskih krivica i ujiliovih sebičnvh intcrcsa.

PođmorniČki rat Rezultat pril'pljanja u mjesccu niaju. Kb. Berlin, 23. juna. U mje.Jtcu maju uništeuo je 614.000 brmo rcgistrovanih tona za naše ncprijatelje upotrebljivog trgovačkog brcdskog prostora. Time je svjetski trgovački brodski prostor, koji im slcii na raspolaganju, od početka rata samo ratnim mjeraina smaujen okruglo za 17,730.000 bruto registrovaniii iona. Od ovoga otpada satno na e ti g I e S k u trgovačku ilotu 10.828.000 bruto rcgistrGvanili tonn. Prema iućđj;itim izvršenint konstatacijama bilo ,'c osim već javljenih neprijatcljskih gulkaka u aprilu još 56.000 bruto reg'.rircvaniii tona. Ovo su bili koie neprijateljski, koje u službi naših

neprijaJe'ja nalazeći se trgovački brodovi, koji su teško ! oštećeni ratnirn mjerama dovodjcni ti neprijatcljska pristaništa.

Rat u vazduhu. Letačkl neprijateljski napadi na Brfigge, Ostcnde i Zcegriigge. Kb. Berlin, 24. jtuia. Posljednjih dana je biio češćih letačkih napada na B r ii g g e. O s t e ude i Zeebrugge. Tom prilikom su neprijateljski Ictači. bez obzira na inedjunairodne sporazume. napali bombama bolnicu u Ostendu i pogodili je. U B r ii g g u je poginulo 5 stanovnika, a 11 je ranjeno. Vojničke štcte u e m a. Nekoiiko neprijateljskih ietilica je oboreno. Poručnik Sachsenberg, vodj tamošnjih naših pomorskili letača, izvojevao je svoju 15. vazdušnu pobjedu. Načelnik admiralskog stožcra mornarice. Razne brzojavne vijesti. AudLicnciie kod kralja. i Kb. Beč, 23. juna. Car i kralj Karlo jc daaias u naročitoj airdijenaiji primio ugarskog mitiistra za domobranstvo Szurmaya i ministra trgovine Szterenyai Odlikovanje uadvoivode Maksuniiiiana. Kb. Beč, 23. iuna. Njegovo Veličanstvo je podarilo majoru nadvojvodi M a k s im i 1 i j an u viteški krst Leopoldovog reda s ratnom dckoraciijom i mačcvima. Kao što je poznato, čete nadvojvode su posljcdnjih dana osvojilc D o s s o A 11 o, kojom jc priJikom sam princ bio povrijedjen od granate, koja je rasprsia u njegovoj neposrednoj biizini. Urediivanje radničkih pitanja u Austriji. Kb. Beč, 23. jmia. RaJmcki savjet uzeo jc k znanju izvjcštaj o pregovorima u komisiji za regulisanje pitanja o industrijskim radničkim cdnosima. Radnički savjet očekujc, da Čc daiji pregovori, što se odnose na žeijezničke i državne radnike, da i t'kodje povoijan rezultat. Bura u fraucuskoi komori. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Berliu, 24. juna. ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ saznajc iz Žcneve: U francuskoj komori je ministar financije K1 o t z pretrpio žestoke napade, jcr se protivio, da označi irnena onih, koji su god. 1915. svoja potraživanja kod ruskiii privatnih banaka u ukupnom iznosu od pola milijardc franaka naplatili u francuskoj državnoj blagajnici. Na govorničkoj tribini koinore došlo je do burnili sukoba, poslužitclji su inorali ra razvadjaiu zavadjcne posJaničke grupc. Opozicija lioćc da prinudi C1 ć m c n c c a u da objavi imena onih spckulanata. Knez Liehnovsky sam protiv svoje spomenice. (NaroCiti brzojav „Bcogradskih Noviria".) Beriin, 24. juna. ,,L o k a 1 a n z c i g e r“ saznaje iz R o 11 e r d a m a: Da bi trgovimi sa svojom spomenicoin spriječio, knez Lichnovsky je posredovanjem svoga hoiandskog advokata zaplijenio sve primjerkc koji sc naiazc u knjižarnicama u Haagu.

