Beogradske novine

BroJ iyy.

Sub’ola

BEOORADSKE NOVINE 27. Jula 1918.

„Dakle načini za kraljicu jedan par jjapuča, ali nastoj, đa iste budu vanredno lijepe, onakve, kakove ti znade5 da načiniš, dok ću se ja pobrinuti, da ih kraljica dobije u ruke“. Iza ovih riječi ostavi ga tnarkiz, dok je obučar sav sijao oil ncnadane sreće, da može za obožavauu kraljicu napraviti papuče, te se odmah dao na posao. Nekoliko dana docnije već je odnio u markižev dvor gotove papuče, koje je veoma ukusno izradio, tako, da sti ti se pričinjale kao da ih je načinio kakav ženijaini kipar. Markiz se presenetio, kada je uglcdao te umjetnički izradjenc papuče. tek je primjetio: „Samo, dragi Razuve, ineni se čini, da će biti papuče odveć ve!ike!“ Obućar se začudio toj primjedbi markiza, ne vjerujući, kako bi mogle biti papuče preveiike za jeduu kraljicu; ali ga markiz umiri, a ujedno i pohvaii izradbu, rekaviš mu, da će sc kraljica sigurno obradovati tim da> rom. Markiz se bez oklijevanja uputi đo kraljice, pa joj u ime njezinoga mirnoga obožavatelja preda papuče, te ujedno opravdao vellčinu njihovtt bezazlenim shvaćanjetn scoskoga zanatJije. Kraljica' se u istinu vrlo obradova tom neočekivanom đaru, te je s vellkim zanimanjem promatrala prekrasue papuče i uvjerila se, da sn u istinu za njezinu nogu suviše velike. Ali ipak odluči nagraditi obućara tako, da mu je poslala toliko zlatnika, koliko ili jc stalo u papuču, dok su papuče dobile ■mjesta u škrinji, u kojoj je kraljica pobranjivala svoje rijetkosti. No još je nešto činilo te papuče zaniinljivima. Na obadva djona bila su izrezana ova slova: ,,T. T. L. V.“, to su početna slova francuske rcčenice, koja u aašem prijevodu glasi: „Ljubit ču te za eiielog života!“ Doskora poslije toga dogadjaja navukoše se nad glavom kraljice Marije Antoanete tmurni oblaci. Obućar iz Overnja nije medjutim mario za politiku, nego je marljivo radio svoj posao i živio u znoju svojega lica. dok od poklonjenih zlatnika nijc ni jednoga potrošio, već ih je sve čuvao, kao kakovu svetinju. No jednoga đaua dopre i u njegov mirni dom strašna vijest, da su kralj, kraljica i cijeli dvor zarobljeni, što je vrlo prencrazilo i zbunilo mirnoga obožavatclja kraljice. Ali se ubrzo Razuv ohrabri, obuče svoje svečano odije-Io i kaput, u kojega ušije od kraljicc poklonjene zlatnike, tc se bez okljjevanja dadc 11 a put u Paris, karno je stigao nakon dosta dugoga i mučnoga putovanja, Bezazleni Razuv, koji si nije ni u snu predstavljao kakove su zle prilike ji Parisu, nekako se dokopa trga gdje Je stajala utvrda Bastilia. pa tamo nista zla ne sluteći, upita prolaznike rcvolucijonarce, kako bi mogao doći do tamnice Tampl. ,,A šta hoćeš ti tamo?“ upita ga jcdan od niih, gledajući ga ncpovjerIjivo. Obućar mu odgovori, da hi želio k svojoj kraljici. ,,Ha, ha, braćo! I to je jedan od onih, koji bi htio do kraljice!" — vikne revolucijonarac. „Pa pokažite mu put do kraljice! “ To se dogodilo na 17. oktora 1793. godine, dok'je već dan prije nesretna kraljica Marija Antoaneta svršila život na guillotini. Brzo se skupila oko nesrctnoga obućara, koji od svega toga nije ništa razutnio, rulja pobješnjelili republikana-

