Beogradske novine

Tžlaze; dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne,

Pojadlnl brojevl: IhtpOa 11 kn|ntaa npnjiiHitlB t* «■ I te. Ut« n «u««l *4 . . , o ■•taa ••••••••••

i ■ _ kr. Ma a

Oglatl pa cljanlka.

MjeseEna protplatat Mtenailafa ::::::::::U, JđL

JradnlHva: BEOBRAO, Voka Karadflia oL broj 10. TalHon broj 03. tlprava I prtmanja protplata Topličln venao broj 21. Tolofon br. tt. Prioaajo aglaaa Kaoza Uibajla aL braj 30. Talafon broj 245.

Godina iV.

RATNI IZVJESTAJI.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 16. Jula. U podrnčju Stilfserjocha, flaUe sjeverno od klanca T o n a! e, u JudlcarlJama, zatini na asiaškoj \isoravni pojačala se topnlčka borba do naročite žestine. U okoiišu Monte Pertica i Monte Solaro!a produzeli su Talijani poslije snažne topničke pripretne, slične prepadu, četirl silna j u r i š n a n apada. Odbijeni su od hrabrih t r u p a 55. d i v i z I j e d i j e 1 o m v at r o m. a d IJ e 1 o m u b o r b i n a nož. Krvave su žrtve Talijan fl v a n r e d n o v e 1 i k e. U Arbaniji nema ničec značajnijeg. Načelnik clavnoK stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Berli«i v f,6. jula. Zapadno bojište: Vojna s k tt p i n a bavarskog prijcstolonasljcdnlka R tt pp fe cli ta: U poiedinlnt odsjeclrna oživila je bo r bena djelatnost. Istočno od A y e tte odbijen je jednn noćnl nalet, a Istočno ođ H e b t< t e r n e odbačen je jačl napad lieprijateliev. Ovdje su se u lokti noči razvile ntjesne borbe. Vojta s kun» n a n i e nt a č k o u prljest r 'lottas!Iednika: Iztnedju AI s n e i M a r n e 1 istočno cd C h a t e a u-T liler r y-a vodiia se žestoka artHje r Jjska borba. U manjhn predttzećinta I n nadiranju preko Marne prodrli shto juKOzapadno od Jaulgonne u neprijateljske r etlove : priveti uatrag zarotoijeniKe. Jttgozapadno i istočno od Reirnsa prodrlismojtičeujutrttu diJe 1 ove francuskih položaja. Veiikih zasluga za p r ipr 2 ntu artiljerljske horbe itnaju osmatračko-mjeračkl odredl. Artiijerija, sprave za izbacivanie mlna i gasova prok r čile stt svojim razornitn djelovanjem n drnštvu sa oklopcint atitoniobilima 1 spravama za Izbttcivanje plamena pjcšadijski put kroz neprijateljske redove. Vojska gene r aI-pnkovnika pl. Bblima izvršila !e Izmedju J a u I c o n n e I istočuo od D o r m a n s a prijeiaz preko Marne. U zoru su pionjeri prevell jitrišna odjelenja p r eko rijeke i time su položill osnovicu za uspjeh današnjeg dafia. Pješadija zauzela je na juriš strme p3dine na jiižnoj obali Marne. Pod njenom su zaštitom podignuti mosiovi. U stainim smo borbama prodrli k r o z ž es t o k o b r a n J e n u š u msku obiast, u kojoj se ualazlo p r vi neprijateljski borbenl redi odbacili smo p r o t i v n 1 k a

Nova bitka na zapadu. Nijemci su izmedju Jaulgonne-a i istočno od Dormans-a prešli preko Marne. Do sad 13.000 zarobljenika.