Dnih osani grupa na dvorskom mostu u iJprlinu, i to grupu, koja prodstav’ja ratnika, kojcmu boginja pobjcdc daruje vijenac. Za predsobl.o ber inskog muzejai radio je mramorni kip svoga slav'nog učitelja Raucba, a za Jenu v J ki kip prircdn’jaka Okcana. Njcgovo jo djelo i sporncnik Melanchtonu, koji je ovoin p o vc i.elju jx>dignut u rodnom mu mjestu Brettenu. 1867. gođinc dovrsio je vcliki kip, koji prcdstavlja pruskog kralja Willlclma I., a koji jo postavljcn na rajnski most u KClnu. Ovo jc djelo na pariskoj svjetskoj izložbi 1867. godinc priznalo kao najvcći spomonik to vrsto od sviju sličnih izloženih umjctničkih tvorevina. Zatim je Drak izradio spomemk svoga uglodnog dru.^fl Sohinkela, koji ja postavijen prc-d zgradom gradjevinskc ivkademije u B.rlinu. Sa kipom )>ogiujo jx>bjedc, koji js radio za spomcnik pobjcdc u Brrliuu, poeligao je Drakc, kada sc ona uj>ore<ljujo sa njcgovim drug'un tvorevinama, srazmjemi neuspjeh. Frieđrich Drako umro jo 6. aprila 1882. gddino u Bcrlinu. 123. juna 1824. godine rodio se u Albcni komponista i pianista Karlo Reino•cke. Ol 1860. do 1895. god. l>;o je kap;lnik pri čuvenim koncertima u leipzišsom <Jewandbaus“-u (starodrevnoj palati čoJiadžijskcg esnafa; sada postoji nova zgrada), pa je zatim bio i profesor na leipži'skom konzervatorjju. Reineck© je komponovao oratorijo, opere, simfonijc i dr. Umro je 1910. gođiiic. — 23. juna 1828. godino rodio so u M i 11 w ej d i (varcŠica u Saksonskoj biizu Leipziga, poznata po Bvojoj erodnjoj tehničkoj školi, koju redovno poliadjaju i dosta Srba) Vajar Johanncs Schilling. Bio jo profesor na drezdanskoj okadennji umjetnosti Najpoznatjj« mu jo djelo njemački narodni spornenik na Niedcrwaldu. Umro je 1910- go3in«, •— 28. juna 1900. godtnc *au-

zelc su udružene modjunarodne trupe (Nijemci, Auštro-Madjari, FrancuzlJ I Knglezi, Rusi, Talijaui, Amerikanci i Japanpi) grad Tjen-Tsin u Kitaju, koji su opsadjivali kitajski ušlanici („bokseri). O razvdju te akcije u Kitaju već smo govorili na ovom mjestu pod 16. junom.

E. H. Wcber — Pianck — Schuioiler. Na jučerašnji đan, 24. juna 1795. gođmo xxxlio so u Wittenbergu fiziolog i anatom Ernšt Ileinrich W c b e r. Umro jo 1878. godine. — 21. juna 1824. godino rodio se u Gotlingenu ugLdni pravnilt Gottlieb Planck, jcdan od glavnih saradnika pri saslavljanju novog njcmačkog gradjanskog zakonika (koji je stupio u snagu 1900. godine). Beo jo profeior na univerzitetu u Gottingenu. Dugo godina pred smrt jx>tpuno jo oslijepio, ali ’je ipak nastavio nau'čnički rad. Umro je 1910. godine. — 24. juna 1838. godinc iodjen je u Heilbronnu ugledni narodm ekonoru Gustav Scbmoller. Schmoller je od 1882. gođine bio profesor na univerziletu u Berlinu, a od 1887.'godino jstoriograf za brariđcnburšku istoriju. Izilavao je „Staabs- und sozialwissenschnftlicbo Forschungon" i „Johrbuch fur Gosetzgebung". Umro jo lanjske, 1917. godino. Seidel — Baiunanu. Na današnji dan, 26. juna 1842. godino rodjen jo u Perlinu u Mecklenburškoj pjcsnik Heinrich Scidel. Umro je 1906. godine. — 25. juna 1864. godine rodjen jo u Beču putnik-ispitivač po Africf Oskar B&uniann. Umro jo 1899. godine.