ca, te ga stanu grditi kao „aristokratu“, dok ga na posljctku nc bace u rijeku Senu. Nekoliko dana poslije izbacili su valovi rijeke lešinu obućara, koju rulja kao bijesna spopađne, zdere sa nje odijelo i našavši u kaputu ušiveno blago, razdijeli ga medju sobom. Na golim grudima mrtvaca našli su medjutim amajliju sa kraljičinim likom. a pod njim u koži napisana četiri slova: ,,T. T. L. V.“. x • » Rasejan naučnjak. Gosp. B o d r y bijaše vrlo veliki nauč. njak ali i veliki rascjanko. Jedn-.ga ’dc. na, kada je bio lcod svog prijatelja La. ranssa, pri povratku opazi da rau no.ma veoraa rnlle srebrne burmutice, koju je cijenio, jer ga potsjećaše ni staro. ininuic dano, Kad dodjo kući, naipiše slij deće pismo: „Dragi prijatelju! Ja sara zaboravn kod bdc moju burmnticu. Učii i mi zadc. voljstvo tc mi je pošlji po dono.iom ovoga lista“. Potom savi jiismo i p:ije no Ito ga zatvmri, metne ruku u džep i na. djo buimuticu. Sad on ponovo otvori piwno i napišo na nj ovaj post skriptum: P. S. Nemoj j; tražiti! Ja sam jc ua. šao. Zahvaljujom ti i izvini čto sam to ■uzaemiravao, a zalim ga zatvori *i po. šaljo svorno prijak-lju.

Posijednje Drzojoune vljesti. IZVJF.STAJ BUGARSKOG GLAVNOG stoZera. Bba. Sofija, 23. jula, Maćedonski front: l\ r a višo mjesta fronta bila jo obostrana topnićka djdatnost od vremcna na vrije-. * 1 rnc živahria. Izmcdju o h r i d s k o g i p r c. spanskog jczera, u predjelu Moglt. na i istočno od Vardura rastjcraii smo vatrom ncprijateljske juiišne čde, koje su pokušalc da so približo naSiin pTednjim stražama. Južno od Dojrana piotlrl« su naše izvitljaćke čcte u neprijatcljske položajc, to razbivši na višo rnjosta nt* prijatcljska odbranbeua us(rojcnj:i, vratišo se s ongieskim zaroblj-enicima.

NJEMACKl VEĆERNJI IZVJEŠTAJ. Kb. Berlin, 26. jula. Wolffovurcd j a v 1 j a: N a b o j i š t h m i r a n d a n. C AUDIJENCIJE I POSJETE KOD NJEGOVOG VELICANSTVA. Kb. Beč, 26. juhu Car i kralj primao je danas uobičajene izvještaje ministara, a zatiin posjete nadvojvode W i 1 h e I m a, A Ifreda i Rainera.

ZAKLETVA NOVOG AUSIRIJSKOG MINISTRA PREDSJEDNIKA. Kb. Beč, 26. julat. Njegovo Veličanstvo je danas priinilo zakletvu novo naimcnovanog ministra predsjednika Hussareka.

CAK NI TALIJANI NE VJERUJU U FRANCUSKE .,POBJEDE“. (Naročit! brzoiav „Bcogradskih Novina'") bern, Ift. ’ila. I taiijanski listovi savjetuju. da se ne precjenjuju dogadjaji na frontu Marne. ,,S t a m p a“ se obara protiv