na njegove prihvatne položaje na liniji Co»>de—La Chapelie — C o m p I i z y — Mareuil. I sjeverno od Alarne otell smo Francuzima i Talijanima njihov prednji položaj izmedju A r dre I Marne. Uveče smo vodlli borbtt Istočno od 11nije Chatlllon — Cuchery C h a u m i z y. Vojske generaia pl. M u d r e I pl E 5 n e nt a uapale su protivnika u C it a ui p a g n c i na frontu od P r un a v-a (Istočiio od Reimsa) do T ah ti r e-a i poslije ogorčene borbe sa protivnikom, koji je pledao da izbjegne naš ltapađ. zauzeli su prednji francuski položaj. Južno od N a u r o y-M oronvlilersa pro^rll smo p r eko pIani a skog ianca Hochberg — KellbergP o e h 1 b e r g i p r e n i J e 1 i stn o n apad preko zemijišta izrovanog granatama od p r ošlogodišnje proljetnje bltke do rimskog druma sjeverozaP a d ii o o d Pr o s n e s a i n 6 u m s k u ohlast južno od Fichtelberga. Istoči'o od Snippesa otell smo protivniku poprište champagneskc bitke izmedju A u b e r i v e i jugolstočno od T a h urea. Na našein napadnotn frontu istočiio od R e i m s a protivnlk d r žl svoj drugi položaj sjeverno od Prosnesa — Souain a— P o r t h e s a. U prkos gustim oblaciina i žestokiin vjetrovima ipak su djelovaie letačke snage. Letači su sa male vislne bombama i mitraljezima učestvovall u borbl, koja se vodila ispod njih. Juče. ou oh) fia oborill 34 (lOprljaleljsku lctilicu i 4 csmatračka balona. Poručnic! Lowenliardt i Me"kI; o 11 zadobili su svoju 36-, a poručnik Bolie svoiu 2i. pobjedu u vazduhu. BroJ do sada p r ivedenih zarobljenika prelazi 13.000. Vojua skupina v o J v o d e AI* brechta: U maliin preduzećlma u L o t ar i n g i J i, u W o g e z i ra a 1 u S u n dg a u-u zadobili snio zarobljenika. Prvi zaipovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff. Izvještaj bugarskog glavnog stožera. Bba. Sofija. 15. jula. Maćcdonsko bojlšte: Zapađno od ohridskog jezer a raspršili sino vatrom neprijateljska izviJjačka od,iekmja. U zavijutku C r n e R c k e kratkl prepadi vaitrotn, kod

č>ega je našc topništvo zapaiilo dva neprijateljska skladišta mimicije. Istočno odCrne Reko 1 Južno od H u tn a bila je obostrana topnička vatra s vremena na vrljcme življa. Zapadno od Vardara zapalilo je naše topništvo jedno veliko troprijateljsko skladište tmmicije.

Kerjenskij. I opet prolazi kroz redove evropske štampe ime ovoga diktatora prve ruske republike. Pobjcgavši na zagonetan način prilikom prevrata, koji suLenjin i Trocklj silom i rnetodom organizovall, pojavio se Kerjenskij opet na površini kaio čovjek, na koga je četvorni sporazum sve svoje nade položio. Predjašnji mnjereni socijalni revolucljonarac prepisao se više nego ikada zapadnoj koallcijl. Od 40 milijtma, koji su ušli u džepove protivrevolucijonaraca, čini se, da se znatan dio pretvorio u njegovo privatno imanje. Iztienada, I za šire krugove neočeki-, vano, pojavio se Kerjenskij u Lotidonu, tamo dovršio svoje posljadnje dogovore sa britanskim uredom spoljnih poslova, dopustio, da ga engleska vlada ttpotrebi protiv sve jače radnlčke volje za mirom 1 na kraju krajeva prodao svoju rusku domovinu. Nekoliko dana poslije tciga stvorio se u Parisu, obavezao sc prema Clćmenceau-u, da će uspostaviti nckadašnji savciz za rat uništenja protlv Njemačke i AustroUgarske, I da će smatratl kao da u Brest-Litovsku nije mir ni sklopijen. S njime su radili njegovi predjašnj! rnmistn: lerjvsčeruvo. koji je raKoaje preko Skandinavije dOspio u Englesku i ratno buškaralo Izvoljskij, koji je izjavio, d? svjetskl rat znači samo njegovu ličnu osvetu protiv Aehrenthala; Stahović, I svi zloglasni predstavnict carističkog režinta, kojl u novom kablnetu imaju da dobiju poftfelje za unutrašnje i spoljne poslove. Prema planoviina Karjcmskoga i njegovih bankara hnalo bi se ovo ministarstvo uputltl na engleskim ratnim brodovima prema mnrmanskoj obali, tom novom mostobranu zapaduog impcrijalizma, odakle bi u vezi sa engleskim i srpskim trupama iinalo preduzeti marš na Petrograd. Medjutim bi imall protiv-revohtcijonarci 1 Čeho-Slovaci, dolazećl iz Sibira r.reko Urala, zadobiti prostora u evropskoj Rusiji i novim oslobodiocima prije ilf poslije pružiti ruke. U svemu ovotne naravno da tnanje interesuju namjere Kerjenskoga 1 njegovih zapadnih prijatelja, koliko llčnost čovjeka, koji se u toku posljedujili godinu i pol onako žalosno proslavio.