^ BEOUKADSKE NOVINC , Talijanske komedije. (Naročlti brzolav „Beozradsklh Novina") Bascl. 24. juna. Prema je-dnoj viicsti ,,N e w-Y o r k H e r a 1 d a“ biće W i I s o h 14. jula svečano imenovan počasnim gradjaninom grada Firenze. Oabriel D‘Aununz i o držaće svečan govor. Zabranjeu dolazak vodji holandskih so.djalista u Englesbu. Kb. London, 23. juna. U Jednom razgovoru sa zastupnlk'om Retticrovog ureda izjavio je Henđerson: Odluka Vlade, da 1 r oclstri (vodja holaudskih socijalista), ne dopusii tlolazak u Englesku, pro* uznolrovaćc uzpujanost u godišnjoj skupštini taćničke stranke, koja se ima držati iduće nedjelje. Smiješno je predstaviti Troelstru kao uieimačkog prijatelja. On je hiternacijoualista, ltoji je pod na’težim okolnostima zadržao ncutralno držanje prema obadvjema zaraćenira stranama. Nestašica haHUc u FrancuskoJ. Kb. Bem, 23. Juna. ,,Humanite“ javlja: Savcz ekonomskih interesa Francuske dnevne štampe zaključio je u svojoj skupštini od 17. o. m. da će dnevne novtne počev od 1. jula, pa do dalje odluke triput nedieljno izlaziti najviše na 4 stranc, a čctiri puta najviše na 2 strane. Ovaj sc zaklju'ak svodi na velike poteškoče u nabavci. Zbog oslaidice u sirovinama žatvcreti je veliki broj fabrikd lianijc, n mnoge se nalaze pred zatvaranjcm. Osim toga treba da se po mogućnosti što manje upotrebi tonaža za uvoz hartije.

Grad i okolica Dnevii! kalendar Danas jc utđrak 25. juna, po starom 12. juna. — Rimokatollcl: Vilim ap., Trosp. b,; pravoslavni: DuhovsUl utorak. Casnlčka 1 činovulčka kasina otvorcna jc pofamod 15. februora do 11 sati u uoći. C. 1 k. vojnlčki dom: Cltacnica, foba za pisanje 1 Igranjc, kantina. Olvorcno od 7 satl izjutra do 9 sati uvcče. Slobodan prislup svakome vojuiku. Biblioteka ža pozajmlcu (Balkanska ulica br. 1, Holel Moskva). Otvorcna od 10—1 sat prije 1 od 3—7 satl poslljc podne. Kinematograii: C.ikr.vojni kinou Kralja Milana ulid br. 56 (Koloscum): U f> sati poslije podue j u A30 satl uveče prcdstave za gradjanstvo. — C. i kr. g r ail j a n s k i k i n o na Tcrazljama br. 27 (Parls): U 5 i 7 sati poslije podne opStc predstave. Beogradski orfcuin u ljetnoj pozornicl, :bašta „Holel TDkova" na Terazijama). Početak prcdstave u 8-30 sati nveče. Noćna služba u ljekarnama: Od 23. do uključivo 29, juna 1918. vršićc noćnu službu u Beogradli ove IJcUnrnc (apotcKe): S c 1 a k o v i ć. Kncz