Na jedanput izinedju menc i visinc i lcpote pojavi -se jedno liee. pogied strašan i bezazlen od koga tc hvata užas i zbog koga ti dodje da posumnjaš ii Boga i da odmah opet poverujcš u Boga. I slika maštc zamcni siiku stvarnosti: Sve pusto, i ukočeno, i belo. StoJovi kao divovski inrtvaci spavaju pod heiim pokrovimci. Banja pod snegom. mema staza, ni traga od koraka čovečijcg, svc ledcno, samo tamo daleko, «dakle svetle one sjajnc oči iz crne padine pfamina, u sclu, ima života. Praznik je, možda sveti Nikola. Oluvoneina mati ustala ranije, poljubila svoje dete, smejala se na njegia. Ono je spavalo. Otišla u behi šumu i nanosila suva grauja. Posao joj bio prijatan. jer je mislila na detc i na top1u kuću. Nalomiia čitavu kamaru i bacila na ognjište. Onda uzela dete na rukc i pošla od kuće do kuće. Tako celogci dana. Opila se. Počelo da se smrkava. Dete plakalo, ručicc mu se smrzle. Ona mu mumlala nežnosti i obećanja'. Najzad, posrćući, dovukla se do kuće, otpretaJa vatru. nametala granja, metnula dete na kraj ognjište, a ona sela na pod. Vatra jc gorela, •dete se smešilo, a pij&na inati je pala i zaspala mrtvim snorn pijanice. Dcte sc ugrejaio, — tnožđa mu je davala i rakijc — razveselilo se i počeio da puzi ka vatri, dohvatilo zapaljenu gra» »U, planieu dohvatio krp«, u koje je bilo iuvijeno, opeklo se, počelo da ciči, p’ainen ga livatao sve jače, palo u vapu, vriskdo, jgušilo se, unirlo, dim so dizao, ljiulsko jo mcso mirisalo, a nakaza inaTi, pijana f gluva, Bpavala jo... U jutru, prvi joj je pokict bio da uz» mo dcte. Dim i smrađ, i bczumne o'či Iraže, traže kroz dim i smr.id. I onda... I

Na ognjištu cc!a jo đetinja ručica i ogc- . rena glava... I onda bezumni vrisak i ' životinjski urlik. Na taj urlik skupe po j seljani i seljanke, sažalc se, načiniše sandnfc i melnu što je ostalo od deteta. Neka joj milosrdna žena kupi crnu šamiju. I (onđa bedna pratnjica iđe kroz biio poljo ka belom groblju. I onda treaut zaborava: bednica sc smoje od radosti što ima novu šamiju i ponosi što je to njeno dete, i što Lei na druge ožalošćene žene. Aii detc joj zakopaju u zoadju i nju ostavljaju samu. I uilajući, ona cele noći Ijulja prazno korito... I od tada njen se život deli u dvojc: dolaze časovi zaborava i bezmnne radosti šumskog detcta i časovi ludačke gtiže i očajanja ubic« majke. "Još tri dana do odlaska iz banje. Jutros je pala bujna julska kiša, a danas sunce pušta zlatno strelice u čov«č:jc tc. lo. Volirn kad sunce tako žeže; čini mi šo da prekaljuje i isceljuje. Sat po porlne. Na stazi što vodi ka Ibru nikog živog. Ja mnogo volim da sain sama u po ncke čase. Podjcin tako. Polako. Htria bili i napred, a htela bih i da ostaram tu na »vafcom koraku. Tišina, samoća. Ogrom. no sunce sipa životvornu va ru na ogroman prostor. U travi se plavi žcnetrga, kao piavo vedro dečij« oko i sija kao zvc. zda ljutić sa kapljoni kiše u krunici. To. pole i brezo ne šume. Njive ćute i srcć. no osruškuju svoje đozrevanje, samo po kad-kad u širokom lišću kukuruza nešto lepršne kao da šapno tiho. Simce pije vlagu iz trave, iz cvcta, iz zemljc, i miris se diže u visinu. Kroz vazduh prostiuji nešto brzo, lako, prozračno: vilin konjić pada na ružičast cvet kraj reke. A reka so prućiia, kao neka boginja, pa b'.ista i pcvuši na suucu u zelenilu. Bože, ka. ko je divno kad je čovck sam s prirodom. Sad ću da razumem reči iiibora

listova, koji hoće da probude po sve neopravdan optimizam, te veli, da sn Nijemei iinijeli plan razorenja neprijateljskih borbenih sila u svoj program, čije će pojedine faze oni vijerno sprovcsti i u slučaju, ako jednom moraju i da u s t u k n u. O uspostavljanju ravnotcže na zapadnom bojištu ili čak' o inicijativi, koju bi imaie da preuzmu sile sporazuma, za sad ne može biti n i g o v o r a.