Prenia s f anju stvari na istoku mora se, reći, da su bcz izgleida pokušajl, da se Rttsija — koja krvad na hiljadu rana — natjeira u novi rat protiv četvornog saveza inučkim ubijstvom I podmićivanjem. Posljednje, što b! englcskitn agentima moglo uspjetl, to Je, da se I . onako pobješnjejl gradjanski rat samo još više potpiri I usplamti. Ovo spoznanje mora se nametnuti svakotn uvidjavnom čavjeku, a da je nekadašnji rtiski advokat pri svem 'tom našao pomoći kod svojih zapadnih zaštitnika, to je beskrajno značajno za sadašnje duševno stanie LIoyd Oeorgea i Clćmcnceau-a. Na samoga Kerjcnskoga bacaju posljednji dogadjaji jaku svjetIost, koja ga osvjetljtije u svoj njegovojIjudskoj pokvarenostl. Ono doduše mora se priznati, da je on prema svojoj prirodnoj obdarenosti i svojitn sumnjivim sposobnostima boije ncgo iko bio za to unaprijed odredjcn, da postane kreatura francuskih i cngleskih imperijalista. Uvijek je on spadao u to društvo, koje se za novac može za svašta iipotrebiti. Kad je pos.tao mlništar, opisali su ga pairiski listovi kao velikog demokratu iz uvjerenja, kao čovjeka dana. koji je narodio, da se car uhapsi, a velikom knezti Nikoli da se oduzme vrhovna komanđa, te koji je kao najmairljiviji govornik svuda pobjedjivao, kuda je god stigao. Njcgova bjesjednička okretnost, da masama zavlada zvukom fraze, njegov Iukavi nagon, da lične: koristi opazi, dolc su za ostali svijet još skrivene, i njegova apsohitna moralna beskrnpuloznost iznijeli su ga iz ništavila njegove prerttaSnif! egzislcitir.iie, tnkn rcći preko noč na povrsinu poiitickog zivota. injcgov Ijudski profil pristaje odlično u kolo onih, koji se danas u redovima sporazumnih sila igraju svjeiske istorije. Kao i oni, I Kerjenskij dekoriše laž gestom osvjedočetnja. Korijein njegovog fanatizma nalazi sc dijelom u regijouima hladnog računanja, a dijelom u mračnom domašaju patoloških živčajiih pojava. Njegovo časloljublje trese ga u grču groznice, i čini, da_ je siijep čak i za zločinc, koje je izvršio, ili će ih još izvršiti. Zato ovog čovjeka ne možete ocijeniti sanio po zakonima, koji važe za čovječanstvo: Popriječni prcsjek kroz njegovu pokvarcnu !ičnost stavlja krlminalistu, kao i psihijatra, pred jednako zahvalne zadatkc. Njihova Veličanstva u Požunu. Kb. Pož'un, 16. jnla. Vlailarskl par so danas odvezao iz zainka EckarLsau na brodarsk’u stanicu