Mihajlova ul. 45, V ik t o r o v i ć, Terazijc br. 28, P r c n d i ć, Kralj Alcksandrova ul. 64, i S t o j 1 ć, Sarajcvska ul. 70. Za foiul cara i krajja Karla. UovodoTii nedjolje cara I kralia Karla prircdjeno zliiranje dobrovoljnih prlioga kod vojne'žcijčziiice ,,Jug“ iskazao je ukupni zbir svotu od kruiia 12.322.88, uračunavajući ovamo i onih K 3018.91, koie je saobraćajni batalijun br. VIL predao okružnom zapovjedništvu u Krušcvcu. Bečka dvorska opera. Danas, u utorak 25. jima uveče, prikazaee bečka dvorska opera ,,Baj a z z o“, opcru u dva čina od L e o nc a v a 11 a. Prije toga će biti v e 1 i k a k o n c e r t u a a k a d e m i j a sa ovim rasporedom: Balada iz operc „Ukleti Holandez* 1 od W a> g n e r a i „Himna božici Venus“ (od d’Albcrta), _ pjeva gdjica O r t n e r. — „0 I s i s i O s 1 ris“, iz opcrc „Carobua fru,Ia“ od Mozarta i Archilialđ Dougla s-a (Lowe), pjeva g. F r i s c h 1 e r. — U Bajazzu” sudjeluju ovi .pjevači: Canio (Bajazzo): g. Baucr, Nedda (Colombina): gdja Kiurina, Tonio (Taddeo): g. Frischler, Beppo (Harlekrn): g. Arnold, Silvio g. Stropp, jedan seljak: g. Navratil. Početak ti 9 sati uveče. Sosadaštije izvedbe bečke dvorske opere uspjele su vanrcdno, pa je nade da će i sve dalje posjetiocima pružiti veiiki glazbeni nžitak. Ulaznice, u koliko još ima, prođavaju sc u knjižarama ,,Jugo-Istok“ na Terazijama. Neka se stoga svako u svoni vlastitoni mtcresu požuri, da ili još uzmogne dobiti. Čukarička slava. Jučo su čukarički gradjanf nosili litijo i proslarili svoju „zavetinu". Poslijo bogoslužcnja u lopčiderskoj crkvi, na komc su osim parohijskog sveštonika učoBU’ovali i g. okmžni prota, ovd. okr. fcapovjedništva, prcčasni g. Pojić, daljo g. Milivojo Petrović i djakon Sv. Stojković, kronula jo so liiija sa gradjanelvom, đjacima i omladinom na Cuicv ricu, gdjo je obišla svo zapiso, i najzad so zauslavila fcotl kr.ita, gdjc jo jzvršono vodoosvećenjo i rczanjo kolata. Poslijo toga Jo nastala igranka, i miadež jo igra'a do prod več.e, kad jo počela da pada kiša. Doinaćin slavo čika JLjuba Filipović i njegova gostoljubiva domaćica Milka spromili su biU i zaknsku, i počastili goste. Polaganjc privatnih ispita u opštinskoj trgovačkoj akadcmlji, Učenici i učenico, koji bi željeli đa ovo godiuo polažu privatno ispit iz I. ili 11. razreda Lrgovačke akadomijo, ti«ba (la 80 r&di odobrenja zi polaganjo jspita