PROMJENE U UKRAJINSKOM MINISTARSTVU. § 2. Uvodjcnie monopola saharhia. Uvoz vjcštačk'ih slatkih malerija dozvoljava se isključivo glavnoj upravi sa. IiarinskOg monopoia. Kao glavna uprava saharinskog monopola fimgira srcdištc za prome't robe (odj. 15. vojne glavne giibernijc). Sro’di. šte će svakomjcsečno vrš ti po’djelu saha. rina pojedinim maloprotlavcin'.a pu'em l>eogradskog depoa sanitetskog jnaterij:'. !a za cio okrug. Kao maloprodavci imaju sc iskljnčivo sve javnc apo'eke smatrati. § 3. Saobraćaj sa saharinsko-ntonopolskim artikllma.

Kb. Kijev, 26. jula«. U poiitičkim krugovima se pogovara, da u ukrajinskom kabinetu predstoje promjene. L i s o g u b će po svoj prilici biti miuistar predsjednik, a ministarstvo unutrašnjiii poslova predaćc u druge ruke.

ŠTRAJK ENGLESKIII MUN1CIONII1 RADNIKA. Kb. Amsterdam, 26. jala. Medju cngleskim municiomm radnitima mora da je izbio v e 1 i k i š t r a j k, jer lonđonski dopisnik ,,A 1 ge rn c c n II a n. delsblada" javlja, da je kabinet zaklju, čio, da ne oslobodi od ratue službs muni. ciono radnike, ako štrajk n« prcstan«.

Zvanične objave C, j k. vojna glavua gubernija u Srbiji. Postavljanje srpskog nastavničkog osoblja. Vojna glavna gubernija u Srbiji treba za Školsicu godinu 1918./19. poveći broj kvalifikovanih sretlnjoškolsiih profesora j pi-ofesorki, odnosuo nnstavničkog osoblja bivšiii srpskih viših djevojačkih sko’a. Kornpetenti tih kateporija, ko.i za s;id nisu postavljeni na irikakvoj srednjoj školi, treba da podnesu svoje moibc c-djelenju 8/h vojnc glavne gubemije u Srbiji do 15. augusta 1918. U slučaju potrobe mogu biti postavljeni i tnnirovljeni profesori i profesorke, te zato mogu i te fcategorijr podnijcti svoje molbe. Svakoj molbi irna da so priključi svojedobrri idekret n.dmenovanja i i zvanična potvrda, kao i svjeđbtflba o vladmju. U molbama'jnoze se navesti škola, u kojoj molitclj oilntksno moliteljka želi da služi, ali vojna glavna gubemija z-idržava sebi pravo da olr d: mjesto službovanja. Mjesečna plata, odgovarajuča golinarna službovanja, utvrdioe so kasnije. Služba će se imati da uastupi najkusnije do 25. septembra.

U ovozemaijski saobraćaj bićo do dalje naredbe eamo slijedeće vrs'e s'atkih maierija puštene: Paklico T 300, sadržaće 300 tablcta po 0.07 g. od stoputa veće jačinc slasti * nego šećer, svega 21 gr. matcrije, što ođgovar "2,1000 kg. šcćera. Taklice Ki, sadržaće 10 g. ktisin'i. siranog platkog rnatorijala od 440 puta v» će jačine slasti ncgo šećer, što odgovaia 4,400 kg. šećera. Sasvim jo razuoiljivo đa navcd noj uredbi o monopoiu podleže takodj - i sve drage vrstevještačkih siafkih materija, kao i oni hemijski proizvod', koji se shođno naglašenoj uamlbi, kao njima »iič.ni smatraju, bez obzira na njihovo pakrivanjo iii naziv.

§ 4. Propis o koncesiji. Froizvodnja vješlačkih siafkih n.ate. fija no đozvoljava se nikome u okupira. nom podmčju. Prerada vještačkih s’atkih mat rija do« zvoljava se onim zanatliskim ili inđu. striskim preduzećima, koja za to dozvr lu zatraže i ako njihovi sopslvenici i!i po« slovodje cnlgovaraju zahljcvirna shodno § 6. ove objave. 8 5. Odredjivanje cijena.