Orth’ na Dunarii, gdjo )e u5<xo (I paml brod ,,Franjo Josip I.“, da bi došao. u Požun. Na stanici su v«ć bili mini» star predsjodnik 'Wcko rl o f ministar grol Zicliy, koji su so takodje odvczli u Poi« 2un. Za vrijomo Vožnje primljon jo dr. AVokorle u dužu audijcnciju. U PožU. nu su Njihova VolJčanstva pozdra> vili ua brodu veliki župan I zapovjodnik grada, a onda je nastavlj’ona vožnja u svc« čano iskićon grad. Pri pozđravu gradona* Čolnika đalo Njcgovo Veličanslvoi izraza žadovoljstVu, 5to rnožo đa dodjo u građ. Zalim so rladarski par Uputio u p.u latu padvojvodo Fri ed ric'h'a, gđf» jei primljcno višo izaslaristava. U 5 sati viai« tila su so Veličanstva u Beč. Borbe na zapadu. Nova njcmačka ofenziva započela. B'riin, 16. jula. , IzvjeŠtaj vojuog vođstva, da su njo* fnaćko trupo prodrlo u fraocuske položajo' kod Reimsa, donose novine kao ve'iki d » gadjaj, a!i no dodaju .nikakvog komenlara. Ipak so konstatuje, da su o'Ćvki. vani ođlučni dani sVjetskog ra. ta nosumnjivo nastupili. Napc« tostjođošladoVrliunca. Sa nađlež« nog njemaČkog vojuog mjesta javlja sa listovima, da dogacljaji idu sv' jiin tokorn' po program Nastavljeno bombardovanje Parlsa. Kb. Paris, 16. jtila. U p o n c d j e I j a k p o n o v o j 9 o f p o č e 1 o b o m b a r d o v a n j e P ar i s a i z dale'kosežnog t o p a, Francuski izvještaj. Kb. B'-rn, 1G. jula Francuski glarni složer javija: Po slijo žestoko topničko pripremo prešli su Nijemci na napad na frontu od Chateau« T]iiorry«a do Alain de Mc3sigosa. Francusko so trupe odupiru neprijalelj« skom napadu na frontu od 80 ki’orr. tara Bitka. ioš trajo. : Odjek Hertlingovog govora. Značajua kritika eugieskog iista. Kb. Rotterdam, 16. jula ,,N i e u \v e C o u r an t“ javlja, da engHeski llst „Manchester O u ardian" očekujući da stigne potpunl tekst grofa H e r 11 i n g a smatra, da se Njemiačka konačno i nepovratno odlučila na vračanje Belgije. Kanceiarove izjave, vteli engleski list, čitte utisak da velika njemačka ofenziva nije znat« no promijenila položaj. Jasno se osječa promjena tona, produžuje list, što ja za nas tim značajnije, pošto je sada politička kriza kanda dovela na vlast pangermance. Ovim se govorom nagovještava konačna i važtia promjena u držanju njemačke vlaide. Što se pak posljcdnjih dvaju Lloyd Oeovgeoviii govora tiče, to vell da su oni đali više negativnih nego li pozitivnili riječl o ongleskim ratnim ciljevima.

PODLISTAK Mlh. Sretottović: Aščija. Bošo krasau dau bogato j©-cui, a to 6U dani kad jo čovoku puuo svo: i oko i srcr i duša. 'A i kako ne bi bilo, kad kud 'god okom pcgiodaš, simda vidiš sa« mu Božju biagodat?! Tor pun rnarvo; ombar pun pšcnico; koš p'uu kukuraza; kačaro puno viua i komine; miekari puni fcazniu kačica sa sirom i kajmakoin, a Zgrade so baš sađe pune suvim š jivama. iVetrič razuosi solom dim od pušnica u kojima so suše šljive i miris cd zagoit> lih šljiva, koji jo prijatan i tako ti gofi, i koji tim iesenjim danima daje neku na» iročitu milinu. baš kao miris cveća dto« leču. U prostranom dvorištu sooske škole Jur« se i fgraju djaci. Zagalamili i začr. Hrijali kao čavčići. Ali, kad bi se čovck nialo fiolj" zaglcdao, vid o bi da i u tom njiirovom juronju i trčanju ipak Ima n • kog xoda, jer svako od njih zna kuda Irči i zašto trĆi. isto tako, u oimj nji. hovoj galami, iz koje ti ništa no razbirnš, loni so potpuno razumeju. Kraj olvoronog prozora, sedco j a u gvojoj sobi učitolj Triša sa knjigom u jruci. Citanjo je po kad što preksdao, da baci poglcd na svojo djako u dvorištu. Posmatra ih noko vreme pa se onda opet fcadubi u čitanjo, jer mu dečja larma m najmanjo nije smetala. Na jodared tržo ga noko kucanje na vratima. — Slobodno! rtčo on, no podižući glavo, dok no dočila započetu rečenicu. Ko li lo može sad biti pomidi on, i kad Dnaj s polja još po udjo, pn po npva 1 glasnijo yjknji:

•— Napredl Vrata se polako i pažljivo otvurišo. U sobu stupi omalon Čovek, kratke pro« sode kose, dugih takodje prosodih brko« va, u izveštalom seo'kom od- lu. Lice mu l>ošo izbrijano, puno bora, a’i n kako mi« lo. Oči krupno, crne i bezazlene. Obn r o još crno, gusto, u povijama sastavlj -ne, a čelo mrdo i nisko. Kako je ušao u sobu, stade odmahi kod vrata. — Pomozi Bog, gospođine!... Ka. ko si mi?l... 8ta mi racKš?.. pi po. lako pridjo i pruži u'Čitelju ruku, da s« rukuju. — Bog 1i pomogao, brato, o!pozdravi ga učitolj, glodajući mu pr.no u lico. , Covok, pošto se pozđravio, vrati so polako i stado opct kod vrala, gl -dajući pravo U učitolja. — Ja, eto dodjo', gospodino, poće ovaj okrećući kapu u rukama. i— A kojim dobrom? .— Pa... ovaj... reče mi, znaŠ, kmol đa 'nemaš aščijo, pa cto dodjo ja, da ti ja budem, ako ti je po vo’.ji, aščlja. — Aščija? ročo učitolj. A što 6e ineni aščija? Ja ne pravim nikakvo vc» selje, da mi treba aščijal — Pa za tebe... za školu znaš go« spodino. — Foslužitclj? >— Ja, ja, rečo ovaj smešeči se, tako tni, znaš voliuro. •— E, to je druga stvar, reče gospo. din Triša obradovan, jer je već više od potnaest dana, kako škola nema poslu. žitelja, koga cto, kako sad ču, U tome kraju zovu ,,aščija“, i kako svo poslove mora da radi sam sa starijim djacima i gvojom Anicom. Dn nokoliko trenutaka posmatražo čo.

voka. Bešo mu nekako drag, na prvi po. glod beše ga osvojio i dopadaša mu s« njegova skromnost, " — Dobro, dobro, roče on zarfovo’juo. Samo, da li ćoš ti moći izdržati?... Da li ćeš znati?... Teret jo u školil Dvaj s« glasno nasmeja. «— Ko, zar ja? Ti, da Bog mol — Bog s tobom, gospodinol... Ja ’di sam ja vok moj proveo nego u školi?! Ako mo sad primiš li 6'š mi bitl sedarn* naosti gospodin. — E? .— Joste sla\-c mi mojcl... .— Ditklo, ti znaš posao? •— Svo, svo gospodine! Ni brigo lo za to. Znain ja Šta misli i škola * go. spodska lraća. Tlriša l>eše radoslan i zadovc. Ijan. a to mu s« moglo i na licu po. znati. U opšto bio )e potpuno zidovo’jan sa svojim novim ni'-stom, u koj ■ j ■ skoro po „potrebi službo" premešton. Selo lepo,veliko, ušoreno. Ljudi dobri i imućni, vole školu i učitelja, Skola lepa nova, sko'ro zitlana. Učionica vidna i prostrana, a stan njogov, pod istim krovom, kako so samo požoieti možc. Sad jo, oto, dobio i poslužitelja koji mu so baš dopio. Kud ćeš bolja. Samo, samo, da ga oni, iamo, u BoogTadu, ostavo na miru u ovom se u, jeir su ga, k;w> opozic.ionara, žestoko go. nili. Ali, bio jo tnlad, bujan, pa nije umoo da so umeri. — E, io mi je baš milo, reče uči. toig. Ako ti budeš dobar i vrodan, no'o ni tolbi biti rdjavo ni od mene m od djaka. -•— ’Vala ti, gospođinol.. • Zuam ja to voć. Naučio sam ti se ja ovako po gospodskim kućama. Nije da r kncš da so volim, nogo baš, slano mj moje, tako.