26. Juna 1918.

obrato naročitom molbom proevjetnom lodjelenju 8-b glavno vojno gubcmijo u Brbiji. ' i 1 Molba se ima što prijc predati (liroktom opšt. beogr. akademije (Vatrogasua ulica br. 12) sa orira dokumentima: 1. Krštenicaj 2. uvjerenje o kalcmljenju boginja; 3. ijosljednja školska svjedodžba. Na molbu treba prilijepiti jednu takjscnu marku od 2 krune, a osim toga treba priložiti i jeđrm taksenu rnarku od 10 kmna, koja će se, ako ispit ne bi bio odobren, neponištcna vTaliti moliocu. Još i svaki prilog uz molbu, ako već nijo taksiran, trcbo. da bude snabdjeven takBenoni markom od 50 lielera. Privatni ispiti polagaćo so u početkunove školsko godinc, u mjesccu scptcmbru t. g. Sva ostala polrebna ob aviještonja mo gu so saznati kod direktora opšt. trg. akademije. Uprava. opšt. tlg. akademije u Beograđu. t Oskar škarka. 23. o. mj. preminuo je u bolnici ,,Brtitm“ posiije kratkog boiovanja 0 s k a r S k a r k a. diploin. geolog, nastavnik šabačke gimnazije. Pokoinak je svojim kratkim radom u ghnimiji uspio da zadobije svukoliku Ijubav učenika i povjcrenje svojili prcdpostavljenih. Nagla smrt otrgla ga je sa polja rada, kome se pred'ao svom svojom voljom, djclujući na korist podmlatka. — Pogreb će mu biti danas u 3 sata poslije i>odue iz prosekturc c. i k. bolnice „Brčko'* (na Vračaru.) Kiša u Beograđu. Juče na noć i juče prije podne imaii snio u Beogradu dobru kišu, koja je natopila zemlju sa dobrim talogom. Kiša ie pađala preko cijele noći 1 juče do podne. Poslije podue biio je mutno vrijeme i dosta zahiadnjelo. Kažnjeni zbog pretjerivania cijena. Najozbiljnije se opominje svaki, đa se pretjerivanje cijena iznad maksrimiranih strogo kažnjava. Tako su tu skoro opet pozvane na odgovor i kažnjene zbog tog prestupa nmoge osobe, 1 to: sa 30 kruna Spasenijai I g n j a t ovič, što je kilogram spanaća prodavala po 1 krunu u mjesto po 50 lielera; Svetozar Cvijanović, što je liljeb u težini od 800 grama prodavao po 4 kritne (30 K globe); Sofija M i 1 a n ov i ć, što ie prodavala 1 kg trešanja po 2.50 K (sa 20 K globe); Randja I g n j at o v i ć, što jc prodavala 150 komada mladog crnog luka po 4 K (sa 20 K globe); Milojka S t e f a n o v i ć, što je prodavala 1 kg graška po 4.50 K (sa 50 K globe); Milorad Zdravković i Mitra S t o j a n o v i ć, što su prodavali 100 komada mladog crnog luka po 3 K (sa po 20 K globe); Draga S t cfanović, što je prodavaia 100 koniada mladog crnog luka po 5 K (sa 30 K globe); Milenija Stcfanović, što je prodavaia 1 kg trešanja po 2.50 K (sa 20 K globe); Marica Bugarčić, što jc prodavala 1 kg crnog luka i>o 4 K (sa 30 K globc); Lcposava M i I i ć, što je prodavaia 1 kg graška po 2.50 K (sa 20 K globe); Zivka Čekić, što je prodavala 100 kornada mladcg crnog luka po 4 K (sa 20 K globe); Anka M i 1 o s a v 1 j c v i č, što je prodavala 60 komada inladog crnog luka po 2 K (sa 20 K globc), Javna prođaja. Po odluci starateliskog suda izložiče r se javnoj prodaji zaostavština p>oč. Mice M i 1 o j e v i ć, na dan 25, j u 1 a ove godine u njcnoni stanu u nlicl Ohridskoj broj 4. Proiđiaia če početi u 9 sati pr-ijc podne. Pozivaju sc kupci, da na ovu prodaju đ-odju. Izgubljeno. U nedjelju noću izniedju 11 i tri četvrt i 12 i četvrt sati izgubljcna je iii u časničkoj kasmi ili na putu otuđ Kralj Milanovom, Kralj Aleksandrovom ili Trnskom ulicom do br. 10, jedna šarena svilena ručna torbica s novča-nikom, s nekoJiko stvarčica za toaletu, s jednom putnom ispravom izdatom od bečke redarstvene direkcije a glascćom na ime Olge Jorda. kao i s drugim legitimacijama i jednim aktom vojne glavne gubemije u Srbiji. Nalazač sc umoliava, da bar akt i putnu ispravn dostavi na Imenovarm adresu.