Prodajno cijens, po ltojoj pbtrošači slatkih rruiterija iste od malopro<Ia.vaca uzimaju, moraju u svakoj maloprod vnici čitko napisane i na vidnom mjestu istak. nute biti. Svaki lakav cjenovnik nioia no. siii naslov: „Saharihski monopbi c. i kr, vojne uprave u Srbiji". Sadašnje prodnjne cij*-n« (pot.rošačko cijenc) odrodjeno su sa narrdbom od 11. aprita 1918. (Slb. list br. 54. od 31. ma» ja 1918. Xl\. broj) od 4 K 30 li. za jednu pakiicu T 300 i od 9 K zi je'dnu paklicu Ki. Ako se ne prođajc cj> lokupna paklii a, j onda se prodajna cijena. u sr.izmjeri pre. I ma cijeloj paklici ima tačno odrcđiii. Prc. I korači anje cijona biće uajstrožije kaž. |

njeno. Preprodajne cijeno odredjuja se: za 1 paklicu T 300 4 K, a za pakiicu Ki SK 25 li. i ove cijcne imaju maloprodavci (apoteke) plaćati nepoiredno središlu za pro. niet robe.

C. i k. okružno zapovjednišlvo u Beogradu. | Radi sprovodjtnia u naredbi oi 26. j mart 1918. (Slhžb. iist c. i kr. vojno uprave u Srbiji br. 52, u III. broju oii 9. aprila.1918.) navedeuog propisa naredjuJe se slijedeće u suiislit § 10. citirano naredb*-: § I. Moitopoiska obaveza. C. i k. vojna uprava inia isključivo pravo vještačk« slatke materije (saharin) i njemu sličnc hemijske izradjerine, kojo višu jačinu slasti imaju nego čisti šećer od šećcrno repe ili trskc, radi preradjiva. nja u zemlji ili u ino3trans|vu, preko v likoprodaje orlnosno konces joi i anih jna. loprodavaca da prodaje.

Ab, nisam sama! U paviljonu sede dvc žene, tamo je i gluvonenia i jedan seljačić. Bolje da se vratim. Ali čini mi se da sam mnogo umorna. Treba malo da se odnroritn na klupi, pa ću se vratili. N> sam znala da ću se pre umoriti. Gluvonema se pogrbila i po klupi r«. đjala groševc i desctparcc. Jedna žena rere: osam i’ jkj groša. Pridjok bliže. Bila je polupijana. Plakala je, busaki se u grudi, mumiala, prilazila onom nadgrobnom ka» inenu, pokušavala da ga ponese, positiila, i ostavljala, pokazivala put u s-lo i nu* dila sve svoje groševe onom seljančetu đa joj ponese kamen; on nije bteo, a ona je čupala kose, grcbla sc po licu i urlala kao zver. Ahl Taj spomemb što tu toliko stoji... Ta Živana — to je njcno izgonlo tc! Ko li joj je klipio kamcn? Za isprošeni r.ovac svakako? 1 ko joj je doneo dovdc? Bed« nica, ona jc mnogo želela da liči na ostale druge. Topk) saučešće puno prot-sta prc. budi se u mojoj duši. Pridjoh seljančetu, ponudih' se da mu ja platim kofiko ž*'li da joj odneso kamen. On se naljuti, i re. če đa ni za kakvo pare ne ćo da služi go. rega od sebe, grobo se izdera i ode. Ona vide đa spasa nema, okn t- spomonik uza zid i besno prijuri u planinu. Jedno dcte l»ci kamen za njom. •— Uhvatilo jel •— reče jedna žc-na i prekrsti so. Da, uhvatilo je! — pomislih i ja i požurih kući. Sunce je Idještalo. Stolovi se penjali na nebo, Ibar jc žuborio, cveće jo mirisalo, priroda je pucala od snage i klicala od radosti, zdravlja i lepote. Samo čovefc žali i kad ne može pomoći. Zašto život Čak ni nju nije hfeo da pošted: od velikih bolova?...

