Bilten Bitefa

dosessveesseseeveeesee eb Beeov eee vv eve VP.

COMPAGNIFP DU COTBURMNE Lion - FPranoeuska

U svetskom procesu demetropoliszaotije kultu?e, Pronoeuska Je odigrala vidnu ulogu» a u franeuskom pozorišnom životu Marsel Maršal, rodjeni Lionac (1938) .jedan od najisrazitijih animatora teatra izvan Pariza, teatra iz Liona, u kome Je kao neđitelj kao glumae ostvario niz prneđetava koje su trajno obeležile posle ratni posonišni šivot Praneuske.

Na bitefu 7 u režiji animaciji Ma»gela Mapšala, vddeđemo predstavu "Kapetan Prakas", nadjemu po romanu Teofil Gotijea, sa dobyvo snanim Žan Klod D»uoom u naslovnoj uloai.

THE CITIZENS THFATRE COMPANY Glaagov - Velika Britanija

Progoečna stanost članova ansambla Cižisens teatra je 24 godine. Plate u posorištu au veoma sknomne, ali je dieciplina na 9isokom nivou, 7 u kombinaciji sa Zekrenim entuzijazmom ona daje pozorišne rezultate koji prelaze ne.ađdmo granice Glasgova, veđ t Vetiše Britanije..

Ansambl ekapenimentiša na velikoj saeni, najviše sa klasičnim delima, kao što au "Tynoil Knesiđa!" „ "Antonio i Kleopatra”, mpamezlan Veliki" ili "Dvanaesta hođ", koja dolasi na bitef 7 u »ežiji aamog Havepgala istovremeno i divektora ovog teatra.

Oaim prođukoeije na velikoj saeni u Citisens teatru su uobičajeni + ekaperimenti pođ hasivom "Pmojekti" kao što su vaprijaeijdna temi Strindbepngovog oca ili Gelbenove "Veze". dedan od ovih prmojakata projekat na temu Pinhtevnevog komađa "Stara vremena” posorište Citizems prikazađe na Bitefu u Teatyru u podrumu Ateljea 2312 u zežiji Stivena Dantnea. .

.•..•..•

COMPAGRNIE PIFRRB SPIVAROPP Paris -– Francuska

Praneuski glumae uskog ponekla Pjen Spivakoff došao je na iđeju da vaskrsna saboravljeno delo velike romantične glumice Sane Bernan ~ "Priznanje". Melodrama napisana u etilu komađa sa veli kim straetima u kakvim je i igrala ova pretemoetosna glumtiaa,koja je, na vrhuneu save, povernovala da može da buđe i vediteldj i slžkar i animatop poso?rišta, poslužila je duhovitom Spivakovu

ka povođ da napravi veliku šalu na temu pozorišta a kraja prošlo, veka.

"priznanje" Sare Bernar na avojoj prvoj Zaveđbi 1888. doživelo je neuspeh, a danas u animaciji, nešžiji i inteypretaaiji Spivakov postaje jedna od majmapkastnijih svetskih posorišnih predstava.

THFATRO LA MASCHFRA Rim – Italija

dedna od najviauelnijih predatava biteja ?7 nesumijivo đe biti "Pipandelo:ko?". Meme Pernlini dvadesetdvogodičnji učenik prvog posleratnog avangandnog animatoYa Ztalijamske scene i filma Kanmela Benea, inspirisan vizijama Robezta Vilaona,napnavio dje varijaeiju na Piyandelov tekst "Šeat Lica traže autora!",upotne' bljavajuđi u avojoj predetavi prevashodno namenjenoj čulu vida samo.mekoliko Piranđelovih vnečenica.

ee e .v.....!..•.e•:%ee.....•.. . •