Otvaranje školske izložbe c. i k sirotnog doma u TopČideru. 5. avgusta 1916. goduic osnovan je u Topčideru „Sirotni Doin", kome je bk> cilj, da prikupi djecu bez roditelja i djecu, čiji su rodštelji zarobljeni lli se nalazc na bojištu. U brzo se uspjclo, da se u domu otvorc pet razreda osnovne škole, a za matiju djecu obrazujc diečje zabavištc. Djeca imaju u ovom domu odijelo, hranu, stan, knjige i ostaiu opskrbu besplatno. Djeca se vaspri-tavaju na srpsko-hrvatskoni nastaivnom jeziku, imaju svoga zavodskog Ijekara, pravoslavnog vjeroučileIja; a pored školskog obrazovania. dobiiaju pouke i na privrednom pcdju, obradjujući svojom snagom velikj vrt, gajeći živinu, svinje, zečcve. krave i konje. Imaju svoje sopstvene radionlce: stolarsku. obućarsku i druge. Blagođareči marUivom trudu svog« upravnika i ostado« kolegijuma* u

uroj iru. nedjelju poslije podne otvorena je na svečan način izložba školskili ručnili i umjctničkih radova ovoga zavoda. Izložba je smještcna u dviie prostrane sobe ovoga zavoda, a gđje su prije rata bile smještene kancelarije topči'ierskog kaznenog zavcda. Obje sr>be ukrašcne su divnim zelenilom: grančicama jelovim i borovim. Izložba se sastoji iz izloženih predmeta raznili školskih radnja: krasnopisa, diktanda, crtania, računauja i drugo; zatim izloženih predmcta; modelovćmja, raznih stolanskih tikrasa, izložba sabiranih iusekata, leptirova i bilja, izložba pleteiiih ukrasa. kao i ekonomskih proizvoda iz baštc, koje pitomci ovoga zavoda obradjuju sami i cvijeća, koje se u doniu njeguje. U jednoj iijepo ukrašenoj sobi nalaze sc izložene razne školske radnje. Na jcdnoj strami su izložene školske radnje prvoga razrcda. Tu su krasnopisi, crteži i diktandi. što rade djaci prvoga razrcda ovoga doma. Mališanima se može reći; hvala na trudu i vređnoći, a njihovim nastavnidma iskreno čestitati. Sve je čisto i lijepo, izradjeno sa preciznošću, kao da se nalazimo n odielenju izloženih rad-ova bar učenika III. razreda gimnazije. u ovoj bu Bobi dalje radovi II., III. i IV. razreda osnovne škoie. Svi rađovi zaslužuju specijalnu pažnju. Radovi svau kog razreda, gdje su izložcni krasr.opisi, crteži, računi, diktandi i ostali ško’.ski radovi privlaČe sračije oko, da se pred njima stane i divi. IV. razred privlači spetijalnu pažnju sa svojim pismima, mruđži benicama, priznanicama i geometriskim rcu dovima. Primjema čistota radova, divan r:» kojiis ovih djaka, vanredi.o lijcpi crteži služo na čast gospodinu upravitclju i ns* stavnicima, a ovakvi đjaci zaslužuju, rta se o njima stara l društvo i država. Na zidu višo izloženih predmeta. III. razroda privlač© naročitu pažnju rađovi slobodnog crtanja učenika: Dragoljuba M a r k o v i ć a, Alojza M u t a l 'Drngo'juba Miri'čića. To su vajiredno lijepi iv» dovi sloloduog crtanja: raznih domaćih i divljih životinja, voća 1 drugih. Tu jo zastupljen dirao izradjeni i laf i slon i guska i patka i medvjed i tigar i konj i lcrava. Tu su i kruške i jabuke i dinje i mnogo što