8 6. Konceslfa. Za započetu maloprodaju, odnosno z-r započetc prerado saharina moraju ma» loprodavci (apolcke) odnosno oni u § 7. navedeni jx*!rošači svojo zahtjcvo za dobivanje koncesije c. i kr. okrožr.oj kc. maudi pismcno prijasiti. Ta piava — koncesije •— pođležo j>r<. ma Tar. br. 35 srp. zakona o taksama plaćanju takse, i prema tome mdra se jednovrcmcno sa molbom z:i konccsiju, isloj i taksa položii.i, i to: a) u Boogradu u takseniin marka. ma ođ 20 K; b) u varošinia u taksenim markama od 10 K; c) u varošicama u taksenim markanu od 6 K; i d) u opštinania u t ik:-eiiim mark.ima i od 2 K. U molbi za koncesiju trcba navešti: Tirmu sa naznakom imena sopšivo nika railnje, ođnosno pošlovođje: Mjesto radnje, sa naznakom ul'ce i kućnjeg broja. lvod apoleka, mora biti nav<d n i lokal u koinc ćc se čuvati — ostavljati sahariu na stovarištu. Potrošači saharina moraju navesti vr» stu radnjc i okolinu u kojoj nrisl« svojc preradjcvino prodayatL kao ’i lokal u kome će nepreradjcn sanarin i one od njc. ga izradjene predmete ostavljati. § 7. Potrošači saharina. Pošto sc u početku samo sa odmljo. nim količinama s:iharina mora računali, to se u početku u potrošačo sahaiina Ilbrajaju slijedeći: Gostionico i kafane svako vrsto. Poslastičari, kolačari, producen i bot:. bona i ostalih šećemih predmet-i, ubrayijući tu i alvadžije, Proizvodjači pića koja bc sa saha. rinom mogu slađiti, ubrajajući tu i lio. zadžij« itd. Goreiiavedoni potrošači n« mogn u bUduće šcćer dobijati. Podjela na raspoloženjo stnj« ćo koliČine saharina, učiniće se od stranc okružne komando tako, da ođrcđjeni kontig • Tr*t wa?mrina, odgovara prorna svojoj ja. čini slasti, onoj ranije ustupanoj količini 'šećera. > Svaki će potrošač radi kupovine odr • djeno mu količine sahaiina biti upućcn jednom maloprodavcu, i to ćo mu na koncesiji biti naznačeno, to se prcma tome kupovina kod dmgog maloprodavca naj* strožije zabranjuje. 8 8. Obavezc maloprodavaca pri prodaji saharina. Svaki je apotekar dužan da pri prođaji saharina kupcu naročitu pažnju na