je. Vidoćoš vcć i sain, gosp'odine. Nav. čio sam li ja i gospodsH ručak skuvati, i pi*u i kolače umcsiti, l pašlipanju umućkati. Pa i stomak mi, da prostiš, navik’o na ova gospodska jola. B jga mi, gospođine, mal jio crko’ za ovo krall.o yrcmo... Ali, vala Bogu, kad se samo otarasi bodel... — Kakvo bede? zapila učitcij ' Covek dulxiko uzdalinu. Milujući k>. pu koju jo držao u rukama, on j: b-za» zleno gledao u učitelja. — E, moj gospodino, dugačka bi to priča bilal... A mastrad’o sam ti k’o iniko taoj. .— Kako, bolau, nastradao? .— Kako ?.,. Znaš kako j', gospo. đine, kad čovek nije, baš onako kako treba dobro sšvestan. Svakomo ga jc la« ko prevariti. Njegovo reči zainlcrosovaše gospod:. na Trišu. ■— A šta jo to bilot ■— Ama, no može se to u ma’ kazati, gOS[X>đi:ie. Dugačka jo to priča, kažem ti. — Ako, ako, pričaj, sale'.eo ga u5 : tolj, jer sc beše zaintcresovao i mučila ga je radoznalost. Ko zna Šta je s grešnikom bilo, i štc jo pTopatio. ■— A kako so zovoš? zapita Triša. *— Zar ja? Triša so nasmeja. — Nijo ti, nogo taj iza tebčl... Covck so okrete, pa so onda nasmoja. — Šališ so, gospodino! ■— Pa 1i, razrfmo so. Tebe pitam .ioo nikog drugog i nema • ■— Ra jko I.. ■ .— A prezimo? o— Pa, onaj, Pajić. To mi j>, zuaš gospodine, onako po đjedovini, alt su me u selu prozvali, da prostiš Guskićl Pa. tako, sad mo zovu i pvako i onajeo

i Pajić i Guskić, ali so plšeni PajićL.j — E, dobro Rajko, dobrol l'a doli sad pričaj šla j> to s tobom bilo? — Aina, zar baš da ii pričain, go« sjpodino? i — PriČaj, pričajl .— No branim, vala... A p.ič’o siua ja to još jodnom gospodinu, pa mi on reČo da će mo spisati U kujigU — E? ■— Josto, Boga inil .— A šta si niuti kazao! Ljutiš li So? — Jok Boga mil Sto ću so Ijutitlv Spiši vala gospodino, reko' mu ja. Ncka coo svot. čita i zna mojc nastradaniie •— Tako si mu kazao? .— Baš tako, gospodino. — Ako, akol... E. dela; sad p.ičaj i jnoni. Rajko so malko iskašlja. Zagleđa sa kroz prozor u školsko d\-orište, po ko« mo su jurili djaci, za tim opot pogl da u Trišu, pa počo: — To jo, znaS, gospodino, Vako bi. lo... Moram početi malo po izdaljo. — Ako, ako, n« rnari ništa Rajko nastavi: — Ja sam još mali đošno iz Bosne. Kad mo je o!ac provco otuđa ji to i no pamtim.,. Bio jo majstor, znao je gra. diti, prostićeš, Vainine. Malo ja majstora koji su so s njim moglt meriti. Gmdio je i ovo poljskc, Jcbne vumno. a l sobne. Bio je puznat kao dobar maj-itor u tOT.o nc samo u ovome kraju, nego u čitavom okrugn. Svuda su ga z\ r ali i otiniali se, da im' on gradi. I đana3 jo još ptino Vuruna u ovomo kraju što j> on pngra. dio. Tako jo, da prostiš, umeo udcriti vurunu da ja i lopa i da dobro gr*.je. Triša so niaio nasmoši, a Rajko prc. duži Ka,d jo Da umro, Ja sam bi<ž jo«