šta drugo. Kod predmeta izloženih svakoga rr P zreda, nalazi sc l slika učenika oroga ra» zrcda u učionici sa svojim učiteljem. Kada iz ove sobe pođjcte u drugu sobu izloŽeriih prcdmeta, privućiće vam naročitu pažnju hodnik, kroz koji će to proći, ukrašen sa puno lijcpih ručnih unijetničkih ci'teža n boji i sa kredom. Ovo su u pravom sraisiii počeci raalih budtićih umjctnika. U drugoj sobi ove izložbo smješteni su radovi modelovanja, stoiarski pnedrmti, sabirani inscktl i bilje, razni pletenl u» krasi, ekonomski proizvodi i cvijeće. Odmab dosno, Čim udjete, na jeđnorit velikom stoln, pašće vam u oči vanredno lijcpa zbirka buba, leptirova i biija. Bu» be i leptiri su smjošteni u lijepo izradj' Jiim kutijama, a bilje je presovano »a najbolji način. Više ovoga nalazd se veliki broj o:o. bito lijepo izradjenib slika, koje su izra. dili Konstanfin Jovanović, Milaa Vr« sić T Dragoljub Rajković, učenici pr» voga razreda reiilnc gimnazije, pitomci i nčenici ovoga doma, u korne se nalaze još od postanka njegovog. To su pravi umjeS. nički radovi, kojt zasltržuju pažnju i Log. « tijih ljnđi i mjerodavnih krugova. Desno od ovoga stola nalaze se rc« dovi zabavišta. Sta su sve kadri uraditi mališam ovoga đoma, gledaoca mora iz« nenađiti. Tu su čitave garniture namještaja, korpe, stolice, i rnr.ogo Š'.a drugo što su đjeca do šeste go'dine 6ve mogla stvc« riti. Crteži ovih mališana, koji su iz’cženi takodje ovdjo u pravom smisiu zado. voljavaju gledaoca. Lijero izratrjeni crte» ži: crkvo, škole, makaze, čckići, stopenicc, kutije, ključevi, krst i mnogo što šta dru. go mogn prestavljati radove mnogo staii« jih djaka. Zatim jo deo izložbc sa ornameuti» koin, kartonažom i radovi tkanja sa pa» pirom. Divni radovi kartonaže i orinme'« tiko zadivljuju gletlaoca. Lijevo od or r x>g odjeljka nalaze bo izloženi stolarski radovi. Tu su kolica, stubice, nasloni za cvljoće, grabuljo, Čr« kići, Čitavi kompleti domaćiii potreba j’ namještaja. Tu bu radovi sva četiri razrv« da. I ovo izložbeno odjetonjc za«Kižuj« svaku ]x>hvaJu, a naroćitu pažnju pri» vlači vanredno lijepo izrađjeni u drvorezn i etolarstvu crk>-a i Škola. Do ovog odjclenja naJazi ee izložc«i no ]x>vrće, kojo bu pitomci ovoga zr» vođa satni obradili. Uspjch u privrodnom radu najboljo svjedoćj vanredno uspjeli ppodukti povrća. Tu ćeto naći svo povrće, koje danas može da vam pruži jedan mc* dcran poljoprivnedni rasadnik, a o kvi> litetu istoga preporučujemo poštovanim čitaocima, da odu i sami se uvjere. Lijovo odmali pri ulazu naliuse $o na cijelom zidu li;ej>t sKkarslu radovi tro« jice pitomaca ovoga zavoda, boje smo goro spomcnuli. Tu su slike carico i kia* ljioc Zite i cara i kralja Karla, upo» kojcnog cara I kralja F r a n j c J o s i p a I.. cara Wiiholma, nailvcjvodo FrieđriCha, Njegove Preuzvišenosti guvornera glavne vojno gubernijo baruna Rhomci na i puno vanrcdno lijepih pravih urajet’ iničkih rađovaJeđna sličica M. Vasića privlači nak ročitu pažnju: Mala seka pla6o pred ot*