Sfrana 3, njegovu jačinu sl.isti obrati, a kod onih' potrošača kod kojih se možo o njihovom isktistvu sumnjati, još i pouči. Narofcito jc to važno kod proparata Ki. Pri prodaji toga preparatn, koji ima tako veiiku jačinu slasti, naročito trebu skrenuti pažnju potrošačevu na evenluahie posljedice hrdjave primene. Sobzirom na taj propis, dužni su maloprodavci taj preparat (s paklice Ki) samo onim preduzećima davati, koji pi r ma svojoj veličini povjcrenju i inteligcn. ciji njihovih sopslvenika odnosno po.-l > vodja dovoijno garancije pmžaju, da n« će zkmpotrebiti ni.i pafc hrdjavom prime. noni dovesti do ziih posljedica. Iz paklica T 300 može se saharin i za boiesnike šećerne bolesti davati, no i to tek prema ij'karskom uvjeronju i po oduzimanju odgovarajućeg kupona za n:> bavk'u šećera. 8 9. Promjene u preduzećinia — dava* nje istih pod zakup. Svaka buduć-i promjena u produzećuj odnosno sop. tvenika, poriDvodje ili lokala, kao i odnosno nafcina prerade mora go u naprijed pisinono okiužnoj kom.inđ: pri. javili, i inora se riješenje isto o tomc saČekati. ( Izdavanje pod zakup prduz<-ća za preradu saharina najstrožlje s>- zabranjuj«-. Ova se zabrana no odnosi na on« maloprodavnice (ajioteke) koj« su već u svojoj cijelosti izdate pod* zakup, i gdje je to sliKČaj, ima sc odmah prijavi i. § 10. Državna kontrola. Kontioia rnaioprodavaca, da li jsj sa vještačkiin siatkim rnadiijama preina propisu j.ostupaja, kao i da II sve sani. tetsfco-policijske propiso primjenjuju, višič se od stran« okružno komande pomoću oaih organa kojima je Već i inače nadzoi nad apotckama povjeren. Mimo toga jiođleže svi maloprođavcij kao i svi preradjivači saharina finan-ij« skoj konlroli, koju ćc u prvoj Lniji c. i k, finansijska slraža vršiti. j Radi oiakšanja slručne kontioie, raoi raju svi maioprodavci voditi pribeljcšk’o, u kojima će biti uknjiž-.m : iijevo, prim. ijcni sabarin kao „Ulaz" a d-rsno prodnt« količino kao „Izlaz". Prijetn sahaiina od vclikoprodavcna raori biti odmah u knjizi uvođen. ’zda« vanju cijilih jiaklica mo:a se takodje od« mah zavesti, samo sc pojedinaČno pro. date tablrie mogu kasnijo uvesti, no i to odroah j>o iscrpljenju jedn« piaklic«, a nro« spomo jk) svršctku đnna. , Ovlašćcnc lifcnosti — produzeća za preradu saharina dužni su takodje gore spomenute pribelješke voditi o pti'. jcmii i utrošfcu saharina. Svc Oatal« iičnosti ili prcduzeća, koja slalno saharin uzimaju, pa makar i nc. jKhpađali u smisao prcradjivača (kao na pr. kavane) podležo stalnoj finansijskoj kbntioli, ako ista ma iz kog bilo rarloga već ranije nij-■ bila naredjcna. Takbdje i sve l.čnosli i pr đuz;:ća raoraju jiomcnutu pribebcšku o prij*nui i utrošnji saharina voditi. ; ,i 8 II. Upustvo za primjenn naredbc. A) Nabavka saharina za m a 1 o p r o d a v c e. Po izvještaju „Srcdišta za prome! robvojnc. giav. guber.” o količini odredjc noj za idući mjesoc, uputićo okružna konianda svc apoteko da iznos saharinskr vrijeđnosti na girokonto središta za pro« mcl robe kod Austrc-Ugarske Banko ji B eogradu polože. Na osnovu potvrdc prijema od strane Austro-Ugarske Benke uzeće apotckari prilikom svog prvog trebovanja Ijekarija kod središta za promct roi>e, uputnicu na depo sanitetskog materijala, na osnovu koj - <V saharin tamo i jx>đići. B) P o d j e 1 a s a h a r i n a u s r a im j e r i p r e in a š e ć c r u. PošLo nije tafcno odredjcno, kbje ć<* kolifcine saharina za počctak na raspoic« ženju stajati, i koje će količin šećcra zaisia za podjclu doći, to ćo so prcma tome injesočna podjela vršiti. Kao strogo pravilo važiće, đa s> š . ćer oniin ličnostima, odnosno jireduz. <:ima, koja u osnovi sarno sahariu trcl>a da dobiju (ukratko nazvani kupći sih.. rina) parno tako davati možo, ako odg<. varajuća kolićina saharina no stoji na raspoložcnju, 'i 'to (ok onda kad se poV. rnire potrebo onih, koji isključivo šeć<‘i upotrebljavaju, (ukratko nazvani kup: i še. čera), i ako so pokažo izvjestan vikik čećera. § 12. Propis o kaznania. Kažnjeni postupak biće p:inij n>n shođno naredbi o monopolskim preslu« pima i istupimn, <>dj. 10, br. 845 od 8. jula 1916. 8 13. Prinudne miere. Maiuprodavci kao i potrošači smijil originalne pmklice samo onda olvaia’i, kiui se za ujvotrebu priiika pokaže. Paklic« Ki smiju se samo nopovrijedjine proda, vati. Od paklica T 300 smijo u apo;<» karna samo jk> jcdna radi prodaj« na tablete biti otvorena. • Prestupi ovog propisa kazfiić« se p• <:. ina § 12 ove n:iredbe. Prelazi li rnimo ove naređb« otvor reno nadj«>na koiičina 25-grama, to na. stujia krivica, koja [Kivlači i konfiskovr. nje otvorcno nadjcne rob«, b' Z obzira da ii jo ranije dato o tom« upustvo, jcr i* taj propis u služb. listu bio obnarodovau 8 14. Stupanje na snagu. Kao početak maloprodajv s tharina o U redjujo se 1. juli 1918. god.